KRALJEVINA SRHA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA za zaštitu KLASA 87 INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. MARTA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 2625. Michael Martinka, inžinjer, Rakosszentmihdlv, Ugarska. Regenerator masa za kalorične mašine. Prijava od 2. aprila 1923. Važi od 1 januara 1924-. Pravo prvenstva od 20. aprila 1922. (Ugarska). Pronalazak se odnosi na regenerator masa kod kaloričnih mašina, u kojima gasovito sredstvo, radi davanja rada struji napolje ili radi proizvodjenja nadpritiska iz hladnog u topli prostor struji kroz toplotni regenerator, pri čemu isti naizmenično prima toplom od tela koja nagomilavaju toplotu i daje je istima. Već je češće predlagano, da se u mašinama sa toplim vazduhom i u eksplozivnim mašinama upotrebe regeneratori masa, koji bi za vreme strujanja toplih gasova iz toplog prostora n hladni prostor trebali primiti toplom iz gasova koji rade i za vreme vraćanja gasova iz hladnog prostora u topli prostor ponovo pati toplom gasovima. Kod praktičnog izvodjen|a mašina sa vrelim vazduhom, naio-čito ko i Kider-ovih mašina, sastojali su se ovi regeneratori ili od metalnih ploča ili od umetaka iz mrežaste žice. Ovi regeneratori nisu se ipak pokazali probitačnim, jer su pri manjem elekm nagomilavanja toplote i vraćanja davali gasovima koji struje srazmerno veliki otpor trenja, tako da su gubitci u pritisku prouzrokovani regeneratorom sasvim prelazili nameravanjn uštedu u toplotu. U koliko su dakle mašine sa vrelim vaziuhom u opšte našle piaktičnu prinienu, nije sc predvidelo iskorišćav an.e toplotnih i egeneratora izmed ju hladnog i toplog prostora, šta više, docnije su udaljene mašine snabdevene regeneratori-ma. Eksplozivne macine sa toplotnim rege-neratorima u opšte nisu našle nikakvu praktičnu primenu. Uzrok rdjavih iskustava dobivenih sa orim toplotnim regeneratorinia treba viile.'i u tome, da se pri proračunu sposobnosti prenošenja toplota izmedju gasa koji s ruji i zida kanala za srujanje poliži odatle, da uticaj prečnika kanala nije vrlo veliki, a da je znatan uticaj brzine strujanja tako da se povećavanje pro-mene toplote mora povećati kretanje (vidi Griiber „Osnovi sprovoda toplote i prela-a to-plote“ Berlin, .Julius Springer 1921 strana 204). Zenemario se uticaj sprovodnosti miru-jućeg vazdnha i verovalo se da su se mogle postići samo pn povećanom tooiešanju i praktično upotrebl.ive veličine zi I oeticient pe nošenja toplote. Za ove odno e morao je koeficient prenošenja toplote preći od gasova koji struje na površine, dakle broj kalorija, koji pri razlici temperature oi l* 0. na sat prelazi na površinu od lma, u opšte trebao se sračunati na osnovu Joule ovog obrasca 1. ) a. =*■= 8 -j- c jr w u kome w označava brzinu strujanja gasa a B kao i c jesu konstante. Za vazduh iznosi B 4 a c = 10. Na osnovu novih ogleda postavio je Dr. Nusselt tačniji obrazac, koji uzima u obzir prečnik d kanala, kroz koji struje gasovi kao i pritisak gasa. Prema ovome obrascu je 2. ) a - ,8.86 ^(^)0'786 u kome se Xw i a odnose na koeficient spra* vodnosti toplote a Cp na specifičnu toplotu gasova pri »epromenljivom pritisku na lm’. Din. 30. Prema oba obrasda se koeiicienat prenošenja toplote sa brzinom strujanja gasa, tako da se mora posle toga gledati, da se postignu što je moguće veće brzine strujanja točka. S druge strane rasle pak otpor R na suprot stavljen strujanju gasa u odnosu sa kvadratom brzine strujanja, kao što izlazi iz jed-načine 1 i..)!! BT-27 u kojoj označava 6 kostantu, 1 dužinu a d prečnik kanala za strujanje, w brzinu strujanja i g ubrzanje zemljine teze. Vrednosti sračunate pod ovim okolnostima za 1, d i w posmrtnine su kao jedino moguće i u slučaju da jedna od ovili vrednosti izgleda neupotrebljiva iz konstruktivnih uzroka poznata su samo tri puta kojima se moglo pribeći: ili se morao uzeti veći gubitak toplote, ili ze dopuštao veći gubitak pritiska, ili se pak zadovoljavalo zagrevanjem manjih količina tečnosti (vidi Grober strme 209 i 210.). Kod toplotnih generatora za kalorične mašine dolazi uz to ipak još potreba što je mo-guče manje štetnog prostora, dakle što je moguće manje zapremine regeneratora. Da bi se usled toga stvorilo što je moguće veće dodirne površine izmedju gasa i regenerator-skog tela i srazmerno malom prostoru, moralo se gledati da se smanje što je više moguće dimenzije kanala za strujanje. Odnosi takvih regeneratora mogu se lako predstaviti diagramom u fig. 6, u kome je prečnik kanala prenesen na abscisnoj osi. Pošto iz jednačina 2 i 3b izlazi, da pri povećavanju brzine jače raste otpor, nego koeficijent prenošenja toplote, to će se, da bi se gubitci otpora održali što je moguće manji pri što je moguće većem koeficientu prenošenja toplote, pustiti da struji vazduh sa brzinom, koja je upravo dovoljna da proizvede komešajuće strujanje, dakle sa brzinom kritičnom po prečnik kanala. Za kritičnu brzinu \vk važi jednačina 4.)Wk u kojoj su f] t i b konstantne, tako da se obrazac sa 5.) Wk = može uprostiti. vvk ide dakle (Fig. 6) prema ravnostranoj hiperpoli. Pri smanjivanju prečnika kanala vrlo brzo raste dakle kritična brzina odnosno vrednost brzine strujanja koja se upotrebljava, koja dolazi u obzir. Ako se u jednačini 2 umetne w iz jedna-čine 5 i sjedine sve konstante i obeleže sa 0-2, uprošćava se obrazac z'a koeficient prenošenja toplote u C-> 6.) * = T Kao što izlazi iz fig. 5, pruža se karakteristika koeficienta slično karakteristici kritične brzine. Dužina kanala 1 može se izraditi kao funkcija od d iz obeiu jednačina, koje izražavaju količinu toplote Q predatu regeneratoru 7. ) Q — d jr 1 a i 8. ) Q = 3600 <14Jt w Cp (ti - G) i to spajanjem sviju nepromenljivih u Cs dužina kanala u obliku 9.) I = C:i d \v Iz jednačina 5, 6 i 9 izlazi ! = c, (j2 odnpsno 10.) 1 = C+ d. Sada so mogu sve količine jednačine 3 izradili kao funkcije prečnika kanala d 1_ Gvd 0r ^ Z g d đ2 ili 11.) R = Gr. odakle izlazi, da se otpor strujanja povećava znatno sa kvadratom cepljivosli, kao što se vidi iz fig. 6 nego koeficient prenošenja toplote. Rad trenja (jv izražen u toplotnim jedinicama sračunava se iz jednačine 12.) Qv = —31300 d~wb R 427 4 koja se umetanjem d, w i R iz jednačina 6, Sili i spajanjem nepromenljivih količina uprošćnje u 13.) Ako se jednačini 7 vrednosti 1 i a nmetnu iz lednačina 9 odnosno 6 spoje konstante, dobija se za toplota predatu regeneratoru 14.) Q — Grd Ako se želi da sravni ekvivalent toplote (,)v dobitaka u trenju sa količinom toplote (j nadjačanom regeneratorom, dobija so njihov odnos iz jednačina 13 i 14 Qv_ C 6_ Cs ^ Q C 7 d2. d2' Dakle odnos promenjene toplote i gubitaka, kad je prečnik kanala suviše smanjen, kao hto pokazuje i'ig. 0, pogoršava se po jednoj hiperboli trećeg stepena; dakle po jednoj krivoj liniji koja se strmo penje u tome. Iz izvedenih proračuna izlazi, da se sa velikim prefnikom kanala ne može đostićd odgovarajući broj prelaza toplote, a pri smanjivanju prećnika pak ističe se sve nepovolj-niji odnos izmedjn rada trenja i termičnog efekta regeneratora. Očigledno je dakle da je na osnovu dosa-danjeg stupanja tehnike isključeno da se toplotni regenerator upotrebi u kaloričnim mašinama. Moralo bi se dakle bez ikakvog izgleda posmatrati povišenje termičkog dejstva toplotnog regeneratora dotle, da hi isto moglo izvršiti ekonomiji toplote u toplotnim motorima, koja prelezi gubitke pritiska pokretnog sredstva, koji se vrše regeneratorom. Pronalazak počiva na si znanju, da je smanjivanjem širine proreza za strujanje na re-generatorn do izvesne mere, pri kojoj je skore dovoljna sposobnost sprovodjena toplote ustaljenog ili sa manjom nego kritična brzina strujećeg gasa, dovoljno dobije do sada ne postignuti koeficient prenašanja toplote dakle oko a - dOO (za vazduh pri atmosferskom pritisku i pri srednjoj temperaturi, što je slučaj obično ki d sredstava za pogon u regene-ratorima dakle oko G00—(lOO0 C), tako raste koeficient prenašanja toplote sa smanjenjem širine proreza, isto tako kao u prošlom primeru obrnuto proporcionalno sa širinom proreza, a da gubitci usled trenja rastu istovremeno jer brzina strujanja može biti proizvol jno mala, a da usled loga ne utiče na k< eti-ciennt prenašanja toplote. Pri većim širinama proreza dolazi u obzir za prenošenje toplote poglavito baš konfekcija unutarnjih delova preseka kanala prema kanalskim z'duvima, tako da se odgovarajuće velikom brzinom strujanja u odnosu na širinu kanala mora voditi računa o tome, da se stvaraju kovitlanja koja privode kanalskim zidovima deliće vaziuha koji se nalaze u unutrašnjosti preseka pronzt; na suprot tome u ovom slučcju može se zanemariti vrlo rdjava moć prenošenja toplote ustaljenih gasova. Ako se širina proreza za strujanje vazduha prem.i pronalasku smanji na pr. ispod vrednosti <',(), kod praktič iog izvodjenja do 0,0(1 mm. pa gak j ispod loga, to će količine toplote pienete na zid delićima gasa koji se nalaze iia srednjim delovima preseka kanala za jedinicu vremena p istati usled moći prenošenja toplote ustaljenog gasa toliko velike, da se može zanemariti konvektivno prenašanje toplote usled kovitlanja. Takav jedan regenerator može se upotrebiti samo u slučajevima u kojim će se po mogućstvu smanjiti gubitci u pritjsku, lm suprot Uskim kanalima za strujanje, jer usled otpailanja potrebe da se nad kritičnom brzinom stvori kovitlanje, gasovi se mogu voditi kroz uske kanale re-generatora sa proizvoljno malom brzinom (kod praktičnih izvodjenja po mogućstvu ispod 5 m/sec, oko 4—3, 5 ip/sec nikad preko '^0 m/sec) bez obzira na dobro predavanje toplote, tako postaju samo mali otpori trenja, koji malo utiču na stepen dejstva, odnosno postaju gubitci pritiska prouzrokovani otporima trenja. Razmišljanje dokazuje naime, da se pri širini proreza od prilike U,5 m uzburkanost strujećeg vazduha ne treba više privući radi povišavanja moći prenašanja toplote, da je čak šta više dovoljna moć sprovodnosti toplote mirnog vazđuta, da bi se koelicienat prenašanja toplote a povisio preko 300. Moć sprovodnosti toplote a vazduha označuje upravo broj kalorija koje prelaze na 1 sat preko preseka od 1 m2 kroz miran sloj vazduha od 1 m jačine pri raz'ici temperature od 1° 0. Vrednost X za vazduh pod pritokom jedne almo'fer« zi srednju tempera-tnrn od 600°, n-dovljenn za naš regenerator. iznosi 0,0448. I!roj kalorija preko površb e od 1 m2 za sat pri jačini vazdušnog sloja 8, dakle km fioienat prenošenja toplote ovog vazoušnog sloja iznosi prema tome: Ili.) a ri Ako se širina kanala regeneratora u obliku proreza obeleži sa s, to najveća dužina puta v zluba. kroz koji se mora sprovesti toplota, iznosi samo - . pošto se delni vazduha, koji su u sredini ravni proreza, nalaze na najve r s ćem odstojanju “ od zidova proreza. Ali po- što svi delići vazduha, koji se nalaze u prorezu (podrazumeva se u miru) ne leže u od- stojanju — od kanalskog zida, već se odstojanje delića vazduha smanjuje od najveće vrednosti— do najmanje 0 (za deliće vazdu- u ha koji dodiruju zid kanala), to za prenošenje toplote dolazi u obzir srednja vrednost s 0 s —-f-—dakle tako da se u jeduačini 16 za 8 mora staviti vrednost Broj kalorija, koje t\ jedan sat na 1 rn3 površine zidova razreza prelaze iz vazduha na zidove ili obratno, dakle koeficient, prenoše- lijem toplote iznosi za m ir ari vazdut prema to m e : X (V. = -7- ili 17.) n == 4 X s Prekini broj toplote raste dakle sa opadanjem širine proreza po ravnokrakoj hiperboli (tk. 7). Odnosi se ne menjaju, ako vazduh, n mesto da miruje, struji kroz prorez tako malom b’zinom da postiže podredjem) laminarno strujanje. Za manje strujanje nego što ,je laminarno, koje nastupa kritičnom brzinom važi za. otpor Pobenille - ova jednačina za uzane proreze, koju je Becker na sledeči način postavio: 18). U 12 n t 1 ”8 S"' u kojoj rt znači unutarnje trenje u tehničkim jedinicama. Pošto za dužinu kanala i ovde važi obrazac sličan jednačini 9, to je zamenom a iz jednačine 17). 10). Z K:.S2W odu. umetnuto u jednačinu 18. 20.) R Krv2. Islazi dakle, daje otpor nezavizan od prečnika kanala odnosno širine proreza, tako da otpor strujanja ne postavlja nikakve granice smanjenju širine proreza. U svakom slučaju otpor raste sa drugim stepenom brzine strujanja, no ipak je ovo sasvim beznačajno, pošto je koeficient prenošenja toplote prema jednačini 17, nezavisan od brzine, tako daše brzina može proizvoljno smanjiti, dakle toliko, da otpori strujanja prekoiače proizvoljno male, ne baš željene, izabranje granice. Dakle kao što izlazi iz tig. 7, linija otpora je prava paralelna apscisnoj osi, čije odstojanje od te ose zavisi od brzine strujanja. Odnos ekvivalenta toplote gubitka usleg Qv trenja za prenesenu količinu toplote ovde je potpuno nezavisan od širine proreza. Linija ovoga odnosa je dakle, kao što se vidi iz tig. 7, isto tako paralelna apscisnoj osi a odstojanje od te je proporcionalno kvadratu brzine strujanja, kao što će se niže objasniti. Savladana količina toplote Q je upravo, kad se širina proreza obeleži sa /j, slična jednačini 7. Q == 2 b 1 a t odnosno kad se umetnu 1 i a iz jednačina 17 i 19. 21). Q mm K>, li s w. itad trenja, izražen kaloričnim jediniea-rha, sličan je jednačini 12. Q v ■ ^ — 3G00 b s w 8 R ili sa umetanjem vrednosti za R iz jednačine 20 22.) ()v — k.-, b s w3, tako da iz jednačina 21 i 22 izlazi za 23). ^ ^ k(. w, dakle da je ovaj odnos zbilja nezavisan od širine proreza i izborom proizvoljno male brzine strujanja može se svesti na proizvoljno malu vrednost. Izboru male brzine strujanja ne stoje na putu ni razmere celog regeneratora, time što se istom prosto da toliki presek, da količina vazduha koja se treba savladati za jedinicu vremena može prostrujati kroz celokupan presek sa izabranom malom brzinom. Ukupna zapremina regeneratora izlazi pri malim širinama proreza suviše mala u prkos celokupnem velikom poprečnom preseku jer kod regeneratora koji radi sa brzinom strujanja manjom od kritične brzine regeneratora sa širinom proreza kao parabola drugog reda (fig, 7), i u toliko je imanja, u koliko se uzima brzina strujanja (sravni jednačinu 19.) Kod regeneratora koji rade sa brzinom strujanja preko kritične, ojiada doduše dužina regeneratora sa širinom prorrza ali samo u linearnom odnosu, kao što izlazi iz tig. (j i jednačine 10). Da bi se dobio pojam o stvarnim srazme-rama regeneratora različitih širina kanala odn. proreza (računate za preko kritične brzine strujanja), linije u lig. (i i 7 crtane su u srazmeri i to pod pretpostavkom, da srednja temperatura \azduha iznosi 000° C, pritisak 1 atm., odgovarajuća spec, težina 0,393, specifična toplota pri stalno istom pritisku 0,1022 za 1 nr', moć prenošenja toplote za vazduh 0,0448, razlika temperature izrnedju tojilog i hladnog kraja 1100° a razlika temperature izmed, ju vazduha i dela prorez ovog zida koji s njime uvek stupa u dodir 15*. Na apscisnoj osi označava 10 mm. svaki 1 mm prečnika kanala odnosno širine proreza. Za koeficient prenošenja toplote L znači svaki 1 mm ordinate 10 kalorija za m2 i sat, a 1 mm ordinate znači 1 'm/sek. bizine strujanja. Za otpor 1 mm. ordinate znači 100 ni kg. za kgr. vazduha a za dužinu regeneratora 1 mm ordinate 1 m. U tig. 7 uzeta je brzina strujanja 10 m/sek. a širina vazđušnog proreza za celokupne širine proreza 1 m. Prelazni broj toplote dakle neće se u srni- 'slu pronalaska povisiti time, sto ee se br/ina povećati lialeko iznad kritične, već smanjenjem Mrine prorc/a do vrednosti, kod koje moć sprovodjenja mirnog ratnog siedstva sama daje potreban prelaz toplote. Kod širine proreza od 0,5 mm biee prema jednačini 17 z\ vazduh od 1 atm. i (500° srednje temperature 4 0,0448 3o 8,4 L == 0,0005 Kori cienat prenošenja toplote leži dakle znatno preko naznrčene mtjmanje vtndnosli od 800. Kao što je malo čas napomenuto, brzina se može izabrati proizvoljno mala, a da se t me ne utiče na koeficient prenošenja toplote izračunat iz pornjeg obrasca. Pošto kritična brzina vazduha od 1 atm. pritiska iznosi nekoliko stotina m/sek. pri širini proreza od 0,5 mm, to ce se neminovno, kod brzina od malo m/sek, deseti laminarno strujanje. _ Dužina regeneratoru, koji odgovara širini prota za od 0 5 mm. iznosi nekoliko centimetra. Isti obračun daje, da prelazili broj toplote za širinu proreza od 0,1 mm. iznosi po jed-načini 17 a 1792 penje se dakle na takvu visinu koja, dosada nije imgla da se uzme u obzir. Dužina re-generatorn p >staje još manja nego kod širine prorbza o l 0,5 mm. Kao što je maločas napomenuto, suviše niska brzina strujanja i miniialna dužina re-generatora čine, da gubitci usled trenja ispadnu vrlo mali, oni su potpuno nezavisni od širine proreza, i njina vrednost, sv inače istim uslovirna zavisi satno od lužine strujanja. Gubitak uslui trenja za odnose, koji važe za fig 7, za brzinu w 10 m/sek. iznosi isto toliko za širinu pronza 0,5 mm kao i za širinu proreza 0,1 mm. K = 874 m/k gr. za kgr. radnog sredstva ili oiin s rada trenja za prelaženje toplote rege-neratora pii svima širinama proie a izražen kaloričnim j- dinicama. ^ —0,00714. t. j. gubitci iznose samo 0,7*/o prelaženja toplote. Na suprot tome pri kovitlajućem stru-j*nju, kao što se vidi iz tig, 6 crtane u raz- meri, odnos ' izmedju pojedinih položaja metalnih traka 1 mogu u mesto naročilih za odstojanje služiti i proizvoljni dolovi za odstojanje koji. ispadaju iz samih traka. SI. 3 na pr. pokazuje kako se prorez 9 izmedju pojedinih položaja metalnih traka I može osigurati bradavicama b ili sličnim njima, koje ispadaju iz same trake. Roštilji koje obrazuju pojedini podeoei regeneratora, daju se sagraditi na vrlo lak na čin time, što se od jedne tanke i uske metalne trake uvije spirala 10 (si. 4), a osiguraju se odstojanja izmedju pojedinih hodova spirale zi potrebnu širinu proreza. Za obrazovanje regeneratora odgovarajući feliki broj ovakvih pijosnatih spirala, na pr. 100 spirala svaka po 2 mm. širine sa umetkom komada za rastojanje na pr. tanke žice (oko 0,1 mm. debljine), i poredja se jedno za drugim u kutiju, koja je rđjavi toplonoša. SI. 5 pokazuje uzdužni presek takvog jednog regeneratora. U kutiji 3 od u vatri postojanog za toplota rdjavo prenošenog materijala poredjanc su spirale 10 ili po si. 2 okviri 3 tako, da izmedju pojedinih spirala ili okvira 5 postaju vazdušni umetci. Hladni gasovi struje kroz regenerator u pravcu strelice 6 a topli pravcem strelice 7, čime se usijavaju odnosno rashladjuju. Iz si. 5 vidi se, da presek regeneratora od hladnog dela 11 njegovog ka toplom dolu lagano raste, da bi dozvolio da i širine proreza u pojedinim podeocima regeneratora rastu u istom smislu. Ovim se postigne najmanji otpor strujanja pri najb >Ijoj moći primanja ili izdavanja toplpte. Takav jedan regenerator može se iz\esti sa širinom proreza od 0,1 mm. na taj način, što širina proreza iznosi na hladnom delu na pr. sumo 0, 1 mm a na toplom debi lagano raste na 0,22 mrn. Ovde ee se pri srednjem pritisku vazduha od 1 atm. i brzini strujanja od w 3,6 ra/sec. postići koeiicient prenošenja toplote a 1448. Pri padu temperature og 1000° 0 izmedju hladne i tople pritiska gasa ne iznosi više od 2.r>0 kg m na m:1 a razlika temperature izmedju gasa i delova regeneratora, koji s njime dopiru u dodir, ostaje ispod 5" 0. PATENTNI ZAHTEVI: 1) . Toplotni regenerator masa za kalorične mašine, naznačen time, što je prosečna dužina kanala za strujanje vazduha ili prorez tela za nagomilavanje toplote tako mali, da je prosečna inoe prenošene toplote ustaljenog (odn. sa manjom brzinom od kritične), stru-jećeg gasa dovoljna, da pri atmosterskom pritisku i običnoj srednjoj temperaturi regeneratora (600°—906*j popne koeiicient prenošenja toplote preko 300. 2) . Toplotni regenerator masa, prema zah-tevu 1, naznačen time, što prosečna širina kanala za strujanje vazduha ili prorez tela za nagomit»vanje toplote, ne odnosi više od 0,6 mm. 3) . Toplotni regenerator masa prema zahteva 1, naznačen time, što prečnik zrna tela za nagomilavanje toplote, koji se sastoji od .zrne vi ja, ne iznosi \iše od 4 mm. 4) . Toplotni regenerator masa prema zah-tevu I, naznačen time, što je njegovo telo za nagomilavanje toplote obrazovano od velikog broja podeoka poredjanih jedno za drugim u pravcu strujanja gasa, odvojenih izmedju sebe umetnutim slojevima gasa, i čiji je broj u odnosu pada temperature izmedju oba kraja regeneratora tako veliki, da pad temperature u unutrašnjosti jednog podeonika iznosi praktički nulu, odnosno razlika srednjih temperatura dvaju uzastopnih podeoka regeneratoia ne iznosi više od 20° C. 5) . Toplotni regenerator masa prema zahtevo 1 ili 2 odnosno 3 i 4, naznačen time, što širina proreza regeneratora lagano raste od hladnog ka toplom delu njegovom. 6) . Toplotni regenerator masa prema zahtevo 1, naznačen time, što ukupan presek regeneratora lagano raste od hladnog ka toplom kraju njegovom. 7) . Toplotni regenerator masa prema zahteva 1 i 2 naznačen time, što je on ispunjen tankim trakama poredjanim nasatice u pravcu strujanja gasa, čija je jačina redja, po istom redu veličina kao širina proreza na taj način, što izmedju p »jedinih medjusobno paralelna položaja pautljika ostaju vazdušni u-mctci osigurani naročitim delovima za rastojanje ili delovima koji ispadaju iz samih pan-tljika, pri čemu je izsesan broj pijosnatih tela, koja ispunjuju slobodan presek regeneratoro-ve kutije poredjan jedno za družim sa ostavljenim umetcima vazduha. 8) . Toplotni regenerator masa prema zah-tevu 1, 4 i 7 nazn čen time, što se njegovi poje lini podeoci sastoje ir prvih pautljika medjusobno paralelno jedna preko druge po-redjane u slojeve sa umetnutim delovima zi odstojanje, poredjanih jedno za drugom sa umetanjem delova za odstojanje u uzdužnom pravcu odnosno pravcu strujanja regeneratora. 9) . Toplotni regenerator masa prema zah-tcvu 1, 4 i 7 naznačen time, što se pojedini podeo d regeneratora sastoje se iz pijosnatih spirala od metalne pantljike izmedju čijih je pojedinih hodova prorez za strujanje gasa osiguran delovima za odstojanje. 10) . Toplotni regenerator masa prema zahtevo 1, 2, 7, 8 ili 9, naznačen time, čto se podeoci tela za nagomilavanje toplote koji se nalaze na toploj strani regeneratora ili blizu nje, sastoje iz kobalta, ili nikla ili njegovih legura ili čak i od tankih kvareovih ploča. * Adpatent broj 2625* a Fig. I Fig. 2. FiQ.7. V/ tž $3 ^ ' / ■ •; ■ 4 i ; i ■'..r' ’*r ■ ' ' ■ .. . .-s/. P ■ • • . 7. ' • . ■ • < ; - • v :‘p\ ■■ '■ ’ •• •* ' 1 ■ "■ f v ,r - ***** • • •• r