Projekt zakona o osnovnim školama. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Ministarstvo Prosvete ONBr. 26669. 16. Maja 1925. godine. PREDSEDNIŠTVU NARODNE SKUPŠTINE. Na osnovu čl. 133. Ustava i ovlaščenja datog mi Ukazom Nj. V. Kralja od 16. maja o. g. ONBr. 26669. koji prilažem pod :/l. u overenom prepisu, čast mi je u pr.logu od :/2. dostaviti Predsedništvu Projekt Zakona o osnovnim školama u 350 štampanih primeraka s molbom, da ga Predsedništvo iznese na rešavanje pred Narodnu Skup- štinu. , , v ,-¦ Pošto je ovde slucaj izjednacenja zakono- davstva, čast mi je moliti da se predlog ovog Zakona reši po kračem postupku predvidenom u čl. 133. Ustava. Obrazlozenje za ovaj zakonski predlog daču usmeno prilikom njegovog pretresa u Zakonodavnom Odboru. Ministar P.rosvete, Sv. Priblčevič. s. r. TVtl ALEKSANDAR I. PO MILOSTI BOŽJOJ I VOLJI NARODNOJ KRALJ, SRBA, HRVATA I SLOVENACA. Na predlog Našcg Ministra Prosvete i po saslušanju Našeg Ministar. Saveta. a na osnovu čl. 133. Ustava, rešili smo i rešavamo: Ovlaščuje se Naš Ministar Prosvete da može Narodnoj Skupštini, sazvanoj u redovan sazJv 7. marta ove godine, podneti na rešavanje Projekt Zakona o osnovnim školama. Naš ministar Prosvete neka izvrši ovaj ukaz. 16. maia 1925. godine ' ALEKSANDAR s. r. Beograd. Ministar Prosvete, Sv. Prlbičcvič, s. r. Proiekt zakona o osnovmm školama. I. Opšte odredbe. Član 1. Narodnoj osnovnoj školi zadatak je da vaspitanjem omladine u duhu nacionalnog i državnog jedinstva i verske trpeljivosti, širi Prosvetu i daje opštu osnovu za moralan i praktičan život i dalje usavršavanje. Član 2. Osnovna nastava je državna, besplatna, opšta i obavezna u celoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a u granieania, predvidenim ovim Zakonom. Član 3. Država se stara o otvaranju škola po odredbama ovog Zakona. Član 4. Država sprema, postavlja i plača sve nastavnike osnovnih škola. Član 5. Svaki rodit.lj ili staralac obavezan je da svojem detetu da osnovno vaspitanje, sem slučajeva koje je ovai Zakon predvideo. Član 6. Svaki1 roditelj ili staralac ima prava upisati svoje dete u jednu od osnovnih škola, prema odredbama ovoga Zakona. Clan 7. Učenici ne plačaju ni upisninu, ni školarinu, niti kakve druge takse za nastavu, tna školu pohodil. i van svoga mesta. II. Osnovne škole 1 trajanje nastave u njlma. Član 8. Osnovnoj školi pripadaju i drugi zavodi, kao zabavišta i pripremni razredi, i ustanove koje olakšavaju socijalne i ekonomske pogodbe za napredak škole, ili služe narodnom prosvečivanju uopšte, kao i škole, za abnormalnu i nerazvijenu decu. Član 9. Zabavašte pohode muška i ženska deca od navršene četvrte do navršene šeste godine. Pohodenje zabavišta nije obavezno. U zabavištu se ne sme izvoditi n.kakva nastava propisana za redovne razrede osnovne škole. Član 10. Državna se zabavišta mogu otvoriti u onim mestima, gde se upiše najmanje tridesetoro dece. Član 11. Škole za nenormalnu i nerazvijenu decu pohode ona deca, za koju se lekarski dokaže da su nesposobna da prate nastavu u osnovnoj školr (slepa, gluva, nema, umno nerazvijena i t. d). Obaveznost nastave za ovu decu kreče se u granicama mogučnosti. Organizovanje ovih škola, kao i uredenje i trajanje nastave u njima, urediče se posebnjm pravilima, koja propiše Ministar Prosvete po saslušanju Glavnog Prosvetnog Saveta. Član 12. Škole za nenormalnu i nerazvijenu decu otvara Ministar Prosvete o državnom trošku u pojedinim oblastima ili naročitim klimatskim mestima, koja označi Ministarstvo Narodnog Zdravlja. Ove su škole intematski uredene. Član 13. U cilju prosvečivanja seoske žene, domačice i privrednice, prema zahtevima savremene privredne kulture, Ministarstvo Prosvete otvara stalne škole i povremene kurseve za seoske domačice. Organizovanje ovih škola i kurseva urediče se posebnim prav.lima, koja če propisati Ministar Prosvete. Član 14. Tečajeve za odrasle nepismene (analfabete) pohodiče sva odrasla lica ispod 20 godina, koja ma iz kojih razloga nisu u svoje vreme svršila osnovnu školu i nisu pismena, a mogu ih pohoditi ,i stariji od 20 godina. Ove tečajeve otvara Ministar Prosvete u pojedinim mestima u školskim zgradama. ili u kasarnama, po sporazumu s Ministrom Vojnim. Koliko če trajati učenje u njima, propisače Ministar Prosvete. Clan 15. Osnovnu školu pohode obavezno sva sposobna muška i ženska deca izmedu 6. i 14. godine. Član 16. Učenje u osnovnoj školi traje: 1. U varošima i varošicama 8 godina, za svu onu decu koja po svršetku IV. razreda ne nastave svoje školovanje u gradanskoj, srednjoj ili stručnoj školi. 2. Isto toliko traje školovanje u onim mestima, gde se za to iziasni školski odbor, a gde ujedno postoje uslovi u zgradama, nastavnicima i ostalam potrebama. 3. U mestima, gde još nema uslova za izvodenje osmogodišnjeg osnovnog školovanja, nastava traje 6 godina. 4. U mestima, gde ne postoje potrebni uslovi ni za šestogodišnje redovno školovanje, nastava če se izvoditi u V. i VI. razredu samo u vremenu od 1. novembra do 31. marta. Član 17. U prva četiti razreda osnovnih škola nastava je svuda jednolika. Ona je podešena tako, da učenicima daje potrebnu prethodnu spremu za starije razrede osnovnc škole ilj za stupanje u niže stručne, gradanske i srednje škole. Ko prede u koju od ovih škola, mora je svršiti; u protivnom, ima se vratiti u osnovnu školu da je dovrši. Član 18. U starijim razredima nastava se mora podešavati prema mesnim prilikama i potrebama života. Ona če u scoskim školama razvijati smisao i ljubav za poljoprivredu, a po varošima za trgovinu i zanate. Član 19. U onim školama gde govorni jezik mesnoga stanovništva nije istovetan sa službenim jezikom Kraljevine, mogu se uz osnovnu školu otvoriti i' pripremni razredi. Član 20. Kad u jednom mestu nema dovoljno dece ili nastavnika za starije razrede. Oblasna Prosvetna Vlast može, po predlogu sreskog školskog nadzornika, sastaviti decu iz više susednih škola. III. Obrazovanje školskih opština, podizanje školskih zgrada i izdržavanje osnovnih škola. Član 21. Radi lakše i potpunije primene odredaba ovoga Zakona, naselja se grupišu v Školske Opštine. Svako naselje mora biti u sastavu jedne ma koje školske opštine. Jedna školska opština može obuhvatiti jedno ili više naseljenih mesta (sela i zaselaka). Član 22. Svako mesto koje ima jednu III više škola, kao i više sela iste Političke Opštine, koja imaju jednu školu, čine jednu školsku opštinu. Svaka školska opština ima svoj školski Odbor. Član 23. Država je dužna otvoriti školu u svakom mestu, gde ima najmanje tridesetoro za školu dorasle dece. Gde je manji broj dece, ili u krajevima gde je naselje raštrkano, radiče po mogučstvu putntčki učitelji, i otvoriče se ambulantne škole ili školske stanice, po pravilima, koja propiše Ministar Prosvete. Član 24. Seoska škola zove se po selu u kome se nalazi, a gradske se razliikuju po svoiim zasebnim imenima. Clan 25. Politička opština mora dati potredno zemljište za školu, školsko dvorište i u njemu studenac sa vodom- za piče, i igralište. a u selima još i zemljište za školski vrt, i podxi propisnu školsku zgradu sa svima potrebnitn odeljenjima i uoiteljskim stanovima; sem toga dužna je opština osigurati potreban ogrev i osvetlenje školskih lokala i nastavničkih stanova, kad ih nastavnici dobivaju u naturi. Isto tako uza svaku školu treba podiči dvoranu za svečanosti, koja če služiti _ za sobnu gimnastiku. a uz to i potrcbne kancelarije. Sem toga Opština ie dužna: 1. Starati se o otvaranju novih škola, odeljenja r tečajeva za odrasle nepismene; 2. starati se o osnivanju i urednom izdržavanju internata za siročad bez roditelja, i za decu koja zbog daljine. ili rdava puta, ili drugih prepreka moraju ceo dan provesti u školi; 3. starati se da svi putevi koji vode školi, budu ispravni. Član 26. Političke su Opštine dužne do početka školske godine nabaviti knjige i sav potreban pribor za pisanje i crtanie za sve učenike svoga školskog područja, po trebovanju koje če sastavki školski upravitelj u smislu propisa školsk.h vlasti. Opštine imaju prava naplate za knjige i pribor samo od imučnih roditelja školske dece. Kao imučni smatraju se oni, koji po odredenom poreskotn cenzusu ne važe kao oskudni i siromašni. Član 27. Ministar Prosvete propisuje pravila 0 gradenm školskih zgrada i stanova, o nameštaju. uoilima, knjižnicama. fondovima, uredenju školskog vrta, dvorišta i t. d. Član 28. Svaka škola mora imati onoliko propisnih stanova za nastavnike, koliko u školi ima posebnih odeljenja. Stanovi moraju biti u neposrednoj blizini škole. Sadanje škole koje nemaju potrebne stanove, moraju se saobraziti ovoj odredbi u roku od pet godina, računajuči od dana, kad ovaj Zakon stupi na snagu. Samo u večim gradovima, gde se za nastavnike može naši udoban stan, ne moraju se stanovi zidati ni posle ovog roka. Gde nema stanova, učitelj če dobivati od političke opštine stanarinu, koju če odrediti oblasna Prosvetna Vlast prema mesnim prilikama. Član 29. Gde opština nema potrebnog zemljišta, ili ga ima, ili je za školsku potrebu nepodesno, dužna ga je nabaviti' razmenom ili otkupom. Član 30. Po odobrenju nadležnih vlasti opština može sve zgrade za školsku potrebu podizati u svojoj režiji, služeči se i radnom snagom i materijalom kojim raspolaže. No plan mora prethodno odobniti Oblasna Prosvetna Vlast. Član 31. Školsko dvorište ne sme se upotrebiti ni na šta drugo sem za dečje odmorište 1 igralište, a školsko zemljište mora prvenstveno služiti1 za praktičnu nastavu iz pnirodnih nauka ili poljske privrede. Prihod od njega pripada nastavnicima, po pravilima koja propiše Ministar Prosvete. Član 32. Ministar Prosvete može odobriti da pojedine opštine, srezovi III oblasti, o svom trošku podižu nove školske zgrade za potrebe narodne, kao: škole za narodno gazdinstvo, za domačice, ženske stručne škole i t. d. Član 33. Onim opštinama koje nemaiu propisnih školskih zgrada, a nemaju ni materijalne mogučnosti da ih same podignu, pritiču u pomoč oblast preko Oblasnog Školskog Odbora, i Država preko Minrstarstva Prosvete. Ministarstvo Prosvete če u svome godišnjem budžetu svake godine predvideti dovoljno kredita za pokriče školskih potreba siromašnim opštinama, u koliko ove ne mogu svojim sredstvima da podmire minimalne potrebe svoje škole. IV. Nastava. Clan 34. U osnovnoj školi se uči: 1. nauka o veri s moralnim poukama; 2. srpsko-hrvatsko-slovenački jezik; 3. narodna istorija, s najvažni.im dogadajiraa iz opšte istorije; 4. zemljopis naše države, s kratkim poznavanjem i drugih zemalja; 5. račun, s geometrijskim oblicitna; 6. poznavanje čoveka, s poukom o čuvanju zdravlja; 7. poznavanje priTode, sa osnovima poljske privrede i šumarstva; 8. gradanske pouke; 9. crtanje i lepo pisanje; 10. privredni radovi, prema mesnim prilikama; 11. pevanje, a po mogudstv-i i sviranje; 12. gimnastika i dečje dgre; 13. predmeti koje traži čl. 12. za naročite škole. Šta če se u kojem razredu učiti, j u kome obimu. odrediče Ministar Prosvete naročitim nastavnim planom i programimaj a po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta, pazeči pri tom da ukupni broj nedeljnih časova ne bude veči od 22 u I. i II., 24 u III. i IV. razredu li 25 u ostalim razredima. Član 35. Nastava je u svima osnovnim školama na državnom jeziku. U onim krajevima, gde su stanovnici, naši gradani, druge rase i jezika u znatnoin broju, pored nastave na službenom jeziku u istoj državnoj školi, na molbu njihovu Ministar Prosvete dozvoliče osnovnu nastavu za prve četiri godine na njihovom maternjem jeziku. sem nastave iz grupe naoionalnih predmeta, koja če se vršiti na državnom jeziku (državni jezik, zemljopis i istorija). Clan 36. Sve nastavne predmete u osnovnoj školi predaju državni nastavnici — učitelji i učiteljice. No verska nastava daje se po želji roditelja, odnosno staralaca, podvojeno po veroispovestima, a u saglasnosti s njiliovim verskim načelima. Nastavu če izvoditi sveštenik koga odredi Ministar Prosvete, ako dotični dobije ovlaščenje od svoje duhovne vlasti. Gde nema sveštenika, ili se ne bi toga primilo, Ministar Prosvete če nastavu poveriti drugom za to sposobnom licu. Član 37. Ministar Prosvete stara sc o izradi i štampanšu državnih školskih udžben.ka i propisuje pravila o tom, po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Član 38. U školama se mogu upotrebljavati samo oni udžbenici, državnoga ili privatnoga izdanja, koje je odobri. Ministar Prosvete po predlogu i preporuci Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Član 39. Školska godina redovno traje od 1. septembra do 28. juna. U toku školske godine radi se u školi svakoga dana sem jednoga celoga ili dva pola dana u sedmici, državnih praznika, dana seoske zavetine, i velikih narodnih i crkvenih praznika, koje odredi Ministar Prosvete. No, s pogledojn na praktične potrebe, Oblasna Prosvetna Vlast može, naročito u višim razredima. i van ovoga vremena odobriti prekid nastave do petnaest dana, radi poljskih radova. Bliže odredbe propisuje Ministar Prosvete. Član 40. U školi se redovno radi i pre i posle podne. No s pogledom na broj učenika i nastavnika, kao i na mesne potrebe, Oblasna Prosvetna Vlast možc. na predlog sreskog školskog nadzornika odobriti III narediti da se u pojedinim školama ili odeljeniima radi samo pola dana i po skračenom progamu, o čemu 6e izvestiti Ministarstvo Prosvete. Član 41. Za sve je učenike obavezno redovno pohadanje časova. a tako isto i učenički izleti, koji se prireduju u naučnom i vaspitnom smeru. i sve školske i državne svečanosti vaspitnoga značaja. V. Učenicl. Clan 42. Upis učenika vrši školski upravitelj svake godine od 1. do 15. juna prema spisku sve za školu dorasle dece, koji pod svojom odgovornošču sastavlja politička opština. Najpre se upisuju najstariji, pa postupno sve mlada deca. Utvrdeni spisak upisane dece, uz spisak dece koja su ostala neupisana, školski odbor potvrduje i šalje sreskom nadzorniku na pregled i odobrenje. Uz spiskove se šalju nadzorniku i sve molbe i žalbe, ako bi ih bilo. Član 43. U prvi razred upisuju se sva sposobna muška i ženska deca, koja su navršila šest godina. Mlada se deca ne mogu upisati u osnovnu školu. Isto tako ne mogu se upisati u prvi razred ni muška ni ženska deca, koja su napunila dvanaest godina. O izuzetnim slučajevima rešava sreski školski nadzornik. Svu decu stariju od 12 godina, koja nisu upisana u osnovnu školu, školski odbor upisuje u zaseban spisak i rasporeduje u druge krače tečajeve za odrasle. Clan 44. Odmah po upisu, a najdalje do polovine meseca avgusta, nadležni školski lekar pregledače sve stare i nove upisane učenike i učenice, i podneče školskom odboru izveštaj o stanju njihova zdravlja. Po lekarskom pregledu moraju se. privremeno i!i stalno, oslobodiii školske obaveze sva ona deca: a) koja boluju od kakve zarazne i za druge učenike opasne bolesti; b) koja zbog telesne nesposobnosti apsolutno ne mogu dolaziti u školu niti pratiti nastavu sa uspehom (sakata, raslabljena, nema gluva, slepa i t. d.) c) koja su umobolna ili umno nedovoljno razvijena. O ovoj deci školski odbor i dalje vodi računa po čl. 12. ovoga Zakona. Clan 45. Kad se izvrši nov upis dece u prvi razred, spisak upisane dece školski odbor dostaviče političkoj opštini, koja če pozvati roditelje ili staraoce da dovedu decu u školu, kad se objavj početak rada. Clan 46. Sva upisana deca moraju uredno dolaziti u školu. Za izostajanje su odgovorni njihovi roditelji ili staraoci. Opravdano je izostajanje samo: kad ie učenik bolestan, kad mu umre ko u porodici. kad mu kakva elementarna nepogoda: poplava, oluja, vejavica s mrazom i dr. spreči dolazak u školu. Pola dana računa se kao jedan izostanak. Clan 47. Školski odbor, po prethodnom pismenom saslušanju, kazni roditelja ili staraoca, ako se ne cpravda za učeničko izostajanje, i to: a) za prvth pet izostanaka pisraenom oporrtenom. koja mu se saopštava preko opštinskog suda; b) za drugih i trečih pet izostanaka novčanom kaznom, računajuči mu svaki izostanak po pet dinara; c) za četvrtih pet izostanaka novčanom kaznom, računajuči mu svaki azostanak po deset dinara; d) za dalje izostanke izriče kazne, novčane ili zatvora, nadležna upravna ili sudska vlast. Ovako če se postupati i sa onim roditeljima i staraocima, koji po upisu ne dovedu dete u školu. Ove novčane kazne izriču se uvek u korist dotične školske kase. Član 48. Učenički ispit iz nastavničkih predmeta ocenjuje se dvaput godišnje, u prvoj polovini meseca januara i u prvoi polovini meseca iuna, i beleži se ocenama: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), i nedovoljan (l), a vladanje ocenama: primcrno (5). vrlo dobro (4), dobro (3), prilično (2) i loše (1). Ocene se upisuju u školsku upisnicu. Član 49. Krajem školske godine drži se u svakoj osnovnoj školi završna godišnja školska svečanost. na kojoj če se prikazati rezultat godišnj.g školskog rada. Bliže odredbe o izvodenju ovšh svečanosti propisače Ministar Prosvete. Prevodenje učenika u stariji razred vrši se po godišnjim ocenama. a po propisu praviln.ka, koji če propisati Ministar Prosvete. Član 50. Prevodenje učenika iz jedn. škole u drugu vrši se samo po zahtevu roditelja Ili staralaca i po naročitim prevodnicama, koje upravitelj škole pošlje neposredno upravitelju one škole u koju učenik prelaz.. Iz upisnice prve škole učenik se ispisuje onda, kad upravit«lj druge škole izvesti da je tamo došao — da je upisan. Clan 51. Oni učenici kojd svrše prva četiri razreda, moraju produžiti1 učenje u starijim razredima. Ne moraju stupiti u starije razrede samo oni učenci koji produže i završe u kakvoj stručnoj ili gradanskoj ili srednjoj školi. Ali ako tu školu napuste pre svršetka — srednju školu pre četiri godine — moraju se i oni vratiti u dotični razred osnovne škole. Ako učenik istupS iz srednje ili druge koje više škole pre četiri godine, uprava te škole dužna je o tom šzvestiti upravitelja osnovne škole onog mesta gde mu roditelji stanuju. Školski Odbor i upravitelj škole moraju, pod svojom odgovornošču, po naročitom spisku, voditi računa o svima učenicima, koji stupe u druge škole i paziti da se ne čine zloupotrebe. Ako bi se utvrdilo, da je kriv.com školskog odbora III upravitelja škole onemogučeno dalje školovanje kome učeniku-ci, kazniče se upravitelj i svi članovi školskog odbora sa po 100 do 200 dtnara u korist školskog fonda. Ovako isto kazniče se i roditelj ili staralac, koji ne prijavi dete odboru ili upravitelju škole u roku od petnaest dana po povratku. Sve novčane kazne izriče Oblasna Prosvetna Vlast, a izvršuje policijska vlast u roku od trideset dana. Clan 52. Valjanim učenicima koji se odlikuju pnmermm vladanjem i odliičnim učenjem, daju se nagrade, a nemarljivi, neuredni, neposlušni, nepristojni i t. d. kažnjavaju se, pošto se prethodno lscrpu sva druga sredstva. Bliže odredbe o nagradivanju i o kažnjavanju ucenika propisuje Ministar Prosvete. No izrekom se zabranjuje telesna i svaka druga kazna kojom bi se učenik izlagao podsmehu drugova- ili bi se u njemu ubijala volja i samopouzdanje. Član 53. U toku školovanja učenik se može ispisati: a) kad teško oboli od kakve netelečive ili dugotrajne bolesti; b) kad zbog poznijeg upisa ili ponavljanja, za skolu prestari — muškarac kad navrši šestnaestu, a devojčica petnaestu godinu; c) kad ni vaspitanje, ni kazne nisu mogle uticati na popravku učeničkog vladanja. U sva tri slučaja rešava mesn. školski odbor po molbi roditelja ili staraoca ili po svojem nahodenju, a odobrava Sreska Prosvetna Vlast. U slučaju pod c) dete može biti upučeno u kakav zavod za popravku dece. Član 54. Sve odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na mušku decu, potpuno važe _ za žensku, u koliko ovde nije drukčije naredeno. Član 55. Vasp_tanje muške i ženske dece je zajedničko. Ali gde prilike dopuste. mogu se odvojiti muška i ženska deca u zasebne muške i ženske škole ili u zasebna odeljenja. VI. Nastavnlcl. I. Vrste nastavnika 1 njihova sprema. Clan 56. U svima državnim osnovnim školama, zabavištima, školama za nenormalnu i nerazvijenu decu, tečajevhna za odrasle nepismene, kao i drugtm sličnim školama, koje su pod Ministarstvom Prosvete, nastavu izvode učitelji i učiteljice. Nastavnici osnovnih škola su državni čJnovnici i za njih vrede svi propisi Zakona o činovnicima i ostalim službenicima gradanskog reda, u koliko ovim Zakonom nije drukčije naredeno. Član 57. Za učiteljicu ili učitelja ma koje vrste osnovnih škola može se postaviti samo fizički i duševno zdravo lice: a) koje za to ima zakonom propisanu spremu; b) koje je podanik Kraljevin. Srba, Hrvata i Slovenaca. Član 58. Učitelju i učiteljice mogu biti porriočni. privremeni i stalni. Stalni su učitelji za prvih šest godina stalne službe pokretni, a posle toga dobijaju mesto po st-čaju i postaju nepokretni. Član 59. Postavljanje učitelja: Za pomočnog učitelja III- učiteljicu može se postaviti ono lice, koje je svršilo Učitelisku Školu bez učHeljskoga isp!ta zrelosti, ili ceiu srednju školu sa ispitom zrelosti. Za privremenog učitelja ili učiteljicu osnovne škole može se postaviti ono liice, koje je svršilo državnu Učiteljsku Skolu i položilo učiteljski ispit zrelosti. Za stalnog učitelja ili učiteljicu osnovne škole postavlja se onaj privremeni učitelj ili učiteljica. koji je položio praktičan učiteljsk. ispit i proveo u službi 3 godine. Član 60. Pomočni učitelj i učiteliica, koji su uspešno radili u školi najmanje dve godine. mogu postati privremeni, ako polože u Učfteliskoj Školi učiteljski ispit zrelosti. Član 61. U nižim razredima mogu se postavljati i uč-telji i učiteljice, a u starijirn razredima, po mogučnosti, učitelji za muška, a učiteljice za ženska odeljenja. U zabavištu se redovno postavljaju učiteljice i za mušku i za žensku decu. Odredba prvoga stava izvodtče se potpuno, kad se dobije potreban broj uoitelja i učiteljica. Clan 62. Za pojcdine stručne predmete, a naročito u starijim razredima. mogu se postavljati stručno obrazovana lica, kao honorarni nastavnici. Njihova sprema i nagrada ne potpadaju pod odredbe ovoga Zakona. Isto to važi i za nastavnike nauka o veri. Član 63. Sve učitelje i učiteljice postavlja Ministar Prosvete po odredbama ovoga Zakona. 2. DužnosH nastavnika. Član 64. Svaki nastavnik i nastavnica, ma koje vrste, mora pri stupanju u državnu službu položiti zakletvu ove sadržine: »Ja (iime i prezime), stupajudi u nastavničku službu, zaklinjem se Svemogučim Bogom, da ču Kralju (Ime) biti veran, da ču se Ustava savesno pridržavati, da če se zakonima, zakonitim naredbama vlasti pokoravati, i da ču svoje nastavničke dužnosti revnosno i tačno vršiti. Tako mi Bog pomogao«. Zakletvu vrši pretpostavljeni školski nadzornik. Član 65. Svi državni nastavnici dužni su uredno dolaziti u školu, vaspitavati decu po pedagoškim načelima i predavati sve nastavne predmete po propisanim programima i didaktičkim pravilima, u duhu odredaba čl. 1. ovoga Zakona. Nastavnik mora držati onoliko časova, koliko ih je za dotični razred, odnosno odeljenje propisano. Član 66. Nastavnici su dužnl uredno voditi razredne iili školske upisnice i sve ostale knjige, koje Ministar Prosvete propiše. Član 67. Nastavnici su dužni obračati podjednako pažnju na sve učenike, bez razlike, i ocenjivati ih, i po uspehu i Do vladanju, pravično i nepristrasno. Član 68. Nastavnici su dužni' u dane, ko.e odredi Ministar Prosvete, voditi decu na službu Božju. _, ,. . Član 69. Nastavnicj su dužni izvestavati uceničke rod.telje ili staraoce i upravitelje škole o u.eničkom izostajanju od škole. ako roditelji ih staraoci ne bi sami opravdali izostanke u roku od pet dana (prema čl. 46. i 51. ovoga Zakona) ili ako ne bi blagovremeno izvestili da dete boluje. Član 70. Nastavnici su dužni pri primanju razreda ilu škole, primiti i sve školske st.vari: učila. arhivu, knjižnicu, upisnicu i sve ostalo što dotičnom razredu ili školi pripada, i sve to cuvati u razredu u ispravnom stanju do predaje. Za sve stvari nastavnik potpisuje inventar, ili izdaje revers, i materijalno je za njih odgovoran. Clan 71. Svi nastavnici dužni su po upraviteljevu rasporedu i naredenju. zamenjivati obolele i odsutne nastavnike. Zamenjivanje ie besplatno, ako nije duze od trideset dana godišnje, s prekidima ili bez prekida. a za višak preko trideset dana. nastavnik ima prava na nagradu po propisima o honorarima koie država plača. Clan 72. Svj nastavnici moraju se vladati u službi, u društvu i u privatnom životu onako, kako dolikuje obrazovanim ljudima i vaspitacima omladine i naroda. Član 73. Ako škola ima prop-san stan za nastavnika, nastavnik je dužan sedeti u njemu l održavati stan u redu. Iz školskoga budžeta vršiče se samo opravdane prepravke ! veče popravke, i to po sporazumu sa školskim mesnim odborom. Član 74. Svi su nastavnici dužni sudelovati u radu nastavničkih i roditeljskih veča, koja se sastaju radi pretresanja školskih pitanja. Clan 75 Nastavnici su dužni sudelovati o trošku školskog fonda ili Države. u školskim izletima i svečanostima, koje se prireduju radi vaspitanja dece i naroda. Član 76. Nastavnici moraju, kad se pozovu, pohoditi o državnom trošku sve naučne i praktične uateljske tečajeve i predavania, koja se prireduju radi upoznavanja s naučnim novlnama, ili radi postizavanja jednoobraznosti u nastavi. Član 77. Svi nastavnici treba da pomažu svaki rad van škole, koji se preduzima radi prosvečivanja širih krugova, u duhu ovoga Zakona. U budžet Ministarstva Prosvete unosiče se svase godine potrebne sume za nagradu onim nastavmcima koji rade na narodnom prosvečivanju van škole. ,. , Clan 78. Ako ie nastavnik za vreme skolovanja uživao državnu pomoe. ne može mu se uvažiti ostavka n.ti dopustiti prelaz u drugu državnu službu, dok kao nastavnik ne odsluži dvaput onoliko vremena, koliko je pomoč primio. Izuzimaju se samo oni, za koje lekarska komisija utvrdii da su tako oboleli, da bi dalji rad u školi bio opasan bilo po njih, bilo po učenike. Član 79. Svaki izostanak od dužnosti, nastavnik je dužan blagovremeno i potpuno opravdati, na način koji bude propisan. Član 80. Ako nastavnik bez prethodnoga nadležnoga odobrenja, ili bez dovoljnoga opravdanja. izostane od dužnosti. kazniče se po propisima ovoga Zakona. 3. Prava nastavnika. Član 81. Svi nastavnici državra.h osnovnih škola _maju položaj i prava državnih činovnika po Zakonu o činovn.cima gradanskoga reda, u koliko ovim Zakonom n_ie drukče naredeno. Član 82. Kad stalni učitelj, učiteljica ili zabavilja napuni' 32 godine državne službe. ima prava na onoliku penziju, kolika mu je bila poslednja godišnja plata. Po navršenoj 32. godini službe mogu se oni staviti u penziju. Ali, ako su zdravi i za rad u školi ili prosvetnoj administrativnoj službi sposobni, mogu se zadržati i dalie u službi po pristanku i potrebi. Član 83. Po navršetku najvišeg stepena osnovne plate, učitelju, učiteljici ili zabavilji pripada (po čl. 31. činovničkog zakona) za sve vreme daljeg službovanja njihova najviša plata uvečana sa 15%, koja se uračunava u penziju, računajuči ratne godme službe dvostruko (čl. 137. činovničkog zakona). Clan 84. Oni učitelji i učiteljice koji služe u državnim ili državom priznatim humanim ustanovama, za koje je potrebna naročita učiteljska sprema, imaju platu i sva ostala prava *po ovom Zakonu. Clan 85. Učiteljima koji rade u školama za nenormalnu i nerazvijenu decu. kao i u drugfm stručnim zavodima. te imaju pored redovne i naročitu stručnu spremu, povečavaju se redovne prinadležnosti, sem dodatka na decu, za 10% (čl. 7. čin. zakona). Oni nastavnici, koji svrše višu stručnu školu sa završnim ispitom. rasporediče se prema njihovim kvalifikacijama. Njihove kvaliiikacije ocenjuje Glavni Prosvetni Savet, a postavlja ih po stečaju i nadzirava Ministar Prosvete. Clan 86. Kad nastavnik napuni šest godina stalne i uspešne državne učiteljske službe, dobija pravo da se utvrdi za nepokretnog nastavnika u jednom mestu, po stečaju d po propisima ovoga Zakona (član 58. ovoga Zakona). Clan 87. Stalni nastavnici i nastavnice, koji stečajem dobiju jedno mesto, mogu se premestiti u drugo samo: 1. po njihovoj molbi, ili pismenom pristanku; 2. po službenoj potrebi, kad se njihovo odeljenje zatvori zbog nedovoljnog broja učenika; u ovom slučaju nastavnik 6e dobiti po mogučstvu inesto koje odgovara onom gde je bio; 3. po kazni, ako je krivica isledena i dokazana; 4. ako dobije tri puta ocenu »dovQj.no« lli dva puta ocenu »nedovoljno«. Član 88. Kad se državni učitelj ili učiteljica premesti u drugo mesto po službenoj potrebi, ima pravo na na.knadu putnlh i selidbenih troškova iz državne kase. kao i drugi državni činovnici. Član 89. Svaki nastavnik ima svoje odeljenje sa jednim ili najviše četiri razreda. Odeljenje s jednim razredom ne može imati više od 60. a sa više razreda više od 50 učenika. Kad broj učenika bude veči, odeljenje se mora deliti. Član 90. Svaki državni nastavnik i nastavnica, sem plate i drugih prihoda po ovom Zakonu, ima prava _ na besplatan stan i ogrev koji mu daje politička opština iz redovnog školskog budžeta (čl. 25. ovoga Zakona). Stan je propisan kad jc suv i dobro osvetIjen i kad ima dve do tri sobe 4X5X3 met. kujnu 4X3X3 metara, podrum, odeljenje za ostavu i staje za domačinske potrebe. U ogrev se računa 20 kub. metara drva, ili odgovarajuča količina uglja i drugoga goriva koje se u mestu upotrebljava. Ali. ne mogu imati dva posebna stana, niti dve stanarine, niti dva ogreva: muž i žena u jednom mestu; neženjen sin, neudata kči sa svojim roditeljima kad žive zajedno; dve neudate .sestre, dva brata ili brat i sestra kad stanuju zajedno. Isto tako nema prava na stan ili stanar.nu i ogrev, ni učiteljica udata za lice koje ima stan ili stanarinu, ako su oboje u jednom mestu. Član 91. Kad nastavnik postane nesposoban za dalji rad u školi. može po predlogu lekarske komisije i po odobreniu Ministra Prosvete, preči u drugu državnu službu. U tom slučaju, sve priznate godine učiteljske službe računače mu se kao u kazne. Član 92. Kad činovnik drugog zvanja, koji ima propisane kvalifikacije i učiteljsku spremu, prede u učiteljsku službu, računače mu se sve priznate godine kao da Jh je proveo u učiteljskoj službi. No on ne može imati veču platu od one, koju bi imao, da je bio učitelj. Ne može se prevesti u učiteljsku službu činovnik: a) stariji od 30 godina. ako pre toga nije bio učitelj; b) koji je bio učitelj, ali je imao prekid duži od deset godina; c) koji bi zajedno s prekidom imao više od 32 godine službe; d) koji ie zbog nepodobnosti za učiteljsku službu, več jednom uklonjen iz učiteliske službe i učiteljskog reda. Član 93. Kad nastavnik ili nastavnica ne želi dalje da služi, ima pravo da da os.avku na državnu službu, sem kad stoji prema Državi u obavezi kao predašnji blagodejanac ili kao pitomac. ili inače po kakvom specijalnom ugovoru. Ostavka če se uvažiti u roku od šest nedelja. 4. Kazne. Član 94. Nastavnik koji se ogreši o svoje dužnosti, biče kažnjen prema odredbama ovoga Zakona. Clan 95. Sve nastavničke krivice, školske prirode. izvidaju samo školske vlasti po naredenju Ministra Prosvete. ili po zvanlčnoj dužnosti. Za izvidanja i rešavanja krivica po ovome Zakonu propisače Ministar Prosvete poseban pravilnik. Član 96. Nastavnik se može kazniti: 1. za nevršenje III neuredno ili nemarljivo vršenje svojih dužnosti po ovom Zakonu; 2. za zloupotrebu u službi; 3. za neposlušnost prema zakonitim naredbama pretpostavljenih vlasti: 4. za nečovečno postupanje s decom; 5. za nemoralno i nepristojno vladanje, koje ponižava i ubija ugled nastavnika i nastavničkog poziva; 6. za ispoljavan.e načela protiv postojede državne forme, ili načela protiv pravne promene državnog poretka (čl. 4. Zakona o činovnicima). Član 97. Nastavnik se može kazniti: 1. opomenom; 2. ukorom; 3. platom od 3—15 dana; 4. premešta.em u drugo mesto — bez prava na naknadu selidbenih troškova; 5. penzion.sanjein i 6. otpuštanjem iz državne službe. Sve kazne koje postaju izvršne. upisuju se u nastavnički »Službeni List« s kratkim napomenama o vrstt krivice za koju je kazna izrečena, Kazne pod 1., 2. i 3. zastarevaju u roku od 3 godine, ako za to vreme dotičan nastavnik ne bude kažnjen. Član 98. Nastavnika može kazniti: Školski Upravitelj opomenom i ukorom; Sreski Skolski Nadzornik opomenom, ukorom i trodnevnom platom; Oblasna Prosvetna Vlast opomenom, ukorom ii platom do petnaest dana, a Ministar Prosvete sv.im propisanim kaznama. Protiv kazni koje izriče Školski1 Upravitelj, nastavnici se mogu žaliti Školskom Nadzorniku, a protiv sv.ih ostalih redovnim putem Ministru Prosvete. Na kazne koje Miinistar izriče, može se žaliti Državnom Savttu u roku od 15 dana od dana saopštenja. Clan 99. Kaznu premeštaja bez prava na naknadu selidbenih troškova, penzionisa-ija i otpuštanja iz službe sa oduzimanjem svih stečenih prava, može izreči samo Ministar Prosvete. Član 100. Nastavnik koji je jedanput kainjen uklanjanjem iz učiteljskoga reda iLi otpuštanjem iz službe s gubitkom stečenih prava zbog prljavih i beščasnih dela, kao i onih pod tačkom 6. u članu 96. ovoga Zakona fli zbog nemoralnog vladanja 4 poroka koji ruše nastavnički ugled, ne može se ponovno vratiti u učiteljsku službu. Clan 101. Koji nastavnik bude premešten iz jednoga mesta po kazni, ne može se više vratiti u isto mesto, ni privremeno ni p.o stečaju, pre šest godina. 5. Postavljanje i razmeštanje nastavnika. Član 102. Sva stečajem nepopunjena nastavnička mesta u školama i zabavištima, popunjavaju se stečajem, koji se objavijuje preko službenih listova. Clan 103. Izbor kandiidata za svaku oblast posebice vrši naročita komisija, u koju ulazi prosvetni inspektor kao predsednik, oblasni školski nadzornik, jedan učitelj iz oblasnog mesta, koga odredi Ministar Prosvete, i dva učitelja iz obiasti. koje izabere oblasni školski odbor. Cianovi komisija postavljaju se i biraju za dve godine. Komisi.a radi u mestu gde je sedište inspektora, sastaje se po njegovom pozivu, a rešava večinom glasova. Clan 104. Na objavljeni stečaj u jednoj oblasti može se javiti svaki nastavnik iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koji na to ima pravo i potrebnih kvalifikaciia po ovom Zakonu. U jednom stečajnom periodu nastavnik može se javiti najviše na tri upražnjena mesta, i to samo u jednoj prosvetnoj oblasti. Član 105. Na bolja mesta imaju preče pravo nastavnici: 1. zaslužniji po službi; po uspešnom radu na školskoj i narodnoj književnosti; i intenzivnom radu na prosvečivanju naroda van škole; 2. jači po ocenama u nastavničkom radu; 3. stariji po godjlnama službe, i najzad 4. koji imaju nesumnjivih porodičnih potreba za to mesto; školovanje dece, izdržavanje i vaspitanje maloletne brače i sestara bez roditelja, čuvanje ii izdržavanje siromašnih i iznemoglih roditelja i t. d. Član 106. U mestima gde ima Univerzitet, može se postaviti onaj učitelj, koji je redovno svršio učiteljsku školu, a po tom je uspešno radio kao stalan učitelj u osnovnoj školi najmanje dvanaest godina, od kojih bar polovina u sclu. U mestima gde ima srednjih i stručnih škola, može se postaviti onaj, koji je po svršetku učiteliske škole služ.0 kao stalan učitelj najmanje devet godina, i to šest u selu. U gradovima i gradičima, gde nema viših stručnih i srednjih škola, i u selima mogu se postav:ti oni učitelji, koji su uspešno radili u seoskim školama najmanje šest godina kao stalni uč.telii. U svima slučajevima prvenstvo imaju oni koji pored redovne školske spreme, imaju još i kvalif.kacije iz čl. 105. ovoga zakona. U universite-skim mestima i mestima gde ima srednjih i stručnih škola, može jedna petina kandidata biti predložena na osnovi kvalifikacija 1. i 2. tač. čl. 105. ovoga Zakona. Za postavljanje učitelja u vežbaonicama pri učiteljskim školama važe odredbe iz Zakona o Učiteljskim Školama. Član 107. Nemaju prava javljati se na stečaj oni učitelji: 1. koji nemaju šest godina stalne učiteljske službe; 2. koji su za poslednje 3. godine ocenjenii ma i jedanput nedovoljnom ocenom; 3. koji su iz istoga mesta iednom premešteni po kazni, a nije još proteklo šest godina; 4. koii još nisu u jednom, stečajem dobivenom mestu, proveli najmanje tri godine; 5. koji su po krivici ili zbog slabog uspeha u radu premešteni iz stečajem dobivenoga me_ta, a od tada još nisu prošle tri godine (čl. 87. tač. 3. i 4.). Član 108. Kad se za neko mesto iavi samo jedan učitelj, onda se on i postavlja ako ima potrebnih kvalifikacija. Ali kad ima više molilaca, za pojedina mesta komisija bira i predlaže Ministru Prosvete za svako upražnjeno mesto po dva učitelja. Uz imena izabranih kandidata oblasna komisija šalje Ministarstvu imena i podatke i ostal.h kandidata za dotično mesto. Na osnovu tih podataka Ministar Prosvete postavlja na svako mesto po iednog od predloženih učitelja. Komisija je dužna dostavit; izbor kandidata Ministru Prosvete najdalje do 15. Juna. Član 109. One nastavnike koji još nisu stečaiem dobili mesto po čl. 102. ili su ga imali pa izgubili, Ministar Prosvete rasporeduje po oblastima, i po predlogu prosvetnih inspektora postavlja ih u onim mestima gde su potrebni. Član 110. Svi nastavnici. koji stečajem dobiju drugo mesto, moraju se preseliti izmedu 15. i 31. avgusta, ili za poslednjih petnaest dana velikoga školskoga odmora. Ranije se mogu seliti samo po medusobnom sporazumu. 6. Ocenjivanje nastavnll_a. Član 111. Rad i vladanje nastavn'ka u školi i van nje ocenjuju sreski i oblasni nadzornici. Član 112. Nastavnički rad ocenjuje se u toku cele školske godine, i sve važnije napomene upisuiu se u školsku (razrednu) upCsnicu. Ocene su učiteljskog rada i uspeha: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Školski nadzornik je dužan upisati u nastavnički službeni list sve napomene o marljivosti. savesnosti i pravilnosti u radu, o uspehu u vaspitanju dece i okoline. o urednosti i ponašanju u školi, u društvu i u privatnom životu, o vrlfnama i porocima, o književnom radu ranijem i u toj godini, o sudelovanju u radovima na unapredenju škole i na narodnom prosvečivanju, o učestvovanju u ratovima, o odsustvovanju i bolovanju, odlikovanju, kaznama i t. d. Tako lispunjen služebenički list sreski školski nadzornik predaje sa godišnjom ocenom oblasnom školskom nadzorniku, a ovaj ga sa svojim napomenama dostavlja preko prosvetnog inspektora Ministru Prosvete. Ako učiteljev rad pregleda i oceni, sem sreskog, i oblasni nadzornik, onda če za tu školsku godinu vredeti njegova ocena. Član 113. Školski nadzornik je dužan odmah pismeno izvestiti nastavnika kome je dao nepovoljnu ocenu, a te su dovoljna i nedovoljna. Protiv ocene koju je dao sreski nadzornik, nastavnik se može žaliti Oblasnoj Prosvetnoj Vlasti'. u roku od 5 dana po saopštenju. U tom slučaju Oblasna Prosvetna Vlast odrediče ponovni pregled. Troškove za ponovni pregled plača žalilac, ako se ponovnim pregledom potvrdi prva ocena. VII. školskl lekari. Član 114. Službu školskoga lekara vrši sreski sanitetski referent. A na predlog Oblasne Prosvetne Vlasti Ministar može postaviti i naročite školske lekare, gde to potreba iziskuje. Njihovo je sedište gde ie i školsk. nadzornik, ali po odobrenju Ministra Prosvete lekar može sedeti u drugom mestu u srezu, s kojim saobračaj nije otežan. Clan 115. Plata i položaj školskog lekara odredena je Zakonom o činovniaima i ostalim državnim službenicima gradanskog reda. U administrat-vnom pogledu lekari su potčinjeni Oblasnoj ^Prosvetnoj Vlasti i Ministru Prosvete. a u pdgledu stručnoga rada stoje u vezi i s Ministarstvom Zdravlja od kojega primaju upustva i' naredenja u granicama ovoga Zakona. Član 116. Dužnosti su školskog lekara: 1. da svake godine vrši opšti pregled školske dece i podnosi potrebne predloge po čl. 44. ovoga Zakona. 2. da obilazi sve škole i da prilikom pregleda daje učenicima prfgodne higiijenske pouke 0 čuvanju zdravlja i negovaniu tela. 3. da besplatno ukazuje lekarsku pomod obolelim učenicima i nastavnicima; 4. da daje upustva za predohranu od zaraznih bolesti ii da se stara da se one što pre suzbiju, kad se več pojave; 5. da raspušta decu i vrši* dezinfekciju školske zgrade, kad se zaraza pojavi; 6. da pregleda učionice i stanove za učenike 1 nastavnike, li 7. da se stara o popravci zdravstvenih prilika u školi i oko nje. Bliže odredbe o dužnostima školskog lekara propisuje Ministar Prosvete u sporazumu s Ministrom Narodnog Zdravlja. Clan 117. Školski nadzornik je dužan nakraju školske godinc, a i inače, kad mu se zatraži, podneti Oblasnoj Prosvetnoi Vlasti stručan izveštaj 0 zdravstvenlm prilikama škola i školske dece u njegovom srezu, s predlozima, šta bi trebalo preduzimati da se one poprave. Član 118. Za obilaženje škola školskim lekarima če se isplačivati troškovi iz državne kase. kao i ostallm činovnicima koji putuju po službenoj dužnosti. Član 119. Koji lekar provede u školskoj službi 30 godina, dobiva prava na onoliko godišnju penziju, kolika mu je bila plata. I za školske lekare važe odredbe čl. 88.—95. ovoga Zakona. VIII. Uprava i nadzor. Član 120. Upravu i nadzor nad sviima osnovnim školama i zabavištima, i nad svima prosvetnim zavodima i ustanovama, Ministar vrši neposredno 'i preko svojih pomoenih organa: Odeljenja za Osnovnu nastavu i Narodno Prosvečivanje, Oblasnih i Sreskih Prosvetnih Vlasti i Školskih Uprava. 1. Odeljenje za Osnovnu Nastavu 1 Narodno Prosvečivanje. Član 121. Na čelu odeljenja stojj Načelnik za Osnovnu Nastavu i Narodno Prosvečivanje sa potrebnim brojem inspektora, referenata i drugih činovnika, a prema zakonu o organizaciji Ministarstva Prosvete. Član 122. Sva prepiska koju vode prosvetni organi, kao . sve molbe i predstavke, koje podnose nastavnici i drugi službenici iz prosvetne struke, imaju se slati samo preko neposredne Prosvetne Vlasti; u protivnom neče se uzimati u postupak, a onaj ko se ogreši o ovaj zakonski propis, kazniče se gubitkom asmodnevne plate. Neče se uzimati u postupak ni predstavke od gradana i korporacija, ako nisu podnesene redovnirn putem. 2. Oblasne prosvetne vlasti. Clan 123. Radi unapredenja celokupne na;stave 1 narodnog prosvičavanja postoji u svakoj oblasti Prosvetno Odeljenje. Središte Prosvetnog Odeljenja nalazi se u sedištu oblasti, a u zgradi oblasne uprave. Na čelu Prosvetnog Odeljenja stoji Prosvetni Inspektor, koj.1 rukovodi celom prosvetnom organizacijom u iednoj oblasti, i u stručno-školskim poslovima u neposrednom je odnosu sa Ministarstvom Prosvete. Član 124. Oblasno Prosvetno Odeljenje deli se na dva odseka, i to: Odsek za srednju i Stručnu Nastavu, i Odsek za Osnovnu Nastavu i Narodno Prosvečivanje. Član 125. Šef odseka za osnovnu nastavu i narodno prosvečivanje je Oblasni Školski Nadzornik. Član 126. Za stalnog oblasnog školskog nadzornika može se postaviti onaj, koji ie svršlo Viši tečaj Više Pedagoške Škole u zemlji III na strani, položio diplomski ispit i bio učitelj osnovne škole 5 godina. Pored ovih kandidata za oblasne školske nadzornike mogu se postaviti oni sreski školski nadzori-ici, kojt su se odlikovali u svojoj službi i proveli kao sreski nadzornici najmanj 8 godina. Član 127. Dužnosti su oblasnog školskog nadzornika: 1. da najmanje i-danput u godini obide pojedine delove svoje oblasti radi proučavanja prosvetnih prilika, da kontroliše rad sreskih nadzornika, školskog odbora, gradanskih i dvorazrednih trgovačkih škola, i daje potrebna uputstva; 2. da predlaže otvaranje novih škola i odeljenja sviju škola u svome području; 3. da podnosi predloge o popuštanju upražnjenih nastavničkih mesta; 4. da blagovremeno dostavlja prosvetnom inspektoru za stečaj sva upražnjena mesta u oblasti; 5. da pregleda i dopunjava podatke za nastavničke službene listove; 6. da odobrava odsustvo prema potrebi sreskim školskiim nadzornicima u toku jedne školske godine do 5 dana; 7. da raspravlja i1 rešava sporove izmedu nastavnika i školskih nadzornika, školskih odbora i sreskih nadzornika; 8. da isleduje knivice sreskih školskih nadzornfka, upravitelja, mesnih školskih odbora, i da predlaže kazne; 9. da po žalbi nastavnika predlaže ponovan pregled rada i uspeha u nekom odeljenju (čl. 113. ovoga Zakona); 10. da po predlogu sreskog školskog nadzornlka rešava o vanrednom upisu učen.ka-ca u školama svoga područja, kao i o privatnom polaganju ispita u izuzetnim slučaj.vima; 11. da sprovodii sa svojim mišljenjem prosvetnom inspektoru sve molbe nastavnika .i sreskih školskih nadzornika za duže odsustvo ili bolovanje; 12. da prema izveštaju školskog lekara i sreskog školskog nadzorn.ka predlaže prekid rada u školi, zbog zaraze ili kakve druge potrebe. 0 svemu tome vodi tačnu evidenciju; 13. da prema izveštaju sreskog školskog nadzornika predlaže zavodenie poludnevne nastave, gde to neophodna potreba zahteva; 1.4. da sa školskim lekarima i sa sreskim školskim nadzorni.cima preduzme sve što je potrebno za popravku zdravstvenih prilika, od kojih zavisi napredak škole i nastave; 15. da prikuplja i sreduje statističke podatke nastavnika i učenika škola i svih drugili prosvetnih iistanova iz svoje oblasti; 16. da podnosi prosvetnom inspektoru dva puta godišnje opširan izveštaj za kojega če se videti život i kretanje škole i celokupne osnovne nastave i oblasti; 17. da podnosi inspektoru potrebne predloge po onotne što bi trebalo u oblasti uraditi za unapredenje nastave i prosyete; 18. da predlaže prosvetnom šnspektoru priredivanje tečajeva za usavršavanje učitelja i upoznavanje sa nastavnim i naučnim novinama; 19. da sa oblasnim školskim odborom saraduje u svemu za napredak nastave i prosvete u svojoj oblasti i da aktivno učestvuje u radu na narcdnom prosvečivanju. Član 128. Oblasni školski nadzorn_ci imaju položaj i platu prema školskim kvalifikacijama i odredbama Zakona o činovmc;ma i državnim službenicima gradanskog reda. Član 129. Kad oblasni nadzornici pu.uju službenim poslotn. imaju pravo na dnevnicu i poputninu prema odredbama činovničkog zakona. Član 130. U pogledu godina za penziju vrede za oblasne školske nadzornike isti propisi, kao i za nastavnike osnovnih škola. Član 131. Radi otpravljanja poslova Oblasna Prosvetna Vlast mora imati i potreban broj nižeg osoblja iz prosvetne struke. Za ovu službu prvenstveno če se upotrebljavati oni nastavnici1 koji su, po lekarskom mišljenju, onesposobljeni za rad u razredu. 3. Sreske prosvetne vlasti. Član 132. Radi stalnoga stručnoga ii instruktivnoga nadzora, Ministar Prosvete postavlja u svakom srezu, II1 za dva i više srezova, po jednoga sreskoga školskoga nadzornika. U delokrug jednog nadzornika računa se 50 do 80 nastavnika odnosno školskih odelienja, što zavisi od terensk.h i saobračajnih prilika. Prema tome, u srezovima u kojima ima više od 80 odeljenja, može biti po dva i više sreskih školskih nadzornika. Kancelai-ja sreskog školskog nadzornika mora biti u zgradi Sreske Uprave. Član 133. Za stalnog sreskog školskog nadzornika može se postaviti onaj, koii je svršio niži tečaj Više Pedagoške Škole u zemlji ili na strani, ili prema dosadašniim propisima položio ispit za nastavnika gradanskih škola, bio 8 godina nastavnik u osnovnoj ili gradanskoj školi1. i ocenjivan odličnim ili bar vrlo dobrim ocenama. U nedostaku ovakih kandidata, Ministar Prosvete može postaviti i onoga učitelja, koji je redovno svršio Učiteljsku Školu. radio u osnovnoj školi s odličnim ili vrlo dobrim uspehom najmanje 15 god_na i položio nadzornički ispit, po pravilima, koje če prop.sati Ministar Prosvete. Član 134. Dužnosti su sreskog školskog nadzornika: 1. da početkom svake školske godine pregleda i odobrava raspored nastavnog gradiva za rad u pojedinim školama-razredima. Upravitelji škola sa svojim nastavničlfim večem posebno za svaki razred. dužni su izradvti taj raspored i u odredenom roku podneti na pregled i odobrenje. 2. Da dva puta u godini pohodi i dobro upozna prilike svake škole i ostalih nižih vaspitnih zavoda u svome srezu, i uklanja smetnje školskom radu. Da prema potrebi poučava nastavnike u praktičnom školskom radu ii da se stara o njlhovonr usavršavanju. Da prilikotn pregleda škola i rada drži sam ili sporazumno sa nastavnicitna ugledna predavanja, na kojima učestvuju svi nastavnici; 3. da nadgleda službeni rad uprav.telja i nastavničkih veča, rad mesnih školskih odbora, i da o ovom poslednjem izveštava Prosvetno Odeljenje. Da overava sve školske mventare i knjige školske administracije; 4. da saztva sreski učiteljski zbor, utvrduje njegov dnevni red i da rukovodi tokom njegovog rada; 5. da se bnine o otvaranju novih razreda i odeljenja, otvaranju novih škola. i da učestvuje pri izboru mesta za podizanje školske zgrade kao i pri pregledu privatni-i zgrada, koje privatna lica nude za školu; 6. da objavljuje školske zakone i naredbe preko upravitelja i drugih školskih vlasti; 7. da ocenjuje rad i vladanje nastavnika, da isleduje njihove knivice i da ih kažnjava u krugu svoje nadležnosti, a da krivice, čije rešenje ne spada u njegovu nadležnost, dostavi starijim školskim vlastima preko oblasnog školskog nadzornika. Da prima žalbe o izrečenoj kazni i dostavlja preko oblasnog školskog nadzornika starijim vlasthna na odluku; 8. da izvida sukobe izmedu nastavnika i mesnih školskih odbora. da lizravnava sporove izmedu njih, a u slučaju neuspeha dostavlja ih Oblasnoj Prosvetnoi Vlasti; 9. da kažnjava predsednike i članove mesnili školskih odbora za nevršenje dužnosti prema zakonim propisima; 10. da predlaže prekid nastave u vanrednim prilikama; 11. da se stara o popunjavanju praznih učiteljskih mesta i da odreduje nastavnike kao zamenike bolesnim nastavntcima_. Sporazumno s oblasraim školskim nadzornikom stara se za zamenu, ako je ona potrebna za duže vreme; 12. da nastavniicima u toku školske godine daje odsustvo do 3 dana, a molbe za duže odsustvo sprovodi Oblasnoj Prosvetnoj Vlasti sa svojim mišljenjem; 13. da vodi statistiku svih škola, odeljenja, nastavnika i učenika u svome srezu; 14. da pod ličnom odgovornošču pazi da se samo odobrene školske knjige upotrebljavaju u školama i da se za školske knjižnice nabavljaju po budžetu one knjige koje Ministarstvo Prosvete preporuči; 15. da odlučuje o upisivanju učenika-ca; 16. da učestvuje u radu nadzorničkog veca; 17. da podnosi Oblasnoj Prosvetnoj Vlasti polugodišnji izveštai o stanju škola u svome srezu, i da čini potrebne korake za popravku toga stanja; 18. da vodi prepisku sa svima školskiim i drugim vlastima, i da posreduje u prepisci izmedu upravitelja osnovne škole i viših prosvetnih vlasti; 19. da vrši poslove koje mu zakon odreduje, izvršuje naredbe viših školskih vlasti, i u svome radu upravija se u svemu po upustvima koje propiše Ministarstvo Prosvete o nadzoru škola; 20. da na kraju školske godine ocenjuje nastavnike po odredbama ovoga Zakona; 21. da predlaže Oblasnoj Prosvetnoj Vlasti u koj.m mesthna treba otvoriti školu za nenormalnu i nerazvijenu decu; 22. da se nastavnicima potpomaže rad na narodnom prosvečivanju. 23. da pazi da svi školski odbori blagovremeno sastave budžet za izdržavanje škole, i da ga podnesu nadležnoj vlasti na odobr.nje. Član 135. Sreski' školskj nadzornici imaju položai i platu prema školskim kvalifikacijama i odredbama Zakona o činovnicima gradanskog reda. Član 136. Kad sreski školski nadzornica putuju službenitn poslom, imaju pravo na dnevnicu i popotninu prema odredbama Zakona o činovnic.ma i državnitn službenicima gradanskog reda. Član 137. U pogledu godina za penziju, vrede za sreske školske nadzornike isti propisi kao i za nastavnike osnovne škole. Član 138. Radi otpravljanja poslova školski nadzorr__k mora imati i jednoga pisara, po mogučstvu iz prosvetne struke. Za pisare se mogu odredjvati i oni nastavnici, koji po mišljenju lekarske komisije moraju napustiti rad u školi zbog slabog zdravlja. U ovom slučaju, nastavnici, koji nemaju 10 godina stalne učiteljske službe, prevode se u administrativnu struku po Zakonu o činovn.cima gradanskog reda; a nastavnici preko 10 godina stalne službe. zadržavaju sva učiteljska prava, sem stanarine ili službenog stana i ogreva. 4. Školske Uprave. Član 139. Svaka zasebna osnovna škola sa zabavištem, pr.premnim razredima i drugim ustanovama, koje su s njom u neposrednoi vezf, mora imati svoga upravitelja iii upraviteljicu. koje postavlja Ministar Prosvete; oni upravljaju školom i vode neposredan nadzor nad njom. Član 140. Kad je u škols samo jedan nastavnik, on vrši i upraviteljsku dužnost. Kad je u školi više nastavnika Ministar Prosvete postavlja jednog izmedu njih za upravitel.a ili upraviteljicu. Upraviteljice se postavljaju u odvojenim ženskim školama. U mešovitim školama, upravitelj može biti i učitelj-ca. Clan 141. Dužnosti su školskoga upravitelja: 1. da upravlja školom i da vodi n.posredno nadzor nad nastavom, vaspitanjem i redom; 2. da uvcdi u dužnost i razrešava nastavnike, i da im saopštava naredbe školskih i drugih riadležnih vlasti, koje se njih txu, i da se stara 0 njihovom jzvršenju; 3. da pazi da svi nastavnici dolaze uredno na dužnost i da se u radu pridržavaju propisanih nastavnih programa i1 upustava; 4. da pazi da se u školi upotrebljavaju samo odobreni udžbemci; 5. da pazi da se učenici na vreme ocenjuju 1 da se ocene upisuju u razrednu upisnicu; 6. da pazi na rad i ponašanje nastavnika, i prema potrebi da ih opominje na ispunjavanje dužnosti prema odredbama ovoga Zakona; 7. da izveštava školskoga nadzornika o neurednim i nesavesnim nastavniGima i o n.ihovim krivicama; 8. da odreduje zamenu obolelim ili odsutnim nastavnicima, iii da Ih sam zamenjuje ako nema svoga razreda, i da o tom izveštava školskog nadzormika; 9. da u slučaju preke potrebe daie nastavnicima do tri dana odsustva, i da o tome izveštava školskog nadzornika; 10. da pazi da se na vreme izvrši upis i pregled učenika, i da vodi računa o onima koii su prešli u druge škole; 11. da pazi da učenici uredno pohode škole, i da na vreme, preko školskog odbora, izveštava roditelje (staraoce) ii školskoga nadzornika o neopravdanim učeničkim izostancima. 12. da saziva nastavnička veča i da rukovodi njihovim radom; 13. da pazi da se održava u dobrom stanju školska zgrada i sva školska imovina» za šta ie zajedno sa školskim odborom i materijalno odgovoran; 14. da blagovremeno traž; potrebne popravke ili dezinfekciju školske zgrade; 15. da prima i otpušta školsku poslugu i da se stara o održavanju čistoče u školi1; 16. da pomaže školskom lekaru u vršenju lekarske dužnosti i popravci zdravstvenih priiika u školi; 17. da svaka tri meseca, a po potrebi i češče, podnosi sreskom školskom nadzorniku opšiTan izveštaj o stanju svoje škole; 18. da sprovodi prep^sku ostalih nastavnika školskom nadzorniku i drugim vlastima; 19. da pomaže mesnom školskom odboru da pravilno i na vreme sastavi školski budžet i godišnie račune, i da ga upučuie na tačno vršenje dužnosti prema školl; 20. da pod svojim potpisom i odgovornošču vodi i1 čuva svu školsku službenu prepisku. On čuva i upotrebljava školski pečat. Clan 142. Za vršenje upraviteljske dužnosti u školama sa 2 i više nastavnika, upravitelj prima pored plate i naročiti dodatak, koji pada na teret budžeta dotične škole. Njegova je veličtaa srazmerna broju odeljenja. Kad je broj odeljenja 2—5 iznosi 5%, 6—10 10%, 11—15 15% od upraviteljeve osnovne i položajne god.šnje plate. Ovai dodatak ne utiče na veličinu penzije. U školama sa 10 i više odeljenja upravltelj se oslobodava rada u razredu. 5. Mesni Školski Odbor. Član 143. Mesni Školski Odbor sastavljaju: 1. predsednik političke opštine; 2. upravitelj škole iz mesta: 3. opštinski lekar — ako ih je više onda najstariji; 4. Petorica pismenih gradana, po mogučstvu iz raznih mesta koja čine školsku opštinu, a bira jih odbor političke opštine. Ako u mestu ima više školskih upravitelja, onda u Školski Odbor ulazi onaj, koga izbere mesno nastavničko veče. U mestima, u kojima je sedište sreskog školskog nadzornika, u Školski Odbor ulazf i nadzornik; a gde jih je više, u odbor ulazi najstariji. Član 144. Mesni Školski Odbor u gradovima sa najmanje 30 hiljada stanovnika čine: predsednik opštine ili njegov zamenik, svi školski1 nadzornici iz mesta. rektor Više Pedagoške Škole, Upravitelj Učiteljske Škole ako ih u mestu ima, školski lekar, opštinski inženjer, jedan upravitelj osnovnih škola i to najstaniji po godinama službe, i 5 članova opštinskog odbora. Član 145. Članovi Školskog Odbora, sem predsednika opštine, školskog nadzornika i upravitelja škole, koji u odbor ulaze po položaju, biraju se u drugoj polovimi meseca decembra svake treče godmc, a uvode se u dužnost prvog januara. O izboru j stupanju u dužnost odbor izveštava Sresku Prosvetnu Vlast. Ne mogu biti članovi školskog odbora lica, koja su osudivana za prljava i beščasna dela. Upražniena mesta popunjavaju se u roku od 15. dana. Kad se smenjuje ceo odbor, smenjuju se i naknadno lizabrani čianovi1. Zvanja su u školskim odborima časna. Član 146. Školski Odbor bira iz svoje sredine predsednika, potpredsednika (ako u mestu nema školskog nadzornika) i blagajnika. U gradskim školskCm odborima podpredsednik je po položaju najstarije školsko lice. Član 147. Sednice školskog odbora drže se u školskoj odnosno u opštinskoj "zgradi. Sastaiu se prema potrebi, a na.manje jedanput mesečno, po pozivu predsednika ili podpredsednika školskog odbora. Članovii se pozivaju u sednicu pismenim aktom, a u pozivu se mora označiti i dnevni red zakazane sednice. U sednicu se moraju pozivati svi članovi. Rešenja su punovažna kad je prisutno više od polovCne ukupnog broia članova, a rešava se prostom večinom glasova. Sednica se mora sazvati na zahtev nadzorraika, upravitelja škole ili dva člana odbora. A ako predsednik ili podpredsednik to ne učini, kazniče se sa 50—100 dinara u korist školske blagajne. Ako član odbora ne dode u sednicu, a izostanak ne opravda, kazniče se prvr put opomenom, a posle novčano sa 25 do 100 diinara za svaki izostanak. Ove kazne izriče prosvetna, a izvršuje nadležna upravna sreska vlast po izveštaju školskog odbora najdalie za trideset dana od priiema akta. Član 148. Dužnosti su školskoga odbora: 1. da se stara da politička opština tačno ispunjava sve dužnosti koie joj zakon propisuje; 2. da svake godine sastavlja proračun (budžet) za izdržavanje škole u idučoj računskoj godini, i da ga u odredeno vreme šalje nadležnoj vlasti na odobrenje; 3. da svaka tri meseca, a po potrebi i češče, pregleda školsku blagajnu i račune, i da u slučaju nepravilnosti predualma obezbedenje školske imovine; 4. da pazi da se upišu sva za školu dorasla deca; 5. da pazi, da sva upisana deca pohode uredno školu po odredbama ovoga Zakona; 6. da vodi računa o onoj deci koja su otišla u druge škole po svršetku nižega tečaja; 7. da predlaže za ispit prestarelu, obolelu i za školu nesposobnu i nepodobnu decu; 8. da se brine za odelo, obuču. lekove i hranu siromašnih učenika, za učeničke izlete, utakmice, knjižnice i drugo, što pomaže uspeh u nauci i vaspčtanju. 9. da vodi nadzor nad stanom i hranoin on.h učersika, kojr nočivaju kod škole; 10. da se stara o osnivanju i povečavanju školskih fondova; 11. da u sporazumu sa upraviteljetn škole i nastavnicima prireduje školske svetkovJne i roditeljske sastanke, i da im prisustvuje; 12. da se stara de se naihitnije i najpotpunije izvršuju naredbe i uputsva školskoga lekara u pogledu suzbijanja zaraze i čuvanja učeničkoga zdravlja; 13. da potpomaže sva preduzeča u korist škole, nastave \ narodnog prosvečivanja; 14. da i sam predlaže nadležnim vlastima što bi trebalo uraditi radi popravke prosvetnih prilika u školskoj opštini, i 15. da izvršuje naredbe nadležnih vlasti, koje se i u koliko se tiču škole, a Foje su na Zakonu osnovane. Član 149. Školski Odbor zvanično predstav!ja njegov predsednik ili podpredsednik i poslovoda. Član 150. Blagajnom Skclskog odbora rukuje blagajnik. On pod svojom morainom. lnaterijalnom i krivičnom odgovornošču rukuje školskom blagajnom po zakonskim propisima i prethodnim odobrenjima. Nikakav novac ne sme se pnmiti ni izdati, dok se ne zavede u dnevrt.k školske kase. Svaki dokumenat o izdavanju inoraiu overiti piedsednik školskog odbora, kao oagovorni naredbodavac, i upravitelj škole. Za te poslove školski odbor daje blagajnik.i novčanu nagradu, koja se svake godine odreduk proračunom. Po isteku jedne računske godine, a najdalje posle mesec dana, blagajnlk je dužan da sastavi godišnje račune za tu godinu i da ih podnese na pregled školskom odboru. Clan 151. Politička opština je dužna krajem svakog meseca predati blagajniku školskog odbora na ime izdržavanja škole srazmerni deo, koji pripada po školskom budžetu od celokupnog svog prihoda. Član 152. Blagajnom ne može rukovati predsednik odbora ni upravitelj škole. Član 153. Bliže odredbe o sastavljanju odobravanju i izvršenju školskog budžeta (godišnjeg proračuna) i o pregledu školskih računa, propisače Ministar Prosvete u sporazumu s Ministrom Finansija. Član 154. Poslovoda sastavlja zapisnike odborskih sednica, rešenja, izveštaie predstavke . drugo, vodi svu prepisku po sporazumu i pod potpisom predsednikovim, pomaže predsedniku u vršenju dužnosti i čuva odborsku arhivu. Za rad u odboru poslovoda prittia nagradu, koja se svake godine odreduje školskim budžetom. Član 155. Školski odbor ima svoj zasebmi delovodnik, administraciju, arhivu i pečat, kojim rukuje predsednik odbora 111 njegov zamenik. Arbiva se čuva u školskoj odnosno u opštinskoj kancelariji, gde se drže sednice. Član 156. Za nevršenje propisanih dužnosti, predsednika, blagajnika i sve članove odbora može kazniti' novčanom kaznom: Sreska Prosvetna Vlast od 20 do 100 dinara, Oblasna Prosvetna Vlast od 100—200 dinara, Ministar Prosvete od 200—600 dinara u korist školske blagajne. Protiv kazne sreskoga školskog nadzornika i prosvetnog inspektora može se žaliti Mircistru Prosvete u roku od 15 dana. Kazne izvršuje nadležna Upravna Vlast najdalje za trideset dana od prijema akta. Član 157. Sva prepiska školskog odbora kao i upravitelja sa školskim i svim drugim zemaljskim vlastima i nadleštvima, smatra se kao službena, i ne podleži plačanju ni taksa ni poštariTie. 6. Oblasni Školskl Odbor. Član il58. Svaka oblast ima svoj Oblasni Školski Odbor, koji sačinjavaju: Veliki Župan ili njegov zamen_k; Prosvetni Inspektor ili njegov zamenik; Oblasni Školski Nadzornik; Rektor Više Pedagoške Škole, ako je škola na teritoriji prosvetne oblasti; po jedan Upravitelj Učiteljske Škole, Direktor Srednje Škole, Upravitelj Gradanske Škole i Upravitelj Osnovne Škole iz mesta ili oblasti, koje imenuje Ministar Prosvete; Predsednik mesne političke opštine ili njegov zamenik; jedan lekar (oblasni sanitetski referent); jedan inžinjer (oblasni tehnički referent); jedan činovn.k Finansiiske Uprave, kojega odredi Ministar Finansija; dva sreska školska nadzornika i dva učitelja osnovne škole (z oblasti, koje izabere Oblasno Nadzorničko Veče, i iz svakog sreza u oblasti po jedan ugledan gradanin, koje bira Oblasna Skupština po načelu proporcionalnog zastupanja. Sv.ima izabranim ili naimenovanim članovima mandat traje tri godine. O sastavu i o svakoj promeni u Oblasnom Školskom Odboru je oblasna Prosvetna Vlast dužna izvestiti Ministra Prosvete. Član 159. Predsednik je oblasnog školskog odbora — Veliki Župan, a podpredsednik je Oblasni Prosvetni Inspektor. Odbor 8ma i svoga poslovodu — tajnika ko}ega sam bira, bilo izmedu svojih članova, bilo od lica van odbora. U ovom slučaju izabrano lice mora biti dz prosvetne struke, a prvenstveno učitelj koji je onesposobljen za rad u školi. Poslovoda prima nagradu iz blagajne oblasnog školskog odbora, koja se svake godine mora budžetom predvideti. Učitelji izabrani za poslovode nemaju prava na novčanu nagradu, ali de se osloboditi razreda. Član 160. Predsedflik saziva sednice prema potrebi, i stara se da se izvršuju odborske odluke. Sednioe se drže u sedištu Oblasne Uprave. Članovi se pozivaju u sednicu pvsmeno. a u isto vreme dostavlja se .m i dnevni red. Rešenja su punovažna, kad je prisutno više od polovine ukupnoga broja članova, a rešava se prostom večinom glasova. Sednica se mora sazvati u roku od petnaest dana, kad to zahteva najmanje pet članova odbora, zajedno ili posebno. Svi pozvani članovi moraju doči u sednicu, iLi izostanak opravdati. Sednice se ne mogu zaključiti, dok se dnevni red ne iscrpu. Član 161. Dužnosti su oblasno&a školskoga odbora: 1. da u svakom pogiedu, savetima i delom, pomaže prosvetnim viastima u unapredivanju nastave i prosvečivanju naroda; 2. da rad; na podfzanju nov.ih škola, gde ih još nema; on se stara o izradi i odobravanju planova za školske zgrade i stanove prema potrebama i terenskim prilikama; 3. da radi, da se u celoj oblasti stare, nepropisne, nezdrave j teskobne školske zgrade prošire i poprave, ili sasvim zamene novim; 4. da potpomaže širenje pismenosti u starijih naraštaja, koji su prošli doba redovnoga školovanja; 5. da moralno i materijalno pomaže stvaranje školskih stanica i privremenih škola i tečajeva u mestima gde nema škole, i da nastavnicima daje za taj rad nagrade iz svojih sredstava; 6. da se stara o podizanju, otvaranju i Lzdržavanju oblasnrh škola za s.abunjavu. nerazvijenu i nenormalnu decu; 7. da materijalno potpornaže nastavničke tečajeve, koji se otvaraju radi usavršavanja i upoznavanja s pedagoško-naučnim novinama; 8. da materijalno i moralno pomaže nastavnička i učeni.čka putovanja radi upoznavanja naroda i o.adžbine; 9. da se stara o stvaranju i uvečavanju stalnoga oblasnoga školskoga fonda radi unapredenja prosvete u celoj oblasti; 10. da na vreme sastavlja i podnosi nadležnoj vlasti na odobrenje svoj godišnji proračun primanja _ izdavanja, i da se po njemu upravlja; 11. da rukuje i1 drugom itnaovinom. zaveštanjima, poklonima, fondovima, prihodima od kazni, nepokretnih imanja i t. d.; 12. da pazii, da školske opštitie i njihovi odbori tačno ispunjavaju svoje dužnosti; 13. da pregleda i odobrava godišnje proračune za izdržavanje pojedinih škola, i da ih dostavlja Ministarstvu Prosvete; 14. da vodi' računa o sv.ma mesnim školskim fondovima i drugoj imaovini, i da nadgleda njihovo rukovanje; 15. da raspravlja sporove o podeli školske imaovine u slučaju izdvajanja nove školske opštine; 16. da potpomaže f olakšava nabavku potrebnoga školskoga nameštaja, učila, knjiga i dr.; 17. da se stara da u oblasti uvek ima dovoljno odobrenih ili propisanih školskih knjiga, prCbora za pisanje, crtanje itd.; i 18. da predlaže Ministru Prosvete sve što bi trebalo preduzimati u oblasti radi unapredenja nastave i prosvete. Član 162. Oblasni Školski Odbor ima svoju blagajnu, kojom rukuje po budžetu i zakonskitn prop.sin_a jedan blagajnik oblasne Finansijske Uprave, kojega odredi Ministar Finansija spoiazumno sa Ministrom Prosvete. Član 163. Oblasnv Školski Odbor ima svoj zaseban delovodnik i arhivu, pečat i sve potrebne kancelarijske stvari. Sva se prepiska vodi pod potpisom predsednika ili podpredsednika, ako je predsednik odsutan ili sprečen. Arhiva se čuva u zgradi Oblasne Prosvetne Vlasti; njom rukuj. poslovoda. Član 164. Članovi oblasnoga školskoga odbora koji žive van mesta, imaiu za vreme sednica ,i putovanja naknadu po zakonu o dnevnici r poputnini višeg činovnika, a dncvnicu svi, što se ima osigurati oblasnim budžetom. Član 165. Sya prepiska oblasnih školskih odbora službena je i ne podleži plačaniu ni takse, ni poštarine. IX. SAVETODAVNA ŠKOLSKA TELA. 1. Nastavničko veče. Član 166. Svi nastavnici jedne škole sa svojim upraviteljem, eine nastavničko veče te škole. Ono drži sednice dvomesečno, a po potrebi i češče. Sednice saziva i rukovodi njima upravitelj (upraviteljica) škole. Poslovodu bira veče iz svoje sredine. Rešava se večinom glasova. Posečivanje sednica obavezno ie. Član 167. Nastavničko veče radi ove poslove: 1. dogovara se o jednakom postupanju svih nastavnika u pogledu vaspitanja školske dece i održavanja reda u školi i van nje; 2. dogovara se o pravflnom postupanju pri predavanjima i održanju veze i jedinstva u nastavi kako u jednom, tako i kroz sve razrede; 3. dogovara se i preduzima izvodenje učeničkih izleta, utakmica, školskih svečanosti, zabava i dr.; 4. predlaže nabavku potrebnih nastavnih predstava, nameštaja i dr.; 5. predlaže učenike za nagradu na kraju školske godine; 6. bira i predlaže siromašne i valjane učenike koie treba pomodi iz školskoga fonda ili drugih izvora; 7. rasporeduje po razredima knjige i školski pribor, vodeči pri tom računa o broju siromašnih učenika u razredu. 8. stara se sa školskim odborom o uredenju školskih fondova i druge imaovine. i o njihovu povedavanju; 9. brine se o napretku svoje škole i o čuvanju njena ugleda; 10. prireduje roditeljske sastanke (večeri) u školi radi jačega održavanja veze izmedu škole i kuče. Član 168. O svima važnim rešenjima nastavničkoga veča upravitelj izveštava sreskog školskog nadzornika. 2. Sresko nastavničko veče. Član 169. Svi nastavnioi državnih osnovnih škola u jednom školskom srezu sačinjavaju Sresko Nastavničko Vede. U velikim gradovima, gde ima po dva ili više nadzornika, svi nastavnici u mestu bez obzira na broj školskih nadzornika, sačinjavaju samo jedno nastavničko veče. Član 170. Sresko nastavničko veče redovno se sastaje jedanput godišnje, u vremenu kad škole po zakonu ne rade. No kad se ukaže preka potreba, može se po odobrenju Ministarstva držati i vanredno veče ma u koje doba godine. Veče saziva školski nadzornik; gde ih je više, najstariji. Predsednik je veda školski nadzornik, a zamenjuje ga podpredsednik, kojega veče bira iz svoje sredine. Veče bira iz svoje sredine i dvojicu poslovoda, kojj vode beležke o radu i sastavljaju zapisnik veča. Posečivanje sednica je obavezno. Rešava se večinom glasova. Clan 171. Sresko nastavničko veče radi ove poslove: 1. pretresa pedagoška pitanja koja se tiču osnovne škole, a koja su stavljena na dnevni red; 2. saslušava i ocenjuje ugledna predavanja, koja pojedini članovi prireduju; 3. odrcduje pitanja za raspravljanje na drugom sastanku i bira izvestioce za njJh; 4. dogovara se i radi na stručnom usavršavanju svojih članova; 5. pretresa pitanja o smetnjama u školskom radu j načinu kako da se otklone; 6. pretresa pitanja o vaspitanju šire okoline i načinu kako če škola pojačati svoj uticaj na nju; 7. dogovara se o priredivanju učeničkih izleta, utakmica i svečanosti u širem obimu, i nastavničkih predavanja za narod; 8. raspravlja i o svima drugim pitanjima, koja se tiču škole i nastave. O svima sastancima i radu sreskih nastavničk._h veča školski nadzornik podnosi opširan izveštaj Oblasnoj Prosvetnoj Vlasti. a ova Ministru Prosvete. Da se ova veča mogu održavati. u mteresu ie nastavnika i škola, pa s toga su dužni opštinski školski odbori osigurati podvoz svojim nastavnicima. 3. Oblasno Nadzorničko Veče. Član 172. Prosvetni inspcktor saziva jedanput godišnje sve školske nadzornike svoje oblasti u Oblasno Nadzorničko Veče, radi sporazuma o jednoobražnom radu _ postupanju, i radi pretresa važnijih načelnih pitanja, ko.a se odnose na nastavu, vaspitanje, uredenje škola, udžbenike. nastavne planove i sve drugo što se tiče cele oblasti. Nadzorničkom veču predsednik je prosvetni inspektor, podpredsedn.k oblasni školski nadzornik, a poslovodu veče bira iz svoje sredine. Rešenja nadzorničkoga veča inspektor dostavlja Ministru Prosvete. Ona imaju kao predlozi savetodavni značaj. Član 173. Članovi oblasnoga nadzorn.čkoga veda za vreme rada i putovanja imaju dnevnicu i poputninu kao i ostali dinovnici kad putuju službenim poslom. 4. Veče za Osnovnu Nastavu 1 Narodno Prosvečivanje. Član 174. Kad se pokaže potreba i mogudnost, Ministar Prosvete može oozvati sve prosvetne inspektore ili oblasne školske nadzornike u Veče za Osnovnu Nastavu i Narodno Prosvedivanje. Dnevni red za sednicu ovih Veča odreduje JVtinistar Prosvete, i po svojoj inicijativi. i prema predlozima pojedinih inspektora. Sem inspektora, odnosno oblasnih nadzornika, u ovo vede ulaze po položaju: Načelnik Odeljenja za Osnovnu Nastavu i Narodno Prosvečivanje; Inspektori za Učiteljske. Gradanske i Osnovne Škole; Referenti Odeljenja za Osnovnu Nastavu i za Narodno Prosvedivanje. Sednicama predsedava Ministar Prosvete ili njegov zamenik. Članovi ovih Veda primaju poputninu i dnevnicu jz državne kase. X. ODNOS ŠKOLE PREMA GRADANIMA, PORODICI OPŠTINI. Član 175. Učenički roditelji su dužni uredno slati decu u školu i obaveštavati se o njihovu radu j vladanju u školi i van nje. Oni moraju po upraviteljevu ili nastavnikovu pozjvu otidi u školu, bilo radi izvesnoga saopštenja, bilo na rodrteljsko vede. Član 176. Svaka je škola dužna priredivati roditeljske sastanke kad god se ukaže potreba, a najmanje jedanput godišnje, radi zbližavanja kude i škole i zajedničke saradnje na vaspitnom poslu. Prema potrebi, pojedine odluke ovakog sastanka dostavljaju se preko školskog odbora političkoj opštini i drugim nadleštvima. čija ie saradnja i pomod potrebna. Član 177. Opštinski sud je dužan potpomagati o_snovnu školu i ukazivati joj pomod u svakoj prilici, a naročito u pogledu vaspitavanja i zaštite školske dece van škole. Clan 178. Opštinske i državne vlasti dužne su, na predstavku upravitelja škole, dli učitelja, školskoga odbora, ma kojega gradanina, učeničkoga roditelja ili školskoga nadzornika. uzeti na odgovor i kazniti svakoga: 1. koji nagovara roditelje da ne šalju decu u državnu školu dli sam svoju decu zlonamerno ne šalje u školu; 2. koji učenike uči porocima i odvraca ih od škole; 3. koji ne vodi računa o vaspitanju svoje dece; 4. koji kao poslodavac uzima na rad školsku decu i ne šalje ih na vreme u školu; 5. koji pred učenicima, ili učeničkim roditeljima omalovažava školu i nastavnički ugled; 6. koji bez odobrenja ulazi u školu za vreme rada i narušava školski rad i red. XI. PRIVATNE ŠKOLE I UČENICI. Član 179. Privatne škole mogu se otvarati samo po odredbama ovoga Zakona. Član 180. Privatna se škola može odobriti pod ovim pogodbama: 1. da je zadatak škole u svemu jednak sa zadatkom državnih osnovnih škola. koji je ovira Zakonom propisan; 2. da je materijalno izdržavanje škole potpuno obezbedeno, a da Mini.lar Prosvete pregleda i odobrava budžet prihoda i rashoda; 3. da je školska zgrada podesna za školu kako po prostranstvu tako i po higiienskim zahtevima, i da je ozakonjena svojina vlasnika škole; 4. da ima potreban školsk/i nameštaj i učiia i da je sve to u dobrom stanju; 5. da ima školsku knjižnicu odabranih pedagoških i naučnih spisa i časopisa; 6. da se nastavnt plan j program podudaraju s planom i programom državnih škola te vrste, i da su eventualna odstupanja jasno istaknuta; 7. da ima dovoljan broj učenika i učenica samo one rase i jezika, za koju se traži odobrenje; 8. da se nastava izvodi ili na državnom jeziku ili na jeziku one rase kojoj deca pripadaju; 9. da nastavnici budu rodeni ili prirodeni državljani Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; 10. da im školovanje i sve ostale kvalifikacije odgovaraju kvalifikacijama državnih nastavnika tih škola, i da su svršil. školu u zemlji; 11. da se vlasnik privatne škole obaveže da svima nastavnicima daje onoliku platu i sve dodatke, koje i koliko pr.maju državni nastavnici jednakih kvalifikacija i godina službe; 12. da svojim nastavnicima i njihov.m porodicama vlasnik obezbedi onoliku penziju u slučaju starosti, onesposobljenja il. smrti, koliko Država daie svojima; 13. da Ministar Prosvete utvrduie nastavnike koje predloži školski odbor te škole; 14. da nastavnici potpuno vladaju službenim jezikom; 15. da se u ovim školama mora učiti državni iezik i na njemu predavati geografija i istorija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; 16. da se nad ovim školama vrši državni nadzor. preko istih državnih organa. preko kojih se i kako se vrši nad državnim školama, bez ikakvih smetnji od strane vlasnika, uprave, i nastavnika ili ma koga drugog činioca; Sve odluke o otvaranju, zatvaranju i uredenju privatnih škola, donosi M.nistar Prosvete. Član 181. U privatnim školama rad se završava godišnjitn ispitom. Ispitu predsedava naročiti izaslanik Oblasne Prosvetne Vlasti ili školski nadzornik dotičnog školskog sreza. Za ove ispite škola plada predsedniku dnevnicu i poputninu po zakonu o službenom putovanju viših činovnika. Svedočanstva ovih škola punovažna su: ako je na njima zapisan datum ispita i broj odobrenja škole, i ako ih je potp.sao izaslanik Oblasne Prosvetne Vlasti iii nadzornik, i ako su propisno taksirana, XIL PRELAZNA NAREDENJA. Član 182. Obaveznost osmogodišnie nastave podinje se zavoditi odmah i izvodide se postupno prcma dlanu 15. ovoga Zakona. Član 183. Za spremu svih vrsta nastavnika i drugoga stručnog osoblja, potrebnoga za fzvršenje ovoga Zakona, Ministar Prosvete ovlaščuie se da može, prema potrebi, otvarati specijalne stručne škole iM tečajeve u zemlji, i slati o državnom trošku pitomce u pogodne škole u Inostranstvu rad-i stručnoga obrazovanja. Tečajevi ne mogu zameniti redovnu pedagošku spremu, izuzevši tečajeve za nedovoljno kvalifikovane nastavnike koje ovaj Zakon zatečc u službi. Član 184. Mnistar Prosvete ovlašduje se da propiše potrebne nastavne planove j programe po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta, čiji se delokrug u pitanjima osnovne nastave proširuje na celu državnu teritoriju do donošcnja novoga Zakona o Glavnom Prosvetnom Savetu. Učitelji, koji su po raiiijem zakonu stekli nepokretnost, ostade i dalje nepokretni, ako su za poslednjih 5 godina bili ocenjeni pretežno odličnom occnom, a svd ostali rasporedide se stečajcm po odredbama ovoga Zakona. Član 185. Sadanji privremeni učitelji i učiteljice osnovnih škola, koji nemaiu potpune kvalifikacije za stalne učitelje po ovom Zakonu, postavfde se za stalne, ako polože propisne ispite u roku koji de odreditl Ministar Prosvete; u protivnom slučaju bice razrešeni od učiteljske dužnosti. Član 186. Sadanje zabavilje, pomocnice zabavilja i učiteljfce ženskoga ručnoga rada u osnovnim školama, koje nemaju potpune kvalifikacije, a zateknu se u državnoj službi, kad ovaj Zakon stupi u život, zadržade se _ dalje u službi, ako pclože propisane stručne ispite; inače, samo po potrebi. Član 187. U onim mestima, gde škola nema stanova za učitelje prema proplsu ovoga Zakona, dužna je politička opština da ih podigne u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za to vreme opština de sama uzeti pod zakup potreban broj propisn.h stanova za učitelje. Ako se u slučaju spora utvrdi da se u mestu ne može nači udoban stan bliže od dva kilometra od škole, Oblasna Prosvetna Vlast može školu ili dotično odeljenje zatvoriti, dok se nastavn.ku ne obezbedi stan. Ovo u svemu važi i za ostale zgrade za školsku potrebu. Sve sporove ove vrste raspravlja Oblasni Školski Odbor, a u poslednjem stepenu M_nistar Prosvete. Clan 188. Sve sadanje privatne škole, u koliko ne odgovaraju propisima ovoga Zakona, zatvoride se, a mesto njih otvoriče se državne škole, ako ih ncma u mestu. Član 189. Ovlašduje se MinCstar Prosvete, da odredi položai i svima onim učtteljima, koji nisu naročito pomenuti u ovom Zakonu, a zateknu se u državnoj službi, kad on stupi na snagu. Ministar de ih prema niihovim kval.-ikaciiama i državnitn potrebama moci zadržati u službi, ili penzionisati, ili razrešiti učiteljske dužnosti. Član 190. Sadanjj oblasni i sreski nadzornici, koji su uspešno radili kao nastavnici najmanje petnacst i kao nadzornici najmanje tri godine, a odlikovali se pedagoškCm radom, postavide se za stalne, i bez dopunskoga nadzorničkoga ispita, ako ih predloži Glavni Prosvetni Savet. Clan 191. Školske opštine, koje danas postoje, a sastoje se iz više političkih opština, saobrazice se u svemu ovom Zakonu u roku od 6 meseci, od kako stupi na snagu. Član 192. Školska imaovina, koja je po raniKm zakonima bila pod upravom raznih verskih, odnosno konfesionalnih organizacija, izdvojide se od ostale imaovine tih organizacšja s tim, da po odredbama ovoga Zakona u buduce služi samo potrebama škola, kojima je namenjena. Izdvajanje te imaovine izvršide Oblasna Prosvetna Vlast u sporazumu sa zakonim predstavnicima dotičnjh versko-konfesionalnih organizacija, koje odredi Ministarstvo Vera. U slučaju nesporazuma, konačnu odluku o podeli donede Ministar Prosvete sa Ministrom Vera. Član 193. Sva ona pitanja, koja se tiču osnovne škole, a nisu narodito predvidena, ni obuhvadena odredbama ovoga Zakona, rešavade Ministar Prosvete po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Član 194. Ovaj Zakon stupa u život kad ga Kralj potpiše, a obaveznu snagu dobiva od dana, kad se objavi u Službenim Novinama. Od tada prestaju važiti svi dosadanji zakoui, zakonske odredbe, uredbe. raspisi i naredenja u celoj Kraljevini Srba, Hrvata d Slovenaca, koji se s njini kose. Clanstvu! Objavljamo nacrt zakona o narodnih šolah kraljevine SHS, ki je bil predložen narodni skupščini. Ta nacrt dobi v pretres zakonodajni odbor. Zaradi težkega položaja, v katerem se nahajamo, ker imamo tako različno prosvetno zakonodajo v državi še v veljavi m ker trpi danes napredek šolstva in prosvete največ na tem, smatramo, da je končno uveljavljenje zakona o narodnih šolah nujno potrebno. Dasi ima načrt novega zakona marsikatero dobro dolocbo in bi bila predvsem velika pridobitev, ako pridemo že enkrat do enotne zakonite ureditve naše prosvetne uprave in prosvete sploh, vender ne moremo prezreti nekaterih načelnih pogrešk, ki jih vsebuje načrt Iz tega vzroka je Pov. UJU - Ljubljana takoj, ko je ugotovilo te načelne pogreške v nacrtu, opozonlo glavni odbor UJU na to s sledeco rZ°jaV °' PerO VuksailOVk, predsednik UJU Beograd Učiteljski dom. S projektom zakona ne soglašamo, zato hočemo staviti in poslati naše izpreminjevalne predloge in spomenico. JeleitC, poverjenik. Položaj zahteva, da smo v danih razmerah veliki in ne malenkostni, zato se bo poverjeništvo v svoji spomenici in pri izpreminjevalnih predlogih oziralo samo na glavne in načelne zadeve, vse malenkosti pa, ki jih še zahteva članstvo, pa mora izpustiti. ' . ^ V svojem predlogu, ki ga je oddala anketa Pov. UJU - Ljubljana glavnemu odboru UJU, so bili navedeni tudi podrobm predlogi. Naglasiti moramo vkljub temu, da se je sprejel v zadnji načrt marsikateri predlog učiteljstva, da je zadnji načrt slabši od predzadnjega in to za to, ker ie marsikaj iz predzadnjega načrta izpadlo, oziroma se je izpremenilo Spomenico in izpreminjevalne predloge, ki jih bomo stavili še v zadnjem trenotku, še objavimo. Poverieništvo UJU — Ljubliana.