RANOHRIŠĆANSKI SPOMENICI PRAEVALISA PAVLE M IJOVIĆ A rh eo lo ški in s titu t B eograd P ra e v a lis (P re v a lita n u ),1 o sn o v an u m o ž d a već 297. godine, n ije te šk o raz g ra­ n ič iti rije k o m M at (M a th is) u on o m d ije lu k o ji n a ju g o isto k u p rip a d a A lbaniji s g ra d o v im a L ješom i S k a d ro m , ali je s te u d ije lu k o jim se n a sje v ero za p ad u , n a te rito riji B oke K o to rsk e , o d n o sn o n jo m e o d v ajalo Isto č n o o d Z apadnog rim sk o g ca rstv a . No, k a k o se o g ra n ic a m a u ta k o dalekoj p ro šlo sti m ože go­ v o riti o n e d e fin isa n im i širim p o g ran ič n im te rito rij am a, i k ak o je dio P rev alisa k o ji p rip a d a A lb an iji sla b o p ro u če n , o sv rn u ć u se ovom p rilik o m sa m o n a dio te p ro v in c ije k o ji sad p r ip a d a SR C rnoj G ori, u k lju č u ju ć i u n jeg a, d a k a k o , i B oku K o to rsk u , i p o re d to g a što je neizv jesn o je li m a k a r i d jelim ičn o u la z ila u n je n sa sta v . Z a n a šu te m u je m o ž d a o d većeg z n a č a ja to što sre d in o m te p ro v in c ije ide d io d ržav n o g rim sk o g p u ta o d N aro n e do S k o d re , i što se u p ra v o o d ra sk rsn ic e A d Z iz io (M oško ?) s k o je je vodio d ru g i v až an rim sk i p u t, k a S irm iju m u , n ad o v e z u je više ra z n ih p ra v a c a k o ji p o v e z u ju P re v ališ s D alm acijo m , G o rn jo m i D o n jo m M ezijom , D a rd a n ijo m , M a k ed o n ijo m S a lu ta ris i N ovim E p iro m . D ru g i p u t, o b alsk i, o d E p id a u ru m a do S k o d re , povezivao je s ta re rim sk e g ra d o v e (o p p id a c. R .) R is in ìu m , A c r u v iu m , B u tu a , O lc in iu m , ali je i izm eđu n jih i m u n ic ip ija i k a š te la u u n u tra š n jo s ti p o s to ja o čitav niz lo k a ln ih puteva, n a jv e ć im d ije lo m p ro s je č e n ih duž k la n ac a i p re v o jim a , k o ji su i u p ra isto riji, k a o i k a s n ije u s re d n je m v ije k u , čin ili p riro d n u vezu izm eđ u v ećih i m a n jih k ra š k ih p o lja i p o s ta lu v ija ln ih p ad in a. Iz d o sa d a šn jih , te k za p o če tih , istra ž i­ v a n ja m ože se p re tp o s ta v iti d a je m je sn o sta n o v n ištv o (Iliri) n a jp r ije sp o ra ­ d ič n o n aseljav alo sve te o d R im lja n a z a p o sje d n u te p rav c e k o m u n ik a c ija i da je to k o m rim sk e p a c ifik a c ije siste m a tsk i p re m je š ta n o i k o n c e n trisa n o p o re d rim s k ih p u te v a, gdje je i n ik la nova ro b n a p ro iz v o d n ja n a zem lji u držav n o m i p riv a tn o m v la sn ištv u (a g er p u b lic u s i a g e r p r iv a tu s ), a n a n jeg o v o j osnovi k o n tro la k o m u n ik a c ija i b e z b je d n o sti. K ak o je p re o sta la te rito rija P revalisa u g la v n o m b ila k rše v ita s a šu m a m a i p a š n ja c im a n a raz n im n a d m o rsk im visi­ n a m a , sva ta k v a n e o b ra d iv a ze m lja (a g er c o m p a s c u u s e t silva e ) slu ž ila je ple­ m e n sk im z a je d n ic a m a k o je su se n a sm je n u g o to v o n e p re k id n o o d ržav ale. T rag to g »planinskog« a g e ra o ču v a n je u c rn o g o rsk im p lem en sk im k o m u n ic am a. Iz izloženog se već m o že n a s lu titi d a se i c rk v e n i p o sje d u P re v a lisu m ogao fo rm ira ti u glavnom o d p ro p a lih im a n ja u d rž a v n o m i p riv a tn o m v lasn ištv u , š to u p u ć u je i n a tra ž e n je ra n o h rišć a n sk ih v a n g ra d sk ih c rk a v a u p ra v o u n je ­ govim g ran icam a. O bično se to k n o v e rim sk e u rb a n iz a c ije d u ž p u te v a k o ji id u p riro d n im s a o b ra ć a jn ic a m a iz je d n e u d ru g u n iz iju , o d n o sn o p o v ezu ju n a jp lo d n ija p o lja i p a d in e p re m a n jim a, sve do sa d a svodio n a u tv rđ iv a n je itin e ra ra sa sta n ic am a , što je za to p o g ra fiju P re v a lisa važno i raz u m ljiv o , ali n ije je d in o o d v rije d n o sti, i n ije dovo ljn o , za sa g le d a v a n je svih m e ta n a sta z ič k ih p ro m je n a i n o v ih d ru štv e ­ n ih o d n o sa i k u ltu rn ih k r e ta n ja u to j p ro v in c iji do k r a ja k asn e a n tik e . Ako se 41 — A rheološki vestnik 29 (1978) 641 im a ju u vidu o b a ova f a k to ra — i p riro d n i u slo v i i dru štv en o -ek o n o m sk i razvoj rim s k e u rb an iz ac ije — b iće ja sn ije što u p r is tu p u n ašo j tem i polazim o o d kasn e a n tik e , tim p rije što u P rev alisu n em am o k a o u D alm aciji sa S alo n o m ni ta k o d o b ro organ izo v an o g crkvenog p o sje d a , n i a rh ite k tu re k o ja b i o n je m u sv jed o čila. Uz ovu tv rd n ju , kao i u za sve d ru g o što se s n jo m u vezi izvodi iz o sk u d n ih čin jen ica, tr e b a ip ak p o sta v iti p ita n je : je su li ju ž n i dio D alm acije, k o ji je D ioklecijan o d v o jio od ra n ije cjelin e i o d n je stv o rio P revališ, m ogli m im o ići h rišć a n sk i m is io n a ri što su u I II v ije k u u d a rili tem elj sa lo n ita n sk o j crk v e n o j zajed n ici? P o sv em u sudeći, n ije su . B ilo da su došli iz R im a bilo iz C a rig ra d a, ne m ože se o sp o riti d a su m ogli d je lo v a ti i u d ru g im g rad o v im a D alm ac ije osim u S alo n i, iak o o to m e n e m a p o m en a. Tim e i čin jen ico m što se h rišć a n stv o duž n a š e ja d ra n s k e o bale m oglo p re n o siti u sta lje n im p u te v im a s a o b ra ć a ja ra z u m ljiv a je ovakva p re tp o sta v k a . S n jo m se slaže i to što se P re v a liš u to k u p rv ih č e trd e s e t godina od o sn iv a n ja nalazila n aizm jen ič n o u tri dioceze, u M eziji, M a k ed o n iji i u D ak iji (pod v la šću p r a e fe c tu s p r a e to r io Illy r ic i O r ie n ta lis ), u k o jim a je p rije no u S aloni d o šlo do o rg anizovanja h rišć a n sk ih o p štin a . M ada se d o d je ljiv a n je ove p ro v in c ije čas jed n o j čas d ru g o j diocezi m o že o b ja sn iti d je lim ičn o i n estab iln o šću n je n e crkvene org an izacije, već to š to se u S k o d ri, s re d iš tu p r a e s e s-a p o m in ju jo š 392. godine dva ep isk o p a, B a s s u s i S e n e c iu s , o d re đ e n ije p o k az u je d a je k ra je m IV v ijek a crk v en a o rg an iz ac ija u P re v alisu b ila ne sa m o d o v ršen a nego i ra z g ra n a ta , iako n ije o tk riv e n n ije ­ d a n sp o m e n ik crk v en e a rh ite k tu re iz toga d o b a. D rugim riječim a, d a ponovim o, n e m o ra se is to rijsk i p ro c e s ni u ovoj p ro v in c iji, kao ni d ru g d je, isk lju čiv o v eziv ati za do sa d a o tk riv e n e m a te rija ln e o sta tk e , m a k a r d a su o n i n a ju b je d - ljiv iji. Z ao stalo st i n e s iste m a tič n o st a rh e o lo šk ih istra ž iv a n ja je , p o m o jo j o c je n i, glavni razlog š to se o p ojavi ra n e h riš ć a n s k e a rh ite k tu re u C rn o j G ori s u d i p o nalazim a iz d o c n ijih vrem ena. P rv e h rišć a n sk e z a je d n ic e m ogle su n a te rito riji B oke K o to rsk e p o sta ti n a jp rije u R isnu, s ta ro j ilirsk o j p rije sto n ic i a z a tim ilirsk o -h elen ističk o m po­ lisu , rim sk o m o p id u m u s m u n ic ip a ln im i, m o žd a, k o lo n ijaln im s ta tu so m . U n je m u je jo š o d p a d a u rim sk e ru k e sta ln o sta c io n ira la kakva, m a k a r i m a n ja , m o rn a rič k a je d in ic a, a tu se, uzevši u o b zir k o m u n ik a tiv n o st toga ro d a v ojske, p ru ž a la i n a jp o v o ljn ija m o g u ćn o st šire n ja k u lto v a . D o sad ašn ja isk o p a v a n ja n ije s u d o d u še o tk rila trag o v e p rv ih h rišć a n sk ih zajed n ica, ali to n e b i tre b a lo d a zn ači k ako o n jim a u R isn u n em a dokaza već i sto g a što risa n s k a n e k ro p o la jo š n ije p ro n ađ e n a. D a je h rišć a n a u s ta ro m R izin iju m u bilo u v rije m e kad i u S k o d ri p o tv rđ u je n a la z je d n e gem e s p re d sta v o m D obrog p a s tir a s ja g n je to m , m o n o g ram o m H r is ta i velikom a m fo ro m za k o ju se p re tp o s ta v lja d a je sim bol K a n e G ali­ le js k e (sl. 1; 4).2 Svi ovi sim b o li H ris ta ja v lja ju se u IV vijeku, u v rem e n u iz m e đ u K o n sta n tin a i D ioklecijana, p a k ad se ra sp ra v lja o p o sta n k u v je rsk e z a je d n ic e u R izin iju m u tre b a poći o d isto g v rem en a. D rugi z n a ča ja n nalaz u R isn u je je d a n cip u s, za raz lik u od o sta lih c ip u sa u B oki K o to rsk o j, s b o ­ g a to m i razn o v rsn o m p la stič n o m d e k o ra c ijo m (si. 2). O na se sa sto ji o d je d n o g k r a te ra , dvije ribe, d v a d elfin a, v ije n ac a o d lovorovog lišća i je d n e p a te re . S v e ove p re d sta v e čin e o n a j do b ro p o zn a ti a rs e n a l sim b o la k o ji je n a p rije la z u iz a n tik e u ra n o h rišć a n stv o služio p o d je d n a k o p o g an im a i slje d b e n ic im a nove 1 1: N adgrobna stela iz K olovrata; 2 i 3: stubić i konzola iz Lastve; 4: gem a iz R isna; 5: pilaster iz U lcinja — 1: S tèle fu n é ra ire de K olovrat, 2 et 3: co lo n n ette et console de L a stva , 4: g em m e de R isa n , 5: pila stre d ’U lcinj v je re . Ia k o sp o m e n ik im a p o g an sk o D M S , k o je ga d a tira u v rije m e p rije p o b je d e h rišć a n stv a , m o g lo b i se p o m iš lja ti n a ta jn u p rip a d n o s t p rv im hri- šć a n im a u m rlo g ili lic a k o je je sp o m e n ik p o d ig lo . N a to jo š p o d stič e g o rn ji d io c ip u sa u o b lik u k o ta ric e s p litk im u d u b lje n je m n a v rh u , m o ž d a p rije n a m ije n je n o m h rišć a n sk o j m en zi no p a g a n sk o j p isc in i za lib a cije. J. M artinović, k o ji g a je p u b lik o v a o ,3 p re tp o s ta v lja ča k i p o isk v a re n o j la tin š tin i p o sv ete d a se n je g o v a d a ta c ija m o ž e p ro te g n u ti i do p rv o g ja v lja n ja h riš ć a n s tv a u B oki K o to rsk o j. N ije za ista n em o g u će ta k v ih h riš ć a n a o če k iv a ti u je d n o m zalivu iz k o je g a su d o m o ro ci slu ž ili u R av en sk o j m o rn a ric i.4 K ak o je R izin iju m k a o » sta ri grad« m o g ao im a ti ep isk o p a u v rije m e o d rža­ v a n ja S ab o ra u S e rd ic i (343. g o d in e ), k a d je z a b ra n je n o da se u m a n jim m je s tim a — p ag u sim a , v ik u sim a i c iv ita tim a — o sn iv a ju nove e p isk o p ije , tr e ­ b alo b i p rilik o m n a re d n ih a rh e o lo šk ih isk o p a v a n ja tra ž iti p o č e tk e ran o h rišć a n - sk e a r h ite k tu r e ili b a r ra n o h riš ć a n s k e se p u lh ra ln e sp o m e n ik e u b liz in i sre d išta risa n sk o g p a g a n sk o g k u lta , već od IV v ije k a. P ri to m e se m o ra im a ti u vidu d a je a g ra rn o p o d ru č je R izin iju m a i u to d o b a b ila o k o lin a H erceg N ovog, isto k ao š to je P e ra s t k a d je p o d V en ecijo m b io ste k a o izu zetn u v ažn o st im a o svoj z e m ljišk i p o sje d tu , ta k o đ e . N a to m o d g ra d a u b ed e m im a u d a lje n o m ag eru p o d iz ać e se n e sam o h riš ć a n s k e n e k ro p o le s g ro b lja n sk im c rk v a m a za stan o v ­ n ištv o m a n jih n a selja, n e g o i veće b o g o m o lje p o k ra j k ru p n o g crk v en o g p o sjed a, k a k v e su on e č iji su tra g o v i o tk riv e n i u B ije lo j i Ž anjici. U B ijelo j su n ađ e n i te m e lji b azilik e od k o je su i dva ja k a p ila stra -p ilo n a (si. 3), s v elik im k rsto v im a u p litk o m relje fu , u g ra đ e n a izm eđ u o lta r a i n a o sa sa d a šn je c rk v e sv. P e tra,5 2 Cipus iz R isna — C ippe de R isan 3 Pilaster iz crkve Sv. P etra u Bijeloj — P ilastre de l’église de St. P ierre à B ijela 4 S tubac iz Lastve — C o lo n n ette de L astva a u Ž anjici, n a p o lu o s trv u L uštici, u p o lju isp o d novije crkve sv. Jovana, ta k o đ e te m e lji neke veće sta re crk v e. P re lim in a rn e sondažne rad o v e n a oba m je s ta izveo je I. P ušić, ali rez u lta te jo š n ije objavio, p a se n e m ože n iš ta reći n i o veličini, o b lik u i ik o n o g ra fiji ovih crk a v a, n esu m ljiv o ra n o h rišć a n sk ih , ni o n jih o v im g ro b ljim a , k a o ni o d ru g im o b je k tim a ko ji su ih p ra tili. O ba p o d ru č ja n a k o jim a su ove crkve p o d ig n u te p rip a d a la su riz in iju m sk o j m u n i­ cip a ln o j o p štin i, p a o tu d a n ije te šk o z a m isliti d a se u zrelo m sre d n je m vijek u sje d iš te risa n sk e e p isk o p ije m oglo n aći n a to j, ta d a več e p isk o p sk o j, »teri­ to riji« , što se izgleda i dogodilo p re n o še n je m ep isk o p sk e sto jic e iz R isna u R ose, n a L uštici. K ad se povodom o tk r ić a ra n o h rišć a n sk ih crk a v a risa n sk e e p isk o p ije govori 0 n je n im » te rito rijam a« n a p o d ru č ju H erce g N ovog i L uštice im a se u vidu p o ja v a k o ja je d o b ro p o z n a ta već o d p o č e tk a rim sk e d ezu rb an izacije. O na je d o b ila n a jiz ra z itiji o b lik u p re la ž e n ju g rad o v a k o ji n ije su im ali veći s tra te g ijsk i z n a č a j u ru k e ep isk o p a. Z ajed n o s g ra d o v im a p o d crk v e n u u p ra v u došle su 1 » terito rije« oko n jih , u stv a ri n jih o v m u n ic ip a ln i d istrik t. P oznato je k ako je c a r Ju s tin ija n n alo žio e p isk o p u A q u a e, V id o v g rad a n a D unavu k o d Nego- tin a , o d re đ u ju ć i m u d u ž n o st, d a se b rin e k a k o o g ra d u k o ji m u je p r e d a t n a u p ra v u , ta k o i o čita v o j te rito riji k o ja g ra d u p rip a d a zajed n o s k aštelim a i c rk v a m a — A q u e n s is a u t e m e p is c o p u s h a b e a t p r a e fa ta m c iv ita te m e t o m n ia e in s c a s te llis e t te r r ito r ia e t e c c le s ia s . . . (.Nov. lu s t., 11, 5). O sim što se e p isk o p im ao s ta ra ti o g ra d u i o o k o ln o j g ra d sk o j te rito riji, o n je m o ra o voditi r a č u n a i o o sta la te r r ito r ia , o d n o sn o o o b la sti k o ja je ra n ije p rip a d a la m u n i­ c ip a ln o m g ra d sk o m s a v je tu (o rd o m u n ic ip a lis ) . N evolja je što n e zn a m o ni k o lik a je b ila r a n ija te r ito r ija rizin ita n sk o g m u n ic ip ija , n i k o lik a je z a tim ona k o ja se m ože n az v ati o rd o m rez in iju m sk o g ep isk o p a . O vakvoj p re tp o sta v c i, n ara v n o , n e b i tre b a lo d a sm e ta to š to se u po­ s lje d n je v rije m e ra s p ra v lja je li u o p šte p o s to ja la risa n s k a e p isk o p i ja 6 o kojoj se z n a isk lju čiv o po p o m e n u iz V I v ije k a. D o sad se n aim e m islilo d a je S e b a ­ s tia n o e p is c o p o R e s in ie n s i k o je m u je p a p a G rg u r I u p u tio dva p ism a , je d n o f e b r u a r a 591, a dru g o 1. ju n a 595. godine, b io n a čelu risa n sk e ep isk o p ije . S ad se d o v o d i u s u m n ju s a d rž a j je d n o g p ap in o g p is m a iz k o jeg a se d o zn alo k ak o je o v aj p re la t n a p u s tio » resin iju m sk u « d iocezu u o či za u zim an ja R iz in iju m a od s tr a n e A vara k o ji su u d v a m a h a p ro d ira li u E p ir i D alm aciju , izm eđ u 587. i 592., o d n o sn o 582— 584. g odine. S e b a s tija n je po n a jn o v ijim p re tp o s ta v k a m a svoju d io c ez u o sta v io n a jm a n je tr i godine p r ije p rv o g p o m in ja n ja av a rsk o g p ro d o ra u E p ir, d o k d ru g e a v a rsk e ek sp e d ic ije n ije , šta v iše , ni bilo. Po m isiji k o ja m u je d o d ije lje n a , p o p ap in o j b la g o n a k lo n o sti i p r ija te ljs tv u p re m a n je m u , p o p re d a ji S irm iju m a A varim a u lje to 582. godine p re tp o s ta v lja se d a je rije č o sirm iju m - sk o m a n e riz in iju m sk o m ep isk o p u . O n je o sta v io S irm iju m iz m eđ u 582— 584. i d o ša o u R im , d o n ev ši so b o m m o žd a re lik v ije sirm iju m sk ih m u č e n ik a Q uat- tu o r C o ro n a ti. N o, m a k o lik o nova istra ž iv a n ja k o le b a la u v je re n je o S e b a stija n u k a o riz in iju m sk o m e p isk o p u , a tim sa m im z a sa d i o ep isk o p iji u R izin iju m u , o s ta je č in je n ic a d a s u d v a od svega tr i p is m a k o ja je S e b a s tija n u u p u tio G rg u r I id e n tič n o a d r e s ir a n a : S e b a s tia n o e p is c o p o R e s i n i e n s i .. ., p a je tešk o p o v je ro v a ti d a je to n a s ta lo u slje d k o n fu zije (od S e r m e n s is , S e r m ie n s i ili S irm i- e n s i). To jo š u v ije k o m o g u ć av a d a se govori o riz in iju m sk o j e p isk o p iji u VI v ije k u . N i to što se, s d ru g e stra n e , n a s to ji d o k a z a ti d a se naziv R e s in iu m u P eutin- g ero v o j ta b li n e o d n o si n a rim sk i R h is in iu m , već n a R ose,7 k o je sp o m in je Porfi- ro g e n it, n e sm ije b iti raz lo g d a se u R isn u n e tra ž i n jeg o v a e p isk o p sk a k a ­ te d ra la . M ože b iti d a je s ta n ic a R e s in iu m , k o ja je o d E p id a u ru sa u d a lje n a dva­ d e s e t m ilja, b ila n a o b a li h erc eg n o v sk o g zaliva, g d je je n a đ e n a je d n a k asn o ­ a n tič k a k u la ; m ože, ta k o đ e , b iti i d a je p o slije b je g stv a e p isk o p a S e b a s tija n a R isa n p o tp u n o o p u sto še n , p a k a d je v ije k o v im a p o to m e p isk o p ija o b n o v lje n a n a n ek o j od b iv ših e p isk o p sk ih » te rito rija« , n a jv je ro v a tn ije u R o sam a, episkop te o b n o v lje n e crk v e n e o rg an iz ac ije z a d ržao i n a d a lje titu lu R e s in ie n s i, ali ne tr e b a g u b iti iz vida d a je to m oglo b iti te k u IX v ijek u , sa sta b iliz a c ijo m k o ja je n a s tu p ila p o slije se o b a. M ože li se ip a k ra č u n a ti n a k ak av -tak av »kon tin u itet« crk v e n o g živ o ta u R isn u , kakvog je m o ž d a b ilo u D uklji p o slije n je n o g raz a­ r a n ja p o č e tk o m V II v ije k a — p re u ra n je n o je tv rd iti, ali u n a p rije d , d o k isko­ p a v a n ja n e p o k ažu , n e tr e b a to kao n em o g u ćn o n i o d b aciti. S K o to ro m se k ao je d n im od g rad o v a s ra n o h rišć a n sk o m v je rs k o m za je d ­ n ic o m m ože izgleda r a č u n a ti jo š o d k r a ja a n tik e . U n je g o v o m p re d g ra đ u Š u ra n j o tk o p a n a je 1956. go d in e je d n a tr o b ro d n a b azilik a s c e n tra ln o m ap si­ d o m , iz n u tra p o lu k ru ž n o m a sp o lja p ra v o u g a o n o m (iz 840. godine). Isp o d n je su b ili zidovi n e in d e n tifik o v a n e g ro b lja n s k e g rađ ev in e s n e k ro p o lo m k o ju d a tir a b ro n z a n i novčić c a ra A u re lijan a (270— 275), n ađ e n u je d n o m g ro b u .8 Od te g rađ ev in e n a jb o lje je b io o čuvan isto č n i d io k o ji sv o jim sk lo p o m p o d sje ća n a izduženi p rav o u g a o n ik . K ako je ta g rađ e v in a p o sta v lje n a p o p reč n o , u p rav c u sje v e r—ju g , n ije m o g u ć n o izvući n ik a k av z a k lju č a k o n je n o j sv rsish o d n o sti i n am je n i, ali se p o n a č in u sa h ra n jiv a n ja — s pep elo m sp a lje n ih p o k o jn ik a u sta k le n im u rn a m a , u zg rčen o m sta v u i u sta v u o p ru žen ih udova ali različito o rije n tis a n ih sk e le ta — m ože go v o riti o više k u lto v a u A k ruvijum u, k o je m u je ov a n e k ro p o la u I I I v ije k u p rip a d a la . O vim se, n arav n o , n e d o k az u je k ak o je m e đ u n jim a sig u rn o b io z a stu p lje n i h rišć a n sk i k u lt, ali tim sam im što je p ri k r a ju te n ek ro p o le b ilo slu čajev a n e re g u la rn o g sa h ra n jiv a n ja n e b i tre b a lo is k lju č iti n i in filtra c iju p rip a d n ik a k o je o d m o n o te istič k ih relig ija — je v re ja ili h rišć a n a . U to v rije m e ili m alo d o cn ije ta k a v slu čaj će v rlo re p re z e n ta tiv n o o b ilje ž iti m o zaik u P e tro v c u n a m o ru o k o je m u će b iti rije či n a p rije d . P re k in u ti k o n tin u ite t u K o to ru (A cruvijum u) od I II do p o č e tk a IX v ijek a n ije m ogao b iti is p u n je n n i m a k a r fra g m e n ta rn im nalazom . R an ije k o m b in a­ c ije s V ik to ro m , e p isk o p o m ec clesia e M a rta rita n n a e , tak o sp o m e n u te u a k tim a sa lo n ita n sk o g crk v en o g s a b o ra od 530. g odine, k o je su počivale n a k o rek c iji M a r ta r ita n n a e u C a te r ita n a e ili D e c a te r ita n a e , sad se više n e p o m in ju k ao dokaz d a je K o to r u V I v ije k u im ao sv o ju e p isk o p iju , p o tč in je n u sa lo n ita n sk o j arhi- ep isk o p iji. Je li te r ito r ija K o to ra ta d a b ila p o d ju risd ik c ijo m risa n sk o g epi­ sk o p a , p a se sto g a n e m ože n i g o v o riti o k o to rsk o j ep isk o p iji iz V I v ije k a , ili je o v d je slu čaj, ta k o č e st n a p o če tk u v a rv a rsk ih n ajezd i, da su m a te rija ln i dokazi 0 k o to rsk o j e p isk o p iji u n ište n i — stv a r je izgleda sam o puk o g n a g a đ an ja. S p o jav o m h riš ć a n s tv a u g rad o v im a g otovo isto v rem en o ide i š ire n je ove re lig ije n a iz v an g rad sk e te rito rije , g d je su n ic ali pagusi, vici i vile g o sp o d ara, 1 o d ak le je jo š u v ije k žilav a d o m o ro d ač k a s re d in a iz svojih civ ite ta izbacivala u b u r u ja v n o g živ o ta i p o kojeg v iđ e n ije g p e re g rin a , lak o p rije m čiv o g i n a k u ltu rn e inovacije. N ek o lik o n alaz a n a P re v lac i k o d T ivta, g d je su isk o p a­ v a n je m u tv rđ e n i o sta c i je d n e »vile« s p o d n im m ozaikom i fra g m e n tim a d eko­ ra tiv n e p la stik e 1 0 — u č v ršć u ju u v je re n je o š ire n ju h rišć a n stv a i m e đ u p o ro ­ d ic a m a la tifu n d ista i m e đ u k o lo n atim a. P re v la k a je za o rg an iz ac iju a g ra rn e p ro iz v o d n je k ak v a je o d g o v arala p o tre b a m a rim sk o g d ru štv a b ila id e ala n c e n ta r. A rheološka isk o p a v a n ja (1956— 1959.) n a žalo st n ije su o b u h v a tila čitav k o m p le k s p r ije no š to je u n ište n n o v o g ra d n ja m a bun g alo v a »O strva cvijeća«, a n i d o b ije n i re z u lta ti istra ž iv a n ja jo š n ije s u o b jav ljen i. N a o snovu svega što je do sa d a p o zn ato , n a P revlaci je izgleda te k a o onaj p ro ces k o ji je p o d ra z u ­ m ijev a o sm je n u a g e r p u b lic u s i a g er p r iv a tu s kakvog v eteran a , o d n o sn o kuri- ja la , s ra n o h rišć a n sk o m ek o n o m ijo m oko m a n a stira . To se m ože z a k lju č iti po n aziv u T u m b a, n a jra n ije m to p o g rafsk o m o b ilje ž ju P revlake, k o je je p o sta lo p r ije po kakvoj iz u ze tn o uočljivoj k a sn o a n tič k o j, o d n o sn o ra n o h rišć a n sk o j m o n u m e n ta ln o j g ro b n ici, iznad ili p o k ra j k o je je m ogla b iti p o d ig n u ta crk v a — ili su v rem e n a n a đ e n o m m o zaik u o d c rv e n o b ije lih k o ck ica u p o d o v im a (iz V I vijeka) n a o b ali p re m a ju g o isto k u , g d je su zapaženi i fra g m e n ti k e ra m ik e (u p ro filu ) i fre sa k a , ili iz k asn ije g v re m e n a k a d je n a to m e m je stu po u zd an o o sn o v a n a b e n e d ik tin sk a o p a tija — p rije , d ak le, p o lokalnoj to p o g ra fsk o j odlici, n ego po p re u z im a n ju to g a naziva n av o d n o o d M ont-Saint-M ichel, u N o rm a n d iji, osn o v an o g 709. god in e, k o ji je, ta k o đ e, p o z n a t k ao ?nons T u m b a e ili T u m b a .1 1 S a d se u p rev la čk o m k o m p le k su ra z a z n a ju tr i g rađ e v in sk a s lo ja : tro b ro d n a b azilik a, m a la k ap e la u sje v ern o j a p sid i i d ije lu p re z b ite rij u m a b azilik e. Pre- v la čk o j ra n o h rišć a n sk o j b azilici v je ro v a tn o s u p rip a d a li je d a n s tu b s u rez an im z n a k o m k r s ta ( s i . 4) k o ji je d ospio u D o n ju L astv u , je d n a p lo č a sa sta ro h ri- šć a n sk im k rs to m u z id a n a u p o d b isk u p s k o g d v o rca u K o to ru , m o ž d a s vile k o ja je p rije b azilik e tu m o g la b iti, je d n a k o n so la s u k le san im g rč k im slovom »pi« i je d a n stu b ić ( s l . 1 : 2 , 3 ) , p o svoj p rilic i već iz IV— V vijeka. P ita n ju o d n o sa k a s n a a n tik a — ra n i s r e d n ji v ije k u P re v alisu n ed a v n o sam p ris tu p io s d ru g e s tra n e , u vezi sa d e z u rb a n iz a c ijo m ove p ro v in c ije k o ja je n a s ta la sla b lje n je m i k o n a č n im g u b lje n je m v o d eće uloge g ra d o v a u organizo- v a n ju i v o đ e n ju p riv re d e , sve većim ru ra liz o v a n je m ili z a p u š ta n je m m u n ic i­ p ija , s p o ja v o m k o lo n a ta , z a m je n o m o r d o d e c u r io n u m -a s e p isk o p sk im o rd o m i, u vezi s tim , f o rm ira n je m e p isk o p sk ih g ra d o v a .1 2 K ao što se vidi, p red lo žen o j sh e m i je n e d o s ta ja o jo š je d a n k ru p a n fa k to r — velik i p riv a tn i v elep o sjed , lati- fu n d ija , a d o n ek le i s itn o so p stv e n ič k a im a n ja . O n jim a se jo š n e m ože n išta k o n k re tn o re ć i zbog o d su stv a bilo k a k v ih re z u lta ta istra ž iv a n ja . N i iole so lid n ijo m h ip o te z o m ta se p ra z n in a n e m o že p o p u n iti, i ja , p o k u ša v a ju ć i da se to g a p ita n ja d o ta k n e m , re sk ira m d a se u p u s tim u n ez ah v a la n p o sao . S vje­ s ta n toga, ip a k ne m o g u izb jeći izv jesn e a p r io r i p o sta v k e, b a r k ao polazne ta č k e za d isk u siju . O ne će b iti p rig o d n o p r o tk a n e kro z te k s t s a rh e o lo šk o m d o k u m e n ta c ijo m . U n ašo j sh em i n a z iru se d akle dva f a k to r a — veliki p o sje d d rža v e ili n je n ih fu n k c io n e ra i veliki p o s je d crkve. Do V v ije k a m ože se u g lav n o m p re d sta v iti v elik i p o sje d s vilam a, n alaž en im red o v n o n a k ra je v im a p lo d n ih p o lja . S više p o d a ta k a m ože se p r a ti ti i fo rm ira n je k ru p n o g crk v en o g p o sje d a p o o sta cim a ra n o k rš ć a n s k ih c rk a v a i n ek ro p o la , ta k o đ e r gotovo u v ije k n a iv ic am a po lja. P o o sta c im a in s itu jo š se n e m ože g o v o riti o sp o m e n ic im a sličn im P olačam a n a M ljetu , s k o jo m se v rlo re lje fn o o c rta v a ju o b a ova važn a f a k to r a p riv re d ­ n o g života rim sk e i ra n o v iz a n tijsk e p ro v in c ije , iak o im a m o sliča n slučaj s P ilo to m -P u lato m , čije je im e izvedeno ta k o đ e o d p a la tiu m -a, rim s k e p a la te n a m je s tu k o je je k a s n ije p o sta lo sje d iš te p u la ts k e e p isk o p ije (e p is c o p u s Pola- te n s is , to n P o la th o n ). M lje tsk e P olače su k r a je m V i sre d in o m V I v ije k a d a­ v ale 200 so lid a (zlatn ik a) p rih o d a , o d čega je p o lo v in a išla c rk v a m a i siro tin ji, a p o lo v in a u tv rđ iv a n ju o strv a . U X II I v ije k u gotovo čitav M ljet je p rip a d a o c rk v i. Z a k lju č a k o k o r is ti u p o re đ iv a n ja s P o la č a m a ra d i p ro c je n jiv a n ja p rih o d a s d ru g ih , P o lač am a slič n ih , im a n ja u ra n o v iz a n tijsk o doba, d o b ro d o ša o je k ao p o tv rd a p re tp o s ta v k e o sličn o m p ro c e s u i n a te rito riji P re v a lila . Im a se u v id u p re ra s p o d je la r e n te s v elik ih la tifu n d ija n a crk v e n i v elep o sjed . N ačin n a k o ji je to u č in je n o n a P o lačam a m o g ao b i se za m isliti i u P re v a lisu : djeli- m ič n o i p u te m z a v je š ta n ja crk v a m a ne sa m o p rih o d a nego i im a n ja . D rugi n a č in je — d ire k tn a in te rv e n c ija d rža v e o sn iv a n je m već p o m e n u to g o rd o ep isc o p u s-a . N a č e tv rto m (H alk ed o n sk o m ) sa b o ru 451. godine d o n ije te su o d ­ re d b e o iu ra r e s e r v a ta e p isk o p a p rilik o m o sn iv a n ja v elik ih m a n a s tira , što je p o tv rđ e n o i J u s tin ija n o v im n o v elam a (br. 3, gl. 1 ; b r. 87, gl. 1 i b r. 151, gl. 1). P o to m p ra v u e p isk o p je m ogao z a h v a titi i d a ti m a n a s tiru o n o lik o zem lje k o lik o m u u s u s fr u c tu s om ogućava, to je s t k o lik o je k o ja od m o n a šk ih za je d ­ n ic a m ogla d a o b ra d i i ek sp lo atiše. Po n a la z im a gotovo u sv a k o m p o lju m a n a s tirs k ih k o m p le k sa ili n jih o v ih tra g o v a iz ran o g sre d n je g v ije k a m ože se p o u zd a n o z a k lju č iti d a je ovaj d ru g i n a č in u P revalisu p reo v lađ iv ao . Iz to g a se m ože ta k o đ e n a z re ti i k ak o je o d d ržav n o g i la tifu n d ijsk o g p o sta o c rk v e n i p o sje d — b ez su m n je p o što je ovaj p o sle d n ji b io z a p u šte n i o sta o b ez v lasn ik a. To bi z n a čilo d a je c rk v a z a h v a ta la koliko je i g d je je h tje la , p a o tu d a i p re tp o s ta v k a d a se lako in s ta lira la u n a jp lo d n ije k ra je v e B oke K o to rs k e i G rb lja, n a P rev laci (sa solanom ) i u g rb a ljsk im p o ljim a. T im e je is p u n ja v a la u b istv e n u p ra z n in u g rad sk o g ž iv o ta R izin iju m a i A k ru v iju m a o k o jim a za ista n iš ta n e m ožem o p o u zd a n o z a k lju č iti za svo v rije m e dezurba- n iz a c ije i o p šte ru ra liz a c ije P revalisa. P o re d tra g o v a rim s k ih v ila s ra s u tim m o z aic im a i sa k e ra m ik o m zatečeno je u više m je s ta n a te rito rij am a b iv ših m u n ic ip ij u m a R izin iju m a i A k ru v iju m a i v e o m a s ta rih s ta b a la m a slin a , k o ja sv o jim m n o g o vjek o v n im tr a ja n je m ta k o đ e sv je d o č e o im a n jim a n a k o jim a je i in a če o d lič n o u sp ijev a la m je šo v ita p riv re d a s h o rtik u ltu ra m a i v in o g rad im a. U d v a o ču v a n a p o lja m o zaik a u P e tro v c u na m o r u (iz I I I — IV) iz v rsn o je p rik a z a n list vinove loze u k o m b in a c iji s cv jet­ n o m č e tv o ro latičn o m d e k o ra c ijo m k o ja p o d sje ć a n a k rs t (si. 5). O sim o veom a re p re z e n ta tiv n o j vili u R isn u — m o ž d a izvan g ra d sk ih b ed e m a (v illa s u b u r ­ b a n a ) — k o ja se po p re d s ta v i b oga sn a H ip n o sa u m ozaiku d a tira u I I vijek, i vile u P etro v cu n a m o ru s p o m e n u tim m o zaik o m , n ije d n a d ru g a vila n ije is p ita n a p rije n o što je u n ište n a . S ad se sa m o jo š u zab ačen im i o d m o rsk e o b a le u d a lje n im k ra je v im a m ože n a ić i n a k a k a v tra g rim sk e r u ra ln e aglo­ m e ra c ije . T akvi su k ra je v i u za le d ju Ig ala k o d H erceg N ovog, u S u to rin i, u B ije lo j, Ž an jici n a L u štic i, u K rto la m a i u G rb lju . V eć je ra n ije s k r e n u ta p a ž n ja n a dv a lo k a lite ta — G om ilice, u T iv a tsk o m (S oliockom ) p o lju n a k r a ju sta re solane, i B igova k o d zaliva T ra šte 1 4 — s ku- lam a-sp e k u lam a, so lid n o g rađ e n im k v a d e rim a fino o b rađ e n o g k am en a , p rv a o č u v a n a do visine je d n o g m e tra , s osn o v o m 5,80 X 4,30 m i d ru g a č ija je osn o ­ v a p rib liž n o 4 X 5 m e ta ra . K ula n a b rije g u G om ilice nalazi se p o re d rim sk o g p u ta širo k o g 3,30 do 4 m e tr a u d u žin i od 1,5 k m , k o ji je povezivao tiv a tsk e so la n e s glavnom sa o b ra ć a jn ic o m izm eđ u A k ru v iju m a i B u tu e, u k o lik o to n ije b io dio p u ta k o ji je p re k o p o lu o strv a L u štic e išao n a sta n ic u V ic in iu m ( E p ita u r u m X X R e s in iu m X X V ic in iu m X V B u tu a ), sta n ic u k o ja je , podsje- ć a v a ju ć i sv o jim naziv o m n a O lc in iu m , izazvala p o m e tn ju , zbog čega je ra n ije s m a tra n o d a je iz m je šte n a , b u d u ć i d a je u T a b u la P e u tin g e ria n a u n ije ta p rije B u tu e . O d b ac u ju ći m o g u ć n o st iz m je šta n ja ovih stan ica, p re tp o sta v io sam d a se V ic in iu m m ože v e z a ti za k u lu u B igovu. O no što je o d z n a č a ja za ovu p re tp o s ta v k u je č in je n ic a d a se isp o d ove k u le n alazi k o m p le k s g rađ e v in a ko ji jo š n ije isp ita n , a s n a la z im a n a p o v ršin i n a p o m in je n a k a sn u a n tik u . P ru ža se do k r a ja p o lja u z a le d ju lu k e T ra šte , k o ja se zbog b io h e m ijsk o g sa sta v a m u lja , sličnog o n o m e u Ig alu kod H erceg N ovog, u te ra p iji veo m a c ije n je ­ nog, ta k o đ e r naziva Ig alo m . T am o g d je su b ila igala (aigdloi) zn ak je n esu m ­ ljiv e a n tič k e i ra n o h rišć a n sk e b a n jsk e ag lo m e ra c ije . P o re d toga, ov a lu k a je v eo m a p o g o d n a za s k la n ja n je b ro d o v a u v rije m e b u re, što je , u z o stalo , d o p rin ije lo d a se zad u g o u n au c i o n jo j g o vori k ao o rim sk o m o p id u m u A kru- v iju m u , iako je to s n je n im za sa d a isk lju č iv o k asn o a n tič k im n a la z im a n e­ m o g u ć e za m isliti. O no što ne m ože b iti sp o rn o je , m e đ u tim , č in je n ic a d a je o v ak a v lo k a lite t — s lu k o m i p riro d n im lje č ilište m , a uz to s a g lo m erac ijo m 5 Mozaik u Petrovcu na m oru — M o sa ìq u e à P etrovac su r m e r n a ivici p o lja, slično sv im do sa d a p o z n a tim k a sn o a n tič k im i ra n o h rišć a n sk im a g lo m e ra c ija m a n a C rn o g o rsk o m p rim o rju — činio čitav je d a n velik i p o sje d k o ji je m ogao d o n o siti z n a č a jn e p rih o d e. Z ato što jo š n ije v ršen o isk o p a v a n je n e m ože se p re tp o s ta v lja ti je li u V i VI v ije k u ta k a v p o sje d bio sliča n onom u P o lač am a ili je , m o žd a, p rip a d a o crk v i s o b z iro m n a to što se već o d ran o g sre d n je g v ije k a m a n a s tiri lo c ira ju n a jp rije ta m o gdje im a m in e ra ln ih voda ili b a n ja . Ovoj p re tp o sta v c i sa d sm e ta sa m o to što se jo š n e m ože reći k ak v o se z d a n je k rije u ag lo m erac iji n a k r a ju p o lja , iako se u je d n o j legendi k až e d a je u X IV v ije k u o v d je bio m a n a s tir Sv. N ikole k o ji su n a v o d n o T urci u je d n o m n a le tu sru šili. P o seb n u p a ž n ju tr e b a p o k lo n iti č in je n ic i što se u selu V ranovići, n a isto m p o d ru č ju , ali jo š b liž e je d n o j k a sn o rim sk o j vili o kojoj će niže b iti rije či, n a z iru o sta ci je d n e p re ro m a n ič k e crkve. Po n a tp isu , iz IX vijeka, k o ji se sad n a la z i n a o strv c u O to k , o n a je b ila p o sv ećen a sv. S tefan u . K u lt ovog sv e tite lja je isto v re m en o i n a js ta r iji u B oki K o to rsk o j, p a i to pom aže d a se k o n tin u ite t k a s n a a n tik a -p re ro m a n ik a uoči i p rije m e to d ič k ih isk o p a v an ja. P o m e n u ta v ila se n a la z i n a lo k a lite tu P ja c a k o d V ranovića, u b liz in i Go­ m ilica . O na je izazvala in te re so v a n je i p rije n o što je sondažno isp ita n a . Zbog p o v o ljn o g p o lo ž aja n a u zv iše n ju je d n o g b rije g a i po o sta c im a p re tp o sta v lja lo se d a b i tu m o g la b iti k a k v a k a s n o rim sk a k u la . P okazalo se, ipak, d a je u p i­ ta n ju je d n a k a s n o rim s k a vila, o tp rilik e 19 X 12 m , no sam o s d je lim ičn o o ču v a n im te m e ljim a . P o sa o p šte n ju M. P arović-P ešikan, k o ja je izvela isk o p a ­ v a n je , u p o lju p o re d v ile im a zn ak o v a i r im s k ih gro b n ica. O sim slo jev a iz h a lš ta ta i s itn ijih fra g m e n a ta c rn o firn isa n e k e ra m ik e iz IV v ije k a s ta re ere n a đ e n i su i o d lo m ci a m fo ra i k ro v n ih o p e k a u raz n im s tra tig ra fs k im slo je­ v im a. Je d a n o d p o d o v a g rađ ev in e b io je p o k riv e n m ozaikom , k o ji n ije o čuvan in s itu , ali se od n je g a nalaze k o m a d i u se k u n d a rn o m p o lo ž aju n a je d n o j su h o m e đ in i iz k a s n ije g v re m e n a (si. 6). S v eć im i g ru b im crv en im i b ije lim k o ck ica m a, sličn im o n im n a P revlaci, ovaj m o z aik n esu m ljiv o p rip a d a V I vi­ je k u , d ak le v re m e n u u k o je m se i d ru g d je u B o k i K o to rsk o j i n a C rn o g o rsk o m p r im o r ju nalaze o sta c i ra n o h rišć a n sk e a rh ite k tu re . Je li ovde, n a m je s to sta re v ile ta d a o sn o v an a k a k v a m a n a s tirs k a a g lo m e ra c ija — p r ije z a v ršn ih is tra ­ ž iv a n ja ra n o je tv rd iti, ali se n a o sn o v u d o s a d a š n jih nalaza to m ože p re tp o s ta ­ v iti. O sobito b i ta k v o j p re tp o sta v c i išlo u p rilo g to što se s G om ilica, gdje je , k ak o rek o sm o , ra n o sa g ra đ e n a je d n a k u la , m ože k o n tro lisa ti p o d ru č je tiv a ts k ih so la n a (Ž upa). K ad se zn a d a su ove so lan e bile u sre d n je m v ije k u p r e d m e t te šk ih sp o ro v a i ra tn ih su k o b a iz m eđ u d o m a ćih g o sp o d a ra — d esp o ta, M lečan a i T u ra k a, iz to g a n ije te šk o izvući z a k lju č a k k ak o b i i u ra n o m sred ­ n je m v ije k u m ogle b iti o n a j fa k to r k o ji je o d lu čiv ao u o d m je ra v a n ju ek o n o m ­ sk e i d ru štv e n e m o ći n a ovoj te rito riji. S P re v lak o m , n a k o jo j je , k a k o sm o p re tp o sta v ili, ta k o đ e r m o ra lo b iti k ak v o ja k o k a sn o rim sk o ek o n o m sk o u p o ­ riš te , ove so la n e su m o ra le u laziti u k o m b in a c iju k a d je tu o sn o v a n a ra n o h ri- šć a n s k a crk v a, a z a tim b e n e d ik tin sk i m a n a s tir i n a jz a d je d n a o d n a jv a ž n ijih s rp s k ih ep isk o p ija s p o č e tk a v lad av in e R a šk e Z etom . N ep u n ih d e s e ta k k ilo m e ta ra o d G om ilica, k o d m a n a stira P o d la stv a n a ivici M rčeva p o lja a u to p s ijo m se n alazi v iše o d lo m a k a k e ra m ik e uz čitav je d a n k o m p le k s g ra đ e v in a, ra s u tih n a p r o s to r u od 2 h e k ta ra , s k v ad e rim a 6 F ragm ent m ozaika ugrađen u kasniji zid vile u lokalitetu Pjaca — F ragm ent de m o sd iq u e scellé dans u n m u r, bàti u lté rie u re m e n t, d ’une ville d ans la localité de P jaca 7 Fragm ent m ozaika u podu crkve Sv. A ndrije u K rim ovicam a — F ra g m en t de m o sd iq u e d a n s le plancher de l’église de St.-A ndré à K rim o vice raz ličito g o p u sa , s v ra tn ic a m a , s je d n im k a p ite lo m d e k o risa n im v eg e ta b iln im m o tiv im a i p tic o m . U to rn k o m p le k su iz g led a d a se p o m a lja je d a n te tra- k o n h o s, b a re m ta k o b i tre b a lo z a k lju č iti p o o sta c im a d v ije a p s id e n a isto k u i z a p a d u i je d n e tre ć e , n a ju g u ili s je v e ru — n eizv jesn o po iz v je š ta ju I. P u ­ šic a .1 5 O va tre ć a im a p re č n ik od 5 m e ta ra , a sp o lja je p o ja č a n a p rislo n je n im p ila s trim a (le z e n a m a ). P o d sje tim o se d a le ze n e im a s ta ra a p sid a R ize Bogo­ ro d ic e u B ijelo j, k o ja b i m o g la b iti s ta r ija od p re ro m a n tič k ih crk a v a, s n ešto š irim lezen am a, k ao što su one Sv. T om e u K u tim a i Sv. M ih aila n a S to n u . O va u p o re đ e n ja , m e đ u tim , n e tr e b a d ru k č ije sh v a titi nego k a o p o d stic a j za istra ž iv a n je k o m p le k sa u P o d lastv i o k o je m u n a u k a za sa d a n iš ta n e zna. Ali i ovdje, k a o i n a d ru g im sličn im m je s tim a sa s ta rijim ag lo m e ra c ija m a , s p o s to ja n je m m a n a s tira , za k o ji se k aže d a je čak iz d o b a c a ra D ušana, tr e b a d rž a ti n a u m u re d o v n u p o ja v u k o n tin u ite ta k a s n a a n tik a — sre d n ji v ijek . Jo š je d n o p o lje , u D o n jem G rb lju , k o je se p ru ž a p a ra le ln o s M rčevim p o lje m , ali je od n je g a m a n je i za m e tn o , im a crk v ic u — Sv. A n d rija u K rim o ­ v ic a m a — č ija je sv a p o v ršin a p o d a b ila p o k riv e n a m o z aik o m .1 6 O d n je g a se tu i ta m o n a la z i jo š k o ji m a n ji fra g m e n t in s itu , dok je je d a n , veći p o slije n ašeg re k o g n o sc ira n ja 1974. godine, p re n io u k o to rsk i P o m o rsk i m u zej J. M ar- tin o v ić. I ovaj m o z aik ( s i . 7 ) p rip a d a is to m v re m e n u k o je m u i svi o sta li u v a n g ra d sk im a g lo m e ra c ija m a n a C rn o g o rsk o m p rim o rju (V I v ijek u ). Bez a rh e o lo šk ih istra ž iv a n ja n e m ože se n iš ta o d re đ e n o re ć i z a što i k a d je ova c rk v ic a n aleg la d ire k tn o n a p o d je d n e ra n ije , ra n o h rišć a n sk e , crk v e, za čije je p o d iz a n je ov d je, o sim tra g o v a u m o z aik u , veo m a u p u tn o i to što je lokali- te t n a k r a ju p o lja , a u b lizin i jo š je d n e m ale lu k e u p ogodnom zalivu T rsten o , ta k o re ć i n a b o g o m d a n o m m je stu za o sn iv a n je crk v e n e ekonom ije. D ru g u sk u p in u lo k a lite ta i sp o m e n ik a d u ž obale a n a isto m p ra v c u p u ta E p iđ a u r u s -S c o d r a k a ra k te riš e sličn a ili je d n a k a pojava. V eć po n a la z im a u b u d v a n sk o j n e k ro p o li m oglo se g o v o riti o k o n tin u ite tu života u g ra d u o p asa­ n o m b ed e m im a, od h elen ističk o g d o b a do V I vijeka. N a to je jo š ra n ije u k a z a o D. R endić-M iočević,1 7 a n ed av n o je , p rilik o m izrav n av an ja te re n a za p a rk in g isp re d h o te la »Avale« p ro n a đ e n o jo š č e trn a e st g ro b n ica, većinom s p rilo z im a iz I I i I I I v ije k a i je d n im k resiv o m sličnim o n im a u n ek ro p o li M ejce k o d B u z eta u I s tr i i u B rez ju p r i Z re ča h , iz V II—V i l i v ije k a .1 8 Rendi- ćev i n alazi jo š n ije su p u b lik o v a n i, k ao ni o n i k o je su p ro n a šle ekipe A rheološ­ k o g in s titu ta p o d ru k o v o d stv o m p o k o jn o g M. G rbića. K oliko je p o z n a to po k r a tk im sa o p šte n jim a , svi ra n iji n alazi u b u d v a n sk o j n ek ro p o li n av o d e na p o m isa o d a je B udva, k ao što p o k a z u ju i n o v o o tk riv e n e grobnice, m o rala im a ti, m ožda već o d V I v ijek a, k ak v u no v u n ek ro p o lu , svakako p o d a lje od s ta re ilirsk o -rim sk e. N a tu pom isao se dolazi i sto g a što se n ig d je u n a sta v k u s ta re b u d v a n sk e n e k ro p o le p rilik o m k o p a n ja te m e lja za nove kuće u čitav o m b u d v a n sk o m p o lju za p o sle d n jih d e se ta k g o d in a n ije naišlo n a trag o v e g ro b ­ lja n s k ih sp o m en ik a. Is tin a , u b u d v a n sk o m p o lju , ta m o g d je je s a d zg ra d a o p š tin s k e sk u p štin e , d av n o je n a đ e n p o d o d m ozaika, k o ji n ije saču v an , pa se n e m ože re ć i je li p rip a d a o k ak v o j vili ili m ožda ra n o h ršć a n sk o j crkvi. M je sto te vile, o d n o sn o crkve, gotovo p o d je d n a k o je u d a lje n o o d m o rsk e o b a le kao trik o n h o s u p o lju T opolica kod B a ra . Jo š zan im ljiv ije je , m e đ u tim , š to se n ed alek o od m je s ta nalaza b u d v a n sk o g m o zaik a n a sam oj ivici, p o lja, u P o d m a in a m a (P o d o stro g ) očuvala je d n a g ru p a c ija crk av a, istin a iz kasnog s re d n je g v ijek a, od k o jih je je d n a s fre sk a m a sm je šte n a u p o d ru m u . K ako tu n ije v ršen o isk o p a v a n je , ta p o ja v a je za g o n etn a, ali se tre b a p o d s tje titi d a su n a dva d ru g a lo k a lite ta , je d a n u Š k a lja rim a kod K o to ra, a d ru g i u k o m p le k su R a ta čk o g m a n a s tira k o d B a ra n a đ e n e dvije p re ro m a n ič k e crkvice iz IX v ije k a — - Sv. D u ja m i k ap ela A — s p o d ru m sk im p ro sto rija m a , » k rip ta­ m a«. M ožem o sa m o d a se z a p ita m o : n ije li i p o d ru m sk a k ap e la u P o d m ai­ n a m a k ak v a » k rip ta« , o d n o sn o : n e sto je li sve ove crk v ice n a ra n o h rišć a n - sk im g ro b n ic a m a ? D a ta k v ih slu č ajev a im a, d o k az je to što se u je d n o j p ro ­ s to riji, od k o je se je d a n dio nalazi izn ad v elik e c iste rn e sa dva k a s n o a n tič k a s tu b a i im p o st k a p ite lim a (sa zn a cim a »alfa« i »om ega«), u se k u n d a rn o j u p o ­ tre b i, a tik uz zid veće g ro b n ice iz ju s tin ija n s k o g d oba (si. 8), u u lc in jsk o m 8 K asnoantički jonski kapitel iz Ulcinja — C hapitause ioniens de B asse A n tiq u ité à U lcinj S ta ro m g ra d u očuvao tr a g fre sk o d e k o ra c ije c rk v e k o ja je m o ra la b iti s ta rija o d d ru g e p o lo v in e X V I v ije k a, k ad je g ra d d o p a o u tu rs k o ro p stv o . O vim b i se jo š je d n o m p o tv rd ila već d u g o p o z n a ta p ra k s a n ic a n ja crk av a iz n a d k a s n o a n tič k ih g ro b n ic a n a C rn o g o rsk o m p r im o r ju (T um ba-P revlaka, Š k a lja ri, R a ta c, U lcinj), što je sasv im u s k la d u s isto m p o ja v o m p o čitavom h rišć a n sk o m sv ijetu . N e p o d stič u li n a v e d e n e an a lo g ije n a ra z m išlja n je o »dislokaciji« one c rk v e n e u sta n o v e u s ta ro j B udvi, k o ja je m o g la b iti u n jo j s m je šte n a sve do V I v ije k a, b je ž a n ja iz b e d e m o m o p asan o g g ra d a , m ožda ra z o re n o g u kakvom z e m ljo tre su — u n e p o s re d n u blizinu, n a p ro s tra n s tv o n je n o g p lo d n o g po lja, sličn o o n o m e što se d à p rim ije titi s D o lja n im a k o d n a p u š te n e D u k lje ? U B udvi b i o ta k v o m p ro c e su g o v o rila i p o ja v a je d n e o k ru g le k u le n a n je n o m b ed e m u p re m a k o p n u , kao i v eo m a n isk i zu p ci g ra d sk o g b e d e m a iz v re m e n a n je n e p rip a d n o s ti D u k lja n sk o j državi, što zn ači d a je u v ijek o v im a o p šte g ra z a ra n ja za v rije m e se o b a b io s ru š e n sta ri o d b ra m b e n i rim sk i zid, k o ji se sa d d rži jo š sa m o do n iv o a m o rs k e p o v ršin e. Sve ove p re tp o sta v k e , o v d je is ta k n u te i iz u g la p o s m a tra n ja d e z u rb a n iz a c ije , v o d e z a k lju č k u k o ji je sig u rn ije izveden p rilik o m istra ž iv a n ja d ru g ih sp o m e n ik a n a C rn o g o rsk o m p rim o rju , za k lju č k u o fo rm ira n ju većih z e m ljišk ih k o m p le k sa o k o m a n a stira , g ro b lja n sk e crkve ili k ak v e m e m o rije . K ak o je rečen o , ta k a v ish o d p o slije v elik ih e k o n o m sk ih k riz a R im sk o g c a rstv a , n a k o n n jeg o v e p o b je d e , seobe n a ro d a i se rije velikih 9 T rikonhos u B aru — T rico n q u e à B ar z e m ljo tre sa globalno se slaže s o n im što je p o zn a to kao p roces s tv a ra n ja e p isk o p sk ih a g lo m e ra c ija o d k o jih su neke — u B a ru , Svaču, D anju, B aleču, D riv a stu i S ap i — p re ra s le u ep isk o p sk e g rad o v e već u p rv o j polo v in i V III v ije k a . N ije d o b ro što to z a k lju č u je m o n a jv iše po p o sljed ičn im p o ja v am a , a li u o d su stv u a rh e o lo šk ih istra ž iv a n ja n a ovo sm o p risilje n i čak sve ak o bi se n a š e p re tp o sta v k e p o k az ale m a k a r i kao p o la z n a ta č k a za d ru g a i p o u zd a­ n ija rije še n ja . U vezi s izloženim je i p ita n je n a jra n ije p o ja v e h rišć a n stv u u P re v alisu p o d o k azim a k o je n a la z im o u p o m e n u to m m o z aik u u P etro v cu n a m o ru .1 9 O sim o d v o je n ih fra g m e n a ta s je d n o m v eć o m p ro sto rijo m k o jo j p rip a d a o d a v n o p o z n a ta p re d s ta v a tr i rib e s je d n o m glavom , zatv o ren e u za je d n ičk i k ru g (c lip e u s ?), velikoj vili n a M irištim a (k ak o se lo k a lite t naziva) p rip a d a je d n a cjelin a o d d v a n a e st k v a d ra tn ih p o lja , m e đ u so b n o izdvojenih p le ten ica m a, a z a je d n ič k i o rk u ž e n ih viju g av o m v riježo m s v eg etab iln o m stilizacijo m . U oču­ v a n im p o ljim a d o m in ira id e ja u k r š ta n ja listo v a, cv je tn ih la tic a i »pelti«. K ao š to je p re d sta v a tr i r ib e sa zaje d n ičk o m g la v o m e u h a ristič k i znak, i m o tiv » k rs ta s tih pelti« ili » u k ršte n ih hljebova« n ije n iš ta dru g o no sim b o l e u h a ­ r is tije . Po n alaz u » k rs ta s tih pelti« ili » u k ršte n ih hljebova« n a Ilid ži i ovdje u P e tro v c u m ože se p o m iš lja ti n a S alo n u k a o c e n ta r d ifu zije ove h rišć a n sk e sim b o lik e , s o b ziro m n a to d a je slič n o st sa lo n ita n sk ih m o tiv a s o n im n a Ilidži v eć u tv rđ e n a . N jim a je , dakle, u o d g o v ara ju ćo j v rem e n sk o j sra z m je ri blizak p e tro v a č k i m ozaik. N a ovom m o z aik u je p rik a z a n i m o tiv »ognjenog točka« (s i. 5) o n ak o k ak o g a im a ju m ozaici u P o re č u i S aloni, a p o izv jesn im tra g o ­ v im a d e k o ra c ije (dva c v je tn a p u p o ljk a u je d n o m k v a d ra tu ) izgleda i treć i m o tiv — k a n ta ro s — k o ji ta k o đ e im a i n a js ta r iji p o reč k i m ozaik, z a tim m o­ z a ik je d n e d v o ran e u G am zig rad u , a n alazim o ga u d ru k č ijo j fo rm i i n a p o m e­ n u to m c ip u su iz Risn'a, iz I I I — IV v ijek a. Jo š je d a n p re o sta li m o tiv je već p o m e n u ti list vinove loze. M ada n a n je g a jo š n ije sk re n u ta p a ž n ja kao na sim b o l iz v re m e n a ra n o g h rišć a n stv a , p a n ije n i u p o ređ iv a n s ta k v im m o ti­ v im a , ja m islim d a o n n e izlazi iz cjelin e e u h a ristič k e sim b o lik e o sta lih m o tiv a p etro v a č k o g m ozaika. I on, p rije no što b u d e u p o re đ e n s ta k v o m m o zaičk o m p re d sta v o m u S olinu, P o re č u ili A kvileji, o d n o sn o u sfe ra m a ovih c rk v e n ih c e n ta ra — sv jed o či o p o ja v i ran o g h riš ć a n s tv a n a ovoj te rito riji m o ž d a jo š d o k je p rip a d a la rim s k o j p ro v in ciji D alm aciji, a bezuslovno n a jk a s n ije u p rv im d ec e n ija m a p o slije o sn iv a n ja p ro v in c ije P revališ. S n jim se ja sn ije o c rta v a je d a n o d p u te v a š ire n ja ra n o g h riš ć a n s tv a u nas. V re m e n sk i već u d a lje n a , ali po r a s to ja n ju sasv im b lisk a veza s petrovač- k im m o zaik o m m ože se p r a titi u su sje d n o m p o lju B u ljaric i, n a lo k a lite tu Go­ lu b o v iči, g d je je sad c rk v a S vete P etk e. K o d n je je, n a gam om k r a ju po lja, v la sn ik je d n o g m a slin ja k a , krčeći zem lju , p o d ig a o čitave blokove m ozaičkog p o d a i u g ra d io ih u m e d je oko m aslin a. S u d e ć i po g ru b ljo j iz ra d i crv en ih i b ije lih kockica, m o z aik je iz V I v ijek a, ali sa m o n a o sn o v u a u to p s ije n ije m o g u ć n o o d re d iti k a k v o m je g rađ e v in sk o m k o m p le k su p rip ad a o . A ko je tu b ila k ak v a ra n o h riš ć a n s k a bazilika, što je v rlo v je ro ja tn o , lako je u o č iti da se s je d ište e k o n o m ije sam o p re b a c ilo iz je d n o g u d ru g o p o lje, u d a lje n o je d n o od d ru g o g svega dv a k ilo m e tra . Iz n e k ih n a m a k o n k re tn o n eizv je sn ih 10 Trikonhos u Baru, pogled sa jugozapada — T rico n q u e à B ar, vu e d u sud-ouest razlo g a, ali p o o p što j p o ja v i p o zn a to g b je ž a n ja ro b o v a s la tifu n d ijs k ih im a n ja , i tim e n jih o v o g z a p u š ta n ja , za m ro je živ o t u p e tro v a č k o j vili, a n a s ta v lje n u b u lja rič k o m m a n a s tirs k o m (?) k o m p le k su . U B a r s k o m r o d o s lo v u sp o m in je se P e tro v a c p o d n aziv o m L a s tu a , a L a stv a je s B u lja ric o m p rip a d a la b e n e d ik tin ­ sk o j o p a tiji n a R acu, o sn o v a n o j već u IX v ije k u . G odine 1303. ili 1306. k ra lj M ilu tin je p o d a rio p o v e lju ovoj o p a tiji i u n jo j n a b ro ja o sva n je n a im a n ja , u k o ja s p a d a ju i P e tro v a c i B u lja ric a . U stv a ri, k ra lj je ovom p o v eljo m sankcio- n isa o s ta n je k o je je z a te k a o . P o m e n u to je v eć k a k o s ta ri m a n a s tiri n a s lje đ u ju iz v ije k a u v ije k p o sje d e k o ji su o sta v lje n i u iu r a re s e r v a ta lo k a ln ih ep isk o p a. M i n e znam o k o lik i je u s u s fr u c tu s b io u p o je d in im slu č ajev im a p rilik o m osn i­ v a n ja m a n a s tira u P re v a lita n i, ali k o n tin u ite t n a s lje đ iv a n ja im a n ja , k ao što je ovaj o k o m e govorim , p o n a la z im a c rk a v a iz ep o h e ra n o g h riš ć a n s tv a u gotovo sv a k o m p o lju n a C rn o g o rsk o m p r im o r ju g o v o ri o red o v n o m k o riš č e n ju tih o d re d a b a u ovoj p ro v in c iji. U p rilo g ovoj tezi id e n a la z b a rsk o g trik o n h o s a , iz V I v ije k a s d o d a tn im g ra đ e v in a m a sve do X I v ije k a. U više n a v r a ta p o k u ša n je p ro d o r u p ro b lem e k o ji su o tv o re n i p ro n a la ž e n je m ovog trik o n h o s a i, p o la v ije k a ra n ije , trag o v a je d n e a g lo m erac ije s m o z a ik o m n a b iv še m u š ć u rje č ic e R ikavac u m o re, n a d ru g o m k r a ju B a rsk o g p o lja . B ar, k ao š to je p o zn ato , n ije a n tič k i grad. U rb a n a s tr u k tu r a g ra d a , p o d ig n u to g n a je d n o j stije n i u d a lje n o j o d m o ra oko 4 k m , p o d stic a la je Đ. B o šk o v ića n a p o m isa o d a u ra s p o re d u sre d n jo v je k o v sk ih u lic a, kao i u Jire č e k o v o j p re tp o s ta v c i o A n tip a g r a i — P ro k o p ije v a — Anti- p a tra , o tk rije izv jesn e tra g o v e a n tič k o g g ra d a . Id e n tifik o v a n je m A n tip a g r a e s A n tip a tro m i n je n im u b ic ira n je m u a lb a n sk o m g ra d u B e ra tu , k a o i sem an ­ tič k o m an a liz o m n az iv a A n tib a r is , k o jo m je d o k azan o d a on n e p o tič e od ro m a n sk o g A n ti-B arija, n eg o od osnove ber, b a r — sa z n a če n je m vlažnog, m oč­ v a rn o g z e m ljišta — k o ja je n a s ta la u v rije m e slo v en sk ih m e tatez a — o tp a la je p o m isao n a a n tič k i B a r isp o d sre d n jo v jek o v n o g .2 0 B a rs k u g rađ e v in u čin i trik o n h o s s n a rte k s o m (si. 9, 10, 11, 12). S am tri- k o n h o s s k o n tra fo rim a n a sp o lja šn jim s tra n a m a apsida, s p rilič n o velikim p re z b ite rijaln im p ro s to ro m , s lađ o m k v a d ra tn e osnove i s n a rte k so m k o je m u su n a sje v ern o j i ju ž n o j s tra n i d o d a te dvije k v a d ra tn e p ro sto rije , k o m p a k tn a je ra n o h rišć a n sk a c rk v e n a cjelina. Š te ta je što p rilik o m isk o p a v a n ja n ije u o če n o je li u sje v e rn o m k o m p a rtim e n tu p o s to ja la piscina, što b i u slu č a ju da je to k o n sta to v a n o zn a čilo kako je tu izvođen o b re d k ršta v a n ja . U sjev ern o j a p s id i trik o n h o sa n a đ e n a je, m e đ u tim , v elik a zid an a i zasv o đ en a grobnica, n e m a su m n je o sn iv ača te crkve, što već sa m o sobom govori d a je ovdje u p ita n ju m e m o rija ln a g rađ ev in a. N ju je seb i za m auzolej m ogao p o d ić i sam o 11 Trikonhos u B aru, grobnica južno od naosa — T riconque à Bar, to m b e au sud d u naos 12 Trikonhos u B aru, fragm ent im post kapitela — Triconque à B ar, fra g m e n t de l’im p o ste-chapiteau ep isk o p . U ta k v o j c rk v i n a p rije n ije slu ž en a litu rg ija , osim što je je d n o m g o d išn je d rža n p o m e n sa h ra n je n o m k tito ru . K ako dva o d je lje n ja n a sje v eru i ju g u o d n a rte k s a p o d s je ć a ju n a p a s to fo rije ili n a b a p tis te riju m i đ ak o n ik o m , i k a k o se u sje v e rn o m zid u p re z b ite riju m a n alazi je d n a n iša (p ro s k o m id ija ), a z a tim k ak o su n a r te k s u d o d ati je d a n tr ije m i d ru g e građevine, p a p o d ig n u ta jo š je d n a velika z id a n a i zasvedena g ro b n ic a ju ž n o od b ro d a — ov a c rk v a je očig led n o p ro m ije n ila p rv o b itn u n a m je n u . O d m e m o rija ln e p o sta la je , po svoj p rilic i, k a te d ra ln a . V je ro v a tn o je p ri n jo j b ila re z id e n c ija e p isk o p a k o ji je p o tp a o p o d D ra čk u a rh ie p isk o p iju 732. g o d in e z a je d n o sa svim p re v a lita n sk im ep isk o p im a , k ak o se kaže u p o m e n u to m sp is k u su fra g a n a iz IX — X vijeka. T ak o bi p re p ra v k e b a rs k e crk v e m ogle b iti s m a tra n e kao dokaz o o sn iv a n ju B a rs k e ep isk o p ije p r ije 732. godine. Ta c rk v a je p rije X I v ije k a b ila sru še n a a u sre d n je m d ije lu trik o n h o sa i u n jeg o v o j isto čn o j a p sid i p o d ig n u ta je je d n a m a n ja p re ro m a n iš k a crk v ica k o ja je po n a ro d n o m sje ć a n ju b ila posve­ ć e n a lo k a ln o m sv e tite lju , zetsk o m k ra lju sv. Jo v a n u V ladim iru. K a d je pod ig ­ n u ta nova e p isk o p sk a k a te d ra la (Sv. T e o d o ra ?) u S ta ro m B aru , u n ju je iz ovoga trik o n h o sa , bez s u m n je p o što je već b io u ru šev n o m s ta n ju , p re n ije t p o d n i m ozaik, n a đ e n u k o m a d im a u p o d u n o v e b a rs k e k a te d ra ln e c rk v e ( si. 13, 14). O va h ro n ik a b a rsk e c rk v e p o k a z u je k ak o je p rv o n je n o zd a n je b ilo podig­ n u to u B a rs k o m p o lju , g d je je i m o g la b iti o sn o v a n a B a rs k a e p isk o p ija . Z atim je n je n a sto lica p r e n ije ta u novi g ra d n a h rid in i u d a lje n o j oko 4 k m o d b arsk o g trik o n h o sa . U čitav o j ovoj p ro m je n i n a s n a jv iš e za n im a sa m p ro c e s prese­ ljavanja crk v en o g sje d išta . P ri to m e i to što se za p o tv rd u le g itim ite ta toga č in a u zim a materijalni d o k az o p ra v u n a slje đ iv a n ja . B ilo d a je to 14 13 Fragm ent m ozaika iz barskog trikonhosa, nađen u S tarom B aru — F ragm ent de m osäique, p ro v e n a n t de la trico n q u e de B ar, d éco u vert à S ta ri B a r 14 F ragm ent m ozaika iz barskog trikonhosa, nađen u S tarom B aru — F ragm ent de m o sä iq u e p ro v e n a n t de la trico n q u e de B ar, d éc o u ve rt à S ta r i B a r e p isk o p sk a » te rito rija « u sm islu J u s tin ija n o v e novele (N o v. lu s t ., 11, 5) ep i­ sk o p u Akve, b ilo e p isk o p sk a m e m o rija ln a c rk v a , b ilo p re n ije ta re lik v ija (m o­ zaik) — ta k a v dokaz se p o u zd a n o m ože u n ije ti u a rg u m e n ta c iju o le g im itetu D u k lja n sk o -b a rsk e a rh ie p isk o p ije , k ak v im se o n u sre d n je m v ije k u činio d o k a­ za n im , a n e k ak v im o n n a m a d an a s izgleda. T aj le g itim ite t je n e g ira n o d stra n e is to rič a ra i iz razlo g a š to n e m a n ik a k v ih p ism e n ih p o m e n a b a rsk o j ep isk o p iji p r ije 732. godine, k a d je c a r K o n sta n tin V o d u ze o p a p i ilirsk u d io c e n u zajed n o s P re v aliso m i p o d v rg ao je C a rig ra d u i k a d su p re v a lita n sk i e p isk o p i p o tp a li p o d D ra čk u a rh ie p is k o p iju . U p o m e n u to m sp is k u ep isk o p ija k o je su ulazile u sa sta v D ra čk e a rh ie p is k o p ije k ao n je n i su fra g a n i n a b ra ja ju se e p isk o p ije : »o D io cleia s, o S k o d r ö n , o D riv d sto n , o P o lä th o n , o A n tib ä re o s« . P o što , dakle, u IX — X v ije k u p o s to ji d u k lja n sk a e p isk o p ija , z a k lju č en o je d a se m ože go­ v o riti o n je n o j ra n ijo j fu ziji s b a rs k o m e p isk o p ijo m , n a šta su se pozivali B a ra n i b o re ć i se za n e z a v isn o st svoje a rh ie p is k o p ije .2 1 T ak v a in te r p re ta c ija sa d se, p o slije o tk riv a n ja b a rsk o g trik o n h o sa iz VI do V II I v ijek a, p o slije p re n o š e n ja m o z a ik a iz n je g a u p o d n o v o p o d ig n u te arhiepi- sk o p sk e crk v e u s ta ro m b a rsk o m g ra d u (Sv. T eo d o ra ?), m ože m o d ifik o v ati. N aim e, i p o re d m o g u ć n o sti k o n tin u ite ta e p isk o p ije u D uklji, sto ji i to d a se v an D u k lje n alazi jo š je d a n ep isk o p sk i k o m p le k s g rađ ev in a iz V I v ije k a — u su sje d n im D o ljan im a, sa dvije crk v e, od k o jih , k ako ćem o v id je ti n a p rije d , je d n a je trik o n h o s a d ru g a tro b ro d n a b az ilik a s veom a re p re z e n ta tiv n im , bez s u m n je ep isk o p sk im , sark o fag o m , s m je šte n im u je d n o j k ap eli sje v e rn o od p ro te z isa (si. 15). A p o z n a to je i d a p riro d n i izlaz D uklje n a m o re iz b ija u B ar­ sk o p o lje, d o k S k a d a r im a svoju izlaznu g eo p o litič k u ta č k u n a u š ć u rije k e B o ja n e (B a rb a ra , D rilo n ) u m ore. Iz ovoga p ro izilazi d a je p rije d u k lja n sk o j neg o li sk a d a rsk o j e p isk o p iji m ogla p rip a d a ti » terito rija« B ara. U o stalo m , sav k a s n iji ra z v ita k B a ra k a o ep isk o p sk o g g ra d a , d o k je S k a d a r i d a lje o sta ja o 15 Doljani, poklopac sarkofaga — D oljani, couvercle d u sarcophage d a važi kao glavni g ra d P rev alisa (do o sn iv a n ja D račk e tem e), to p o sre d n o p o tv rđ u je . D a je ta d a k o ji o d d u k lja n sk ih e p isk o p a tu , n a svojoj » terito riji« , m o g ao p o d ić i sebi g ro b n u crk v u n e m ože b iti d v o u m lje n ja s o b z iro m i n a d o lja n sk i p rim je r. G led a ju ć i p re d so b o m jo š u v ije k im p o z an tn e ru še v in e ep i­ sk o p sk o g trik o n h o sa u B a rsk o m p o lju i p re n o se ć i iz te crk v en e g rađ e v in e dio p o d a s m o zaik o m u p o d te k sa g ra đ e n e a rh ie p isk o p sk e k a te d ra le , u g ra đ u ju ć i u p a li trik o n h o s m a lu crk v ic u u v rije m e p o s ta n k a k u lta p rv o g i je d in o g d o m aćeg sv e tite lja , sv. Jo v a n a V lad im ira, sve bez su m n je iz ra z lo g a d okazi­ v a n ja le g itim ite ta n a s lje đ iv a n ja , o d n o sn o iz p o litič k e p o tre b e p o s to ja n ja sam o ­ s ta ln e crk v e u sa m o sta ln o j i o d p a p e p riz n a to j (D u k lja n sk o j) državi, n ije m o ralo , čini m i se, n i o sla n ja n je b a rs k ih a rh ie p isk o p a n a d u k lja n js k u tra d ic iju iz g led a ti ta k o su m ljiv o k ak o se u čin ilo isto rič a m a . A rheološki n a la z je ta k o đ e d o k u m e n a t, i to n e p o k o leb ljiv . O čigledno, s trik o n h o so m u B a ru m ože se d ru k č ije in te r p r e tir a ti to lik a u p o rn o st u d o k az iv a n ju veze iz m eđ u b a rsk e i d u k lja n sk e e p isk o p ije . O na od sa d a ne m o ra p o čiv ati sa m o n a p re tp o sta v c i 0 n a s lje đ iv a n ju kao p o slje d ic i p r o p a d a n ja i n e s ta n k a d u k lja n sk e ep isk o p ije, nego n a čin je n ic i o n e k a d a š n jo j p rip a d n o s ti b a rs k e » terito rije« d u k lja n sk o j, zbog čega b i i je d a n o d d u k lja n sk ih e p isk o p a m o g ao n a to j sv o jo j » terito riji« sa sv im n o rm a ln o iz a b ra ti seb i m je sto za m au zo lej. B a rsk o p o lje je je d n o o d n ajv eć ih i n a jp lo d n ijih n a C rn o g o rsk o m p rim o rju . T a č in je n ic a je m noge sta v lja la u n e d o u m n ic u o n jegovoj e k s p lo a ta c iji k ad u s ta rim izv o rim a i p isc im a n ije su m ogli n a ć i a m a b aš n ik a k a v p o d a ta k o k a k v o m g ra d u u n je m u . S trag o v im a iz rim sk o g d o b a ili k asn e a n tik e n a u šć u b iv še rije k e R ikavac u m o re , ip a k je m o g u će p re tp o s ta v iti d a je n e g d je u n je m u m o ra la b iti p o d ig n u ta b a r k ak v a vila. N a b iv šo j la tifu n d iji m o g la je crk v a z a sn o v a ti sv o ju novu e k o n o m sk u »jedinicu«. V eliko B a rsk o p o lje n a s ta v lja se s jo š je d n im , M rk o v sk im p o lje m u k o je m u su se, p rije n o što su u n iš te n i novim k o lsk im p u te m , m ogli o p az iti te m e lji je d n e s ta re crkve, n e š to m a n je o d one n a T opolici i čin i se trik o n h a ln e osnove. Pa 1 u m a lo m p o lju iza p la ž e V elji p ije s a k u D o b ro j vodi jo š je d n a v elik a crkva, izgleda tr o b ro d n a b az ilik a , p o tv rđ iv a la je sv o jim d o sk o ra šn jim o sta c im a go­ to v o re d o v n u p o ja v u o k o jo j je do s a d a b ilo rije č i — p o d iz an je ra n o h rišć a n sk e c rk v e n a ivici p lo d n o g p o lja . I ove, k a o i d ru g e sličn o situ ira n e n a C rn o g o rsk o m p rim o rju , n ije s u c e m e te rija ln e c rk v e ili b a r to sve o n e n ije s u bile. N jih su većin o m p o d izali k a lu đ e ri P re v a lita n sk e m itro p o lije k a d su n a s ta ja li veliki c rk v e n i p o sje d i. O sim što o to m e o čito sv je d o če o sta ci crk a v a, p o lo žaj sela, re d o v n o sa sv o jim c rk v a m a izn ad ovih p o lja , p o k a z u je k ak o je p o sto ja la ja s n a p o d je la iz m eđ u velikog, d o d ije lje n o g , i sitn o g , inokosnog, p o s je d a s ra z ­ lič itim g rađ e v in sk im ag lo m e ra c ija m a . Ovu će ra z lik u z b risa ti slo v e n sk a seoba, ali će ja z o p e t n a s ta ti n a feu d a ln o j o snovi u k a s n ijim v ijekovim a. N a u lc in jsk o m p r im o r ju sve o d lik e d e z u rb a n iz a c ije i ru ra liz a c ije k o je su dovele do ra n o h riš ć a n s k ih c rk a v a u p o ljim a — G o ran sk o , U lcin jsk o i A nam al- sk o — m ogle b i o v d je b iti z a stu p lje n e d a s u ih n a ša istra ž iv a n ja n a v rije m e o b u h v a tila . V eć sam o to što se s p ra v o m s m a tr a d a je n a lijevoj o b a li B o jan e u V I— V II v ije k u p o d ig n u ta m a n a s tirs k a c rk v a p o sv ećen a sirijs k im m u čen i­ c im a S erg iju i V ak h u , k o ja je p o sta la g ro b n a c rk v a z e tsk ih (d u k lja n sk ih ) k ra ­ lje v a — ja sn o je d a ov a o b la st u raz v o ju ra n o h riš ć a n s k ih c rk a v a i m e to h ija n e m a p e rife rn i zn ačaj. U b lizin i S k a d ra , k o ji je i P re v alisu i D u k lji b io glavni g ra d , n a s ta ć e veo m a g u s ta k o n c e n tra c ija e p isk o p ija , po o b im u u sa m lje n a n a čitav o j n ašo j ja d ra n s k o j o b ali i n je n o m n e p o s re d n o m zaleđu. D o ta k v e k o n ­ c e n tra c ije e p isk o p ija dovelo je p re tv a ra n je s a te lits k ih g rad ić a o k o S k a d ra (od k o jih su n ek i b ili rim s k i k ašteli) u e p isk o p sk e gradove. K ad se n e b i nalazili n a veo m a b lisk o m ra s to ja n ju , je d v a trid e s e ta k k ilo m e ta ra u d a lje n i od svog c e n tra , g rad o v i Svač, S a p a , D anj, S a rd , D riv a st i B aleč, s m a n a s tiro m Sv. S rd j i V ak h i sa s ta rim ilirsk o -h e le n istič k im g ra d o m O lcin iju m o m — n e b i se m oglo z a k lju č iv a ti, o so b ito n e p r ije a rh e o lo šk ih istra ž iv a n ja , d a je n ajv eć i dio o b la sti Z a b o ja n e i Z a d rim a b io u k lju č e n u veliki c rk v e n i p o sje d n a k o je m u se zbilo še st ep isk o p ija . Do sa d a je sam o u sta ro m u lc in jsk o m g ra d u došlo do sis te m a tsk ih a rh e o ­ lo šk ih isk o p a v a n ja .2 - O sim što su o tk riv e n i svi stra tig ra fs k i slojevi, o d ilirsko- h e le n istič k o g do p o s lje d n jih tu r s k ih a d a p ta c ija i n o v o g rad n ji, u g ra d u je n a đ e n a već p o m e n u ta zasvedena ra n o h rišć a n sk a g ro b n ica (si. 16). O d je d n e veće crk v e — m o žd a b az ilik e — o sta li su jo š stu b o v i i im p o st k ap iteli u sek u n ­ d a rn o j u p o tre b i u v elik o j sred n jo v jek o v n o j c is te rn i do sam e grobnice. I p o re d isk o p a v a n ja u n jih o v o j n ep o sre d n o j bližini, c rk v a n ije n ađ en a. N je n a p o ja v a u c itad e li U lcinja, m e đ u tim , ne bi b ila iz n en a đ en je , bez o b zira n a to što je ta c ita d e la u v ije k služila sv o jo j n am jen i. Ako se sa m o sje tim o p rim je ra ep isk o p ije 16 Ulcinj, ranohrišćanska grobnica — U lcinj, to m b e p a léochrétienne A q u a e , lako je m o g u ćn o za m isliti d a je u d o b a Ju stin ija n a , od k a d a d a tira ju u lc in js k i o sta c i ra n o h rišć a n sk e a rh ite k tu re , ep isk o p stolovao u tv rđ a v i, o čijoj se o d b ra n i i b rin u o . N a d ru g i n ač in se n e m ože o b ja sn iti ni p o s to ja n je tako v elik e g ro b n ice u sa m o m je zg ru u tv rđ e n ja . S o tk riv a n je m c rk a v a u gotovo sv im tv rđ a v a m a k o je su p o slje d n jih g o d in a istra ž e n e n a ju g o slo v en sk o m Li­ m e su u o b la sti Đ erd ap a , ova p o ja v a p o s ta je razu m ljiv a. R azlika iz m eđ u g ra­ n ič n ih v o jn ih i e p isk o p sk ih tv rđ av a m ože se o b ja sn iti i p rip a d n o šć u crk a v a — g arn iz o n u ili ep isk o p u . Do sa d je p a ž n ji istra ž iv a č a u v ije k iz m ic ala je d n a d ru g a te rito rija , o b last C rm n ice, k o ju , kao je d n u od ž u p a n ija iz X v ije k a, p o m in je p isac B a r s k o g ro- đ o s lo v a (c. X X X , X X X V III, X X X IX , XLV, ed . šišić ). O na im a dva p lo d n a po lja, O rah o v sk o i L im sko (C rm ničko), a n a k r a ju ovog zadnjeg, blizu u la z a u sozin- sk i tu n el, n ašao sa m u se k u n d a rn o j u p o tre b i (služio je k ao »časna trpeza«) je d a n im p o st-k a p ite l k o ji je po d ru g i p u t u p o trije b lje n n a n ek o j p re ro m a n ič k o j crk v ici, m o ž d a i n a isto m m je s tu g d je je sa d c rk v a Sv. P e tra. S tra n e im p o sta u k ra š e n e su ra n o h riš ć a n s k im k rsto m , d o k je jo š je d a n , veći i g ru b lje deko- risa n i k r s t (si. 17, 18), bez su m n je iz k a s n ije g v rem en a, isp u n ja v a o svu g o rn ju p o v ršin u s k o je su p rv o b itn o p olazili luci. P o ovom e, i jo š p o p o lo ž a ju sa d a šn je crk v ic e n a n ev iso k o m z a ra v n je n o m b rije g u , tr e b a p re tp o s ta v iti d a se tu nalaze te m e lji je d n e ra n o h rišć a n sk e crkve, k o ja je tri-č e tiri v ije k a d o cn ije m ogla 17 Im post kapitel iz crkve Sv. P etra kod sozinskog tunela — Im p o ste- chapiteau de l’église de S t.-Pierre près d u tu n n e l de Sozina 18 G ornja stran a im post kapitela iz crkve Sv. P etra —■ C oté su p é rieu r de V im poste- chapiteau de l’église de St.-P ierre 19 F ragm ent p arap etn e ploče ili sarkofaga s »Bače« kod V ira — F ra g m en t de la dalle d u p a ra p et o u d u sa rco p h a fe de la località de »Bača« p rè s de V ir b iti a d a p tira n a u ra n o ro m a n ič k u . M ožda je s ovog m je s ta d o sp io u »Baču« (B aštu ), b iv ši d v o rsk i ra sa d n ik k o d ž e lje zn ičk e sta n ic e V irp az ar, fra g m e n t je d n e stra n e sa rk o fa g a ili p a ra p e tn e p lo č e o d b ijelo g m e rm e ra (60 X 28 X X 9,5 c m ), p ro n a đ e n 1955. godine (si. 19 ).2 3 V eg etab iln i o rn a m e n t ovog fra g ­ m e n ta je sasv im lišen a n tič k e stilizacije. N a n ju sam o iz d ale k a p o d s je ć a dv o jn a v rije ž a s č e tv o ro la tič n im cv ijeto m , ja k o n a tu ra lis tič k i ra z g ra n a ta . S tilsk i se u k la p a u isto ta k o n e a n tič k e , v a rv a riz o v an e i n a tu ra lis tič k e d e k o ra c ije re lje fa k o ji su n a đ e n i u D o lja n im a . M ad a se i n a »Baču«, zbog n je n o g p o lo ž aja — ta k o đ e n a blag o j b re ž u ljk a s to j za rav n i, n a d ru g o j s tra n i p o lja već čuvene ilirsk e i slo v en sk e n e k ro p o le M ijele (s n a la z im a iz La T ène I i iz V II—V ili v ije k a ) 2 4 — m ože ra č u n a ti kao n a lo k a lite t s je d n o m ran o sred n jo v jek o v n o m crk v o m . N i o n jo j se n e m ože n išta više reći d o k se n e p red u z m u isk o p a v an ja. T o isto b i tre b a lo u r a d iti u d rugom crm n ič k o m p o lju , O rahovskom , u m je stu M irište k o d P o tk ra ja , u blizini je d n e ilirsk e h u m k e k o ja i danas n o si naziv M ogila. B aš n a d o d iru C rm ničkog s O rah o v sk im p o lje m (M ijele) p o sta lo je p o z n a to k ak o se n a m je s to ilirsk e n e k ro p o le ja v lja slovenska, a a k o im je, k a o što je o v d je slu č aj, u blizini m irište — tr e b a očekivati i h rišć a n sk u . N eda­ le k o od M irišta, u O rah o v u , p o d ig n u ta je u XV v ije k u filijaln a c rk v a v ran jin - sk o g m a n a s tira Sv. N ik o le k o ji je osnovan p o č e tk o m X III v ije k a n a velikom crk v e n o m v la ste lin stv u . Je d a n v ra n jin sk i m e to h je p o sto ja o i u Z etsk o m p o lju , n a P lavnici, done­ d av n o n ajv eć em p ris ta n iš tu n a sjev ern o j o b ali S k ad arsk o g jezera. P lavnicu je 1220. godine S te fa n P rv o v jen čan i p rilo žio Ž ičkoj a rh ie p isk o p iji,2 5 a o d n je je 1233. godine o d uzeo arh ie p isk o p S ava N e m a n jić i dao V ra n jin sk o m m a n a­ s tiru .2 6 A n a sje v e rn o j o b ali S k a d a rsk o g je z e ra , izm eđ u P lavnice i sta ro g u šća C ijevne, n a đ e n i su ilirsk o -h e len istič k a n e k ro p o la (u D o n jem G o stilju ),2 7 g rčki la g y m o s , dvije a m fo re i d ru g i p re d m e ti (u M atagužim a),2 8 k o ji tu n a g o v je šta ­ v a ju je d n o veće a n tič k o n aselje. Ako se o v o m e d o d a d a su u k a š te lu O b o lo n (O blun) n a d rije k o m M o račo m i G o rn jim B la to m zatečeni tv rđ a v a i p re d m e ti m a te rija ln e k u ltu re iz ilirsk o -rim sk o g v re m e n a i iz sre d n je g v ijek a (s je d n o m c rk v o m 10,50 X 6 m ),2 2 tr e b a zažaliti što se a rh e o lo šk a so n d a n ije n a v rije m e sp u s tila do s ta rih i s a d već n e sta lih n a s e lja P lavnice, S taro g G o stilja, S taro g M ataguža, K arab e ža i R ake, to je s t izm eđ u d o n je g to k a M orače i n e k a d a šn je g u š ć a C ijevne u S k a d a rsk o jezero. To je, n a k ra ju , vo d en a sa o b ra ć a jn ic a (La- b e a tu m la c u s), k o ja je s p a ja la a n tič k u S k o d ru s M eteonom (M edunom ). T u je c v je ta o život već o d p a la fitsk ih civilizacija, a pogotovo u s ta ro m v ije k u , p a tr e b a p re tp o sta v iti i u v rije m e k asn e a n tik e i ra n o g sred n je g vijeka. U L je šk o p o lju , s d e sn e stra n e M orače, s tr č i iz šip rag a u p o d n o ž ju M alog b r d a je d n a gom ila ru š e v in a k o ju m je šta n i n a z iv a ju M a g ara; ra d i se, k ak o je a u to p sijo m u tv rđ e n o , o je d n o j k a sn o a n tič k o j ili ran o sre d n jo v je k o v n o j aglo­ m e ra c iji. I o v d je — p o s m je š ta ju n a ivici v rlo p lo d n o g p o lja — im a m o p re d so b o m jo š je d a n , po izg led u b o lje očuvan, ra n o h rišć a n sk i m a n a s tir (? ). Poviše M ag are se o k ačila o k a p in a C rvena p ećina, a iz n a d n je, n a sam o m v rh u M alog b rd a , je d n a tu r s k a tv rđ a v a p o k rila je je d n o ra n ije u tv rđ e n je . S n je g a se m ože n a d g le d a ti čitavo L je šk o p o lje . D o b ro p o zn a ti r im s k i m u n ic ip a ln i g ra d D o clea odavno je za in te re so v a o istra ž iv a č e i sv o jim ra n o h rišć a n sk im g rađ e v in am a . Ali, p rije n o što i one u ovom p reg le d u n a đ u m je s ta tre b a se p o d s je titi k ako im je i u D u k lji, kao i u d ru g im rim sk im g rad o v im a, m o rao p re th o d iti onaj n e odveć la k o p re ­ p o z n a tljiv i tra g p rv ih h rišć a n sk ih z a je d n ic a k o je je p o d svojom k o ro m k rila k a s n a an tik a. Do sa d se o n jim a znalo p re k o čuvene »Podgoričke čaše«, a sad se, p o sred n o , s n a la z o m je d n e je v re jsk e g ro b n ic e m ože g o v o riti i o m ono­ te istič k im v je rn ic im a D okleje.3 0 J e d a n n a la z o k o je m u će sad a b iti govora, p o tk re p lju je u v je re n je d a je m e đ u n jim a b ilo i h rišća n a. D a se o h riš ć a n im a u D okleji m ože g o v o riti p rije p o d iz an ja d v ije velike b az ilik e p o k azao je n a la z je d n e ste le 1954. god in e. P rilik o m rev izio n ih isk o p a­ v a n ja u b azilici A n a đ e n a je ta ste la s tim p a n o m i n a tp iso m k o ji su n eo b ičn i za D u k lju . Po č ita n ju A. M isu re n je n te k s t glasi : I . N E F R IN U S ~ C - FANIVS — .. . DVCIT . (e u m ) AE TER N A . DOM VS . IACET • H IC . S E D E T • P E R E N N • V IC . V I ( t) AM • A [ ( e te r . . . h a b e ) ] N S ......... QV(i) E V IT . IN • ANN .... DIE ~ XV G o rn ji d io ste le u v id u p ra v o u g a o n ik a iz d ije lje n je u tr i tro u g la u k o jim a su u k le sa n a slova D (e u s) O (p tim u s ) M (a x im u s ) — in ic ija li k o je su p ag an i sta v lja li n a sv o je sp o m e n ik e , ali su ih u p o tre b lja v a li i h rišć a n i, n a ro č ito k a d su im a li p o sla s rim s k o m a d m in istra c ijo m . T o m o p što m fo rm u lo m m oglo se iz b jeć i p o m in ja n je p a g a n sk o g J u p ite ra , a k a k o je u n jo j rije č sa m o o je d n o m b o g u — raz u m ljiv o je š to se m o n o te istim a o n a p o k az ala p rig o d n a. Istin a , n a t­ p isi n a d v ije d u k lja n s k e a re — D is o m n ib u s C a s tic iu s T e r tu llin ( u s ) ex vo t(o ) i D is d e a b u s q (u e ) o m n i b u s.. .3 I p rib liž a v a ju se fo rm u li za stele, ali oni, osim š to p o m in ju više b o g o v a, n e m a ju o n e d ru g e e lem e n te p o k o jim a više no po ovoj fo rm u li p re tp o s ta v lja m o d a n o v o o tk riv e n a ste la im a h rišć a n sk o obilježje. To su n a jp rije tr i tro u g la , k o ji u ra n o h riš ć a n s k o j sim b o lici m o g u d a p re d sta v ­ lja ju i h rišć a n sk o U n u s d e T r in ita te . Z atim jo š d v ije fo rm u le u n a tp is u : V ita a e te r n a i V ic to r p e r r e n is . S p rv o m fo rm u lo m se z a v ršav a ju a k ta N ik ejsk o g s a b o ra (325. godine), d o k se d ru g o m če sto o slo v ljav a H risto s n a ran o h rišć a n - sk im sp o m e n ic im a.3 2 »V ječni život« i »V ječni p o b je d n ik « d o k le jsk o g h rišć a n in a I. N e frin u sa n a ovoj s te li iz IV v ije k a (o n a je iz tog v rem e n a) m o g u se ta k o z a m is liti a k o se im a u v id u onaj s in k re tiz a m k o ji je s p a g a n sk im i h rišć a n sk im v je ro v a n jim a v lad ao u p rv im v ije k o v im a k a s n e an tik e. A o n d a, s o b ećan o m p o b je d o m n a d s m rć u i že ljo m za v je č n im živ o to m , i o n aj zanos p ris ta lic a nove re lig ije k o ji n a n a š o j ste li im a r o m a n tič a rs k i p rizv u k . Sve to u je d n o u zeto ilu s tru je č in je n ic u o d u b lje m k o rije n u iz k o je g a je n a s ta la n a ro h riš ć a n s k a a rh i­ te k tu r a i u m je tn o st. U n e k ro p o la m a D u k lje n a đ e n i s u sta k le n i sudovi u o b lik u č a ša i ta n jir a s v e g e ta b iln im i g e o m e trijs k im o rn a m e n tim a i sc en a m a s lju d s k im i ž iv o tin j­ sk im fig u ra m a (u g ro b o v im a ju g o isto č n e n e k ro p o le b r. 86, 235, 243 A i 240 i u za p a d n o j n e k ro p o li: g ro b o v i b r. 4 i 5). U sc e n a m a su p rik a z i p a g a n sk o g k u lta 20 »Podgorička čaša«, detalj: Jona je izbavljen iz utrobe kita — «Coupe de Pod­ gorica», d éta il rep résen ta n t Jonas v o m ì p ar la baieine — H e rk u la p re d ž rtv e n ik o m i je d a n m o tiv iz B ahovog (?) re p e rto a ra . K ak o su svi sudovi od s ta k la iz n e k ro p o la D u k lje — b oce, krčazi, čaše, p e h a ri, zdjele, ta n jir i, b a lsa m a riji, u n g u e n ta riji, to a le tn e b o čice, o lla c in e ra ria — v eo m a slični o n im a iz rad io n ic a K eln a, Ita lije , E g ip ta i S irije , m ože se p re tp o s ta v iti d a je i » P odgorička čaša« im p o rt. R im sko sta k lo je b ilo u velikoj u p o tre b i, p a ga zato i im a u m n o g o b ro jn im o b licim a z a stu p lje n o g i u d u k lja n sk im n ek ro p o la m a . N e z n a se je li u D u k lji p o sto ja la k a k v a s ta k la rs k a rad io n ica, ali n e tr e b a sve p re d m e te od sta k la — n a ro č ito one iz p o zn ijeg v rem en a, k ad je b ila šire ra s p ro ­ s tr a n je n a lo k a ln a p ro iz v o d n ja , p rip is a ti s tr a n im rad io n icam a. O no š to »Pod- g o rič k u čašu« o d v a ja o d o sta lih č a ša i ta n jir a D u k lje je h rišć a n sk a ik o n o g ra ­ f ija n je n ih scena.3 3 Iz g ra v ira n e scen e n a to j p o su d i su in sp irisa n e m o litv o m za sp a se n je d u še u m rlo g — O rd o c o m m e n d a tio n e s a n im a e. S cene su : A vram ova žrtv a , Jo n a izb av ljen iz u tro b e k ita (si.20), Is tje riv a n je A dam a i E v e iz R aja, A dam i E v a k o d d rv e ta sazn an ja, V a sk rse n je L azarevo, M o jsije (p o g re šn o : P e ta r) o tv a ra izvor u stije n i, D aniel m e đ u lav o v im a (si. 21), T ri d je č a k a u peći, C ista Suzana. K ao što se vidi, ra d i se o k o n k o rd a n c ija m a sta ro z a v je tn ih sa n o v o za v je tn im te m am a. P ri to m e u sta ro z a v je tn im sc en a m a im a i čisto pa- g a n s k ih m o tiv a, kao š to je nagi Jo n a p o d lozom . P o d g o rič k a čaša je z a n im a la filologe3 4 k o ji su u n a tp isim a v id je li ilirsk e d e n ta ln e a s p ira te o d k o jih se je d a n za d ržao u te k s tu D iu n a m d e v e n tr e q u e ti 2 1 »Podgorička čaša«, detalj: Danil m eđu lavovim a — «C oupe de Podgorica», détail: D aniel p a rm i les lions lib e r a tu s e s t (Jo n a je b io iz b av ljen iz tr b u h a k ita ) m je sto J o n a s . . . K ako se p isa c n a tp is a izražav ao n a v u lg a rn o -la tin sk o m , ta k o je i slik a r sc en a n a to j čaši (ako to n ije ista lič n o st) n a v u lg a ra n n a č in sh v a ta o h riš ć a n s k u ik o n o g rafiju . O n se n ije d ire k tn o slu žio n i lite ra rn im izv o ro m , ni go to v im ik o n o g ra fsk im p re d lo šk o m , v eć ono š to je znao n a p a m e t je p isa o i slikao. Da je n je g o v o zn a n je s u m m a s u m m a r u m z n a n ja , u sv o je n o g od k o g a dru g o g ili sta rije g , vid i se i po in te r p re ta c iji scene P e tr u s v irg a p e r q u o u s e t fo n te s c ip e r u n t q u o re re . V u lg arn a ik o n o g ra fija je p o d stic a la , dakle, z a m je n u je v re js k ih lič n o sti s a h rišć a n sk im , što je o p ažen o u p rv im v ije k o v im a p o slije M ilan sk o g e d ik ta kao iz ra z o tv o ren ih su k o b lja v a n ja h riš ć a n a s Je v re jim a oko v rije d n o s ti izvora, u o vom slu č a ju S ta ro g z a v je ta, za k o n s titu is a n je n o v e ik o n o g ra fije . Istin a , to š to P e ta r za m je­ n ju je M o jsija n ije n o v o s t; ta k v a se z a m je n a n alazi već n a sa rk o fa z im a ,3 5 ali je sa sv im n eo b ičn o to što P e ta r o tv a ra izv o r u d rv e tu a n e u stije n i.3 8 Ia k o se n a c rte ž u la k še u o ča v a d rv o s k ro š n jo m i lišć e m nego m laz v ode k o ji je izbio iz z e m lje (stije n e), k a k o je u o b ič a je n o u s ta rijim p rik a z iv a n jim a ove scene, n e ra d i se o d rv e tu k a o ik o n o g rafsk o j z a m je n i stije n e , nego p o svoj p rilici o p o g re šn o sh v a će n o m izv o ru k o ji je s rav n o g tla šik n u o uvis i po čeo d a se o sip a u v id u k a p ljic a . C rta č u je ta j m laz m o g ao b iti n a lik n a k r o š n ja to drvo, p a je — n e z n a ju ć i ik o n o g ra fsk i sm isao sc en e — m ogao p rik a z a ti i drvo iz čijeg s ta b la iz b ija m la z vode. K ad ovo k a ž e m n e g u b im iz v id a tu m a č e n je o k u ltu vode u sceni K rš te n ja u Jo rd a n u , k a o n i sta ri k u lt d rv e ta vezan za sc e n u R asp eća n a d rv e n o m k rstu , što je n av e d en o kao o b ja šn je n je sc en e na P o d g o rič k o j čaši. M islim d a je n je n slik a r b io d alek o od u če n ih egzegeza k o je m i o tk riv a m o u d ru g im ra n o h rišć a n sk im p isc im a i ik onografim a. K ak o »P ođgorička čaša« sp a d a u g ru p u sta k le n ih ta n jir a k o ji su i po v eličin i i po o b lik u je d n a k i i u p ag an sk o j i u ra n o h rišć a n sk o j u m je tn o sti, kako su scen e n a n jo j isp isa n e s m nogo p o g re ša k a n a v u lg arn o m jezik u , k ak o se o n a stilsk i n e u k la p a n i u ra jn sk e n i u ita lsk e p roizvode ovakve v rste , k a k o se u g ro b n ic a m a D u k lje n ailaz i n a sta k lo s a n tič k im m o tiv im a — p r ije će b iti d a je ta ča ša iz v re m e n a k a d u D u k lji n ije b io ja č e raz v ijen h rišć a n sk i k u lt, d a k le iz IV v ijek a, n eg o iz v rem e n a k a d se D u k lja sigurno nalazi m e đ u p rv im g ra d o v im a P rev alisa k o ji im a ju ep isk o p iju . 0 12 3 4 5m 10m 22 D uklja, bazilika A — D u klja , basilique A Po p o m e n u u is to rijs k im izvorim a, D o clea im a dva ep isk o p a u V (E v a n d r u s , 451. i M a x im in u s [T], 451— 458. [? ]) i dva u V II v ije k u (P a u lu s i N e m e s ia n u s , 602. g.),3 7 m a d a se p o g ra đ e v in a m a k o je su u D u k lji i n je n o j o k o lin i o tk riv e n e v id i d a b i ih tre b a lo o če k iv a ti i u V I v ije k u , k a d je d o k le jsk a e p is k o p ija b ila u n a jv e ć e m u sp o n u . T o zn ači d a se u is to riji d u k lja n sk e e p isk o p ije n e m ože g o v o riti n a o sn o v u p is a n ih d o k u m e n a ta ; n jim a se m o ra ju d o d a ti i a rh e o lo šk i d o k az i kao n a jv rije d n iji i, zbog e fe m e rn o sti p isa n ih , k a o je d in i za najveći d io n je n o g p o s to ja n ja . Z ato , u re k o n s tru k c iju p rv o b itn e z g ra d e d o k le jsk e rano- h riš ć a n s k e c rk v e m o ra m o u n ije ti i a rg u m e n ta c iju k o ja je do sa d a izm icala n je n im h ro n ič a rim a . P rv o , m o ra se poći o d d o b ro p o z n a te č in je n ic e d a je P re v a liš je d n a od o n ih p ro v in c ija k o ja je , p o slije M ilanskog e d ik ta , d o b ila sa m o sta ln u m itro p o liju (arh ie p isk o p iju ), k a d i sa lo n ita n sk a . Da je , zatim , dugo o sta la u o n im če stim k o v itla c im a su k o b a iz m eđ u p a p e i e p isk o p a Isto čn o g Ilirik a , su k o b a k o ji su v ije k o v im a p o tre s a li b a lk a n sk e p ro v in c ije . S je d n e s tra n e , obavezni n a p o slu š n o st p a p in o m e k sp o n e n tu , eg z arh u u S olu n u , a, s d ru g e, u n u tra š n jim p ro tiv u rje č n o s tim a i p o d p ritis k o m iz C a rig ra d a n a tje ra n i d a se p o k o ra v a ju v rh o v n o j ju ris d ik c iji c a rig ra d s k e p a trija rš ije , p re v a lita n sk i e p isk o p i su p o svoj p rilic i b ili n e je d in s tv e n i i više p u ta izlagani m e đ u so b n im g lo ž en jim a i trv e n jim a , što je m o ra lo sla b iti h ije ra rh ijs k i p o re d a k a tim e i a u to rite t. N ije isk lju č e n o , p ri to m e , d a je ja č e riv alstv o p o sto ja lo i izm eđu D o k leje i S k o d re — p rv e za to je r je b ila g ra d k o ji su osnovali flav ijev sk i carevi i što se m n o g o b rž e ra z v ija la od S k o d re , ia k o je ova b ila s je d iš te p ra e ses-a, a d ru g o što je n je n a m o ć b ila o sla b lje n a u z u rp ira n je m sa s tra n e so lu n sk o g 23 D uklja, bazilika B — D u klja , basilique B 24 Doljani, bazilika — D oljani, basilique a rh ie p isk o p a p ra v a d a p o sv e ću je ep isk o p e n a čitav o j te rito riji so lu n sk o g ehzar- h a ta . U za sve ovo s to ji p o d a ta k o p ris u s tv o v a n ju d o k le jsk o g e p isk o p a E v a n d ra H a lk e d o n sk o m s a b o ru 451. godine, a o d su stv u sk a d arsk o g . T a d a je d o n ije ta o d lu k a po k o jo j su e p isk o p i m ogli, ra d i o s n iv a n ja m a n a stira , z a h v a titi to lik o z e m lie k o lik o im u s u s fr u c tu s om o g u ćav a, u p ra v o k o lik o su sa m i h tje li. N ije m o g u će z a m isliti d a E v a n d r to p ra v o n ije isk o ristio čim se v ra tio u D okleju. K ao što je p o zn a to , u D o k leji i n je n o j n e p o s re d n o j o k o lin i o tk riv e n e su če tiri v elik e ra n o h rišć a n sk e crk v e, a u S k a d ru jo š n ije d n a . Sve to , d ak le, id e u p rilo g te zi d a je D oklej a n a k r a ju v ladavine K asn o g c a rstv a i u p rv a d v a v ije k a isto č n o rim sk o g g o sp o d stv a p o ste p en o p re tv a ra n a u e p isk o p sk i grad. U ta k a v o k v ir tr e b a sta v iti p ita n je : je li D u k lja bila, m a k a r i za k ra tk o v ri­ je m e , sje d ište P re v a lita n sk e m itro p o lije ? P ita n je se n e m ože sk in u ti sa sp isk a n a u č n ih te m a P re v alisa je d n o sta v n o zato š to se već čitav je d a n v ije k n a n jega n e m ože n a z a d o v o lja v a ju ć i n ač in o d g o v o riti.3 8 Š to to do sa d a n ije b ilo m o­ g u ćn o — u slje d s ta v lja n ja te žišta n a istra ž iv a n ju u vezi s p isa n im d o k a z im a — sh v a tljiv o je. Ali, o d k a k o su u D u k lji z a p o č e ta reviziona arh e o lo šk a istra ž i­ v a n ja i od k ak o je p ro g ra m ira n o d a se n a s ta v e rad o v i n a n je n im već uveliko n eu ra lg ič n im p a rc e la m a k o je su o sta le n e isp ita n e — ip ak z a ču đ u je što u to m p ra v c u n ije u č in je n n i k o ra k n a p rije d . Izlaz iz tak v e situ a c ije je , p o m ojoj o c je n i, u tv rđ iv a n je o b im a p ro m je n a k o je su m ogle n a s ta ti sla b lje n je m S k o d re, a ja č a n je m D okleje, p riro d n o m te žn jo m p re v a lita n sk o g m itro p o lita d a b u d e b a r m alo iz m a k n u t sv ak o d n ev n o m n a d z o ru p r a e s e s -a u S k o d ri, k o ji je m o rao b iti o d an C arig rad u , i, o p et, raz u m ljiv o m n a s to p a n ju p ap e d a u su k o b u s p a tri­ ja rh o m n a p o g o d n im m je stim a lo m i b isk u p s k e štapove p re k o le đ a p rev a li­ ta n s k e i d ru g ih a rh ie p isk o p i ja Isto čn o g Ilirik a . U ta k v im o k o ln o stim a ne 25 Doljani, trikonhos — D oljani, triconque tr e b a s k a n o n sk o m n e p o p u s tljiv o šć u tv rd iti d a je , s o b ziro m n a n e k a d u s ta ­ lje n i o b ičaj, sje d iš te m itro p o lita m o ra lo b iti u v ije k u glavnom g ra d u p ro v in cije. U p rav o za to što se v je ro v a lo da je to n e p ro m je n jiv a in stitu c ija , iščezla je iz v id a č in je n ic a da m e đ u e p isk o p im a P re v alisa u IV v ije k u , kad je m o g la b iti o sn o v a n a P re v a lita n sk a m itro p o lija , n ije b ilo n ik a k v e raz lik e o sim što je onaj k o ji je sta n o v ao u g lav n o m g ra d u im ao u to lik o m a n ju v rh o v n u v la st n ad sv o jim su fra g a n im a u k o lik o je n jeg o v a a rh ie p is k o p ija (m itro p o lija) b ila uda- lje n ija o d Z ap ad a, g d je je ta k v a in s titu c ija p o sta la . U v je č n o m o sc ilira n ju iz m eđ u p rev a g e je d n e ili d ru g e (isto č n e ili za p a d n e ) crk v e, P rev ališ b i m ogla d a b u d e p rim je r k ak o se ta in s titu c ija (sje d ište p re z e sa i m itro p o lita u isto m g rad u ) n ije m o g la p o s to ja n o sv u d a o d rž a v a ti. N a to j o snovi b i, dakle, a ne n a g le d a n ju o b ič a ja i isk u s ta v a z a p a d n o e v ro p sk ih m itro p o lija , tre b a lo p o sta v iti p ita n je p o s to ja n ja P re v a lita n sk e m itro p o lije u D u k lji, b a r u iz v jesn im tre n u ­ c im a krize. D a ju li n a m za p ra v o d u k lja n sk e ra n o h riš ć a n s k e crk v e d a ovako ra z ­ m išlja m o ? M islim , d a d a ju . O ne, re k lo b i se, sa m e so b o m p o s ta v lja ju n ek e d ilem e k a d je u p ita n ju g le d an je n a p ro b le m e iz g ra d n je P re v a lita n sk e arhiepi- sk o p ije iz o p šte g u g la p o s m a tra n ja . Je d n a , b a z ilik a A, je d v o stru k o p ro b le m a ­ tič n a (si. 22). R a sp o re d n je n ih p r o s to r ija n ije u o b ič a je n . T re b a lo b i d a sve b az ilik e im a ju n a z a p a d n o j s tra n i n a rte k s p a a triju m , je r je to n ala g a la bogo- slu ž b e n a p ra k sa . Iz a triju m a , s fo n ta n o m (c a n th a r u s , ly m p h a e u m , la b ru m ), k o ja je slu žila za p r a n je ru k u a čim e se h tje la d o k az ati d u h o v n a čisto ć a v je r­ n ik a , ulazilo se u n a r te k s . D a bi se to u čin ilo u bazilici A, tre b a lo je p rić i sa isto č n e stra n e , u p ra v o o b rn u to m sm islu k o ji su crk v e n i p isc i d ali u lazu u crk v u .3 9 R azlog ovoj iz u ze tn o j p ro m je n i p rila z a bazilici u D u k lji n alažen je u sk u č en o m p ro s to ru , što m ože b iti n a jv je ro v a tn ije . Ali, ak o je ta k o — tre b a iz to g a izvući i o sta le z a k lju č k e i z a p ita ti se : z a što je za tu v e lik u i p ri to m e e p isk o p sk u b az ilik u , s a svim p ro s to rija m a k o je je p red v iđ a o p ro g ra m je d n o g ta k v o g d o m u s e c c le sia e iz a b ra n u p ra v o ta j sk u č en i p ro s to r n a k o je m u je m o ra lo doći do n e o b ič n o g ra s p o re d a p ro s to r ija ? M eni se čini d a je to m oglo b iti sto g a što je n a to m e m je s tu n a jp rije b io k a k a v m a n ji h riš ć a n s k i h ram . J e li o n sa sv im n e s ta o k a d je p o d ig n u ta b a z ilik a A ili istra živ a či k o ji su je o tk o p a li,4 0 o d n o sn o o n i k o ji su izvršili rev iz io n o isk o p a v an je,4 1 n a ovu č in je ­ n ic u n ije su o b ra tili p a ž n ju — ne b i se m oglo re ć i p r ije no što b u d u p u b lik o v a n i re z u lta ti k a m p a n je u D u k lji iz 1955. godine. D ru g i iz u ze tak b a z ilik e A je n je n isto č n i d io sa d v ije p ro s to rije k o je su id e n tifik o v a n e kao p ro te z is i đ ak o n ik o n . V elik a a p s id a je u p isa n a , to je s t sa s tr a n a z a tv o re n a d v je m a p o m e n u tim p r o s to r ija m a k o je se n a is to k u za v rša­ v a ju ra v n im zidom , ali ta k o d a a p s id a ip a k je d n im p litk im o d sje č k o m v iri n a p o lje . T ak o k ak o je do sa d a p rik a z iv a n a i n a p la n u engleske e k s p e d ic ije i n a rev izio n o m p la n u — s ta v lja u tis a k n e d o re č e n o sti. Sve b azilik e s u p isa n im a p s id a m a su n a s ta le p o d u tic a je m sirijs k o -p a le s tin sk e a rh ite k tu re . Za d u k ljan - s k u b az ilik u to se n e b i m oglo reć i. P rije će b iti d a su jo j dv a o d je lje n ja n a is to k u d o d a ta k a s n ije , k a k o je to u n ije la u svoj p la n i N. P etro v ič . Ako to p o tv rd i iz v ještaj sa is k o p a v a n ja (k o ji jo š n ije p u b lik o v a n ), ta b a z ilik a sv o jim isto č n im d ije lo m , a o so b ito p ro p o rc ijsk im siste m o m n o rm a ln o će se u k lo p iti u o sta le n a te rito riji Isto č n o g Ilirik a iz IV— V I v ijek a. N jih sve k a ra k te riš e to što po tip u p r ip a d a ju h e len ističk o j b azilici i što su im p ro p o rc ijs k i o d n o si p o d u d a rn i, zbog čeg a i čin e je d n u g ru p u , veo m a ko m ­ p a k tn u k a d je u p ita n ju o d re đ iv a n je o d n o sa d u žin e i širin e p rilik o m p ro jek to - v a n ja i k a d se ra d i o p rila g o đ a v a n ju k o n stru k tiv n o g sk lo p a i izg led a bazilike p o tre b a m a novog b o g o slu ž e n ja k o je je z a h tije v a lo je d n u p o veću p ro s to riju za sm e šta j m a se nov ih v je rn ik a . Po isp itiv a n jim a N. P etro v ič p ro p o rc ijs k i sistem n a o s a b az ilik e A je » p rav o u g ao n ik d o b ije n o b rta n je m d ija g o n ale k v ad ra ta« , 28 26—28 D oljani, im post kapiteli — D oljani, im poste-chapiteau to je s t p rav o u g a o n ik k o ji se d o b ija iz k v a d ra tn o g k o rije n a 2 : 1, k a o u bazilici s g ro b n ico m u N išu, u g rad sk o j bazilici S to b ija , u bazilici A N ea A nhialosa, u b azilici g ra d a D iona p o d O lim pom (iz V v ije k a) u bazilici m je s ta S ijas n a K ritu u i bazilici A u F ilip im a,4 2 d a k le : sve u g ru p i »grčke škole«, k ak o je tu g r u p u d efin isao P. L em erle.4 3 B azilik a A je s p ra v o m n az v an a ep isk o p sk o m . Po n je n o j p rip a d n o s ti i po »grčkom « k a r a k te r u n je n ih p ro p o rc ija i, izgleda, po d o d a v a n ju đ ak o n ik o n a i p ro te z isa u z sta ru a p s id u , po n eo b ičn o m s m je š ta ju a rtiju m a u slje d , p re tp o ­ s ta v lja se, ra n ije z a te če n o g i sa sv ih s tr a n a angažovanog p ro sto ra , iz čega se stič e u tis a k d a je s a g ra đ e n a n a o sn o v u s ta rije g z d a n ja — m oći će se sa d o sta p o u z d a n ja o d re d iti n je n a h ro n o lo g ija . To š to s u jo j d o cn ije d o d a te d v ije p ro ­ s to rije n a is to k u n e m o ra z n a čiti d a je m la đ a o d b azilik e B 4 4 (o k o jo j će začas b iti rije č i); m la đ i su a n e k s i: p ro te z is i đ a k o n ik o n , k o ji su n a d o m je s tili fu n k ­ c iju p re đ a š n jih p a s to fo rija , s m je šte n ih po svoj p rilic i iz m eđ u a triju m a u nao su . Z ato u ep isk o p sk o j b a z ilici A tr e b a v id je ti n a js ta r iji k u ltn i h rišć a n sk i o b je k a t D u k lje , sa g ra đ e v in sk im i h ro n o lo šk im slo je v im a o d v re m e n a o sn iv a n ja Duk- lja n s k e e p isk o p ije d o p ro p a d a n ja te g rađ e v in e. 29— 31 D oljani, im post kapiteli — D oljani, im p o ste-chapiteau I isp o d k o m p le k sa b az ilik e B, i u n jo j k rs to o b ra z n e crk v e, o tk riv e n i su 1954. godine o sta c i r a n ije g rađ ev in e, č iji o rig in a ln i izgled i n a m je n a n ije su u tv rđ e n i.4 5 A ko je ta n e id e n tifik o v a n a g ra đ e v in a b ila s ru še n a za v rije m e zem ljo ­ tr e s a iz 518. godine, k o ji je ra z ru šio D o k leju i d ru g e grad o v e Isto č n o g Ilirik a , raz u m ljiv o je što I. N ik o lajev ič s ta v lja g ra đ e n je bazilike B p o slije to g a da­ tu m a . O sim p o ovom e, to j d atac iji, p o n a v o d u L N ikolajevič, ide u p rilo g i stil fra g m e n a ta p la stič k e d ek o ra c ije k o ji n ije su jo š o b jav ljen i. B azilika B im a, m e đ u tim d ru k č iji p ro p o rc ijs k i siste m ia k o m u u osnovi leži p rav o u g a o n ik (si. 23). N je n a p rav o u g a o n a osnova n ao sa i n a rte k s a se d o b ija iz k v ad ra tn o g k o rije n a 3:1, što se s m a tra racio n aln im , k ao u bazilici s b a p tiste riju m o m u S to b im a , bazilici A h iro p iito s u S olunu, u b az ilik am a B i D u N ea A nhialos, b azilici u E rm io n i.4 6 Ia k o n ije su saču v an i tra g o v i kolonada, po sh em i bazilike v id i se d a su n je n i b o č n i b ro d o v i p re m a u n u tra š n je m bili dup lo uži (1:2:1), a o d n o s s tra n a p ra v o u g a o n ik a n ao sa, ta k o đ e ra c io n a la n (5 : 4). I ova bazilika p rip a d a »grčkoj« g ru p i, s tim što se n je n e p a ra le le nalaze jo š bliže S olunu. B azilik e B i D u N ea A nhialos su n a isti n a č in p ro jek to v an e, a i d im e n zije su im g o to v o id en tičn e. R a cio n ala n odn o s s tra n a n a o s a (a : b) im je id e n tič a n (5 : 4), a isto ta k av im je o d n o s s tr a n a n ao sa a i n a rte n sa . K ako se za id e n tič n o p ro je k to ­ v a n e b azilik e p re tp o s ta v lja d a su im p lan o v i b ili u n a p rije d n aru č en i, m ožda u k ak v o m većem p ro je k ta n ts k o m c e n tru , v je ro v atn o je i p la n b az ilik e B u D u k i ju d o n ije t sa stra n e . U n o šen jem m alo više a n a litič k ih p o d a ta k a u planove dvije d u k lja n sk e b az ilik e, dolazi se, k ao što se vidi, do iz v jesn ih o b a v je šte n ja o n e p o sre d n im u tic a jim a n a d u k lja n sk e ra n o h rišć a n sk e sp o m en ik e. Taj u tic aj dolazi iz C ari­ g ra d a i S oluna, dva c e n tra u k o jim a sjed e o b a su p a rn ik a — c a rig ra d sk i p a ­ tr ija r h i p a p in z a stu p n ik . Iz p o d a ta k a o to m e d a je sk a d arsk o -p re v alitan sk i a rh ie p isk o p S en ec ije (oko 420., 431. i 446.) b io n a s tra n i ca rig ra d sk o g p a tri­ ja rh a , d a je za je d n o s č e tiri p re v a lita n sk a e p isk o p a ignorisao ja d n u p a p in u e n c ik lik u k o jo m se o s u đ u ju oni ep isk o p i k o ji se n e p o d v rg av a ju so lu n sk o m eg z arh u , m ože se z a k lju č iti o o štrin i su k o b a o b ije crkve n a te rito riji P revalisa. S ve to, u zeto za je d n o s k a ra k te ris tik a m a d v ije velike bazilike u D okleji, govori d a je ovaj g ra d ig rao v eću ulogu u crk v en o j isto riji P re v alitan sk e arh iep isk o - p ije no što crk v en i h ro n o g ra fi bilježe. I tre ć a b azilik a — o n a u D o lja n im a — ia k o izvan b ed e m a g rad a n a stav am a Z ete i M orače, ali n i n a velikoj u d a lje n o s ti o d n je g a (o k o 3 k m ), sv o jim a rh i­ te k to n sk im o d lik a m a (si.24) govori o D okleji kao te rito riji p rek o k o je s tru je d iv e rg e n tn i u tic a ji u u m je tn o sti. B azilika o k o jo j je rije č o tk o p a n a je u to k u d v ije k a m p a n je — 1958. i 1959. godine. N ije im a la g alerije n i a triju m , ali je n je n n a r te k s sa o b ije s tr a n e fla n k ira n p o se b n im o d je lje n jim a , p a s to fo rija m a i d v je m a k ap elicam a, o d k o jih je sje v e rn a fu n e ra rn a . š to ja k o p a d a u oči, a p s id e d v ije k ap e lic e uz p a s to fo rije zav ršen e su iz n u tra i sp o lja pravougao- n ik o m . P o seb n o je z a n im ljiv već p o m e n u ti m e rm e rn i sa rk o fag u sje v ern o j k ap e lic i, k o ji je č ita v b io u k o p a n u ze m lju , iak o su m u stra n e v rlo lijep o d e k o risa n e . P o što je n a o s n eo b ičn o širo k , a s ta b la stu b o v a sn a žn a i k ra tk a , Đ. S triče v ić je za k lju č io d a b i ova c rk v a m o g la p re d s ta v lja ti n e k u v r s tu otvo­ re n e b azilik e (b a silic a d is c o p e r ta ), k a o u M a ru sin cu . I po n e p a ra le ln o j o rije n ­ ta c iji u o d n o su n a trik o n h o s s k o jim leži n a isto m nivou, što zn ači d a m u je isto v re m e n a , p o m iš lja se n a M aru sin ac. Po N . P etrovič, m e đ u tim , ovo je je d n o ­ sta v n a tro b ro d n a b a z ilik a p ro p o rc io n isa n a n a n a jp ro s tiji način. O dnos n je n ih b ro d o v a i stu b o v a g ra fič k i se m ože o d re d iti P itag o rin im tro u g lo m . N aos im a o sn o v u k v a d ra ta . N a jp rib liž n ija slik a n je n o g n a o sa i n a rte k s a je o n a n a bazilici s k rip to m u C a ričin o m g ra d u , z a tim u b azilici ju ž n o od a k ro p o lja u C aričinom g ra d u i u b azilici u S v in ja ric i k o d C aričin o g g ra d a . Sve ove b azilik e k o je im a ju n a o s n a jje d n o s ta v n ije g g e o m e trijsk o g o b lik a — k v a d ra ta — sk o n c e n trisa n e su u C aričin o m g ra d u i u njegovoj okolini. D o lja n sk a po o d n o sim a p ro p o rc ija b ezu slo v n o p rip a d a c a rič in g ra d sk o j sk u p in i, što sasvim ra z b ija h ip o te z u o n je ­ n o j ik o n o g rafsk o j vezi sa crk v a m a S a lo n ita n sk e arh ie p isk o p ije . 32 D oljani, im post kapitel — D oljani, im p oste-chapiteau 33 Doljani, dekorativna ploča — D oljani, pla q u e décorative R a sp o re d b az ilik a k o je su po p ro p o rc ija m a slične d u k lja n s k im (i doljan- sk o j) o d re đ u je c e n tre iz k o jih je zra čilo a rh ite k to n s k o m iš lje n je p rilik o m p o ­ d iz a n ja ra n o h riš ć a n s k ih b az ilik a u P re v alisu . Ove č e tiri o k o jim je bilo rije č i je d in e su o tk o p a n e , ta č n o iz m je re n e i s a p la n o v im a k o ji o m o g u ć av a ju d a se o n jim a k o n k re tn o govori. O ne, za sada, i p re d s ta v lja ju p re v a lita n sk u rano- h riš ć a n s k u b azilik u . H oće li d ru g e b az ilik e, p r ije svega on e u B o k i K o to rsk o j k o je se n a z iru iz fra g m e n a ta , k a d e v e n tu a ln o b u d u o tk o p a n e i iz m je re n e p o k a ­ z a ti te n d e n c iju p rib liž e v a n ja ili p o d u d a ra n ja s b a z ilik a m a sa lo n ita n sk e ili k o je d ru g e z a p a d n ja č k e g ru p e b az ilik a — n ije m o gućno tv rd iti, ali se to m ože p re tp o s ta v lja ti po is to rijs k i in ače p o z n a to j p o d je li te rito rije C rn e G ore izm eđu d v a c e n tra h riš ć a n s tv a — C a rig ra d a i R im a. T im e će se o d g o v o riti i n a p ita n je k u d a je p ra tic a la g ra n ic a izm eđ u Isto č n o g i Z ap ad n o g rim sk o g c a rs tv a — p re k o B oke K o to rsk e ili p o re d n je. D ok se za trik o n h o s u B a ru m o g lo po g ro b n ic i u sje v ern o j k o n h i po u zd an o k a z a ti d a je se p u lh ra ln e p riro d e , d ru g i ta k a v veliki trik o n h o s u D o ljan im a (si. 25) — p o to m e š to n e m a m o n u m e n ta ln u g ro b n ic u u sje v e rn o j kon h i — izg led a d a to n ije .4 8 V eo m a lijep i sa rk o fag o d uvezenog (g rč k o g ? ) m e rm e ra sm je šte n je, k ak o je n av ed en o , u p o seb n o j k ap e lic i bazilike. Po je d in stv e n o m s tilu d ek o ra c ije sa rk o fa g a i je d n e p a ra p e tn e p lo če o tk o p a n e u a triju m u bazilike za k lju č e n o je d a su o b i je crk v e isto v re m e n o d o b ile a rh ite k to n sk i d e k o r — iz is te ra d io n ice ali o d lju d i »nejed n ak e z a n a ts k e vestine« ili o d m a js to ra k le s a ra iz n e š to m la đ e b azilik e k o ji se tru d io d a što v je štije k o p ira u z o r sa s u sje d n e crk v e ( s i . 26— 33). Ako se ovom e d o d a d a je trik o n h o s, su d e ći po fra g m e n tim a p a ra p e tn ih p lo ča d ek o risa n ih k rsto v im a i ro zetam a, im a o tem lo n i am von, d a je po sv o jim p o v ršin a m a b io u k ra š e n m ozaikom , d a je im ao a triju m , d a je u o p šte so lid n ije i b riž ljiv ije zid a n — čini m i se d a se m ože p o b liž e o d re d iti k ak o h ro n o lo g ija ta k o i n a m je n a ove d v ije crkve, p o d ig n u te u v a n g ra d sk o m p ro s to ru , n a k r a ju je d n o g p lo d n o g p o lja . B iće d a je tu n e k i od d u k lja n sk ih e p isk o p a sa g ra d io seb i m e m o rija ln u crk v u — trik o n h o s — k o ja je duže v re m e n a o sta la n ed o v ršen a. Uz ovu crk v u p o d ig n u ta je zatim b az ilik a, ali to je m o ra lo b iti u v rije m e k a d se n ije m oglo ni b riž ljiv o , ni lu k su z n o g ra d iti. K a d se p ristu p ilo d e k o risa n ju stu b o v a a triju m a trik o n h o sa i m e n o a b azilik e (k a k o p re tp o s ta v lja ju istra ž iv a č i: o d je d n o m ) — p rilik e su b ile iz m ije n je n e, p a je m o žd a b ilo u p u tn o d a se sa rk o fag u k o p a u zem lju i s m je s ti u p o se b n u k a p e lic u bazilike, k ak o b i se trik o n h o s m ogao k o m o tn ije p rila g o d iti za litu rg ič k e sv rh e (am v o n i te m p lo n to p o u zd an o n a g o v je šta v a ju ). A ko b i se p o k azalo d a ova p re tp o sta v k a p o čiv a i n a d ru g im d o k az im a — tre b a lo b i o ček iv ati d a se u jo š n e o tk o p a n o m k o m p le k su n aiđe i n a druge g rađ e v in e, m o žd a e p isk o p sk i dvor. S g ro b lje m , za k o je se u p re lim in a rn o m iz v je š ta ju kaže d a p r ip a d a ra n o m sre d n je m v ije k u , i k o je bi, p o m o je m v je ro v a n ju tre b a lo d a s a sv o jim n alazim a d o p rin e se rašč išć a v a n ju v rlo ta m n o g p e rio d a slovenske se o b e i za če ta k a p rv ih d u k lja n sk ih (z e tsk ih ) g rađ e v in a u ov o m k ra ju , m o žd a će se i to p ita n je re a ln ije sa g led a ti k ad d o lja n sk e k a m p a n je isk o p a v a n ja b u d u p u b lik o v a n e. O stale crk v e s te r ito r ije P rev alisa,4 9 n a ro č ito u P o ta rju , P o lim lju i u p o ljim a o k o N ik šića n e m o g u u ć i u n aš p reg le d ra n o h rišć a n sk ih sp o m e n ik a u C rnoj G o ri dogod se n e iz v rše n eo p h o d n a n a u č n a istra ž iv a n ja p u te m sis te m a tsk ih isk o p a v a n ja .5 0 Ali, i b ez re z u lta ta k o je m o žem o očekivati o d n jih , n a osnovu izloženog se ip a k m o že z a k lju č iti d a je p ro v in c ija P rev ališ p ro šla k ro z iste d ru štv e n o -isto rijsk e m ije n e k o je su p ra tile i d ru g e p ro v in c ije Isto č n o g Ilirik a , s tim što se ov a n aša u tim m ije n a m a p o n a š a la n a sp ecifičan način. 1 Osnovna p itan ja hronologije i glav­ ne etape razvoja v. B. Saria, Praevalita- na, R E X X II/2 (1954) s. v. O Boki K otor­ skoj dok je bila u sastavu provincije Dal­ m acije nem a posebnih stu d ija poslije već zastarele P. Butorac, B o k a K o to rska o d n a jsta rijih vrem en a do N e m a n jića, I. prilog V jesniku za arheologiju i histori­ ju dalm atinsku god. 1926-27. Ni rezultati najnovijih istraživanja u Boki K otorskoj još nijesu dobili sintetičku studiju; J. Kovačevič, Provincija Prevališ, Isto rija C rne G ore I (Titograd 1967) 241—277, su­ m ira najvažnije problem e u vezi s osni­ vanjem , položajem , uređenjem i prilika­ m a u toku varvarskih seoba, kao i s cr­ kvenom organizacijom , i tom prilikom iznosi i novije rezultate istraživanja u Boki K otorskoj. 2 A. Evans, A ntiquarian Researches in Illyricum , A rchaeologia 48 (1884) si. 18. J. Kovačevič, op. cit., 264—265. 3 J. M artinović, K upasti cipusi iz Boke K otorske i okoline Budve, Godiš- n ja k P o m o rsko g m u ze ja u K o to ru 17 (1969) 180—181. J. Kovačevič, op. cit., sl. 33. 4 N pr. Publius L urius M oderatus, ro­ dom iz Risinium a, C IL III, 85. 5 Isto rija C rne G ore I (Titograd 1967) sl. 48. 6 V. Popovič, Le d ern ier évèque de Sirm ium , R ev u e des é tu d e s augustinien- ne 21, 92—110; Idem , M élanges de l’E cole frangaise de R o m e — A n tiq u ite 87, 452—453. 7 S. M ijušković, Novo tum ačenje jed­ nog fragm enta iz »Tabula Peutingeria- na«, Is to r is k i zapisi 19 (1966) 111—129; Idem , O rim skoj cesti kroz Boku K otor­ sku, B o ka 1 (1969) 33—51. P.M ijović, M. Kovačevič, G radovi i u tv rđ e n ja u C rnoj G ori, Posebna izdanja Arh. in stitu ta 13 (Beograd-Uicinj 1975) 55—58. 8 P. Mijovič, A cruvium — D ekatera — K otor u svetlu novih arheoloških o tk ri­ ća, S ta rin a r 13— 14 (1962-63) 27-47. 9 F. šišić, P o vijest H rva ta u vrije m e n a ro d n ih vladara (Zagreb 1925) 152. J. Kovačevič, op. cit., 257. 1 0 J. Kovačevič, op. cit., 245—246, sl. 11. 1 1 I. Božič, Prevlaka — Tum ba, Z b o r­ n ik F ilo zo fsko g fa k u lte ta 7 (1963) 193— 210. 1 2 P. Mijovič, M. Kovačevič, op. cit., 63 sq. 1 3 I. N ikolajevič-Stojkovič, Veliki po­ sed u D alm aciji u V i VI veku u svetlosti arheoloških nalaza, Z b o rn ik radova Vi- za n to lo ško g in stitu ta 13 (1971) 277-292. 1 4 D. i M. G arašanin, C rna G ora u doba rim skog carstva do osnivanja prov. Prevališ, Isto rija C rne G ore I (1967) 176. M. Parovič-Pešikan, P jaca, s. Vranoviči, K otor — ostaci rim ske arhitekture, A r­ h eo lo ški pregled 14 (1972) 75—78, tab. 17, 2; 18, 3. P. M ijovič, M. Kovačevič, op. cit., 59—61. 1 5 I. Pušič, Arheološki lokaliteti i sta­ nje arheoloških nauka u Boki K otorskoj, B o k a 1 (1969) 17,18. 1 6 I. Pušič, op. cit., 17. 1 7 D. Rendić-Miočević, Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi, O puscula archaeologica 4 (1959) 9. 1 8 Č. Markovič, N ekoliko novih grobo­ va iz Budve, B o ka 2 (1970) 41—53. 1 9 I. N ikolaj evič-Sto j kovič, K asnoan­ tički m ozaik iz Petrovca na m oru, Z b o r­ n ik V iza n to lo ško g in s titu ta 3 (1955) 159— 161, sl. 1—4. V. Jovanić, Novi kasnoantič­ ki m ozaik u P etrovcu n a m oru, S ta rin e C rne G ore 1 (1963) 129—137. Isto rija C rne G ore I (1967) 161, 245, 274. P.M ijo­ vić, Pregled um jetnosti C rne Gore, C rna G ora (Beograd 1976) 379—380. 2 0 Đ. Bošković, S ta ri B a r (Beograd 1962) 180—181. P.M ijović, M. Kovačevič, op. cit., 81, nap. 99. P.M ijović, B ar (Anti­ b aris) est-elle l’ héritier direct de Duk- lja?, 7. M iqdzynarodow y ko n g res arceolo- gii slo w id n sk iej V (W arszawa 1970) 140— 153. J. Kovčevič, op. cit., 271, sl. 23. 2 1 F. šišić, L eto p is popa D u kljanina (Beograd-Zagreb 1928) 63—82. 2 2 Arheološka iskopavanja pod ruko­ vodstvom Đ. Boškoviča, P. M ijovića i M. Kovačeviča 1954—1969. Prelim inarni iz­ v je šta ji P. Mijovič, O nekotorih aktual­ n ih voprosah v svjazi s novejšim i arheo- logičeskim i o tkritijam i n a Černogor- skom P rim orje, A ctes d u /e Congr. in­ tern. d es étu d es b a lka n iq u es et de su d ­ e st eu ro p éen n es II (Sofia 1970) 445—454. Đ. Bošković, S tratigraphie culturelle et ethnique d ’ une ancienne ville de l’ Adria- tique: Ulcinj, A ctes du IH Congr. intern, d es é tu d es du sud-est euro p éen n es II (Athènes 1972) 335—341. 2 3 P ronašao ga je Đoko Kopitović iz B rčela, i odnio u Rep. zavod za zaštitu spom enika kulture u Cetinju. 2 4 O. Velimirović-žižić, Bar-Topolica, crkva sa nekropolom , A rh eo lo ški pregled 8 (1966) 148, tab. 31. P.M ijović, M ijelski n ak it i kultu rn a verovanja, S ta rin a r 21 (1970) 59—69. 2 5 A. Solovjev, O dabrani sp o m en ici srp sk o g prava od X I I do k ra ja X V veka (B eograd 1926) 18. 2 6 Savina povelja je osporavana; na n ju se m eđutim poziva oko 1296. kralj M ilutin: A. Solovjev, op. cit., 68. U Savi- noj povelji se spom inje »Sv. Jovan u Plavnicu«: I.R uvarac, P ro sv jeta (1893) 536. 2 7 Đ. Basler, N ekropola na Velikim le­ dinam a u G ostilju (Donja Zeta), G lasnik Z e m a ljsk o g m u zeja B iH S a ra jevo , n. s. 24 (1969) 7—45, tab. 1—33. 2 8 P. Mijovič, Alata — R ibnica — Pod­ gorica, S ta rin a r 15—16 (1964-65) 85—92, si. 36. 2 9 P. Mijovič, M. Kovačevič, op. cit., 18— 19,120—121. 3 9 A. Cermanović, D. Srejović, Jevrej- sk a grobnica u Duklji, J e v r e jsk i alm anah (1963-64) 56—62. 3 1 P. Sticotti, Die rö m isch e S ta d t Doc- lea in M ontenegro, S chriften der Balkan- K om m ission 6 (Wien 1913) 158, Fig. 98—99. 3 2 K ontrola čitanja pokazuje razlike n a koje skrećem pažnju. Red 1: I. N e f ri­ nitis nije potvrđeno — u Dessau, IL S in­ dex: N erfin u s. Isto tako nije potvrđeno: F anius (3-ći red). N ađeno je: Faenius (Dessau, IL S , index). U 5-tom redu: do- m u s aeterna, izraz koji se često javlja u hrišćanskim nadgrobnim spom enicim a, cfr. Diehl, IL C V 3656 (Roma), 3656 A (Ro­ m a), 3657 (Roma) itd. u sm islu »vječni dom« obično uz glagol fecere (u Diehl-u im a i iz balkanskih provincija). Redovi 6—7: perennis — nije jasno s čime je u vezi; cfr. vita p eren n is u Diehl, IL C V 1052, 11. 1312. 6. 3487 A, 3. 3490 (?) i dr. P rim jer kad pridjev p eren n iu s stoji uz sedes: Diehl, IL C V 3699, 2 — perennis se­ di. V IC je skraćenica za victor, victoria, victrix, cfr. Diehl, Indices. V icto r se sre­ će n a nadgrobnim spom enicim a, naroči­ to n a m artirijum skim . O početnom zna­ čenju riječi victo r v. u V. Saxer, Victor, titre d'honneur ou nom propre?, (R i­ v ista di A rcheologia C hristiana 4, 209— 218) ili u F. Riitten, D ie V ictor-V ereh­ ru n g im ch ristlich en A lte r tu m (Paderborn 1936). Najzad, to što u našem natpisu od- sustvuje dedikacija D M i osobito: godine i dan sm rti pokojnika lijepo se slaže sa b ro jn im hrišćanskim natpisim a prije 313. godine, cfr. V. Saxer, op. cit., 210, što m o­ že značiti da je ovaj dukljanski natpis čak sa sam og početka IV vijeka, odnos­ no, da u njem u im am o dokaz o prvim h rišćanim a p rije edikta o toleranciji. 3 3 U nas naj pregledni je M. Ljubinko- vić-ćorović, R anohrišćanska staklena ča­ ša iz Duklje, M a terija li 4 (1967) 85—92. 3 4 A. Mayer, Antikni elem enti topono­ m astike podgoričkog k raja, G odišnjak n a sta v n ik a P odgoričke g im n a zije 1, 18—19, 3 5 F. Gerke, Das heilige A n tlitz (Ber­ lin 1940) 21—22. Cfr. M. Ljubinkovič-Ćo- rović, op. cit., 87. 3 6 P. Levi, The Podgoritza cup, The H e y tro p Jo urnal IV, 1, 55—56, fig. 1. 3 7 Tabelarni pregled episkopa Prevali- tane v. u Isto rija Crne G ore (1967) 259. 3 8 D uklju kao sjedište prevalitantske m itropolije uzim ali su E. H onim ann, Le S y n e k d è m o s d ’ H iéro klès et l’ opuscule g éographique de G eorges de C hypre (Bruxelles 1939) 21. P. Lem erle, Invasion e t m igration dans les B alkans, R evue hi- sto r iq u e 211 (1954) 267. 3 9 »Ulazak u crkvu bio je sa zapada, sa m jesta gde zalazi sunce, je r je noć sli­ ka duhovne tam e, neznaboštva, gre­ h a ...« , L. Mirkovič, P ravoslavna liturgi- ka (Srem ski Karlovci 1918, 80, s pozivom na T ertulijana, A pologetic, adv. gentes c. 16. Migne, P. L., 1.1, 246, A dv. V alentinia- nos, c. 3; Migne, P. L., t. II, 580, Sv. Ata- nasije, Q uaestiones ad A n tio c h u m dii- cem , quaest. 32. Migne, P. G., t. 28, 620). 4 0 I. A. R. M unro (i dr.), On th e R o m a n T o w n o f Doclea in M ontenegro, Archaeo- logia 55 (1896) 23. P. Sticotti, op. cit., 12, 138— 142. 4 1 V. Korač, Doclea kod Titosra- da, rim ski grad, Sta rin a r 9—10 (1958-59) 378—379. N. Spremo-Petrovič, P roporcij- s k i o d n o si u bazilikam a Ilirsk e p re fe k ­ ture, Posebna izdanja Arh. in stitu ta 7 (Beograd 1971) tab. XI. 4 2 N. Spremo-Petrovič, op. cit., br. 9, 10, 11,15, 16,17, 34. 4 3 P. Lemerle, A propos des basiliques paléochrétiennes de Grèce, B ull, de Corr. H ellen. 70, 328. A. G rabar, L ’ àge d ’or de Ju stin ie n (Paris 1966) 71. N. Spremo- Petrovič, op. cit., 13, 78. 4 4 J. Kovačevič, op. cit., 269. 4 5 R ezultati revizionih iskopavanja: v. I. Nikolajevič-Stojkovič, R apport préli- m inaire sur la recherche des m onum ents chrétiens à Doclea, A ctes d u Ve Congr. in tern , d ’arch. ch rétienne (Roma-Paris 1957) 567—572. D. Vučković-Todorović. Đ. Stričević, Duklja kod Titograda, S ta rin a r 7—8 (1956-57) 409. J. Kovačevič, op. cit., 261—262. N. Spremo-Petrovič, op. cit., 31 — 32. 4 6 N. Spremo-Petrovič, op. cit., br. 5, 6, 22, 23, 28. 4 7 Đ. Stričević, Doljani kod Titograda. R anohrišćanska crkva, S ta rin a r 12 (1961) 281; Idem , Byzantine Archaeology in Yu­ goslavia at 1955—1958, A k te n des X I. in­ tern. b yza n tin isch en K ongresses (Mün­ chen 1960) 587. I. Nikolajevič-Stojkovič, La décoration architecturale des églises découvertes à Doljani, M onténégro, A tti del V I. Congr. In tern , di A rcheologia Cri­ stia n a (Ravenna 1963) 457—470. 4 8 O trikonhosu u B aru v. J. Kovače­ vič, op. cit., 271—272. P. Mijović, Tragom d re v n ih ku ltu ra Crne G ore (Titograd 1970) 133 sq. O trikonhosu u D oljanim a v. V. Korać, Doljani kod T itograda, rano­ hrišćanska crkva, S ta rin a r 9— 10 (1958- 59) 383—385. 4 9 V. sum arno u Đ. Bošković, Problem urbanizacije Dukljansko-zetskog, Crno­ gorskog prim orja u srednjem veku, Isto- r is k i za p isi 14 (1959) 219—234. 5 0 A rhitektonska plastika i skulptura sa iskopavanja u Duklji i u D oljanim a je publikovana u I. N ikolajević-Stojković, A ctes d u Ve Congr. in tern , d ’arch. chré- tien n e (Roma-Paris 1957) 567—572; Ea- dem , A tti del V I. Congr. In tern , di A rcheologia C ristiana (R avenna 1963) 457—470; Eadem , R a n o viza n tijska arhi­ te k to n s k a i p lastična d eko ra c ija u M a­ ke d o n iji, S rb iji i C rnoj gori, Posebna iz­ d an ja SAN 279, Vizant. in stitu t 5 (Beo­ g rad 1957) 61 sq. MONUMENTS PALÉOCHRÉTIENS DE PRAEVALIS La province de P raevalis (P raevalitana) fu t fondée peut-ètre en 297 déjà. Au sud- ouest elle atteignait la rivière de M a th is (Albanie) et au nord-ouest les Bouches de K otor. A trav ers elle m enai t la route rom aine du carrefour A d Z izio (M osko?) vers S co d ra et L u ssu s et de là à D yrrhachium . La rom anisation des Illyriens de Praevalis n ’ é tait pas entièrem ent effectuée lorsque le cuite chrétien com m enda à répandre et les possessions de Téglise à se form er dans cette province. P ourtant, Praevalis é ta n t p ar sa situation géographique un pays du litto ral adriatique, Texpansion du christianism e s’écoulait sim ultaném ent avec son expansion en D alm atie et aux provinces voisines. S u r le territo ire de P raevalis trè s peu de m onum ents les plus anciens du christianism e o n t été conservés e t m èm e toutes les localités paléochré- tiennes, reconnues ju sq u ’à présent, n ’ ont pas été recherchées p a r la m éthode archeo- logique. Dans la p résen te contribution on donne u n apergu de ces m onum ents et de ces localités. On connaìt une gem me, provenant de Risan, avec la représentation du Bon P asteu r avec l ’ agneau (IVe s.) et un cippe avec les representations des cratères, des poissons, des dauphins, des feuilles du laurier, de p atère, m ais aussi avec DMS paien, ce qui p erm et de la d ater à l’époque avant la reconnaissance offi- cielle de l’ église chrétienne. On ne peut pas encore dire avec certitude si Risan (nom antiquen R h izo n , R izin iu m ) avait la com m unauté chrétienne au IVe siècle. La prem ière m ention de R isan en haut Moyen age ap p a raìt dans les lettres d u pape Gré- goire Ier de 591 et 595, adressées à l’ évèque S ebastien (»Sebastiano episcopo Resinien- si«). Ces dem iers tem p s on pense m èm e que cet évèque n ’était pas de Risan, m ais de S y r m iu m . La question n ’ est pas encore éclaircie et, p ar conséquent, ni le tem ps de fondation de Tévèché de Risan, non plus. A K otor o n t été aussi trouvées les traces de la période paléochrétienne — dans une nécropole de I I I e siècle avec trois différentes fagons d ’ ensevelir: dans l’ attitude contractée, avec les m em bers étendus, m ais à différentes orientations des squelettes et p a r l’incinération des défunts. La continuité de K otor a été interrom pue per la disparition d ’ A c ru v iu m et l’ apparition de D ekà tera de sorte qu'il est im possible d’ étab lir la condition de son organisation ecclésiastique. C’ est seulem ent à p a rtir du IX e siècle q u ’ on connaìt plusieurs m onum ents provenant de K otor et des environs de cette ville. Les découvertes individuelles des IV6 —Ve siècles (une colonne avec la le ttre grecque »pi« gravée, les m onum ents à la plastique architectonique et les mosai'ques du VIe siècle en fragm ents, en plusieurs localités au to u r de K otor) n ’ ont p as perm is, non plus, de p oser les appuis solides dans la recherche du centre ecclésiastique disparu dans les Bouches de K otor. Selon toute apparence, il s’ agit d ’ abord d'apparitions sporadiques du christianism e parm i les propriétaires des latifundia (à juger d ’ après les découvertes des villas à còté des cham ps fertiles) et ensuite d ’ organisation des com m unautés religieuses. La villa la plus ancienne (U le—IVe s.) avec im e m osaique bien conservée dans une pièce et aux fragm ents des autres, se trouve à Petrovac sur m er. Les m otifs chrétiens des mosai'ques de Petrovac sont trois poissons avec la téte com m une, les feuilles de vigne, les repre­ sentations des pains croisés et le m otif de »roue ardente«. Ces m èm es symboles se trouvent sur les m osai'ques les plus anciennes d ’Uidža, de Salona, de Poreč. Autres mosai'ques découvertes dans les villas à còté des cham ps le long du L ittoral Monté- négrin appartiennent au V Ie siècle. A B ar a été trouvée une triconque à laquelle ont été ajoutées plusieurs annexes depuis son origine (au V Ie s.) ju sq u ’au IXe siècle. Les fragm ents des mosai'ques de plancher de cette triconque ont été transférés à S tari B ar lo rsq u ’ il y fut fondé l’ évèché de D uklja et de Bar. La découverte de cette triconque pose, d ’ une nouvelle fasori, la question de la form ation de 1'organisation ecclésiastique de D uklja et de B ar dans l’ état indépendant de Zeta (Doclea) su r la base de la tradition et de la légalité en relation avec l’ancienne organisation épiscopale de Praevalis avec le siège à Sco d ra ou à D oclea. Dans la Vieille forteresse d ’ Ulcinj a été trouvée une crypte voutée, les chapiteaux et les colonnes d’ une église (le tout datant du VIe s.). L’ organisation ecclésiastique d ’ Ulcinj a pu ètre très forte au VIe siècle déjà. Plus on approche Scodra, plus nom breux deviennent les sièges épiscopaux qui seront, en 732, subordonnés comme suffragants de l’ archevèché de D rač (D yrrha- ch iu m ). Très com plexe est la question de l’ origine du christianism e et de son expansion u ltérieu re en D oclea e t aux environs. O utre deux basiliques dans la ville, une basi- lique et une triconque à D oljani (à 3 km de distance de D oclea), il y a égalem ent d ’au tres m onum ents ju sq u ’à present non exam inés. La trace la plus ancienne du christiansim e peut ètre, semble-t-il, suivie dans Pére pré-Constantinienne, grace à une inscription sur la stòle découverte dans la basilique A en 1954. Les initiales DOM (à une divinité) et la m ention de »V ita aeterna« et de »V ictor perennis« suggèrent l’appartenance chrétienne d7. N efrin n u s, auquel cette a été consacrée. Elle est datée en IVe siècle. Dans les nécropoles de D uklja on a déterré plusieurs recipients de verre et une coupe (patère) — dite »coupé de Podgorica« (datant du IVe s., à l’E rm itage) est connue depus longtem ps p a r son décor figure qui illustre les scènes de l’ Ancien et du Nouveau T estam ent d ’ après la prière O rdo C om m enda- tio n e s anim ae. E n résum ent les résu ltats des recherches faites jusqu'à présent à Praevalis, on peut dire que cette province était passée p a r les m èm es changem ents historiques et sociaux que les provinces voisines dans TUlyrique Orientai, mais avec certaines spécificités regionales qui se reflètent aussi dans son art. SAHRANJIVANJE U RANOHRIŠĆANSKIM CRKVAMA NA PODRUČJU SRBIJE IVANKA NIKOLAJEVIČ V iza n to lo ški in stitu t, B eograd U velikom i b o g a to ilu stro v a n o m A tlasu h rišć a n sk o g sv eta k o ji su p rip re ­ m ili h o la n d sk i n a u č n ic i V an d e r M eer i M o h rm a n n o b ja v lje n e su i dve m ape k o je p rik a z u ju se v ero isto č n e k ra je v e Ju g o sla v ije .1 M apa b r. 19 ilu s tru je tr i d ije ce ze Isto čn o g I lir ik a : D akiju, M a k ed o n iju i T ra k iju . E p isk o p sk a se d išta u tim o b la stim a n a z n a č e n a su n a o snovu p o d a ta k a iz p isa n ih d o k u m e n a ta p a su ta k o sa p o d ru č ja S rb ije u b eležen i S ir m iu m , B a ssia n a e , S in g id u n u m , M ar- g u m , V im in a c iu m , H o r r e u m M argi, N a is s u s , R e m e s ia n a , I u s tin ia n a P r im a i U lpia n a . A rh eo lo šk e o s ta tk e h rišć a n sk ih sp o m e n ik a iz v re m e n a o d 300. do 600. godine ilu s tru je m a p a b r. 14, a li od lo k a lite ta ko ji sp a d a ju u tu ep o h u o zn ačen i su n a p o d ru č ju S rb ije sa m o C aričin G ra d i S re m sk a M itrovica. Izo stav ­ lje n i su d ak le n e sa m o k a sn o a n tič k i e p isk o p sk i c e tri već i m nogi d ru g i lo k ali­ te ti p o zn a ti p o z n a č a jn im a rh e o lo šk im o sta c im a iz ra n o h rišć a n sk o g doba. N edavno je zap o čelo šta m p a n je A tlasa k u ltu re SR S rb ije k o ji, izm eđu o stalo g , im a i m a p u n a la z išta ra n o h riš ć a n s k ih sp o m e n ik a n a te rito riji S rb ije o d n o sn o u d elo v im a n e k a d a š n jih p ro v in c ija P a n n o n ia S e c u n d a , M o e sia P rim a , 678 A rheološki vestnik 29 (1978)