KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 45 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. OKTOBRA 1024 PATENTNI SPIS BR. 2148. Jožef Malonyay, mašinisf, Debrecen, Ugarska. Sprava za obradjivanje zemlje, koja se vuče uzetom, bez kola za prikači vanje, prema sistemu sa jednom mašinom. Prijava od 20. januara 1922. Važi od 1 maja 1923, Pravo prvenstva od 14 januara 1919 (Ugarska). Ovaj pronalazak odnosi se na spravu za obradjivanje zemlje prema sistemu sa jednom mašinom. Suština mu se sastoji u tome, što se udaljivanje mašine za obradjivanje zemlje od mašine koja kreće vrši bez upotrebe pomoćnog užeta, već upotrebom samo jednog jedinog. Premda ima već uredjenja za oranje kod kojeg udaljivanje mašine za oranje od mašine za kretanje vrši tako, da se uže smota sa doboša na plugu i nailazeći na doboš mašine za kretanje, namotava na njega. Kod dosadan jih uredjenja, koja se osnivaju na ovakvom principu, potrebno je primeniti za prazan bod (udaljivanje) i opterećeni hod (uvlačenje) naročitu užad (pomoćno i glavno uže) i naravno naročite doboše, koji moraju imati razne periferiske brzine. Dalji nedostatak ovih pomenutih uredjenja je u tome što se mašini za kretanje mora dati znak da se obustavi ili bar da joj se kretanje uspori onda, kada plug stigne na kraj svoje putanje zato, da bi se ukopčao radi obrtanja, onaj doboš kojim se vuče. Na kraju praznog hoda, koji je prema ovome sistemu veoma brz, mašinista koji rukovodi sa mašinom za kretanje ne iskopča doboš u zgodnom trenutku, usled čega mašina, koja obra-djuje zemlju ne stane tačno na granici njive, koja se ima obraditi, što je naročito opasno onda, ako njivu koja se ima obraditi, graniči red drva, ili jarak itd. Onaj koji rukuje mašinom za obradjivanje zemlje ne može je zaustaviti, jer se pomenuto uredjenje i ne može tako sagraditi, odnosno i ako bi se tako sagradilo, to bi imalo takve mane sa ekonomskog gledišta, koje nebi odgovaralo vrednosti te odlike, da se može iskopčati. Naime na kraju udaljivanja, kada se prekine veza izmedju doboša za uže, kojim se udaljuje i izmedju točkova za hod doboš mašine za kretanje, koji udaljuje, dalje se obrće, nekoliko trenutaka i namota na sebe još znatan deo od užeta, koje udaljuje, dok ne iskopčamo doboš za udaljavanje plugova. Doboš za udaljavanje namota pak na sebe u opterećenom hodu samo toliku dužinu užeta, kolika se smotala sa njega za vreme hoda udaljivanja, onu dužinu užeta pak, koja se motala na doboš za udaljivanje mašine za kretanja u vremenu koje protiče do iskopčavanja ovog od zaustavljanja pluga, ne prima doboš pluga na sebe, te se te dužine sve više množe u narednim hodovima. Osim toga doboš za na-motavanjc obrću u radnom hodu točkovi za kretanje čime se ne smanjuje stepen dejstva. Uredjenje prema ovom pronalasku ima tu odliku, sem odstranjivanja pomenutih mana, što uže, koje udaljuje, odnosno privlači, može imati od prilike polovinu preseka od dosada ijeg preseka glavnog užeta, dalje, da mašinu, koja obradjuje zemlju, može zaustaviti lice koje njom rukuje, nezavisno od mašine za kretanje i što mašina za kretanje može kako u praznom tako i u opterećenom hodu iči sa istom brzinom, i što periterska brzina doboša može biti ista. Din. 4 Na priloženom nacrtu priložen je jedan primerak oblika izvodjenja pronalaska. Fig. 1. — pokazuje spajanje mašine koja obradjuje zemlju sa mašinom za kretanje. Fig. 2. — pokazuje izgled ozgo mašine za obradu zemlje npr. pluga. Fig. 1. — pokazuje nam mašinu za obra-djivanje zemlje u trenutku kada polazi na svoj prazan hod. Na osovini (N) mašine kretače, koja se obrće uvek u istom smislu, sede labavo doboši za uže (I) (II). Ovi se doboši mogu na-izmenično staviti u obrtanje sa osovinom (N) pomoću rukavca. U položaju prema fig. 1 prikopčan je doboš (I) uz osovinu (N). Krak užeta (Ki) koje je razrešljivo vezano uz ovaj doboš i koje prelazeći preko točka (1) na mašini za kretanje namota se na doboš (I) onda, kada se sprava r.a obradjivanje zemlje udaljuje, dok se krak (K2) užeta smotava sa doboša (II). Na ovaj način okreće uže (Ki) (K2) u smislu pomeranja označenim strelicom, kotur (l) za uže, koje sedi labavo na osovini (4), koja je usadjena u okvir mašine za obradjivanje zemlje. Obrtanje kotura (1) prenašamo na osovinu (4) pomoću trikcionog prenosa (2), koji se ukopčava pomoću poluge (3). Na osovini (4) sede labavo: lanac (5) i zupčanik (6) ali se može ili prvi ukopčati u obrtanje pomoću zapinjače (10) (13) ili zadnji pomoću zapinjače (11), (12) mehanizam ovih dvaju zapinjača je takav, da se zapinjača (11), (12) ukopča onda, kada se kotur (1) obrće u smislu označenom na tig. 1 odn. s njim zajedno osovina (4) koja je ukopčana pomoću prenosa (2), dok se zapinjača (10) (13) istovremeno otvara. Ukopčana zapinjača (11) (12) ponese sobom zupčanik (6) čije obrtanje prenaša zupčanik (8) i diferencija] (D) posredovanjem osovina (14) (5) na točkove za kretanje Ji, J2, te se mašina za obradu zemlje krene na prazan hod. Kada mašina za obradjivanje zemlje stigne na granicu njive, koja se ore, to lice koje rukovodi njom iskopča trikcioni prenos (2) te mašina koja obradjuje zemlju stane, ali se točak (1) i dalje obrće. Na drugom kraju kraka (3) koji služi za prekidanje frikcionog prenosa (2) montirana je signalna sprava (16), koju stavlja u dejstvo mali kotur koji je savijen usled obrtanja kotura (1), jer se pri prekidanju prenosa uz nju pritisne. Na zvuk, koji daje signalna sprava povlači mašinista mašine za kretanje opterećenu mašinu za obradjivanje zemlje tako, što ukoči doboš (II) koji se do sada obrtao labavo, usled čega se ne može uže više sraotavati sa doboša (II), ali pošto se doboš, (I) i dalje vrti, to on i daljo namotava uže na sebe, te privlači ma- šinu za obradjivanje zemlje ka mašini za kretanje. Dok sprava za obradjivanje zemlje stigne do mašine za kretanje, to se na doboš (I) namota onoliko uže, koliko se smotalo sa doboša (II) za vreme udaljivanja. Ako hoćemo spravu za obradjivanje zemle opet da udaljimo, onda prekinemo prekidačem (Z) taj doboš (I) sa osovinom (N) i ukopčamo u doboš (II) da se obrće. Ovim postupkom promenuli smo uloge doboša (I) i (II) prema gornjem procesu, usled čega se promeni smisao pomeranja odnosno obrtanja užeta (Ki) (K2) i kotura za uže (l). Dok se pri praznom hodu prve faze ukopčava zapinjača (11) (12) dotle se pri praznom hodu prve faze ukopčava zapinjača (10) (13) i njome se lančani točak (5) koji je uz nju pričvršćen, i čije obrtanje pronosi lančani točak na točkove za hod Ji, J2 posredovanjem diferenciala (D) i osovina (14) (15). Za vreme opterećenog hoda otvorene su obe zapinjače. Prenašanje pokreta na točkove za hod mašine za obradjivanje zemlje sa jedne strane parem lančastih točkova, s druge strane, parom zubčanika ima tu cilj, da se za vreme praznog hoda točkovi mašine, koja obradjule zemlju obrću u istom smislu pa ma se obrtao kotur 1 u pravcu označenom na Fig. 1 ili u protivnom smislu. PATENTNI ZAHTEVI: 1. ) — Sprava za obradjivanje zemlje, naznačena time, što se vuče pomoću užeta i spada u sistem sa jednom mašinom za kretanje uže koje služi za udaljivanje i privlačenje i koje se slobodno smotava sa labavog užetnog doboša mašine za kretanje (kotur) za uže, utvrdjen naokviru mašinezaobradjivanje zemlje, dalje drugi na obrtnoj osovine mašine za kretanje ukopčan doboš, koji se namotava na sebe malo pre pomenuto, preko kotura prela-zeće uže, kao i oni transmisioni delovi koji služe va prenos pokreta sa osovine kotura za uže mašine za obradjivanje zemlje, na točkove za hod, preko jedne od dveju zapinjača za vreme udaljivanja, dok se za vreme povratka (opterećenog hoda) isti delovi iskopča vaju. 2. — Uredjenje za osiguranje obrtanja podnožnih točkova za udaljivanje i ako se uloge dvaju doboša za uže, koji sede na osovini mašine za kretanje prema uredjenju po zahtevu 1, izmene pri uzastopnom udaljivanju, odnosno smisao kretanja užeta i smisao obrtanja kotura za uže, promene, naznačeno time, što osovinu kotura za uže spaja sa osovinom podnožnih hodajućih točkova s jedne strane prenosom pomoću zupčanika, s druge strane prenosom pomoću lančastog točka, od kojih po jedan ukopčava jedna od zapinjača prema momentalnom pravcu obrtanja kotura za uže. /?c/ patenf broj 2/48. Fig. 1. EFSr Fig. 2. //J'/'// // M ■ ■ »