KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. DECEMBRA 1923 PATENTNI SPIS BR. 1604. Siemens & Halske A. G. Hauptniederlassung Berlin, Zvveignieder- lassung Beč, Beč. Telefonski vod sa umetnutim pojačačkim rasporedom. Prijava od 28. marta 1921. Važi od 1. aprila 1923. Umetnuti pojačački rasporedi, koji se upotrebljuju kod telefonskih vodova, baziraju ili na izjednačujućem ili na uprav-Ijajućem dotično prekapčajućem principu. Kod rasporeda od prve vrste moraju pri vidni otpori od obih, — pomoću umetnutih pdjačačkih rasporeda spojenih, — odseka od telefonskih vodova, dotično prividni otpori, svaki pojedini od obih telefonskih vodnih odseka, — za slučaj da se radi o jednom dvocevnom pojačajućem rasporedu, — bili pomno izjednačeni sa jednim njemu priključenim umjeinim vodom, pošto bi, pri prekoračenju jednog izvesnog stupnja pojačanja, usljed povraćanja pojačane struje k primajućoj strani, nastalo smeta-juće pištanje, koje razgovor oteščava ili pak posvema onemogućuje. Cim je bolje izjednačenje prividnih otpora, tim se veće pojačanje postigne. Kod umetnutih poja-čačkih rasporeda po upravljajućem ili pre-kopčajućem principu uslijedjuje pomoću — od svakoputnog učesnika izlazećih — govornih struja, sa njima samim, automa-tično upravljanje od pojačajućeg rasporeda, na taj način, da je njegova prima-juća strana okrenuta prema govorečem učesniku a njezina pošiijačka pako, prema slušajućem učesniku. Ovo prekapčanje može uslijediti posredovanjem mehaničkih relais-a ili pak pomoću potencijalnog pre-nakladivanja na pojačajućim cijevima. Kod rasporeda ove vrsti ne nastaje opasnost pištanja prouzročena povraćanjem pojačane struje, dočim smetajuće struje mogu prouzročiti prekapčanje i stime oteščati razgovor. Svrha izuma sastoji se u tome, da se pištajuće smetanje u jednom slučaju i smetnje prouzročene kroz neželjeno prekapčanje u drugom slučaju, smanje na najmanju mjeru, tako, da izmjenične struje kod izjednačujuć h rasporeda samo iz-medju ograničenih frekventnih cona pridolaze k pojačajućim cijevima, dotično kod upravljajučkih pojačajućih rasporeda k prekapčajućem uredjaju. To se postiže sa uporabom svrsishodnih selektivnih skap-čajućih sredstva, kao na pr. oscilatornih krugova, rešetnih lanaca i t. d., koja su ukapčana u pogranične vodove od pre-kapčajućih uredjaja. U nacrtu su prikazana dva primera izvedbe ovoga izuma, i to pokazuje sl. 1 frekventnu krivulju jednog — kod jednog izjednačujućeg pojačačkog rasporeda — upotrebljenog prenasača u svrhu postignuća jednog željenog iskrivljenja govora a slika 2 jedan umetnuti izjednačujući pojačački raspored sa samo jednom poja-čačkom cijevi za oba smjera govora. Slika 3 pokazuje jedan upravljani raspored, koji je izradjen u smislu ovoga izuma. Kod rasporeda po izjednačujućem principu opstoji glavna poteškoća u tome, da je uspostava izjednačenja izmjedju pri- Din. 4.— vidnog otvora od telefonskog vodnog odseka dotično izmjedju telefonskog vodnog odsjeka i k njemu pripadajućeg umjetnog voda u praksi ograničena. Stoga nije dosada uspjelo izjednačenje koje bi za sve frekvencije bilo dobro. Tako na pr. kod najpomnijeg kopiranja prividnih otpora jednog Pupinovog voda, sa jednim umetnim vodom, — kako ga Amerikanac Noyt u svojem patentu navadja; — dobro slaganje siže samo u blizinu jedne izvesne frekvence koju on nazivlje kritičnom. U blizini ove frekvence i izvan nje slaganje je vrlo slabo i stime opasnost pištanja vrlo velika. Ako se pak u telefonski vod umetnu skapčajuća sredstva, sa kojima se pojačački broj za razne frekvence tako upliviše, da je pojačanje, za dobro razumevanje iziskujućeg govora, daklem od prilike u frekvencijama od 3000 — 7000, najveće; za frekvence u područjima ispod i iznad nastaje žestoko ugušavanje, što ima za posljedicu odgovarajuće nisko pojačanje te se s time vrlo smanjuje opasnost pištanja za frekvence ispod i iznad područja govora, tako da je pištanje ovisno samo od dobrote izjednačenja od telefonskog voda sa umjetnim vodom u ograničenom području govora i od poja-čajućeg broja u tome području. Ista prednost postizava se sa izumom kod telefonskih vodova pomoću običnih umetnutih rasporeda, t. j. pri uporabi jedne zajedničke pojačajuće naprave za oba vodna odsjeka uz izbjegavanje umjetnih vodova. Kod takovih vodova radi se samo o dobroti izjednačenja prividnih otpora od — na umetnuti raspored prikopčanih — tele-fonskjh vodnih odsjeka za ograničenu govornu conu. Uvedenje takovih selektivnih skapčaju-ćih sredstava u telefonski vod ima tu lošu stranu, da se s njima ugušuju i frekvencije govora unutar navedenih granica i to, osobito jako one više frekvence, koje su već tako i tako u vodu zapostavljene. To bi mogli imati za posljedicu smetajuće iskrivljenje govora. Ova neprilika odstranjuje se po ovome izumu tako, da maksimum selektivnog skapčajućeg sredstva ne leži u sredini govorne cone, nego je pomaknut prema višim frekvencije ma, tako da se sa frekvencijom podiže i pojačanje i s time se izjednači, — kroz skapčajuća sredstva i telefonski vod prouzročeno — iskrivljenje. To je samo radi toga moguće, pošto se skapčajuća sredstva po ovome izumu tako odaberu, da prouzročuju jako ugušenje frekvenca, koje leže iznad govorne cone, u protivnom slučaju bi se iste pojačavale pri pomicanju maksimuma selektivitete prema gornjoj granici govora našto bi pištanje opet prije usljedilo. Da se postigne po ovome izumu naka-njeni učinak, ima raznih sredstava, od kojih se u slijedećem primjerice nekoji na-vadjaju. Tako se može odabiranjem sop-stvenog titranja od — za umetnuti raspored upotrebljenog — prenešača podijelit frekventnoj krivulji u slici 1 prikazani oblik. U ovoj slici naznačuje abscisa frekvenciju a ordinata pojačanja u 1, Ta-kodjer pri uporabi poznatih rešetnih lanaca može se postići, da se vrlo smanji pojačanje izmedju frekvencija iznad i ispod govorne cone. Slika 2 pokazuje primjerice jedan oblik izvedbe jednog takovog rasporeda, kod kojega je pred primajućem stranom — k umetnutom rasporedu spadajućeg — po-jačač i smešten jedan rešetni lanac s, koji sve frekvencije iznad 7000 jako ugušuje to znači, da se pojačanje čitavog rasporeda za conu preko 7000 jako smanjuje, dočim iza pošiljačke strane od pojačača leži jedan rešetni lanac s, koji prouzročuje jednaki učinak za conu ispod 3000. Pojačački raspored za znakove, uzima se, da je poznat, tako da se neće pobliže razlagati. Kroz vodne odsjeke a b dotično c d do'azeće govorne struje teku kroz prina-šačke svitke (ovoje) e i f i prenašaju sa odavde na prenašački svitak g. Odavde polaze prako rešetnih lanaca s i prena-šača V k pojačaču R. Od pošiljačke strane pojačača ieku preko rešetnog lanca Si k raskršću h a onda, ako je izjednačenje prividnih od telefonskih vodnih odsjeka dobro sa jednakom jakosti kroz oba svitka e i f, tako da je skupni efekat na svitak g jednak ništici, pošto je struja u svitcima e i f nasuprotna. Samo se od sebe razumije, da položaj rešetnih lanaca nije ovisan od položaja umetnutog pojačačkog rasporeda. Oni se dapače mogu na bilo koje mjesto, na pr. u jednom uredu u svrhu ukapčanja i iskapčanja, ili na početku voda biti smješteni. Oni služe kod svrrsishodnog smještanja ujedno i u tom cilju, da sprečavaju induktivna i kapaci-tivna smetanja od susjednih telefonskih i jakostrujnih vodova. Na mesto rešetnih lanaca mogu se i druga sredstva upotrebiti na pr. oscilatorni krugovi, jedno unazadno skapčanje izmedju pošiljačkog i primajućeg mjesta od pojačača i t. d. daklemgod se postizava jedna prikladna frekventna krivulja. Upozorava se još na to, da selektivna skapčajuća sredstva moraju biti po mogućnosti aperiodična da ne bi uslje-dila smetanja kroz odtitranje govornih valova. Kod rasporeda po prekapčajućem principu nastaju — kako je već spomenuto — vrlo često smetanja, prouzročena s time, da u telefonskim vodovima inducirane strane struje uplivišu na prekapčajuću napravu. Takova smetanja smanjuju se na jedan minimum po ovome izu nu tako, da na sličan način, kako se prije na vodovima koji vode k pojačačima udesilo, u ovome slučaju ukapčaju se selektivna skapčajuča sredstva u vodove, koji vode prekapčajučim napravama, a koja propuštaju samo frekvence u dohvatu govorne cone ali obuhvaćaju prilično opsežnu frekventnu conu, tako da bi i onda opasnost smetanja kroz strane struje još ipak znatna bila, može se, pošto prekapčajuće struje ne trebaju cjelokupne za razumjevanje govora potrebne — frekvence sadržavati, smanjuju još više opasnost smetanja, ako se selektivna skapčajuča sredstva tako odaberu da samo jedan uski opseg frekvenca od govorne cone propuštaju. Taj dohvat ustanovi se na pr. sa pokusima tako, da se u njemu — za čitavo vrijeme razgovora nalazi doduše govorna energija ali po mogućnosti nikakova smetajuća energija. Tako se može na taj način sa odabiranjem jedne usko govorne cone, za koju su samo propustljiva selektivna skap-črtjuća sredstva, skoro svaka smetajuća opasnost isključiti i sa dostatnim pojačanjem prekapčajućih dotično upravljačkih struja, da se ipak postigne siguran pogon od prekapčajuće naprave. Ako na pr. obuhvaća govorna cona frekvence od 3u00— 7000, a selektivna skapčajuča sredstva su tako ustanovljena i odmjerena, da na pr. samo frekvence izmedju 3800 i 4000 propuštaju, a sve druge jako ugušuju, onda je opasnost smetanja, prema jednom selektivnom rasporedu, koji cijelokupne govorne frekvencije propušta u smanjen razmjeru od 200/4000= 1/20. Kroz skapčajuča sredstva prouzročeno smanjenje prekapčajuće energije može se sa pojačalcem lahko povećati do — za pogon naprava potrebnog iznosa — dovesti. Svrsishodno je kod ove naprave, da se selektivna skapčajuča sredstva smjeste iza jednog, — za pojačanje služećeg — po-jačalca. Nalaze li se naime ova sredstva izmedju dalekovoda i ovih pojačalca, onda se poradi, od frekvencije vrlo ovisnog, prividnog otpora od selektivnih skapča-jućih sredstva od govora razno oduzimaju valovi raznih frekvencija, tako da — preko govornog pojačalca k drugomu učesniku dolazeći, — govorni valovi budu iskrivljeni. Nalazeli se pako selektivna skapčajuča sredstva iza prvog prekapčajućeg po- jačalca, onda idu cjelokupne frekvence govorne cone v postojećem razmjeru kroz neselektivnog pojačalca te se iskrivljenje govora izbjegava sa promjenom razmjera od frekvenca, koje teku preko dalekovoda. Pored tih — frekvence sužujućih — skap-čajućih sredstava, mogu onda još u od-granjenim vodovima biti predvidjena skapčajuča sredstva, od su prividni otpori tako odabrani, da niže frekvence osobito dobro odvadjaju, koje se sa dalekovodima, osobito ako su to kabeli, prema ostalim frekvencama vrlo prepostavljaju. Na ovaj način mogu se iskrivljenja govora vrlo smanjiti dotično poništiti. Jedan šematični govor od novog upravljanog pojačalačkog rasporeda pokazuje se kao primjer na nacrtu u slici 3. Za općenje u obim smjerovima stoje na poznati način na raspolaganje pojačalca Vi Vi od kojih, u mirujućem stanju pojačalac Vi leži sa svojom primajućom stranom na daleko-vodnom odseku a, b, a pojačalac V> sa svojom primajućom stranom na daleko-vodnom odseku e, d,. Od voda a b od-granjeni su spojevi c", f", koji vode preko pojačalaca iV\ v*", k jednom prekapčajućem relais-u g”, od kojega kotva h” spaja kratko svitak jednoga relais a i”, koje je snabdeven sa strujom od baterije bl preko jednog otpora w'. Kotva k” od relais-a i” leži u telefonskom vodu c, d, i služi za prekapčanje voda od primajuće strane pojačalca Vi na pošiljačku stranu od V». Na isti način su od voda c, d, dotično od — k pojačalcu Vi pridolazećeg —- voda od-granjeni spojevi e', f', koji vode k jednom prekapčajućom relais-u g', od kojega kotva h’ kratko spaja svitak od relais-a i’, koji se preko jednog otpora w‘ snabdeva od baterije B’. Način djelovanja od skapčajuće naprave je sledeče: Dolaze li govorne strane preko vodova a, b, onda teku djelomice preko odgranjenog voda e", f”, pojačavaju se sa vi", vt" i aktiviraju relais g”. S time se otvori kratki spoj od relais-a i”, ovaj zadnji se aktivira i skopča sa svojom kotvom k" dalekovodni odsjek c, d. sa primajućom stranom od pojačalca Vi. Govorne struje teku onda od dalekovodnog odsjeka c, d k drugom učesniku. Jedan dio govornih struja teče trajno kroz odgranjeni vod e” f' i siuži za to da podržaje relais-a g" aktiviranog. Prestane li učesnik govoriti na vodu a, b, onda se povrate svi skapča-jući elementi u nacrtani položaj. Govori Ii onda učesnik, koji leži na vodnom odsjeku c, d onda se aktiviraju relais-i g’ i i' te govorna struja teče preko pojačalca V* od voda c, d prema a b- Kod jednog takvog smještenja mogu sme-tajuće struje koje nastaju u jednom ili drugom vodnom odsjeku prouzročiti prekop-čanje i ako se u ovom vodnom odsjeku ne govori. Razgovor je izmedju obeh učesnika s time onemogućen. Da se opasnost smetanja čim više moguće smanji, mogu se u vodne obsjeke c", f" dotično e' f' ukopčati selektivna skapčajuća sredstva I, dotično I', koja samo u govor spadajuće frekvence propuštaju, a sve ostale frekvence jako ugu-šuju. Ako su skapčajuća sredstva tako selektivno izobražena, da samo jedan ograničeni dio frekvenca govorne cone propu-puštaju, onda se opasnost smetanja, u razmjeru ovoga djela prema cjelokupnoj govornoj coni, još više snižava. S time skopčani manji pridolazak energije k relais-u g” g’, povišava se sa ukapčanjem poja-čalca Vi, u, dotično vi’, Vj” u pogranične vodove. Kako se je pobliže opisalo, ukopčavaju se selektivna skapčajuća sredstva svrsishodno u mjesta, označena sa II dotično II' ili III dotično III’ u svrhu smanenja iskrivljenja kroz go /orne struje. Selektivna skapčajuća sredstva izradjena su tako, da se dadu prinačiti i izmjeniti u pogledu položaja i širine frekventne cone, da se primjere smetanjima koja nastaju u dalekovodima. Patentni zahtevi: 1. Telefonski vod sa umetnutim poja-čačkim rasporedom naznačen sa selektivnim spajčajućim sredstvima, kao na pr. oscilatornim krugovima, rešetnim lancima i sličnim, koji za razgovor potrebne govorne frekvencije propuštaju a one iznad i ispod njih jako ugušuju, a ukapčani su u vodne puteve, koji vode k elementima pojačalačkog rasporeda, koji mogu prouzročiti smetanje. 2. Telefonski vod po zahtevu 1. sa umetnutim pojačačkim rasporedom i izjednačenjem prividnih otpora od — k pojačalač-kom rasporedu pridolazećih — vodnih odsjeka. naznačen time, da su selektivni skapčajući elementi ukopčani u odgra-njene vodove, koji vode k pojačalcima. 3. Telefonski vod po zahtevu 1. i 2. sa umetnutim pojačalačkim rasporedom i izjednačenjem prividnih otpora od — k po-jačačkom rasporedu pridolazećih — vodnih odsjeka naznačeno time, da se od selektivnih skapčajućih sredstava više govorne frekvence predpostavljaju pri jakom ugušavanju, iznad govorne cone ležeč h frekvenca, da se stime omoguči viso; o pojačanje govornih frekvenca bez opt s-nosti unazadnog prenašanja. 4. Telefonski vod po zahtevu 1. sa upra Ijanim pojačalačkim rasporedom, nazn -čen time, da su u — k prekapčajuč relais-ima vodeče — odgranjene vodo ukopčana selektivna sredstva tako od brana, da iz cjelokupne govorne frekvent cone propuštaju samo struje od usk> , frekventnog dohvata, u kojima se ali nalazi trajna govorna energija. 5. Telefonski vod sa upravljanim pojačalačkim rasporedom po zahtevu 1. i 3. naznačen time, da su selektivna skapčajuća sredstva ukopčana iza jednog — u odgranjenom vodu k prekapčajućem relais-u smještenog — pojačalca. 6. Telefonski vod po zahtevu 1. 3. i 4. naznačen time, da se, — prema smetnjama, koje nastaju u dalekovodima, — mogu selektivna sredstva u pogledu položaja i širine frekventnog dohvata preinačiti i izmjeniti. a_ 5 /?<7 patent brof f604-. ! i: >1 it - /i BI ni 3 n V v- mi Adpatent broj J60k. I