, ?«- ■ >:т ;s-'? V f '•< ' V “ . j- , ' v \ r- k* li Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK SAVEZA SOKOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE Slovensko Sokolstvo UsPomeni Viteškog Kralja Ujedinitelja vijentT^ Sokola Kraljevine Jugosla« čeni^r*m‘° Je Povodom godišnjice mu; 0ieHin46,mrti našc2 Viteškog Kralja zima k i ,a sadeče telegrame s izra« a bolnog sećanja: nj. }>^ bolom sedamo se tužne godiš« Jus« *Га^Пе smrti Velikog Kralja goslavije Aleksandra I Ujedinitelja Savez Slovenskog Sokolstva« »Zajedno s Vama sedamo se nrve j; д.ПЈ'Се smrti Vaše g Viteškog Kras s«, .sandra Ujedinitelja. Slava Nje* g0v°.l uspomeni! češkoslovenska obec sokolska« “Na dan tužne godišnjice s Vama S 'elim srcem Poljska Sokolstvo, Adam Zamojski« ^ernosl za vernost« Poslednji broj »Sokolskih novina«, Rlasil f Zup2: Moravsko=šIeske, Tješim копа t.na Capfca i Valaške Fr. Palač« d0n ’ 0je izlaze u Moravskoj Ostravi, i|0m e Pot* gornjim naslovom, povo« Vite*frveT^°^?5nj*ce mučeničke smrti Kog Kralja Ujedinitelja. sledeče: Culi 7 Kada smo pred godinu dana W™s u Republici poslednje reči Kralja Aleksandra, .koji jo —- oj: 'fekao: »Čuvajte Jugoslaviju!« »S vat!i 'e U nas iz svil1 čeških usta: Oe.sifn sm0 ■" A i nije čudo. Nama Srb; u °'davna su Ju posloveni, bili rod’ «rva.ti ili Slovenci, naijmiliji na« svih Slovena. A zašto? . Več urv?’ Hikad nam nisu odnemagali, rr>a ,,Vje Pfužali pomoč našim snaga« kralj., najdaivnijih vremena slav,nog kada Van-i? kao i u doba stradanja, sivim -SU oba naroda trpeli pod austrij« skim '• madža>skim a oni još i pod tur« kodu la.r,moni- 1 u borbama za slo« kao x,nika'da na nas nisu zaboravili, ,takoder n' m> nismo ni ih. Za ^:tžav .s.ve^skog rata naši i njihovi b'0du nici zajednički su radili za slo« «*dil n'airoda i bžiš tada'sa po« y geslo: »Vernost za vernost!« s J, ec Pctnaest godina sačinjavamo ^da H ma Malu Antantu, i ni« idu s sacl;! nisu nas ostaviJi. Uvek nisu чПа,.Ћа ' na polju mcdunarodnom tij гД® tavali zavesti obečanjima, kao ruj • trasiti grožnjama. Pošteni su i ‘g veirujemo. njih ruS°: volimo Jugoslovene radi nji)?11 iunaštva, viteštva, odvažnostj bini ljubavi prema svojo j otadž« ne mož:e da °'Piše sve one Sodiš«- Činc* 'ko',e su Pokazali u tisuč« VQlinn'-m bo!'b2lir|a s Turcima, ali do« i fjQiJ Pročitati knjigu Hoholuškovu slike j^kovu, ili pogledati na sjajne Ct]a . OI,makove, da vam se prikaže Hije i oriia viteškog naroda, koji se Vlada],0J30 ^uraka ni tada. 'kada su boti0 s tri dela sveta, več so kao i poražavao tako dugo, tome »J?. 'zvojevao svoju slobodu. U Syaki .moh0,| a ,n:aišim školama, dolaze nam u tli p £ i iednom rečju: vole nas. A 4od bf ,v°'imo njih i voličemo ih, sto "i nar'л m° Poznavali ta j vred* 4ost 7° ' vc'čno živeče geslo: »Ver« za vernosit!« 'ia.šc V.c iskrene, tople, bratske reči !цгПс. а№Нта6ке. brače pri likom *ец v-f .?®njiCe mučeničke smrti na* • Ze n'1 - j8 l ^ ^ra,ia Ujedinitelja na« l’^toslo1, !cfi od.ieka u svim našim kao ђ, Ver>sk'im dušama i one ipadaju T0 вц 'ai£?', melem na našu bolnu ranu. j^bav'biriatskog srca, reči bratske 1 i\‘k°jima želi da brat uteši bra« 'Urni sm° iskreno i bratski blago« cC'š40 ]Па ovoj bratskoj uitehi. Naša S ^ain °Vačka brača od uvek su bila j^Žitn a.' U d.obri1 * 11 zlu, i baš u naj« ; cas9yima, taj naš uzajamni vez ,na.ičvršči. A biče tako i u bu« vc? 'br,c'r',, taj naš čvrsti vez bratstva, ^oći пч uzaijamne vernosti, neče ' ništa da pomuti. Cuvafie JUQoslavifu i И E?IĆUI PRILOG -SOKOLSKO SELO* Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazj se n Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 18 oktobra 1935 God. VI — Broj 39 Prvenstvena iakmičenja u odbojci u Beogradu Takmičenje za prvenstvo Saveza SKJ U nedelju 13 o. m. pre podne odr« žane su u Beogradu takmičenja u od« bojci za prvenstvo Saveza Sokola Kra« ljevine Jugoslavije, i to na vežbalištu Sokola II za muške, a na vežbalištu Sokola III za ženske kategorije: Tak« + 111 bodova, III mesto Zagreb sa +144 — 90 = +54 boda, IV mesto Kraguje« vac sa +126 — 138 = ■—12 bodova, V mesto Sarajevo sa +95 — 144 = —49 bodova i VI mesto Split sa +63 —150 = —87 bodova. Muški naraštaj: I uitakmica Za« greb«Kranj 8:15, 8:15; II Kragujevac« Beograd 1:15, 0:15; III Tuzla«Zagreb i Bugarl Pozdrav brata Moulika mičenja su vodili načelnik Saveza SKJ br. dr. Alfred Pihler i načelnica Saveza SKJ sestra Elziai Skalarjeva, uz pomoč saveznog struenog odbora. U takmččenju su ueestovalc vrste pobednice sa žunskih talkmičenja, i to članovi župa: Ljubljana, Zagreb, Beo« gr.2d, Kragujevac, Sarajevo i Split; čla« nice župa: Maribor, Beograd, Zagreb i Sarajevo; muški naraštaj župa: Za« greb, Beograd, Tuzla, Knainj i Kragu« jevac i ženski naraštaj župa: Celje, Osijek, Kragujevac i Zagreb. Ukupno je nastupilo' 19 vrsta sa 124 bakmičara i takmičarke. Tačno u 8 časova na vežbalištu Sokola II takmičenja je otvorio naičel« nik br. dr. Pihler, pozdravljajuči tak« mičare i zaželeo im je dob ar uspeli. Takmieenj'ima su prisustvovali: II za« menik stairešine Saveza SKJ br. Dura Paunkovič, zamenici načelnika SKJ, brača Miroslav Vojinovič i Ivan Kovač. Dailije su prisustvovali od strane bugarskih Junaka br. Josip Bureš i br. Jordan Ivanov, a od strane češkoslova« čkog Sokolstva br. Maulik Ladislav i br. Opravil Leoš. Uspeli takmičenja je ovaj: Članovi: I utakmica Lju'bljana«Kra« gujevac 15:0, 15:8; II Spiit^Beograd 0:15, 8:15; III Ljubljana«S.plit 15:4, 15:1; IV BeograicLSarajevo 15:10, 15:5; V Kragujevac«Zagreb 9:15, 8:15; VI Sarajcvo-Ljubljana 6:15, 1:15; VII Za« greb«Split 15:5, 15:3; VIII Kragujevac« Beograd 7:15, 12:15, IX Zagreb « Ljub« ljana 3:15, 10:15, X Split«Sarajevo 13:15, 9:15; XI Beograd«Ljubljana 12:15, 16:14; XII Sarajevo«Kragujevac 14:16, 14:16; XIII Beograd«Zagrcb 15:5, 15:6; XIV Split«Kragujevac 10:15, 10:15; XV Sarajevo«Zagreb 3:15/2:15. Konačni uspeh članova je: I mesto Ljubljana sa +194 — 6 — +133 boda, II mesto Beograd sa +193 — 82 =: 10:15, 15:9; IV Kranj«Kragujevac 3:15, 15:11; V BeogradsTuzia 15:11. 15:4; VI Zagreb«Kragujevac 15:7, 15:5; VII KranjsBeograd 5:15, 0:15; VIII Tuzla« Kragujevac 10:15, 15:8; IX Zagreb«BeOs grad 0:15, 0:15; X Tuzla«Kranj 15:10, 15:9. Konačni uspeh mu&koa naraštaja je: I mesto Beograd sa +160 — 21 = -[-139 bodova, II mesto Tuzla sa +115 —96 = + 19bodova, III mesto Zagreb sa +85 — 97 = —12 boda, IV mesto Kranj sa +87 —102 + —15 bodova i V mesto Kragujevac sa +72 — 103 = —31 bo d. Vrsta članova župe Ljubljana vi« sok O' je o tskakala nad ostalim vrstama i sem Beograda nije imala ozbiljnijeg takmaca. Najinte'resantnije takmičenje bilo je izmedu Ljubljane i Beograda, a dc'Sfea živo i ono između Ljubljane i Zagreba. Muski naraštaj Beograda ni« je imao ozbiljnijeg iprotivnika što se jasno vidi iz rezultata takmičenja. Takmičenja su sudili brača: Feo« dor Gopurenko, J. Grčid, Valadžija, Savnik i Peterlin. Takmičenja su za« vršena u redu u 13,30 easova. U isto vreme na vežbalištu Soko« la III takmičenja ženskih kategorija je otvorila načelnica SKJ sestra Elza Ska« larjeva kračim pozdravom. Takmieenju su prisustvovale od strane češkoslova« čkog Sokolstva sestre Mahalova i Po« spišilova, od strane uprave Saveza SKJ pukovnik brat Dragutin Živanovič, Dobra Bogdanovič i s. Štefa Brozovič. U 10,30 časova prekinuta su takmiče« nja čutanjem od 1 min., cime ie odana pošta preminuloj I zanienici načelnice Saveza SKJ sestri Dani Ilič. Oko 11 ča« sova takmičenja je posetio II zamenik starešine SKJ br. Dura Paunkovič. Uspeh takmičenja je sledeči: Članice I Maribor«Zagreb 15:4, 15:2; II Maribor«Beograd 15:2, 15:1; III (Nastavak na str. 2 stupac I) Du/> predraine o mladina i njene borbe i žrtve xa nacionalne ideale Poslanak 1 delovanje »Mlade Bosne« i auslro-ugarska uprava u Bosni i Hercegovini Predavanje brala Vojislava Bogićevića na Kolarčevom univerzilelu u Beogradu Članice: Beograd — Maribor Povodom 20« godišnjice trav« ničkog veleizdajničkog proccsa, učesnici predratne jugoslovenske nacionalističke organizacije »Mia« da Bosna« održali su u Beogradu u danima od 4 do 8 o. m. svoj drugareki sastanalk. Tom prilikom ujedno održana su na Kolarčevom univerzitetu i predavanja, u ko« jima su dr. Danilo Dimovič, do« brovoljni branilac u travničkom procesu, Borivoje Jevtič, Mirko Kus « Nikolajev, Vojislav Bogiče« vič i prof. univ. dr. Vladimir Co« rovič :prikazali> svetlu istoriju jugo« slovenske nacionalističke organi« zacije »Mlada Bosna«, njene tež« nje, borbe i stradanja za oslobo« denje i ujedinjenje jugoslovenskog naroda. Kako su ove težnje predratne jugoslovenske naciionalističke ornla« dinc bile povezane i s težnjama predratnog našeg Sokolstva, i ka* ko su se u ovim o mlad inskim prvim redovima nalazila i mnoga naša sokolska brača, to osvežava« juei uspomcnc na rad oviih ideal« nih pobornika za slobodu i jedin« stvo našega naroda, donosimo ovde, u izvodu, ovo zanimljiv.o predavanje našeg poznatog sokol« skog i javnog radnika brata Voji= slava Bogičeviča. Prikazujući dokumentarno na osno« vu arhivskih ;podata!ka politiku pojedi« nih austro«ugarskih režima u Bosni do 1914 g., predavač se naročito osvrnuo na Kalajev režim, koji je trajao punih 20 godina i koji je imao cilj da Bosnu kao nacionalnu celinu izdvoji iz jugo« slovenskog sveta. Kala j, koji je došao na svoj polo« žaj s več unapred odrededmm planom za polaganje temelja Ausfcro«Ugarskoj u Bosni, gušio je sve što je imalo s.rp« sko ili brvatsko obeležje, htejuči da od naroda u Bosni stvori posebnu bosan« sku naciju, stvarajuči bosanski jezik, bosansku zastavu, grb, Iiteraturu i t. d. Predavač opširno i dokumentarno očrtava prozeli tističku akcij u nadbi« skupa dra Štadlera, koiu eu vlasti tole« rirale, a koja je uz politiku austrijskih vlasti osnovana na načelu: »Divide et impera!« mnogo doprinela, da su srp« ski i hrvatski deo našega naroda u Bosni bili krvno zavadeni. Reakcija na taj prozeiitizam bila je emigriranje muslimana u ogromnom mnoštvu u Tursku. Dok su austrijske vlasti s jedne strane osnivale 'kreditne zavode, koji su u bescenje kupovali na= puštena ognjišta, naseljavajuči ih stra« nim, vladi lojalnim elementom, dotle su s druge strane izdavane naredbe, da se osiroteli emigranti moraju pri povratku prebacivati nazad preko gra« nice kao »nepočudan elemenat, koji če pasti na teret državi«. Opširno je govoirio o teškim p^ri« likama naših seljaka, jer Kalaj nije hteo da pristupi rešavanju agrarnog pitanja »boječi se da seljaci ekonom« skim oslobodenjcm ne bi bili lišeni patrijarhalnc brige aga i begova i tako propali«. Naročito je 'bilo očajno stanje prosvete i školstva, jer je Austrija fcro« šjla na poverljivi fond 10.000 forinti više za Bosnu, nego što je imao austrij« ski ministar pretsednilk u iste svrhe za celu Austriju. Bogate bosanske šume ustupane su u bescenje strancima, a dovodeni su u masama trgovci, koji su unosili t. zv. bofl robu dotle nepoznatu u Bosmi i time upropaščavali domaču privredu. Govori o zauzimanju mladočeških poslanika u delegacijama za nairod u Bosni,_ a naročito današnjeg pretsed« nika Češkoslovačke Republike brata Tome Masarika, kojega su tada u Bosni zvali »ocem bosanske raje«. Opširno prikazuje tadanje stanje u Srbiji, koja je bila u pravom smislu reči vazal Austro«Ugarslke, ali je na« rod u Srbiji uvek pa i tada imao ose« čaja za Jugoslovene, koji su teško podnosili teret austrt^ugarske uprave. Austrija je i tada upotrebljavala sve, da onemogući miran i pravilan razvi« tak Srbije, pa je pomoču svoje odlič« no organizovanc i disciplinovane štam« pe u Korespodemcbirou uvek dizala hajku i izmišljala, kako je Srbija leglo nereda i korupcije. Tako je Austrija radila prot iv svake srpske vlade, dok joj ne bi pošlo za rukom da je sruši, samo ako je videla, da njen rad nije u skladu s njenim interesima Austrije. Govoiri n a u tonom noj borbi 1895 do 1905 g., koja je imala čisto naeio« nalni karakter, udruživši pravoslavne i muslimane. Vlada je odmah uvidela opasnost toga zajedničkog rada, pa je jednim poverljivim raspisoni tražila od podruenih vlasti. da pod svaku ce. nu osujete tu saradnju. U raspisu sc veli, da treba »medu elemente vladi prijateljski raspoložeme proturiti vesti, da je cilj Srba potisnuti muslimane iz zemlje, dočepati. se njihovog imetka i tako pripraviti teren za prisajedinje« nje Bosne sil Sibijom«. Očrtava 1895 godinu kao prekret« niču u orijentisanju narodne borbe, kad se na zagrebačkom, praškom, beo= giadskoin i drugim univerzitetima jav« 1 ja demokratska studentska omladina, koja je tražila oslonac u ugroženom narodu i počela pripravljati put slo« bodi i ujedinjcnju jugoslovenskog na« roda. Ističc vaznije dačke istupe do 1903 g. kao: spaljivanje madžarske za« stave u Zagrebu 1895 g., demonstra« cije studenata oko »Slovenskog Juga« i kluba socijalista u Beogradu protiv izigravanja ustava, studcntslke agrarne i druge memorandume i t. d. (Nastavak na str. 2 stupac III) Pretstavnici tajnih dačkih organizacija u Sarajevu prilikom dogovora oko organizovanja protiv madžarskih demonstracija. Borivoje Jevtič (X) i Miloš Pjanič (XX) izaslanici srpske dačke naprednjačke organizacije. \ Zbor žu^skih vodnika muške dece u Pragu U subotu dne 12 i nedel j u 13 o. m. održan je u Pragu, u Tirševom domu, zbor župskih vodnika muške dece u svrhu da pripravi potrebno 'gradivo za sednieu muškog prednjaekog zbora ČOS ukoliko sc tiče uzgoja muške de* cc. Na zboru sc je raspravljalo u tri otseka o sadanjem stanju dečteg uzgo* ja, o uzgajanju potrebnih prednjaka i 0 organizacijskim pitanjima. Što sc ti; če uzgoja muške dece. bilo ,j>e rešeno, da muški prednjački zbor odredi, da se u. svim društvima mora uvesti je* dinstveni uzgojni postupak. Ovaj po* stupak još če se dopuniti i s raznim obranbenim i ostalim korisnim vežba* ma. Nadalje se je preporučilo muš* kom prednjačkom zboru ČOS da se dopusti takmičenje deci srednjeg i višeg stepena samo tada, ako to tak* mičenje ima da korisno posluži tele* sno uzgojnom cilju, dok da takmičenje najmlade dece uopče otpadne. Glede odbrar.benog uzgoja dece, zbor je za* ključio, da se deci dade samo najpo* trebnija opča obuka u tome pogledu, inače da je najumesnije da deca, uko* liko je moguče, vežbaju pravilne, pro* pisane vežbe, a samo nekoje prvine vojničkih vežaba. Drugi otsek zbora je izradio predlog o školi za dečje pred* njake u ČOS. Za ove če biti izdana posebna naukovna knjiga, koja če im služiti u praktičnom radu, a osim nje svaki če dobiti takoder i mali kalen* darič sa svim potrebnim podatcima o telesnom uzgoju muške dece. S organi* zacijskog gledišta zbor je zaključio da se deca imaju i u statističkom pogledu deliti na tri odeljenja, i to na najmla* do, srednje i najstarije. Bristupanje dece u naraštajske redove otsada če se uvek vršiti svečano. Nadalje če se reformirati dečji list »Vzkršišeni«, a predlaže se također i izmena dečjeg vežbačkog odela, k oj« bi u buduče ima* lo da se sastoji od dosadnjih hlačica te bele vežbačke košuljice. dok bi ervena ostala samo za svečane prilike. Otsek sludenala medecine u ČOS Več dve godine postoji kod ČOS otsek medicinara unutar lekarskog od* bora ČOS. Do tada sličnog otseka u češkoslovačkom Sokolstvu uopče nije bilo. Medicinam nije do tada naime bilo moguče da sudeluje u zdravstve* nom radu u Sokolstvu, jer je svaki od njih morao najpre da steče svo.ju dok* torsku diplomu i istom tada bi bio pripušten da učestvuje u stručnom le* karskom sokolskom poslu. Ustanov* 1 jen jem ovoga otseka medici na rim a je otvoreno široko polje rada. Kada je ovaj otsek bio osnovan i kada je pr e* duzeo mnoge važne zadače te tako stvorio jedan opsežan plan budučega rada, položaj medicinara u češkoslo* vačkom Sokolstvu znatno so je pro* menio. Svakoga meseca naime počeli su sveučilištaroi pohađati predavanja ovog ili onog sokolskog lekara, a koja su se sva odnosila naročito na stručna pitanja, pogotovo na sokolski telesni uzgoj. Članstvo medicinsikog otseka deli se u tri podotseka. Oni ko ji su tek na početku svojih študija, sluša* telji od 1—4 semestra, dodeljeni su pomočnom zdravstvenem otseku ČOS, te s ostalim članovima toga zbora uče* stvuju u raznim vežbama i priprava* ma za praktično delovanje. Slušatelji pak od 5—8 semestra dodeljeni su sa* veznom lekarskom odboru, u kome sa* raduju na statistici nezgoda i bave s« bibliografijom rada iz telesno uzgojne stručne ldkarske literature. Najstariji medicinari pak dodeljeni su lekarsko naučnom otseku i zajedno s bračom lekarima učestvuju pri pregledavanju članstva. Skuipljanje članova za studentsku sekciju medicinara vrši se pomoču klu* ba čeških medicinara na češko j uni* verzi u Pragu, te uz pomoč poznatog sokolskog naučen jaka lekara brata dr. Karla Vajgnera. Več prve godine otsek je brojio 151 člana, a druge 191. Za sada teži se, da se slični otseci osnuju i u Brnu i Bratislavi na tamo* šnjim medicinskim fakultetima, a koji bi pratili rad praške brače. Otsek vodi več od početka br. dr. Juraj Sajner, sin umriog staroste br. tir. Josipa ;’ajs nera, docent praškog univerziteta. Hilo bi poželjno i dobro, da bi slične otseke osnovali takoderr i u na* šem jugoslovenSkom Sokolstvu, pri čemu bi imali u prvom redu da sude* luju medicinari u Beogradu i Zagrebu, gele postoje potpuni medicinski fakui* teti. Pohod Č0& u Slovačku 1936 godine Kako veliku važnost polaže ČOS na dobru organizaciju ovoga pohoda najbolje se vidi iz sv ih sistematskih priprava koje se stalno vrše za ovaj pohod., Pretsedništvo ČOS na svojo.j zadnjoj sednici ponovne je rasprav* ljalo o ovome pohodu češkog Sokol* stva u Slovačku i tačno odredilo švim župama, kamo treba koja od njih da preduzme svoj izlet. Poprečno stičišče u područje svake slovačke župe oko 6—7 župa iz ostalih češkoslovačkih pokrajina. Nadalje če se 5 januara naredne godine održati u Pragu u lir* sevom domu, pod vodstvom saveznog prosVetnog odbora* posebna Skala ČOS o Slovačkoj, kojoj če učestvovati skoro svi župski prosvetari, našto če slične škole oni prirediti sa svojim članstvom. Na svaki način župe če se pobrinuti da učešče članstva i nara* staja u ovome pohodu slovačkoj brači bude što veče. Razne vesli iz slovenskog Sokolstva Iznenadni zborovi u češkoslovač* kim župama nastavljaju se i dalje. Ta* ko je u nedelju dne 13 o. m. župa Fig* nerova izvela ovakav iznenadni zbor za svoje .prvo okrožje u mladoj Boleslavi, gde se je članstvo s velikim odazivom saikupilo na svome vežbalištu; Iz svih okružnih društava vrvili su članovi i naraštajci prema mestu odredišta, gde ih se je za odredeni sat sakupilo oko 600. Nakon zbora oni su porazdeljeni u tri čete odmah nato preduzeli marš u tri razna pravca prema Bukovnu, u okolici mesta. Takmičenja u svestranom vežba* liju održala je za svoje članice prošle nedelje dne 13 o. m. župa dra Vanjička u Brnu. Takmičenje je obuhvatilo 10 raznih grana, kojemu je učestvovalo 16 sestara. Na ovome takmičenju prvo mesto postigla je s. Bretfeldova iz dru* štva Brno II, koja je postigla 92,3 toč* k e ili isto toliki %. _ U Plznju umro je starosta društva Plzenj br. dr. Jindržik Petak, koji je bio dugogodišnji načelnik ovog velikog industrijsikog grada, a da ipak pri sve* mu svom teškom 'poslu nije nikad za* boravio na Sokolstvo. Brat Petak bio je preko 35 godina starešina oVog naj* večeg društva u Plznju, a u svojim mladim godinama i oduševljeni vežbač i prednjak. Dne 2 o. m. proteklo je 30 godina otkada je pao u Brnu prilikom velikih čeških protestnih demonstracija pro* tiv Nemaca član Sokolskog društva Orehova kod Brna br. František Pavlik. Njegova smrt tada je odjednom pre* nula iz pasivnosti brnske i okolišne Čehe, ueinivši od njih najgodjivije borce za narodna prava. Od tada su počeli Česi dosledno da bojkotuju sve što je nemačko, te su tokom godina posve srušili nemačku silu u Brnu. ČOS prirediče zajedno s matičnim društvom Praškim Sokolom dne 15 no* vembra o. g. u Fignerovom domu spo* men * veče na usipomenu smrti prvog staroste matičnog društva, Jindržiha Fignera, suosnivača Sokolstva. Načelništvo ČOS priprema takmi* čenja međunarodne vrste češkoslovač* kog Sokolstva s italijanskim i Švicar* skim međunarodnim takmičarima. Ovo takmičenje održače se po svoj prilici nekoliko meseci pred berlinsku Olim* pijadu. Moravsko*šleske župe priprema ju za narednu sednieu muškog prednjač* kog zbora ČOS predlog, da se za sve mlade članstvo opet uvede obligatno posečivanje redovite telovežbe. Svoje* dobno naime češkoslovačko Sokolstvo to je bilo provadalo, ali je to pred ne* koliko godina napustilo. (Nastavak sa str. 1 stupac III) Beograd*Zagreb 15:8, 15:5; IV Saraje* vo*Maribor 1:15, 6:15; V Sarajevo*Beo* grad 10:15, 14:16; VI Sarajevo*Zagreb 5:15, 14:16, Konačni uspeh članica I mesto Maribor sa +90 — 28 = -62 boda, II mesto Beograd sa -(-74 — 67 =r -(-7 bodova, III mesto Zagreb sa H-50 —81 — —31 hod i IV mesto Sara* jevo sa +50 —90 — —40 bodova. Ženski naraštaj: I takmičenje ( e* ljosZagreb 15:9, 15:4; II Celje=Osijek 15:9, 15:2; III K.ragujevae*Zagreb 15:2, 15:9; IV Osijek * Kragujevac 15:11, 15:1; V Kragujevac*Celje 7:15, 6:15; VI Zagreb*Osije:k 7:15,-6:15. Konačan rezultat takmičenja žen. naraštaja je: 1 mesto Celje sa +87 — 50 = +37 bo* dova, II mesto Osijek sa +84 — 52 — +32 boda, III mesto Kragujevac sa -j-72 — 71 = +1 bod, IV mesto Zagrdb sa +37 — 90 ~ —53 boda. Mariborske članice su nam i ovom prilikom poka* zale vrlo lepu igru, osvojivši po treči put savezno prvenstvo. Isto tako i žen* skj naraštaj župe Celje je dobro igrao, ali se je kod ovog naraštaja primetilo malo gipkositi i živahnosti. Takmičenja su zavržena u rodu tačno u 12 časova. T&feuMčežife ii odbolcl Xa slovensko prvenstvo Posle podne u 15 časova, na igra* listu Sokola H, održana su takmičenja u odbojei za slovensko prvenstvo. Pre pceetka takmičenja postrojene takmi* čare i takmičarke pozdravio je u 'ime Saveza SKJ načelnik br. dr. Pihler., na* glašavajuči važnost ovih takmičenja, predavajuči brači Bugarima i brači Če* hoslovaeima spomen-diplome. Načelni* ca SKJ sestra Elza Skalarjeva s neko* liko toplih reči pozdravila je sestre iz češkoslovačke, davši im isto tako spbmen*diplome. Brat Josif Bureš u ime Bugara zahvalio se je na daru i predao Savezu SK.i spomen*zastavicu. U ime ČOS otpozdravio je i zahvalio se br. Moulik. (Nastavak sa str. 1 stupac V) Godine 1902 osnovano je u Saraje* vu društvo »Prosveta«, koje je pod požrtvovanim vodstvom pok. Vasilja Grdiea mnogo doprinelo oslobodenju i ujedinjenju našega naroda. Dolazak dinastije Karadordeviea na presto Sribije 1903 g., pad nasilni* čkih režima Kalajevog i Kuenovog učinili su, da je naš narod slobodnije dahnuo dušom i u svima pravcima po* čeo raditi na konacnom oslobodenju i ujedinjenju. Govori opširno o nasledniku Ka* lajevom baronu Burijanu, koji je u Bosni inaugunisao t. zv. »eik*cak« po* litiku, a koji, spremda s mandatom sti* šavanja strasti, stvara stanje u Bosni posve nesnosnim. Za njegove uprave proglašena je 7 oktobra aneksija Bos* ne i Hercegovine, protiv Ikoje su se Madžari dizali još 1881 godine, nagla* šujuči, da je Bosna »otrov od kojega če se ugušiti Austro*Ugarska«. Kako je Austro*Ugarska još 1881 g. pokre* nula pitanje aneksije Bosne i Herce* govine, istaiknuto je tada prvi put na dnevni red jugoslovensko pitanje. Ta* ko piše madžarski list »Naplo«: »Sve dotle, dok mi držimo Bosnu i Herce* govinu okupiranoan, dotle je Srbija u zajednici jugoslovenskih aspiracija«, — pa tražeči da se Bosna i liercego* vina ustupie Sibiji, veli dalje: »a čim se Srbija našom pomoču poveča, osta* je ona izolovana u jugoslo venskim aspiracijama«. Razjcdin.javan.ju našega naroda u Bosni i nesvesnom pedržavanju austro* madžarskih težnja, mnogo su deprino* sile heterogene političke stranke i nji’* hovo medusobno gloženje. Največu mržnju sejali su irankovci okupljeni oko Štadlerove »Hrvatske udruge«, na čelu sa svojim listom »Hrvatskim dnevnikom«. Protivno od te klerikal* no trij aliis tičk e grupe, bila je »Hrvat* s'ka zajedniea«, oko koje su se okup* ljali čestiti narodni sveštenici franjev* ci. Austrijskc su vlasti, kako se vidi iz poverljivih arhiva, zabranjivale či* novnicima da budu članovi te stranke, šikanirali na svakom koraku njene vo* de i zabranjivali im skupove, jer^ se Hrvatska zajedniea odmah u počet* ku izjasnila za saradnju sa Srbima i za obligatorno rešenje agrarnog pita* nja. Najsimpatičniji gest Hrvatske zajednice je istup iz Hrvatskog klu* ba trojice njenih istalknutih prvaka: dra Čabrajiča. Džamonje i Jelaviča, koji pridošc Srbima da se‘ s njima za* jedno bore protiv austrijskog režima. Aneksija Bosne i Hercegovino 1908 god., koja i inače ima meduna* rodno politički značaj, sudbonos.no je odjeknula u Bosni i Hercegovini. Ona je stvorila beskompromisnost lzmedu svih slobodoumnijih elemenata u Bos* ni i Hercegovini i Austrije. Od toga vremena počinje prava revolucionarna akcija omladine, koja je sve večma sazrevala za žrtve i U14 god. pokazala i dokazala, da nema žrtava koje ona ne bi podnela za ostvarenje svojih nacionalističkih ide* Prvi revolucionarni gest omladine manifestovao sc 1908 g. za vreme bla* god aren j a u pravoslavnoj crikvi prih* kom proglašenja aneksije. Kad je mi* tropolit Letica klckao sa svima P n* sutnim čitajuči molitvu, jedna grupa omladine je ostala stoječi u znak pro* tCSta‘ . . v | To su bili članovi ta.ine daeke or* ganizacije, koja još 1896 g. osnovana pod imenom »Srpska Svijest«, da bi god. 1906 dobila čisti politički karak* ter. Još tada se javlja mladi revolu* cionar Vladimir Gačinovič, koji odr* žava u organizaciji vatrena naciona* listička predavanja. Burna 1908 g. donela je čitav niz veleizdajničlkih procesa, od kojih je najuzbudljivije delovao zagrebački ve* leizdajnički i Fridjungov proces, čimc jc politika Austro=Ugarske prema Sr* bij i i uopšte prema jugoslovenskom pitanju bila do srži razgoličena. Medu sarajevskim srednjoškolci* ma, koji napuštaju svaki kontakt s univerzitetskom omladinom, počinje užutban rad i več 1909 g. postoje me* du dacima Srbinia i Hrvatima naprod* njačke organizacije, koje najpre pro* povedaju sporazum Srba i Hrvata, da U 15,30 časova počelo je prvo tak* mičenje izmedu Jugoslavije (vrsta Ljubljana) i Bugariske (vrsta Sofija). U početku brača Bugari držali su sc do* bro, ali kasni je naša vrsta preuzela je igru i bila stalno u nadmočnostr. Naši 'su p obe drli u prvom setu sa 15:9, a u drugom sa 15:7. Sudio je Čehoslovak braj: Opravil. Drugo takmičenje održano je iz* medu češkoslovačkih članica (vrsta Plzenj I) i jugoslovcnskih (vrsta Mari* bor). Izvežbanost češkoslovačkih bila je mnogo veča. Točno dodavanje i ga* danjc lopte odlučilo je igru u njihovu korist u prvom setu sa 15:7, a u dru* gcm.sa 15:1. Takmičenje jo sudila Cc* hoslovakinja sestra Pospišilova, Treče takmičenje održano je iz* medu brače Čehoslovaka (vrsta iz Kro* meržirša) i Bugara. Čehoslovaci, fizički jači. svojom odličnom tehnikom dali su sjajnu igru. Odmah u početku se videlo, da če pobediti, i to s velikom goldifereneijom. Prvi set je zavržen sa 15:2, a drugi sa 15:5. Sudio je br. Z de n* ko Pavič. bi se postepeno amalgamisale u čistu jugoslovensku nacionalističku organi* zaeiju, ko.ja je 1913 do'bila svoj kon* kretan oblik i izrazito revolucionarni karakter. Tajno organ izo vanje sarajevskih daka u nacionalističkim organizacija* ma, njihova borba s klerikalno fran* kovačkim organizacijama, zatim mno* gi i mnogi javni istupi tih naciona* lista stvaraju jedno zasebno poglav* 1 je revdlucionisanja dačke omladine, koja je naročito u Sarajevu bila naj* aktivnija, a tome je svedok i njeno brojno učešče u sarajievskom atentatu. Tu se oseča jedan neprekinut la* nac vezan uz izvesna lica organizova* na u tajne kružo’ke, gde se istieu omladinci: Vladimir Gačinovič, Bog* dan Žerajič, Dragutin Mraz, Danilo Ilič, Borivoje Jevtič, Pjanič, Ljubibra* tič i drugi, a sa svima njima, iako mlad. održava veze i vaspitava se u nacionalističkom duhu Gavrilo Prin* cip. Te veze nisu nilkad prekidame ne* go su bivale sve č vrš če i čvršče kako se je izgradivala i sama ideja za koju su ti omladinci živeli i 'borili se. Ta veza je bila najživlja upravo u doba kad je izvršen sarajevski atentat. • Atentat študenta Bogdana Žeraji* ča u Sarajevu 1910 god. na poglavara Besne i Hercegovine denerala Vare* šanina, a u znak protesta protiv pro* glašenja ustava i samog sabora, zatim ceo niz atentata u Zagrebu na vladine komesare, bili su pravo revolucionar* no krsten je nacionalističke omladine. Sve do 1913 g. nije u Sarajevu po* stojala jediinstvena jugoslovcnska na* cionalistička organizacija. Postojale su srpske i hrvatske naprednjačlke orga* nizacije, koje su dogadaji sve večma i večma približivali. Naročito su na to delovali uspešni balkanski ratovi, koji su Srbiju istakli kao Pijemont Jugo* slovenstva. Do csnivanja Jugoslovenskc na* cion. revoluc. organizacije, koja je u zajednici sa svima sličnim omladin* skim organizacijama poznata pod ime* nom »Mlada Bosna«, došlo je na sle* deči način. U dačkim omladinskim iklubovi* ma isticao se naročito kao jugosloven* ski orijentisan omladinac dak Učitelj* ske škole u Sarajevu Lazar Dukič. Ne može se zatajiti, da je orijentisanju omladine u jugoslovenskom^ duhu mnogo doprineo i socijalistički po* kret, koji je 1909 g. u Ljubljani^ na kongresu istalkao ujedinjenje Južnih Slovena u samostalnu državu. Nije čudo, da pored cisto naoio* nalističkih stremljenja, tadanja na* predna omladina veže uz nacionalni i soeijalni program i na svojim sedni* cama opsežno diskutuje o svima pro* hlcmima buduče Jugoslavije, koji su i danas ne manje aktuelni. Lazar Du-kič i dak Trgov, akade* mije Pero Denero iz Dubrovnika, sa* staju se u jesen 1913 g. u Sarajevu sa študentom iz Ljubljane Ivanom En* dlihcrom, koji je i ranije održavao ve* ze sa sarajevskim •nacionalistima i do* noše zaključak o osnivamju dačlkih ju* gosloven. nacional. organizacija po svima srednjim školama u Sarajevu, a onda i po ostalim mestima u Bosni i Hercegovini. Sazvan je odmah sastanak na* prednjaka u kavam Buku, gde je iza* bran odbor, donešen zaključak da se po svima školama osnuju organizaci* je, a kao zajednički znak uzeta ikom* binovana srpsko*hrvatska trobojnica. Time su se naprednjačko organi* zacije automatski slile u jedinstvenu jugOslov. nacional. organizaciju, koja je prema programu, koji je usvojila, amala izrazito revolucionaran karak* ter, jer je težila da se revolucionarnim putem provede ujedinjenje Jugoslove* na u jedinstvenu državu izvan okvira Austro-Ugarske Monarhije. Osnovana su odmah i jugosloven* s’ka ferijalna društva sa sedištem sa* veza na Sušalku, čija je zadača bila putovanjem i medusobnim upoznava* njem jugoslovcnskih oinladinaca radi* ti na ostvarenju nacionalističknh tež* nja. U proleče 1914 g. osnovan jc u Sarajevu centralni odbor, u koji su izabrani: Viktor Rubčič, Marko Perin, Duro Banjac, Maksim Protič, Mirko Kus, Hamdija i Sadulak Nikšič, Milan Poslednje takmičenje bilo je ^m,e’ du Čehoslovaka i Jugoslovena. _ naši mnogo ne zaostaju po tlzickoj kondiciji iza brače Čehoslovaka, alt su ovi svojim silovitim udarcima, •• kombinaeijbm i startom 'i neobran]-vim gadanjem odlučili igru u svoju*' rist sa 15:5, 15:7. Sudio je. Bugamu bi 1. Ivanov. Takmičenja je .orgamzovao stručni odbor — otsek za igre za SKJ na čelu s br. Zdenkom ' .,j čem i sestrom Vcrom Pavič. Takni _ -nja su održana u prisustvu izaslan-.« SSKJ, ČOS i bugarskih Junaka te likog broja sokolske publike. 17.30 zavržene su u potpunom ‘L | ove medusavezne utakmiee. _ - Večernjim vozovima sin takmicati i takmičarke iz unutrašnjosti vratih sc svojim kučama. Brača i se's+c, čehoslovačke u ponedeljak pre P . bili su na Oplcnču da se poklone • ma Viteškog Kralja 1'jedinitelja. su se brača Bugari vratin svo.ioi u utoraik u podne. * * * Priea i Lazar Dukič. Na svima sr njim školama osnovane su tajne o ' | ke nacionalistične organizacije.^ . Kasnije u maju 1914 g. održana J u Gaju iznad Ilrida kod Sarajeva k stituirajuča skupština, na kojoj nešen zaključak da se ,^0П?\бЈпи nici s po jedrnih škola združe u Je. Q grupu, pa jc u novi odbor ušao pretsednik Milan Priea, potpretscd Ivan Kranjčevič, tajnik Sadija ’ ikao članovi odbora Marko Perin i kič Lazar. „ . Sastanci su održava ni u j.jj gde su držana predavanja, od su bila naročito zapažena Prcdav^ J Bore Jevtiča, zatim se sastajalo u P kovima, na keju, privatnim stanovi i drugim zabiitnim mestima. R O Uskrsu 1914 g. otižao je u ^ nju Luku Lazar Dukič, gde je s kom Bogdanom Jarakulom osn0()P isto udruženje kao i u Sarajevu, ganizovanje omladine i po ostalini i ^ stima bilo jc u punom jeku, a sve to 'radilo vrlo tajno, pa ne samo ^ se krilo od policije, nego se krilo i vandačlkih krugova. Po neki vrlo P uzdan istomišljenik medu odraslim upučen u taj dački rad, koji .sC|a, kratkim periodima vulkanizirao 'i vao od sebe života. Moram ovde pomenu ti i tri vtfZ dogadaja, koji su prethodili konaen formiranju jugosl. nacion. omla1ш • a to su: Prosvetna proslava njice 1912 g., zatim prvi dački 'P10* : Pjanič, Ljubibratič, kad su Vlasti P put saznale da dači rade na jecims . Jugoslovena, a naročito februarske monstracije 1912 g. protiv Ma4^a^i-a Sarajevu, kad je spaljena madzars zastava. Tim demonstracijama bio J duša .studenat iz Bosne Luka •u kasniji atentator na komesara ske Čuvaja. Jedna veličanstvena lu zo'da ostala mi je duboko urezana^ sečanju. Policija i vojska blokirale sve sarajevske ulice oko glavne ta nje Franje Josipa ulice. Uzduž i P preko tih nekoliko prostranih u j; krstarili su oduševljeni dači, luP Strane natpise i prozore na tudins*1 ustanovama, nemilosrdno udarani s Ijama i kundacima -razjarene Po1 i isoldateske, koja nije imala najenC< nje da puea. Na samom uglu koci ^ kadanje knjižare Bašagiča, nasa.°uj;a nenadano na đačkim ramenima ^ Jukič. Žažaren u licu, razbarušene feo; ____________________ , lSC -eći se, održao je đacima govor, kuraz ^ ih da ustraju, a zatim je zamoho ^ se sabere nešto novaca kako 151 mogao odaslati nacionalističkoj ® nizaciji u Zagreb brzojav. Prietre’ su svi dački džepovi i jedva J® :cg< svih prisutnih ubrano oko 20 kr1J .( ra. a dok jc policija besomučno šala, dači su svojim prsima štitni ^ ku Jukiča, kojega su vlasti traznt-sve strane. Te demonstracije, gde su n*P je ni omladinci još tada pokazali ' rCj revolucionarno raspoloženjc, un su pripremljene i organizovanc- -cj učešče dali su pristanak Pret naprednjaka, doik se srpska P1L ska organizacija izjavila P/oj1^ 9ti, šča i apstinirala. Čak i Mlado ^ koji su na sastanku bili za to da učešča u demonstracijama samo trft< dohrvati, jer su želeli da c jin°,,nsk<> cijama dadu čisto hrvatsko ^ P le'm s|c obeležje, razbegli su se “dma^^jč, slučaja kad je ranjen dak sfn s.a^n° tako da je na poprištu ostala, srpska i hrvatska napredna om, oV$p kojoj su kasnije tlošli u pomoč nizovani radnici, te se je na ta.l prj|i* mogao probiti kordon polieiK'- ^ je kom tih demonstracija Рг'РтпГ--% n® i teren za doeniji atentat Jut ,.aji Čuvaja, koji se desio iste gt>cii 'sinrt. čega je Jukič osuden najpre na a onda na doživotnu robiju. ^ Posle formiranja jugoslovem cionalističke omladine. redaju jc? gadaji kaleidoskopskim .rclLif’'njh vanje tintom i uništavanje str • .tr;VjN pisa na radnjama u Sarajcv . |Ulp> daka Učiteljske šlkole Povod®gvaniu šenja jednog učesniea u. 1 ' natipisa, demonstracije Prl!l гц& laska nemačke pozorišne '^n ’ fn?’ ekscesi u školi protiv profc' *ajlcPs® kovačko nastrojenih, a kao . cia5K^ delo: zabava, koju su Pn'®hvU prifC nacion. organizacije u Sara.] nio v, 'UnUn Frad atentat u korist g račk io rva^e školc u Trstu. Na koncu n.,xi 0 taJ rad i stremljenje omladine afpio ■ ®V°J vrhumac u učešču prilikom пачкЗ pr5t‘v austrijskog prestolo« u niwiUj-a ?^anie Ferdinanda, ko.ji je ra d ms-ki m redovima va-ži-o kao tel; aSf tfij ali zrna i zakleti neprija* Cjja ostvarenja jugoslovenskih aspira« niPnPa to mišljenje nije bilo ukore« Вач • samp u dačkim klubovima u telkil-’ W°^om Je i slučaj daka Uči« koji јТшз !0Z %lita V’- Aljino vica, atpru-оГ S' ° odlucio ua izvrši Ut : lla Franju Ferdinanda, i to U n J? ,na- preslušanju kod zagrebač* Ferdi iC iziavio, radi toga, »Sto je strank smatrao pri st asom ratne Južnit^ci1 ne*Pri.iateljem ujedinjenja revni .onae* (Slične- đačko jugosl. su j i nacidpaF organizacije postojale cit« ostalim našim kra-jevima, naro* henil- 'Vne u Dalmaciji; n. pr. u Ši* nie 4 > J110 dačko nacionai. udruže* »Ra,; ZUaYalo je i šapi-rografmm list A °P- ur-) o » “Strija- koja je bila obaveštena ia n Ј11.' tajnih dačkih organizacij ih’r,-r, nast°ječi da im ude u trag i da da eP°2uei. išla jr namerno za tim nie * • c™3 !^akav povod za navešte« sko T\ i , Prcmda ic i vidovdan* 3oslov^a 'UJminaCVa. idpalističkog ju, c]jn P'aS'Kog raspolozenja dackc omte* nia * >vZ *kakvih primeša i sugestija ta i. aiie Strane, ipak jc Austrijai bila da e°,a.!e ™a‘a prilike i mogučnosti ije]0 Preči to omladinsko očajničko dokr!^3^' ^c^a to c-na nijc učinila, sve« к0ћ su mnogobrOjni dokumenti, re д,аапо dokazuju i otkrivaju name, ma , . .r.°'pgarske prema Srbiji i pre* ledinjcnju Južnih Slovena. na atentata-, Austrija je dovela skj Pra^eničku klupu ceo jugosloven« Sar„-ar°d. cptužujuči time samu sebe. cio Jevaka dačka jugo-slovenska na« Bosri rcy°luc- organizacija »Mlada kom ’ °ia ie sudena na travnič* n0m Procesu 1915 g., smatrana je jed« je • ®d najopasnijih organizacija, jec atent organizacije uzdo učešča u radj . šest njenih aktivnih članova, organ’ega-- *e Prema osudenicima te mzacije primenjcn i naročit režim. školp.ST^cni su dili đaci Učiteljske KamJ ,'zar Dukič, Cvetko Popovič, I1 G'JV i C j V^VCLN.0 rupuvic, v>ć Sn° ^drlošević, Vojislav Bogiče« ,,a a u lak Nikšič, Dušan Marjanac, ‘ or Rupčje, Branko Kebeljič, Meh« med V u’ - ----------------- Čuij. *vono. Murat Čengič, Bogdan Dfpu’, Mihajlo Dojčinovič, Dušan bor j ?v*ć, Rudolf Gržeta, Jovan Grm Zar’v Jubo. Grgurevič, Ivan Jolič, La* Mum^tovič, Simo Karanovič, Bogdan vič, d Bogdan Mirkovič, Dorde Pero, Јапоур*®^0, Sučevič, Artimumjer Sto« C’ Stevo Škorič, Aleksa Vrčevič, Branko Zorič; dači Trgovačke akade* mi je: Ivo Kranjčevič, Branko Zagorac, Mirko Kus, Marko Protič, Radoslav Semiz, Momčilo Mičetanovič, Savo Gakovič, Aleksaindar Dimitrijevič, Ra« divoj Durič, Hamid Kukič, Alibeg Kulinovič, Boško Markovič, Nikola Savič, Dragoljub Teinovič, Petar Ba« bič; đacj Gimnazije: Vašo Čubrilovič, Dragan Kailember, Rihard- Kuzmič, Mi« lan Priča, Duro Banjac, Vladimir Ma« rič, Ljubomir Pantič, Uroš Priča, Mi« lan Stupar, Franjo Zefcič; dači Trgo, vačke škole: Ljubomir Nikšič, Musta« fa Babovič, Miiorad Lccič, Veljko Pet« kovič, Stevan Anđclić, Dušan Samar« džie, Ismet Salihovič, Svetozar Kova« čevič i Danilo Bcloš. Zatim: Borivoje Jevtič, novinar, Hamidija. Nikšič, dak realke i Čedomir Borojevič, bogoslov. S vi navedeni đaci bili su optuženi, da su bili udruženi u tajnu organiza« ciju Jugoslovcnske nacionalne omladi« ne, kojoj je bio cilj: ujedinjenje svih Južnih Slovena u jedinstvenu -državu, što sc imalo postiči revolucionarnim putem izvan okvira Austro«Ugarske. Učesnici ostalih dačkih organiza« cija. kao- na pr. tuzlanskih daka, su« deni su na težu kaznu, jer jc Austro« Ugarska htela da -prikaže tu organi« zaciju kao delo »Narodne odbrane«. Mcdutim o sarajevskoj »Mladoj Bos« ni« malo se govorilo, p.ai čak nije sp o« menuta ni u ispisima bečkih diplomat« skih arhiva 190S—1914 g. jer joj se nije mogla dokazati nikakva veza sa Nar. odibranom, premda ’jc ta orga« .nizacija dala šest učesnika u atentatu. Ona je bila prirodna posledica austr. uprave u Bosni i jugoslovenskih težnja nacion. omladine. Predavač je završio predavanje, citi-rajuči sas-tav jednoga od članova-»Mlade Bosne«, a taj sastav su austrij« ske vlasti zaplenile neposredno posle sa-rajevskog atentata 1914 god. Sastav glasi: »Zar ne osečate sinovi jedne Jugoslavije, da u krvi leži naš život i da je Principovo delo Bog Bogova nacije, jer ono dokazuje da živi »Mlas da Bosna«... O zar ne osečate, da je kroz usta ova progovorila nacija svom elementarnem dinamikam Kosovske tragedije, osvete smrti heroja Zrinj« skih i Frankopana. O zar ne osečate da su p o slani proroci s a zdani o d Me« štrcviča iz nacionalne snage, zagrejani mlekom Karijatida i prepunjeni gne« vem Zlopoglede ... Proroci dolaze, nastavite stažu njihovu. da ne zamre krv u žilama naroda ovoga. O veliki, o svetli, sinovi, proroci Jugoslavije.« Posle predavanja koje je biio burno pozdravljeno, predavač je pri« kazao oko 70 projekcija, koje u siste« matskom nizu prikazuju borbu i st-ra« danja našega naroda u Bosni Herce« go vini pod Austro«Ugarskom. Olimpijske igre su pred vraiima________________________________________________ Vrati9|'lriP'jske igre 1936 su nam pred dokaz torne ovo što nam je napisao fehru Zimske igro ip-očinju več 6 uvaženi brat dr. Stevan Hadži, pret« Južria'aD u Garmiš«Partcnkirhenu, u sednik Jugoslovcnskog olimpijsikog Mik J ,avarskoj, svečanim dizamjem odbora: — »Medu izabranim vežba« olimpijske zastave i paljenjem čima, gimnastičarima i spo-rtistima ce« vatre. Do tog svečanog ča« loga sveta sada su u toku velike pri« preme za zimske i letnje olimpijske igre 1936. Svuda- je največa žurba, sve je u predolimpijskoj groznici, sve se sprema, na vežbalištima a na igrališti« ma se najživlje vežba, vrše se stalne izbirne utakmice, u poslu su naj pozna« tiji i naijčuveniji učitelji, popravljaju rekorde, sve je u -pokretu, svi se takme u spremanju ii vežbanju da im olimpijski pretstavnici budu što jači, što bolji, što ušpešniji. Za ove naj« večc utakmice na svetu prijavio se do sada majveči broj zemalja. Tako u Garmiš«Partenkirhen šal ju svoje za« °пЛеба je 15 sedmica! Vrlo malo za Po5el. Ctničarc, koji se još uvek nisu Poči n- SpTema'ti! Letnje, glavne igre ^Огц JU,. 1 avgusta u berlinskom veli« Svečg . i^Pijskom stadionu isto tako dizanjem simboličke ofirn« (p(-t e Za®tave: pet raznobojnih kola lotu ^azn°bojnih kontinenata!) na be« Polju................................. ftr, mira i paljenjem olimpijske ' i d tog svečanog časa svega je koji poseči. Takoder malo za one Д (- У0 j°š uvek nisu maikli s mesta. 'Mm koji se nisu makli s mesta mnogo u Jugoslaviji. Najbolj i je 4 .................... i т ш % т 9. J«.!*, w. ш а Ш 1* XI п sel° 0|-1MPIJADL BERLIN 1936 °ValCo , . ’ . e ,zgledati »olimpijsko selo« u Debericu. nedaleko Berlina. Tu če 1 u posebnim kočicama samo olimpijski tg-kmičari i njihova no« 8taga, daleko od svih badavadžija i dosadnih radoznailih ljudi. stupnifeei i borce na IV zimske olim« pijske igre 28, a na XI letnje u Ber« linu čak 49 ze-malja, I mi Jugo-sloveni smo prijavljeni i moramo što jači i bolji da nastupimo. Dok se sve zemlje ovaik-o užurba« no spremaju i žilavo rade, kod nas kao da je još sve u nekom mrtvilu, nema onog plemenitog zanosa, nema ni pravog razumevanja! Za uspehe trčba mnogo radi-ti, početi u pravo vreme, sustavno i po planu. Po-red mrtvila kod vežhača i tak« mičara mnogih grana, nažalost •—■ i kod nadležnih je malo brige i shva« Čanja za važnost olimpijskih iga-ra i za potrebu ozbiljne i svestrane pri« preme. Ne pruža se potrebna pomoč. Jugoslovcnski olimpijski odbor upučen je u glavnom samo na svoje •Sokolstvo, kao najjača organiza« cija telesnog vežba.nj.a u Jugoslaviji mora- da preuzme na sebe brigu oko olimpijskih posl-ova u srazmeru sa svo-jom snagom i veličinom i ne sme dozvoliti da -ga u tome drugi nadmaše i — vode! Troškovi z,a- sva-kog olimpijskog takmičara izračunati su na 3000 Di« nara. Kada bi svaki odrasli član so« ko-lskih i -sportskih društva u Jugosla« viji dao samo 1 Dinar za olimpijski fond, imao bi Jug-oslovenski olimpij« siki odbor dovoljno -sredstava za lepu i spremnu četu od 80 olimpijskih tak« mičara. Žalibože samo svaki dvade« seti Soko i sip ort is ta su do sada izvr« šili ovu najmanju dužnost. H. Macanovič (Zagreb). шт Staža ogromne 3 milijuna meta« ra duge trke tekliča od Grčke Olimpije do Berlina. Trka poči« nje u podne 20 jula 1936 a mora svršiti tačno u subotu 1 avgusta u 16 satj članove — na Soko Kraljevine Jugo« slavij e i sportske saveze — i -samo največim naporima uspeče da slkupi samo ono mijpotrebnije, a to su tro« škovi putovanja i boravka 80 takmi« čar* na igrama. Nemarno dovoljno novaca za d-ru« ge — priznaj em — vrlo potrebne stvari. Ni za dobre i iskusne učitelje, ni za razne- utakmice i priredbe, ni za -potrebna gostovanja i nastope u mostranstvu još pre olimpijskog meg« dana. Ne dobijamo u do volj г. oj meri žclezničke povlastice, nema dovoljno valjanih vežbališta, srednjo-šikolcima nije dozvo-ljen r.ad u sportskim dru« štvima, a sportske saveze su sasvim ukočile visoko takse na ulaznice (do 38 pošto!). Uikratko: kod nas se sada pred olimpijskim igrama no možemo po« hvaliti razumevanjem za olimpijski pokret. A kada voda dode do grla, onda se svei radi brzo. površno, sve se uzi« ma olako, samo da bude, na brzu ruku! Jugoslovanski olimpijski odbor mnogo'tipi i od toga, što medu nje« govim članovim* nema dov-oljne sa« radnje. Najviše se to oseča u složnoj saradnji s jedne strane sokolskog a s drugo svih sportških saveza. Naši Sokoli, koji su več dva puta, na igra« ma 1924 u Parizu i 1928 u Amsterda« mu svojim pobedama pred hiljadama stranaca digli na najpočasnije mesto našu trobojnicu, trebali bi j u radu Jugoslovendkog olimpijskog odbora da prednjače i saraduju. Ali Sokolstvo još uvek ni izdaleka ne d-aje olimpij« skom pokretu onu potporu i pomoč, koju bi svojom ogromnom i raspro« stran jenom organizacij om moglo dati. Tek u dva — tri mesta u olimpijskim pododborima je saradnja sportist-a i Sokola potpuna. Tamo su uspesi tog rada najbolji. U nekoliko mesta je saradnja slabija, ali u večini je vrlo slaba! Još nije kasno da popravimo ono što smo zanemarili! Udružimo se svi, Sokoli i sportisti, svi prijatelji zdra« vog, plemenitog, olimpijskog svetskog pokreta i budimo u olimpijskim pošlo« vima do kraja složni. Poslednji je čas! Poletno skupimo sve sile^ prioni« mo na rad, jer se još uvek može mno« go uraditi.« ' F.to, ovo je iskrena i otvorena reč jednog zaslužnog radnika, koji več de« cenijama vodi mnoge saveze i udru« ženj-a, a sada zaljubljenim požrtvova« njem sabiro dinar po dinar sredstva za olimpijske takmiča-re 1936 godinc. On jc to sa uspehom ižvršio i 1928 godinc kada je opskrbio 58 jugoslo« venskih takmičara na IX olimpijskim igrama. O čemu sc zapravo radi? O jednostavnim i poznatim stva« rima: Sokolstvo treba da učestvuje srdačno i iskreno, sa mnogo volje i stvarne potpore u salkupljanju sred« stava za olimpijski fond, u raspačava« nju i kupovanju ukusne olimpijske značke (od 10 i 5 dinara, naručujc se kod Jugoslovenskog olimpijskog odbo« ra u Zagrebu, Radičev trg 2), u osni« vanju i pristopanju mesnim olimpij« kim pododborima (u -kojima bi So« koli morali voditi glavnu reč i glavni posao!), u pripremanju trkača, reda« tel ja i voda za veliko frčanje tekliča sa upaljenom bakljom od grčke Olim« pije do Berlina preko Buga-rske, Jugo« slavije, Madžarske, Austrije i Češko« slo vačke. KRONIKA Svečano postavljanje temeljnog kamena za spomenik Kralju Petru I Velikom Oslobodiocu i Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju u Parizu. Na dan godišnjice mučeničke smrti Viteškog Kralja Ujedinitelja iz« vršeno je u Parizu svečano polaganje kamena«temeljca za spomenik, koji francuski narod, u znak svoje zahval« no-sti, pijeteta i priznanja podiže Kra« lju Petru I Velikom Oslobodiocu i Vi« teškom Kralju Aleksandru 1 Ujedini« tel ju. Ovom svečanom polaganju te« meljnog kamena prisostvovali su, uz mnoštvo naroda pretstavnici francuške vojske, grada Pariza, francuške vlade, pročelnih akcije za ipodizanje ovog spomenika francuski maršal i vojvoda jugoslovenske vojske Franše d’ Epere, jugoslovcnski poslanik u Parizu dr. Pu« rič, članovi jugoslovenske parlamen« tarne delegacije, koja se vračala s medunarodne interparlamenta-rnc eko« nomske konferencije u Londonu, i mnoge druge istafcnute ličnosti. Sve« čanost je počela govorom maršala Franše d’ Eperea, koji je istakao ve« like zasluge Viteškog Kralja Ujedini« telja kao i Kralja Petra Oslobodioca i poklonio se Njihovoj- uspomeni. Zatim su govorili načelnik Pariza Kjap i prefekt okruga Sene Vije, veličajuči uspomenu na Kralja Petra I i Viteš« kog Kralja Aleksandra Ujedinitelja. Na koncu poslanik dr. Purič zahvalio se u ime jugoslovenske vlade i naroda na ovom činu najdubljeg pijeteta, koji gaji sav francuski narod prema seni« ma velikih jugoslovenskih vladara, a koji ujedno oličuje i trajan vez pro« kušanog prijateljstva izmedu Francu« ske i Jugoslavije. Nakon što je otsvi« rana jugoslovenska himna i jedna tu« žaljka, maršal Franše d’ Epere izvršio je simboličen gest udaranja kamena temeljca. Spomenik če se podiči na jednom od najlepših i najnovijih trgo« va. gde se diže moderni Pariz. Toga dana ujedno u celoj Francuskoj kao i u njenim kolonijama bile su održane komemorativne svečanosti za Viteškim Kraljem Ujediniteljem. S. CIKORI1A 215—i л, mm Jubilej Narodnog kazališta u Za« grebu. Dne 14 o. m. na vršilo se 40 go< dina od kada je otvoreno današnje novo Narodno kazalište u Zagrebu. Godine 1880 naimc staro zagrebačko kazalište stradalo je posve od potresa, pa je Hrvatski sabor več naredile go« dine doneo zakon o gradnji novog ka« zališta. Osnovu za ovo kazalište izra« dili su bečki strucnjaci zg gradenje kazališta Felner j Helmcr, koji -su iz« gradili i kazališta na Rijcci, u Pragu, Brnu, Karlovim Varima, Bratislavi, Cirihu, Visbadenu, Odesi, Sofiji i dra« ga. Zagrebačko bilo im je 32 po redu. Izgradnja kazališta -završena u 16 me« seei’, Tada je ono bilo najmonumental« nija zgrada u Zagrebu. Gradeno je u baroknom stilu. Sa svim uredajima i s električnom centralom kazalište jc stajalo oko 720.000 forinti, što bi danas odgovaralo oko 50 milijuna dinara. Gledalište u početku moglo je da .pri« mi 1300 gledalaca, što je za ono doba bilo -posve dovoljno, medutim kaenije proširenjem prostora za orhestar gle« dalište je smanjeno za 40 mesta. Prvi -intendant novog kazališta bio je dr. Stjepan pl. Miletič, čiji iad u istoriji ovoga kazališta ujedno pretstavlja i najznačajniju epohu. Na otvorenjc ka« zališta došao je tada i car Franjo Josip. 40«godišnjica spaljivanja madžar* ske zastave u Zagrebu. Pred 40 godina, dne 16 oktobra 1895, odigrali su se u Zagrebu značajni dogadaji, koji su od« jekli i preko granica tadanje Dvojne Monarhije i upozorili evropsku javnost na nezadovoljstvo Hrvata s tadanjim političkim položajem. Naime, još za boravka Franje Josipa u Zagrebu, koji je došao da prisustvuje otvorenju hr« vatskog kazališta, a u samoj stvari da umiri nezadovoljne Hrvate, koji su bili nezadovoljni s financijskom nagodbom s Madžarima, sveučilištarci izazvani što su na elavoluku i na nekim javnim i autonomnim zgradama kao i na madžaronskim kučama bilo istaknute madžarske zastave, priredili su, pred« vodeni svojom akademskom zastavom, velike demonstracije. Stigavši na Jela« čičev trg tu pred Jelačičevim spomen* kom spalili su madžareku zastavu. To se je dogodilo neposredno posle po« sete careve sveučilištu. Ovim dogada« jem, koji *se zbio još dok sc car na* lazio u Zagrebu, vlasti su bile silno zaprepaštene i sveučilištarci su bili od* mah pohapšeni. Svoj konaeni epilog ova j tada nadasve senzacionalni doga* daj dobio je kasnije na sudu, pred koji su bija izvedena 54 sveučilištarca, koji su bili osudeni na 2 do 6 meseci tam* nicc. Svi ovi kao i mnogi drugi bili su ujedno što posve m a isključeni a što na izvestan rok relegirani sa sveuči* lišta. Meštrovičeva izložba u Beču. Dne 12 o. m. otvorena je u Beču, u pavil jo* nu Udruženih likovnih umetnika, »Ha* gebund«, kolektivna izložba Meštrovi* čevih radova. Izložbu je otvorio austrijski »Kulturbund«. U svim umetničkim k-rugovima Beča, kao i medu onima iz najodličnijeg bečkog društvenog života, ova izložba naišla jc na opče udivljenje i priznanje. Sva bečka štampa izražava se o Meštrovi* čevim radovima s največim prizna* njem. OLYMPIA Nova knjiga HRVOJA MACANOVIĆA Potpuno delo o savremenim olimpijskim Igrama na našem jeziku Veliki oktav, 150 stranica, 60 slika, 6 tablica Cena u pretplatf 30*— dinara Izlazi uakoro Iz itampel Narudžbe slati na adresu. —o- H. Macanovič, Zagreb, Meduličeva ul. 18a Novac na ček. račun kod Pošt. štedionice Zagreb, br. 37.384 ROSIJji - FOJSfSIEll g društvo sza osiguranfe 1 reosiguran/e • neoarad ^ ------------ IZ NAS IH ZUPA DRU S TAVA i C ETA Župa Zagreb ZAGREB. — Največe lako*atlets ske utakmice u Zagrebu. 296 Sokola takmičara. Sokolsko društvo Zagreb 2 prvak okružja za 1935 sa 90.192,56 bodova. Zulejka Stefanini bacila ku= glu 12.51 m, bolje od jugoslavenskog rekorda. Veliki i napredan rad zagre* bačkog Sokolstva videli smo u n e de* lju 22 o. m. na lepom, velikom i pro* stranom Sokolskom stadionu, kad,a je 296 Sokola i Sokolica discipliimovano nastupilo u plemenitoj borbi za svoju kategoriju, za svoje društvo. Tačno u 8 sati ujutro predveo je načelnik okružja Zagreb*grad brat Branko Vafadžija pired izaslanstvo So* kolske^ župe Zagreb 296 takmičara i takmičarki i 68 s uda c a i sudkinja. Nakon pozdrava starešine Sokol* ske župe Zagreb brata dra Otona Ga* vrančića otpočelo jie takmičenje. Takmičenju su prisustvovala ta* koder i brača: Dragutin Sulce i Čeda Mileusnič. Vodstvo takmičenja sačinjavali su: voda takmičenja, brat Branko Va* ladžija, vrhovni suci Jovanka Mileus* nič i Tomislav Vrkljan, te prizivna komisija. Lekarski nadzor i pregled je zdušno obavljao brat dr. Veselko. Rezultat takmičenja u kategorija* ma bio je sledeči: ženski naraštaj: I Zagreb 3 7830 točaka II „ 5 4570 „ III „ 2 4130 „ IV „ 6 4030 „ ; muški naraštaj: I Zagreb 2 22.852,47 točaka II „ 3 18.346,04 III Kustošija 5.141,81 IV Zagreb 7 2.437,63 „ ; članice: I Zagreb 2 И „ 1 III 3 IV Kustošija V Zagreb 5 članovi: 14.397,50 točaka 6.930,— „ 2.730,— „ 460,- „ 420,— „ ; I Zagreb 2 48.812,59 točaka II „ 1 24.436,20 U III „ 3 18.649,65 tl IV Kustošija 12.886,04 »» v Zagreb 4 11.305,85 if VI „ 5 8.587,34 tt VII 6 8.041,46 tt • Po društvima odnelo je prvo me* sto; I Zagreb 2 90.192,56 točaka II „ 3 47.555,69 »» III 1 31.366,20 tt IV Kustošija 18.487,85 tt V Zagreb 5 13.577,34 »* VI 6 12.071,46 »t VII „ 4 11.305,87 tt VIII „ 7 2.437,63 Ukupno je sudelovalo 44 naraštaj* ke, 73 narašt a j ca, 42 članice i 137 čla* nova; svega 296 takmičara i takim* čarki. Takmičenje se vršilo po svim pra* vilima Lako * atletskog saveza, kao i oeenjivalo po tablicama istoga saveza. Rezultati: ženski naraštaj: Janačkovič Bojana Zagreb 5 Toplak „ 5 Sergo Marija „ 6 muški naraštaj: Marič Veljko Zagreb 3 Buneta Milan „ 2 Dumič Ante „ 3 točaka 1.050,— 700,— 690,— točaka 1.891,22 1.616,40 1.444,45 o,\os^ *"> 210-89 članice: točaka 1 Stefanini Zulejka Zagreb 2 2.327,— 2 Romanič Verica „ 2 1.090,— 3 Veršec Maja „ 2 1.070,— članovi: točaka 1 Tončič Stanko Zagreb 2 1.982,60 2 Ames Oliver „ 2 1.931,21 3 Jovanovič Branko „ 1 1.851,75 muški naraštaj: trčanje 100 m; nastupilo ukupno 35 naraštajaca: 1 Spremo Mirko Zagreb 2 12,9 2 Štolcer Aleksandar „ 3 12,9 3 Suhanek Ernest „ 2 13 trčanje 200 m; nastupilo 14 takmičara: 1 Buneta Milan Zagreb 2 25,6 2 Volf Petar „ 3 27,1 3 Suhanek Ernest „ 2 27,1 trčanje 400 m; nastupilo 12 takmičara: 1 Potočki Dragutin Zagreb 3 1.01,5 2 Pirih Boris „ 3 1.03,9 3 Kepert Ivan „ 2 1.06 trčanje 1000 m; nastupilo 10 takmičara: 1 Dumič Ante Zagreb 3 3.01,9 2 Kepert Ivan „ 2 3.05,5 3 Defrančeski Dušan „ 3 3.16,9 skok u vis; nastupilo 29 tekmičara: 1 Nemet Branko Zagreb 7 1,50 2 Kurelič Nikola „ 2 1.45 3 Kepert Ivan „ 2 1.45 skok u dalj: nastupila 32 takmičara: 1 Dumič Ante Zagreb 3 5.21 2 Spremo Mirko „ 2 5.15 3 Nemet Branko „ 7 5.06 troskok; nastupilo 14 takmičara: 1 Kurelič Nikola Zagreb 2 11,40 2 Potočki Dragutin „ 3 11,21 3 Ugrenovič Vjerko „ 3 10,60 kugla; nastupila 24 takmičara: 1 Marič Veljko Zagreb 3 13,57 2 Buneta Milan „ 2 12,47 3 Nemet Branko „ 7 11,96 disk; nastupilo 10 takmičara: 1 Ma.rič Veljko Zagreb 3 37.60 2 Nemet Branko „ 7 27.90 3 Lamot August Kustošija 26,95 ženski naraštaj: trčanje 60 m; nastupilo 20 takmičarki: 1 Janačkovič Bojana Zagreb 5 8,8 2 Pirc Dragica „3 9 3 Toplak Ota „59 trčanje 100 m; nastupilo 14 takmičarki: 1 Pirc Dragica Zagreb 3 14,6 2 Toplak Ota „ 5 15,1 3 Zadravec Anica „ 3 15,4 skok u dalj; nastupilo 27 takmičarki: 1 Zadravec Dragica Zagreb 3 3.80 2 Janačkovič Mirjana „ 5 3,74 3 Prstačič Albina ,, 6 3,70 skok u vis; nastupilo 19 takmičarki: 1 Sergo Marija Zagreb 6 1,25 2 Janačkovič Bojana „ 5 1,15 3 Žalec Anica „ 6 1,10 kugla; nastupilo 12 takmičarki: 1 Urdevič Smiljka Zagreb 2 7,50 2 Ljubišič Nada „ 2 7,20 3 Žalec Ana „ 6 7,14 članice; trčanje 60m; nastupile 23 članice: 1 Stefanini Zulejka Zagreb 2 8,6 2 Romanič Verica „ 2 8,9 3 Mervar Jožica „29 trčanje 100 m; nastupilo 12 takmičarki: 1 Pavetič Maca Zagreb 1 14,8 2 Mervar Jožica „ 2 14,9 3 Marčič Nada „ 2 15 skok u dalj; nastupilo 10 takmičarki: 1 Rožman Ruža Zagreb 2 3,93 2 Žnidaršič Ivka „ 2 3,92 3 Kozjak Zora „ 2 3,79 skok u vis; nastupilo 16 takmičarki: 1 Romanič Verica' Zagreb 2 1,30 2 Dodig Desa „ 2 1,30 3 Veršec Maja „ 2 1,25 koplje; nastupilo 7 takmičarki: 1 Stefanini Zulejka Zagreb 2 33,11 2 Orlič Anica „ 1 18,04 3 Neferovič Mira „ 1 16,08 kugla; nastupilo 19 takmičarki: 1 Stefanini Zulejka Zagreb 2 12,51 2 Rožman Ruža „ 2 8,94 3 Veršec Maja „ 2 7,90 disk; nastupilo 7 takmičarki: 1 Kozjak Zora Zagreb 2 21,52 2 Rožman Ruža „ 2 19,50 3 Mihočinovič Katja „ 1 17,95 članovi: trčanje ICO m; nastupilo 85 takmičara: 1 Ames Oliver Zagreb 2 12 2 Stefanini Božo „ 2 12 3 Hofer Kazimir „ 2 12 trčanje 200 m; nastupilo 19 takmičara: 1 Hofer Kazimir Zagreb 2 24,7 2 Bičanič Vlado „ 2 24,8 3 Sabo Josip „ 4 24,9 trčanje 400 m; nastupilo 29 takmičara: 1 Vinšbah Stjepan Zagreb 2 55,7 2 Junek Edo „ 3 59 3 Sounig Toroš „ 1 59 trčanje 1500 m; nastupilo 11 takmičara: 1 Gemšič Mijo Zagreb 1 4,50 2 Radulovič Pero „ 1 4.56,7 3 Kremenek Franjo * „ 3 4.57,4 skok u dalj; nastupilo 70 takmičara: 1 Ames Oliver Zagreb 2 6,26 2 Bergman Juraj „16 3 Jovanovič Branko „ 1 5,95 skok u vis; nastupilo 19 takmičara: Zagreb 2 1.70 2 1.65 ” 4 1.60 1 Tončič Stanko 2 Stefanini Božo 3 Zep Daniel skok s motkom; nastupilo 5 takmičara- 3,10 2,70 . 2,60 1 Bergman Juraj 2 Fluks An tun 3 Baki Veljko Zagreb 1 :: 2 troskok; nastupilo 20 takmičara: 1 Bergman Juraj Zagreb 1 2 Tončič Stanko „ 2 3 Jovanovič Branko ,. 1 koplje; nastupilo 10 takmičara: 1 Radenkovič Staniša Kustošija 44,71 2 Odrohel Ernest Zagreb 2 43, , 3 Birtič Franjo 2 kugla; nastupio 31 takmičar: 1 Bičanič Vladimir Zagreb 2 2 Tončič Stanko „ j- 3 Hr.njak Stanko „ 4 disk; 12,80 12,45 12,30 41,95 12,32 12,07 11,66 nastupilo 15 takmičaira: 1 Pavišrč Hugo Zagreb 2 2 Vinšbah Stjepan „ 2 3 Bičanič Vladimir „ 2 kladivo; nastupilo 6 takmičaira: 1 Sekalec Ivan Zagreb 1 2 Vinkovič Milan „ 4 3 Vinšbah Stjepan „ 2 štafete 4 X 60 m: ženskj naraštaj; nastupilo 6 štafeta- 1 Zagreb 5 3140 30,40 29,60 25,80 23 „ 22,60 36,9 37,5 2 Zagreb 3 3 Zagreb 6 članice; nastupilo 5 štafeta: 1 Zagreb 2 1 odeljenje 2 Zagreb 2 2 „ 3 Zagreb 1 štafeta 4 X 100 m: muški naraštaj; nastupilo 8 štafeta. 1 Zagreb 2 1 odeljenje 2 Zagreb 3 3 Zagreb 2 2 odeljenje 35,8 36,5 38 52.1 53.1 članovi; nastupilo 16 štafeta: 1 Zagreb 2 1 odeljenje 2 Zagreb 2 2 „ 3 Zagreb 2 3 „ 48,1 49, 49,3 Ovakav rad, koji je гр Sokolstvo preko ovoga leta vodu0’, aV svako priznanje. V/jkk broj dobrih i evestramn ^, služio je ogroman miča.ra još do sada nismo u u videli; od 296 takmičaira i takmip^] svi su dosegli na pojedinoj discH’. m svoj minimum, koji je bio Pr, & po uzoru natecanja lakoatletsko.8-veza u Zagrebu. Vredno je istaknuti i ovaj veliki uspeh i napredak г '| ^ bačkog Sokolstva u lakoj atM®1® Ц ovoj godini. Sirite So kolski glasni k“ Sok o“ Sokohč i radost'4 Za šolo za delo za urad zašport ki jih izdelujejo naši domači krojači v Sloveniji in eo res O K OBLEKE Podružnice: 210-1 Kranj: Tavčarjeva ulica 6 Maribor: Aleksandrova cesta 27 Celje: Kralja Petra cesta 22 Vransko: Leo šket Murska Sobota: Joško Brumen Jesenice: Janko Novak Ptuj SOKO-OBLEKE PRAVI DOMAČI PROIZVOD Razveselite tudi Vi Vašo deco (šolarje in dijake kakor tudi dijakinje) in jim kupite za šolo ali šport Б If Б naše dobre, trajne in cenene w m U Вж Б nepremočljive Hubertus-plašče, trenčkote, zimske suknje in suknjiče, raznovrstne hlače itd. — Posetite trgovino SOKO-OBLEK in preglejte brez obveze nakupa našo bogato izbiro, naše neverjetno nizke cene in izdelavo naših domačih krojačev. LJUBLJANA, SV. PETRA CESTA 23 - CELOVŠKA CESTA 63 214-17 TV O R N I C A GIMNASTIČKIH SPRAVA J ToRAŽEM RIBNICA na Dolenjskem Preporučamo bratskim jedinicam svoje solidne proizvode. — C e n e niške. — Sprave usavršene. 213—39 KIBE1I vie/i ali лжкумуа najicUdiižjk 'KUSAHNAfV-BEi 11 UH- t-SANAB МКШ1Н0 VAljl JIJGOSIOVENSKA SOKOLSKA MATICA -• ш Ljubljani r gisirovana zadruga s ogianičenim jamstvom 212-39 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Poštansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 23-43 Zahtevajte cenil*1 izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (L Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Stjepan Celar • Ureduje Redakcijski ofsek • Tiska ličileljska tiskarna (prelstavnik Francč Štrukelj); svl u