KKALJEVINA SKBA, HEVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 30 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MAJA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 2816.
Naamlooze Vennootschap Philips’ Gloeilampenfabrieken, Eindhoven, Holandija.
Roentgenova cijev i uređaj za pogon roentgenovih cijevi.
Prijava ocl 23. novembra 1923.	Važi od 1. aprila 1924.
Pravo prvenstva od 6. decembra 1922. (Holandija).
Izum se odnosi na Roentgenove cijevi sa žarećom katodom u visokom vakuumu, kao i na uredjaj za pogon takovih cijevi.
Kod Roentgenovih cijevi prema izumu smještena je žareća katoda u metalnoj posudi, čije stijeno sačinjavaju potpuno ili djelomično jedan dio cijevnog plašta. Od ove posude izolirana je antikatoda izolacijom, koja stavlja otpor napram visokoj napetosti. Metalna posuda i antikatoda su pri tome tako izradjene i u odnosu jedna napram drugoj poredane, da se katodine zrake mogu navesti, da an'ikatodu pogode samo na malenom djelu njezine površine.
U zadnje navedenu svrhu, može prema izumu metalna posuda biti na jednom mjestu sužena u maleni otvor, a dio antikatodne površine, koji treba pogoniti zrakama katode, biti smješten u ovom otvoru ili u neposrednoj blizini istog.
Svrsishodno je kod Roentgenove cijevi prema izumu Ukodjer žareća katoda izolirana u odnosu na metalnu posudu.
Kodjiređjaja za pogon Roentgenovih cijevi prema izumu svrsishodno je metalna posuda, unutar koje je smještena žareća katoda, spojena vodeće ili preko izvora konstantne ali namjestive napetosti sa žarećom katodom. Osobito se preporuča, da se žareća katoda i metalna posuda tako spoje otporom ili izvorom napetosti, da metalna posuda pokazuje konstantnu negativnu potencijalnu razliku s •obzirom na sve tačke žareče niti.
Već se je predlagalo, da se stijene Roent-
genove cijevi visokog vakuema većim dijelom izrade od metala. Onda ali tvori antikatoda uvijek jedan dio ove metalne posude ili ona je svakako s njom vodeće spoiena, dok je kod cijevi prema izumu antikatoda upravo od metalnog dijela cijevi tako izolirana, da može nastati velika potencijalna razlika izmedju antikatode i ovog dijela.
Poznate Roentigenove cijevi sa metalnim vanjskim plaštem pružaju — usporedivši ih> s takovim sa staklenim stijenama — madju ostalim prednosti, da se ne razbiju tako lako i da bolje reproduciraju Roentgenove zrake, pošto otpada ometajuće djelovanje od nabijanja staklene stijene.
Roentgenova cijev prema izumu pruža isto tako obe spomenute prednosti. Bolje reproduciranje postigne se pri tome time, da se metalnom dijelu podijeli konstantan potencijal.
O.-im toga kod Roentgenovih cijevi prema izumu nije više potreban sakupljajući uredjaj za polučenje konvergence Roentgenovih zraka. Katodne zrake izlazeće od žareče katode ne ujedinjuju se u konvergirajući pramen. Metalna posuda i antikatoda izrade se ali tako i poredaju se u odnosu jedna na drugoj, da se katodne zrake mogu navesti, da antikatodu pogode samo na jednom malenom dijelu njezine povišine.
Time je spojena prednost, da je slobodniji način gradnje i poredjaj žareće niti. Dio površine antikatode, koji treba pogoditi katodnim zrakama, može se namje.-,titi na jednostavan način.
Din. 10.
Crtež predočuje nekoliko oblika izvedbe Iloent'jenovih cijevi prema izumu.
Sl. 1 pokazuje način gradnje Koenteenove cijevi, koja odgovara temeljnoj zamisli izuma.
SI 2, 3, 4 i 5 predočuju praktički upotrebljive oblike izvedbe izuma.
SI. 4 je osim Eoentgenove cijevi predočen jed an dio uredjaja potrebnog za pogon čije a.
Žareča katoda 1 od Eoentgenove cijevi, predočene na sl. 1, nalazi se unutar metalne posude 3. u kojoj je takodjer smještena an-tikatoda 2. Dovodne žice žareća katode uta-Ijene su u staklenu cijev 4, koja je nepropu-stivo za vazduh staljena sa stijenama posude 3. Antikatoda 2 je od metalne posude izolirana izolirajućim komadom 5, koji se svrsishodno sastoji od stakla i staljena je sa metalnim stijenjem, takodjer nepropustivo za vazduh. Unutrašnjost cijevi isprazni se od va-zduha na bilo koji način i to na vrlo veliku prazninu (n. pr. preko 0.0006 mm pritiska Žive).
Kod pogona cijevi, predočene na sl 1 položi se visoka napetost izmedju žareče katode 2, a metalna posuba 3 drži se na konstantnom potencijalu u odnosa napram žarećoj katodi. U tu se svrhu može na pr. jedan od krajeva žareče katode spojiti vodeće sa metalnom posudom. Takodjer se može žareća katoda spojiti sa metalnom posudom preko izvora konstantne napotosii. Svrsishodno skrbi se za to, da metalna posuda 3 s obzirom na sve tačke žareče niti ima manji negativni potencijal. Ako već ova negativna potencijalna razlika iznosi samo nekoliko volta, neće ni jedan od elektrona, otposlanih sa žare će katode moći pogoditi stijene metalne posude; oni će ali svi morati poći prema antikatodi 2. Kod predočenog oblika izvidbe je ova antikatoda maleno kuglasto tijelo, tako da katodne zrake mogu pogoditi antikatodu samo na malenom dijelu njezine površine i usljed toga se takodjer Eoentgenove zrake odašilju sa malene površine, što je — kako je poznato — nepropustivo kod izrade Koentgeno-vih snimaka.
Na stijenju metalne posude 3 mora na podesnom mjestu biti smješten prozor za propuštanje Boehtgenovih zraka.
Može se takodjer i potencijalna razlika izmedju metalne posude 3 i žareće katode učiniti malo pozitivna. To znači pogoršanje, time, da jedan deo elektrona, zrakanih sa žareće katode, dospiju na metalno stijenje, što prouzrokuje gubitak energije i istovremeno ugrijanje metalnog stijenja.
Oblik izvedbe predočen na sl. 1 podesan je manje za praktičan pogon, jer se antikatoda 2 ne moše dovoljno hladiti.
Praktički bolje upotrebljiv oblik izvedbe je
predi čen na si. 2. Kod ovog oblika izvedbe je žareća katoda 9, koja se sastoji od okruglo savijene žice, smještena unutar metalne posude 6, koja je kod 7 siiž°na u maleni otvor, u koji strši antikatoda 8 sa jednim dijelom svoje površine. Nasuprot ove antikato-de nalazi se u metalnoj posudi prozor ya propuštanje proizvedenih Eoentgenovih zraka. Ovaj se prostor sastoji od staklene ploče 13, koja je nepropustivo za vazduh [staljena sa metalnim stijenjem, a takodjer je tanka metalna ploča i4 na pr. od alirniuija ili srebra ili rešetka ili tkanina od sličnog metala smještena, koja propušta Eoentgenove zrake ali čuva da se ne bi staklena ploča nabila na katodinim zrakama.
Tanka metalna ploča ili rešetka metnutaje u tu svrhu, da se stijenje posude unutar koje se nalazi žareća katoda, po mogućnosti svuda napravi od metala. Ako se onda proizvede malena negativna jo encijalna razlika izmedju metalne posude i žareće katode, to neće nijedna od elektrona, odaslanih sa žireće katode biti u stanju da dostigne stijenje posude i usljed toga da štetno upliviše na redovitost djelovanja cijevi. Dovodne žice 10 i 11 za žareću katodu utaljene su u staklenu cijev 12, koja je nepropustivo za vazduh staljena sa stijenjem metalne posude. Žareća nit 9, koja se primjerice sastoji od vvoitrama, nose potpornji 16 na pr. od molibdena, koji su opet pričvršćeni na prstenu 15 od izolirajućeg materijala na pr. od stakla, porcelana ili si. Antikatoda je od metalne posude izolirana izolacijom, koja može suprostaviti otpor visokoj napetosti.
Katodine zrake, odaslane sa žareće katode mogu antikatodu — usljed osobitog oblika izvedbe stijena metalne posude i poredjaja antikatode u odnosu na ovo stijenje pogoditi samo na maleni dio njezine površine. Obla-điivanje antikatode može se izvršiti na prikladan način
Što se tiče razlike napetosti izmedju katode i metalne posude, to vrijedi isto kao već spomenuto s obzirom na si. 1.
Ako se žareće katoda sastoji od žareće niti od voltrama, to je dovoljna negativna razlika napetosti od nekoliko volta na pr. 5 volta, da se spirječi, da elektroni sa žareće katode pogode metalno stijenje.
Neka bude još spomenuto, da ni,e neophodno potrebito, da se obe dovodne žice za Žareću katodu izoliraju od metalne posude. Može se takodjer jedna od dovodnih žica vodeći ili preko otpora spojiti neposredno sa stijenjem metalne posude i onda samo drusru dovodnu žicu izbrano izvesti iz cijevi. To daje ali nedostatak, da se ne možem reguli-
vsati razlika napetosti izmedju žareče katode i metalne posude.
Kod oblika izvedbe, predočenog na sl. 3 su anlikatoda i metalna dosuda opet drugčije izvedeni i smješteni s obzirom jedna drugu. Na stijenju metalne posude 21 pričvršćen je ovdje metalni poklopac 22, koji posjeduje maleni otvor. Antikatoda 20, koja svršava u šiljak, smještena je nasuprot ovog otvora tako, da šiljak malo strši u posudu, u kojoj se nalazi žareča katoda. I kod ovog oblika izvedbe mogu katodine zrake pogoditi antika-todu samo na malenom dijelu njezine površine. Kegulisanjem napetosti metalne posude s obzirom na žareću katodu i time s obzirom na antikatodu moguće je promijeniti dio antikatodme površine, koji treba pogoditi ka-todinim zrakama.
Kod oblika izvedbe, predočenog na si. 4 providjena je metalna posuda 23 koso namještenom metalnom pločom 24, koja posjeduje otvor 33. Nasuprot ovog otvora nalazi se antikatoda 25, koja je izolacionim materijalom 27 izolirana od metalne posude. Proizvedene Koentgenove zrake bacaju se kroz prostor 26, koji je izveden na sličan način kao u cijevi, predočenoj na si. 2.
Žareča katoda 28 je staklenom kapom 29 izolirana od metalne posude i snabdjeva se baterijom, s kojom je u seriji skopčan up-ravljivi otpor 31. Otpor 32, koji se, ako je poželjno, može izvesti, da bude upravljiv, služi za to, da podijeli metalnoj posudi negativnu potencijalnu razliku, koja se malena s obzirom na sve tačke žareče niti.
Kod uredjaja, predočenog na si. 4 smještena je antikatoda neposredno iza otvora u metalnoj posudi. Katodine zrake mogu samo kroz ovaj otvor pogoditi antikatodu, tako, da je i ovdje ispunjen uvjet, da se samo maleni dio površine antikatode upotrebi za proizvodnju Koentgenovih zraka.
Antikatoda se može sastojati od bilo kojeg podesnog materijala na pr. od molibdena, vvoltrama ili si.
Kod oblika izvedbe, predočenog na si. 5, koji se znatno podudara sa onim predočenim na si. 4, smješteni su žareča nit 38 i prozor 39 na jednaki način s obzirom na antikatodu 37, kako je to slučaj kod cijevi, predočene na si. 2
Što se tiče pogona Koentgenove cijevi prema izumu, to neka bude još spomenuto, da je doduše dovoljno položiti negativnu napetost na metalnu posudu, koja je malena u usporedbi napram onoj, na žareću katodu prileg-nutoj, da ali ova napetost može biti viša, a
da ne nastanu pri toma važni nedostaci u pogledu djelovanja cijevi.
Kao materijal za metalnu posudu može se upotrebiti na pr. bakar ili željezo a za za-brtveni spoj metalne posude sa staklom cijevi može se upotiijebiti prsten od platine. U tu zadnju svrhu može se s prednošću upotrebiti takodjer prsten od hromovog željeza, ako je samo sastavina hromovog željeza takova, da koeficijent rastezanja usljed topline odgovara onome stakla. Takodjer se može cijela metalna posuda izraditi od hromovog željeza takove sastavine, pošto su lahko oduzimanje plina i malena poroziteta ove legure, osobito prednosna svojstva.
PATENTNI ZAHTEVI:
1.	Itoentgenova cijev od visokog vakuuma sa žarećom katodom, naznačena time, što je žareča katoda smještena u metalnoj posudi, čije stijenje potpuno ili djelomično sačinjava dio cijevnog plašta i od kojeg je antikatoda izolirana izolacijom, koja je dostatna za pogonsku napetost izmedju žareče katode i antikatode, pri čemu su metalna posuda i antikatoda tako načinjene, i smještene, u odnosu jedna napram drugoj, da se katodine zrake mogu navesti, da pogode antikatodu samo na malenom dijelu njezine površine.
2.	Roentgenova cijev od visokog vakuuma prema zahtijeva 1, naznačene time, što je metalna posuda na jednom mjestu sužena u malen otvor, a dio antikatodine površine, koji treba pogoditi katodinim zrakama, smješten je u ovom otvoru ili u neposrednoj blizini istoga.
3.	Roentgenova cijev od visokog vakuuma prema zatijevu 1, naznačena time, da su žareča katoda, njoj nasuprot smješten prozor i antikatoda, svi smješteni u istoj osi u odnosu na glavnu os cijevi, a žareča katoda ima oblik prstena.
4.	Roentgenova cijev od visokog vakuuma prema zahtijevu 1 ili 2, naznačena time, da su oba dovodna voda žareče katode izolirana u odnosu na metalnu posudu.
5.	Uredjaj za poyon Roentgenovih cijevi prema zahtijevu 1. 2. ili 4., naznačen time, što je metalna posuda unutar koje je smještena žareča katoda, vodeći ili preko izvora konstantne ali upravljive napetosti spojena sa žarećom niti.
6.	Uredjaj prema zahtijevu 5., naznačen time, što su žareča nit i metalna posuda tako spojeni otporom ili izvorom napetosti, da metalna pasuda pokazuje konstantnu negativnu potencijalnu razliku u odnosu na sve tačke žareče katode.



.
. .








'


:




.

.
.
.




'
.
I
■
.





Adpatent brof2876.
r;fi
ri9 č	% J
/3 t*

— <?!
— 3o.
V.
N



;


		
		
		

% i
vi.
f
' >

-

■