RADIOLOGIA 
IUGOSLAVICA 
Anno 10 Martius 1976 Fasc. 1 
PROPRIETARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE 
BEOGRAD 
REDACTOR PRINCIPALIS: 
M. MAGARASEVIC 
Radiol. Iugosl. UDK 615.849 (05) (497.1) 




lodamide® 
BRACCO 

Najnovije i najbolje podnošljivo kontrastno sretstvo za angiografiju i intravenoznu 
pielografiju 

IODAMIDE-lnfuslja 
metilglukaminska so jodamida za i. v. infuzionu urografiju 
IODAMIDE 300 

metilglukaminska so jodamida 
za i. v. urografiju i angiografiju 
IODAMIDE 380 

metilglukaminska i natrijeva so jodamida za angiografiju i i. v. urografiju 
e BRACCO INDUSTRIA CHIMICA S. p. A. MILANO (ITALIA) 



RADI O LOG IA IUGOSLAVICA 
PROPRIETARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIV AE REI PUBLICAE IUGOSLA VIAE 
BEOGRAD 
ANNO 10 MARTIUS 
RENDGEN DIAGNOSTIKA, PEDIATRIJA 
FASC. 1 1976 
Collegium Redactorum: 
M. Bašic, Zagreb -B. Bošnjakovic, Beograd -M. Curcic, Beograd -M. Dedic Novi Sad -V. Gvozdanovic, Zagreb -S. Hernja, Ljubljana -B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb -Z. Merkaš, Beograd -J. Novak, Skopje -F. Petrov­cic, Zagreb -B. Ravnihar, Ljubljana -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skop­je -B. Varl, Ljubljana 
Redactor principalis: 
M. Magaraševic, Beograd 
Redactores: 
T. Benulic, Ljubljana -I. Obrez, Ljubljana -S. Plesnicar, Ljubljana -P. 
Soklic, Ljubljana -J. Škrk, Ljubljana -L. Tabor, Ljubljana 
Radiol. lugosl. UDK 615.849 (05) (497.1) 
Univerzalna decimalna klasifikacija: prof. Sonja GOREC, Ljubljana 
Tajnica redakcije: Milica HARISCH, Ljubljana 
Izdavanje ovog broja casopisa potpomogle su sledece ustanove, insti­tuti, zavodi bolnice i ,organizacije: 
ELEKTRONSKA INDUSTRIJA, Niš ELEKTROTEHNA, Ljubljana 
GALENIKA, Beograd KRKA, Novo mesto 

LEK, TOZD FARMACIJA, Ljubljana ONKOLOŠKI INŠTITUT, Ljubljana 
RAZISKOVALNA SKUPNOST SLOVENIJE, Ljubljana, zajedno sa ostalim istraživackim zajednicama SFRJ 


RADIOLOGIA IUGOSLAVICA 
ANNO 10 MARTIUS FASC. 1 1976 
SADR:2:AJ 
X. jubilarni kongres pedijatara Jugoslavije 
(Prodan M.) . . . . . 5 
Opci uvjeti radiološkog pregleda probavnog 
trakta djeteta (Vidakovic Z.) . . 7 
Kongenitalne malformacije jednjaka u deci­jem uzrastu (Panic I., M. Mogic, s. Lucin) 11 
Radiološki aspekti kod celijakije (Vlaški R., 
N. Grivceva, M. Andreeva) 17 
Radiološka dijagnostika kronicnih kolopatija djece (Klaric R., D. Katunaric, z. Vida-
kovic, D. Kovacevic, D. Boric) 21 
Farmakoradiografija probavnog trakta djecje dobi (Kovacevic D., D. Katunaric, R. Kla­ric, D. Boric, z. Vidakovic) . . . . . 27 
Naša iskustva u dijagnostici bolesti hepato­bilijarnog trakta u djece (Katunaric D., 
R. Klaric, K. Dogan, D. Kovacevic, D. 
Boric) 37 
Recenzije 45 
Izveštaji 50 
Strucne obavesti 52 
TABLE OF CONTENTS 
X•h Jubilee Congress of Yugoslavian Pedi­
atrists (Prodan M.) . . . . . . 5 
General conditions for radiological exami­
nation of gastrointestinal tract in children 
(Vidakovic Z.) . . . . . . . . . . . 7 
Congenital malformations of oesophagus in pediatric age (Panic I., M. Mogic, s. Lucin) 11 
Radiological aspects in sprue (Vlaški R. N. 
Grivceva, M. Andreeva) . . . . . '. . 17 
Radiologic diagnostics in chronic diseases of colon in children (Klaric R., D. Katunaric, 
Z. Vidakovic, D. Kovacevic, D. Boric) . 21 
Pharmacoradiography of gastrointestinal 
tract in pediatric age (Kovacevic D., D. 
Katunaric, R. Klaric, D. Boric, z. Vida-
kovic) ...... ......... 27 
Our experiences in diagnostics of hepato­biliary diseases in children (Katunaric D, 
R. Klaric, K. Dogan, D. Kovacevic, D. 
Boric) 37 
Book reviews 45 
Reports 50 
Professional notes 52 

Racliol. Iugosl. UDK 615.849 (05) (497.1) 



KONTRASTNA SREDSTVA 
iodamid 300 iodamid 380 

urotrast 60% urotrast 75% 

l®I 
FARMACEVTIKA, KEMIJA, KOZMETIKA, ZDRAVILIŠCA KRKA NOVO MESTO 


X. JUBILARNI KONGRES PEDIJATARA JUGOSLAVIJE 
Od 20. do 24. maja 1975. godine vršio se -na »Gospodarskem razstavišcu« ru Lju­bljani X. kongres pedijatara Jugoslavije. Priprema kongresa bila je poverena orga­nizacionom odboru u Sloveniji, a nadzor vršio je kongresni odbor kojeg je izabralo Udmženje pedijatara Jugoslavije. 
Strucni program bio je saistaiv-ljen iz dva dela. Prvi deo bio je ,posvecen ulozi dec­jeg lekara u najširšem smislu brige za naše dete. Analizirana je bila dosadašnja aktivnost pedijatara u našem društvu i zdravstvu, problematiJrn saradnje s dru­gim specijalnostima, ukljucivanje iPedija­tara u .rad pretškolskih i školskih ustanova te edukacije opšteg lekara iz pedijatrije, kao i formiranje pedijatara te pedijaJt:ara uži:h specializacija. 
Drugi deo strucnog programa bio je simpozijalnog karaktera. U vezi sa sim­poziju.1110111 »Hronicne enteropatije«, došlo je do incijative za rpr1premu simpozijuma »Radiološka dijagnostika gastroenteralnogatrakta kod deteta«. U 21 referatu iz svihav,
ecih pedijatrijskih i radioloških ustanovaak,oje se bave decjom radiologijom, bilaaje izneta problematika ·savremene radio­loš,ke dijagnostike od neonatalne dobi doaadolescencije. Tematske grupe simpoziju-ma bile su sledece: radiološka dijagnos­tika neonatalne dobi, ulkusna bolest, hro­nicne enteropatije i kolopatije, tumori gastroenteralnog trakta, obolenja he.pato­bilijarnog trakta, dijagnostika ,poa:-talne hipertenzije, radiološka dijagnostika ma­lignih tumora j etre i farmakorndiološke metode u dijagnostici pmbavnog trakta decjeg uzras:ta. 
PriliJlmm \kongresa ucesnici radiološkog simpozijuma dogovorili 1su se o iducem stPucnom sudelovanju, a dogovor o torne unesen je u zakljucke kongresa. 
Osi,m st·rucnog pPograma bile su orga­nizirane sledece izložbe: historija decjeg zdravstva u nas, iz1oŽJba .iz­
pueri:lmliru,re, ložba umetnicke fotografije ,na temu »De­te«, izložba farmaceuts1kih ()Jroizvoda i iz­ložba medicinskih publikacija. 
:
To:kom ·kongresa bilo je i nekoliko kul­turnih pr1redbi. Prilikom otvaranja kon­gresa nast'lllpio je zbor »Zagrebackih lij,ec­nika 1pjevaca«, na koncertnom veceru nas­tupili ,su leikari solisti, 'komorni ansambli i gudaoki orlrnstar. U Narodnoj galeriji bila je organizirana izloŽJba umetnickih slika pod naslol\lom »Dete i porodica u slovenackoj slikarskoj umetnosti«. 
M.aPr,odana

citostatiki, ki se lahko uporabljajo v kombinaciji z drugimi kemoterapevtiki 



alexan® 
(citarabin) 
Indikacije: 
akutna mieloicna levkemija, akutne eksacerbacije kronicne mieloicne levkemije, limfogranulomatoza, limfosarkom, imunosupresivno zdravljenje. 
Kontraindikacije: 
Alexan je kontraindiciran pri bolnikih, ki imajo medikamentozno suprimiran kostni mozeg. 
Stranski ucinki: 
med zdravljenjem se lahko pokažejo levkopenija, trombocitopenija, navzea, bruhanje, supresija kostnega mozga itd. 

oncovin® 
(vinkristinov sulfat) 
lndikaciJe: akutne levkemije, 
maligni limfami (Hodgkinova bolezen, limfosarkom, retikulosarkom itd.) druge neoplaznie, npr. nevroblastom, Wilmsov tumor in rabdomiosarkom. Kontraindikacije: 
pri zdravljenju neoplazem Oncovin ni kontraindiciran. Ce se pokaže levkopenija ali infekcija kot komplikacija, je treba dobro pretehtati, ali je uporaba naslednje doze upravicena. 
Stranski ucinki: 
najpogostnejši stranski ucinki so: izpadanje las, obstipacija, nevriticne težave, motoricne težave, abdominalne kolike, levkopenija, parestezije, atakticna hoja itd. 

velbe® 
(vinblastinov sulfat) 
Indikacije: 
l.imfomi (Hodgkinova bolezen, limfosarkom, mikozis fungoides, retikulosarkom); monocitna levkemija,karcinomi fkarcinomi dojke, nekateri karcinomi kože in sluznic, us. neba, jezika, paranazalnih sinusov, anusa, vagine, secnega mehurja in uretre; nevroblastom; seminom in embrionalni tumorji testisov; horiokarcinom, rezistenten proti metotreksatu); histiocitoza X. 
Kontraindikacije: Velbe je kontraindiciran pri bolnikih z levkopenijo. Ne smemo ga dajati pri bakterijski infekciji, temvec moramo takšno infekcijo poprej odpraviti z antiseptiki ali antibiotiki. 
Stranski ucinki: 
Najpogostnejša stranska ucinka sta alopecija in levkopenija. 
TOVARNA 
® 
FARMACEVTSKIH 
IN KEMICNIH 
LE K ........A 
TOZD FARMACIJA 
r 7 
INSTITUT ZA ZAšTITU MAJKI I DJECE, ZAGREB 
OPcl UVJETI RADIOLOšKOG PREGLEDA PROBAVNOG TRAKTA DJETETA 
Vidakovic, Z. 
Sadržaj: Suvremena radiološka dijagnostika probavnog trakta djeteta služi se tehnickim pomagalima koja omogucuju lakši prikaz svih dijelova probavnog trakta. Izborom kontrasta i primjenom farmako­radiologije postiže se bolji prikaz sluznickog reljefa i jasnije se raz­lucuju morfološke od funkcionalnih promjena. Razlicite metode i nacini pregleda provode se u smislu usmjerene dijagnostike, tj. prilagoduju se uzrastu i ocekivanim patološkim promjenama. 
UDK 616.34-073.75-053.2 

Deskriptori: rendgen diagnostika, probavni trakt, djete, pomagala teh­nicka 
Radio!. lugosl., 1; 7-10, 1976 

L J 
Radiološka dijagnosti:ka bolesti gastro­za teihniake ulV'j,ete pregleda. Industrija .iintestilnalnog trakta djeteta nailazi na niz .re11Jdgenskih aparata je istom nakon tehniiokih, patološko-anatomskih i pato­80-godišnje ere ,svog crazvoja ,proizrvela .prvealoško-fi,zioloških problema. apa:rate namjenjene pregledu djece. Tia
Dijete nije maleni covjeik, ITTego organi­n·ovi aparati {lJJfa:ntoskoip, Pediatrix) olaik­zam u rastu i ra2Jvojru s morfološkin:n i šavaju preglede gastro-intestialnog traMaafunkcionalnim promjenaima lkoje ·se ratZli­djeteta i s njin:na se bez :tešikoce mogu iacito manifestiraju u raizlicitim fazama .kod naj:m3Jlljeg djeteta obaviti preglediatog irazvoja. A:natoJ11s1ki odnosi i promjene svih djelova gast·ro-intestinalnog trakta uakoje ,pratimo ru razvoju djeteta nisu samo svim !potrebnim !klasicnim :po1ožajima. Po­slike koje opafamo d31llas, mego istodobno sebno su podesni što omogu6uju indi,rek­i posljediice jrucernšnjeg i ,preteca sut-raš­tain nacin slilkanja, cime se pregled ubr­njeg ,stanja. za,va, pojednos:tarvJ:jruje se i dijete izlažea
Patologija djeteta J1e pocinje porodom, manjoj do,zi neipoželjnog zracenja.anego još .ranije. I gastro-i'D'testinalme Najrveci tehnicJki l])II"Oblem 
,1pro­je namještaj rnjene rnogu biti izražene vec iprilikorn malenog djeteta na aparatu. Sistem vise­,poroda. Svaka faza ra2Jvoja djeteta ima cih ga,cica je neipodesan, jecr ne omogucuje svoju patologiju, staga rndiolog mora :pri pregled u •svim položajima, a niti su ugod­pregledu djeteta dobro poZJnarvati v.rijeme ne za maleno dijete. Osim toga u visecim njihovog nastan1ka. gacicama dolazi do o:pterecenja kicme, š·to može izazvati nepoželjne posljedice. Tehnicki uvjeti pregleda. -Znatne teš­Veliki napredaik ru tom pogledu doni o koce pri p·regledu malene djece vezane su je aiparat po Aime-u, (Sl. 1) koji se sastoji 
Vidakovic z. 
od metalnog kotaca na 1ko:rne je p1oca od pleksiglasa i na koju se namješta <lijete. citav se aipara:t uovnšcuje ITTa radiografaki stol. Aparat omogucuje pregled u svim .položajima koji su potrehni za pregled gastro-intestinalnog traikta. ,
,Aparat je jed­nalko podesan za preglede bez upotrebe kontrasta kao i za kontrastne preglede probavnog trakta. Kao nedostataik mu se može uze-ti rprihcno nekomotan smještaj djeteta, a i fiksirnnje djeteta je priliono komplicirano. 

Slika 1 -Shema aparata po Aime-u 


Slika 2 -Shema Babix-sistema 

Jednostavniji i tZa djete ugodniji uredaj je t. ·ziv. Babix-sistem (Sl. 2) lkoji se sastoji od ,kori1tastog plašta od p1eksiglasa u kome je dijete fi!ksiirano i zašticeno ,od svih even­tua1nili ozljeda. Novija modifikacija Babix­sistema je kombinacija 1,
korirtastog plašta i postolja za sjedenje, što je za <lijete još udobni:je i koji omogucuje i retrogradno punjenje debelo.g crijeva. Taj ;nacin nam se za sada cini naj;podesnijim. U njemu je <lijete s.gl.lll'no i UJddbno smješteno i moguce ga je nesmetaino namjesti•ti u svak 
.eljeni polo.žaj. 

Kontrastno sredstvo -Barij. -Naj­

veci broj pregleda gastro-intestinalnog trakta djeteta oba'Vlja se barijevom kašom. P,rednosti barija .su vec dugo poznate i neosporne: izv.rsna kontrastITTost i ·podnoš­1jivost. Biitno je medutiim naipomenuti da barij ne ,uzr01kuje ,bilo !kalkve poremecaje hidro-elektrolitske ravnoteže. Milkropulvi­zirani barij pretstavlja i u djecjoj radio­logiji znatno rpobolj,šanje. 
U1Potreba barija može i·zuzetno izazvati kompiiJkacije. To su: 

Ulazak kontrasta u dišne organe. Barij 

može ruci u dišne ongane bilo t. rzv. »ipog­rešnim putem« iz h.pofarinaiksa ili ezofago­trahealne fistule. Kolicina kontrasta koja tako ulazi u dišne or.gaine je ITTajcešce mi­nimalna. Ulazak vece lk.olicine ,kontra:sta uadišne organe mo.guc je ipogrešnim son­diranjem i ubri,zgavanjem 1kontrasta 1krorzatako uvedenu sondu.a
Mogucnost opstrukcije lumena probav­nih organa barijom. Ova imogucnost dola­zi u obzir samo lkod djece 1koja bo1uje od Hir-PU[}gove No takovim 
sob(Pbolesti. u je slucajevima ,kontraimdicirano davanje ba­rija peroralmim putem. 
Prelaz barija u peritonealnu šupljinu. 

Ova mogucnost postoji u slucajevima iper­foracije Opasnost perforacije je razlog da barij ne dajemo u slucajevima atrezije du­odenumn ili tankog orijeva. No u takovim se slui:ajevima dijagnoza može sigurno postaviti i slikanjem abdomena bez upo­trE>be kontrasta. 
Opci uvjeti radiološlrng pregleda probavnog trakta djeteta 

Vodotopljivi kontrasti. Za pregled ga­

stro-intestinal,nog ,trakta se upotrebljavaju 
2 vrste ,vodotQpljivih lkontrasta: 
prave otopine (tiip Gastrog,rafia) 

suspenizije k01I1trasta u vodi ili ulju (tip P,rOJpyliodon, Hyitrnst) 
Ga s 1 er o grafi ,n se rado upot['ebljarva uoslucajevima :kod kojiih slijedi operativniozaihrvat. Ali sam Gastrografin nije bez opa­snos,ti. On veže u taIJJk,om crijevu na sebeotri pluta vecu kolicilJJiu te!kucine od vlasti­tog volumena, ·što može izaz·povraca­
vati nje i poremecenje hidro-elektrohtske rav­noteže. UtPotreba vece 1koliciT1e Gas-trogra­fina može '.kod malenog ,djeteta uzrokovatiocaJ<: opasno s,manjenje volumena plazme.oS d11uge strane manja viskoznost Gastro­grafiina porvecava mogu6nos,t rpirelaska ,kon­trasta u dišne 01,gane. To je i razlog, daose nakan prvih odušev1jenja, Gastrografinoprimenjuje samo u odredenim indikaci­jama i to pretdno razredjen i u manjimokolicinama. Primenjuje •se u prvom reduouos1ucajevirna i:nkompletne okluzije gor­njih dijelova praba,vnog ,trakta.o
Vodene ili uljne suspenzijeojo,dnih kont,rasta. Upotrebljavaju se pretežno za ,pregled jednjaka. Geffey !PrepoJ1u6uje Hytrast za ,pregled jednjaka,oželuca i duodenurna kao i debelog crijevaokod malene djece. Njegova p,rednos,t jeoveoma dobar iprikaz sim;mice. No loši okusok01I1trasta zahtijeva dava11je ,putem sonde.oU crijevu absoJ1bira mainje tekucine negoo
,
li Gastrografin. Ipak rnornrno utvrditi daojoš niti jedan dmgi kontrnst nije uspioonadornjestiti barij.o
Prikaz sluznice. -U !Pregledu gastro­intes,tiona1nog tra:Ma je od posebne važ­nosti pri>kaz sluznice. Bol ji prikaz s.Luznice može se postici na nekoliko naciina: 
-upotrebom miikiro(Pulviziranog kontra­
sta,o
-pregledom s manjom kolicinom kon­
trasta, 
-pregledom dvostrukom kontras,tnomo
rnetodom. Pri torne se za pregled želuca 
djetetu daje barij razrjeden s Coca-oolom. 
Time se korigira okJUs kontrasta i dobiva efekt »šurneceg praška«. Metoda je vrlo jednostarvna ,i podesna, a prikaz sluznice bolji nego li klasicnim nacinom pregleda. Metodu dvostrukog kontrasta za pregled debelog crijeva U1potreibljavarno gotovo rutinski. 

-loka1norn aplikacijom kontrasta pu­tem ,sonide na odredeniin1 dijdoviima ga­
,,strointestinalnog trakta (duodenum, tan­ko crijevo). 

Farmako-radiologija gastro-intestinal­

nog trakta djeteta -Pregled gastro-in­testinalnog trakta djeteta može se dopu­niti i primenjorn fanrnaka. To su u prvom redu srets,tva ikoja utje6u na tonus i pe­ristaLtiku pojedinih organa. Upotrebom farnmka moguce je irihrbirati tonus i pe­ristalitiiku ,pojedinih organa ili dijelova pu:-obavnog trakta ih iih napwtiv stimuli­rati. Na taj se nacin rnogu jasni je raz1uciti funkcionalne od organ:s,kih ip,romjena. Or­
iganske se prornjene ip,ri:mjenom farmako­dinamskog djelovanja mogu sigurnije i cjelovitije p:rikazati ,,olakšava 
išto analizu i omoguca:va postavljanje ispravne dijag­noze. No treba 1napomermti da je far,ma­kološko djelovanje neikog preparata na pojedini dio probavinog trakta ovisno o njegovoj .kolicini, duljini djelovanja, me­tabolizmu i dobi boleSITT.ilka, a ne smije se zaboraviti niti konstitucionalno i induvi­dualno reagiranje djeteta. Zbog toga za adekvatnu 1primj,emu farma;ka treba ilmati potrebno iskustvo i jasno odredjene zah­tjeve. 
U djecjoj se far,mako-rndiologiji ,najceš­
ce upotrebljavaju Buscopan, Pro-Banthin, 
Prostigrnin, Solcoray i Nitroglicerin. Pos­
ljednih se go:diina upotrebljarvaju sretstva 
koja il!Jtjeou na motorikiu ipreko h.rmtala­
musa i periformih živcani!h ,centara. Medu 
njima je najrpozmatiji metoklorapramid, 
,
koji •se kod nas proizvodi pod imenom Reglan. Njegorvo je djelovanje rolivalen­tno, jer stimulira motodku i inhibira spaz­me. Stoga se osim u dijagnosticke svrhe upotrebljava i u lijecenju ,
nekih funkcio­nalnih i or,gaiilsrkih ibolesti gastro-intesti­nalnog trakta. 

Vidakovic z. 
Metode radiološke obrade gastro-intesti­nalnih organa. -Za ,dijagnos,tickl\.l. oibradru bolesti gastro-intestilna1nih or,gana djeteita uipotrebljavaj,u se slijedece radiološike me­tode 1p,regleda: 
l.oSniimke ahdomena ibez 111potrebe kon­trasta (razliciti položaji slikanja). 
2.oKontrastne metode s pozitivnim kon­
trasitorn. 
a)oPasaža:o
-vodotoplji-vim kontrastirna,o
-suspenzijom barijevog sulfata,o
(oba naciiIJ.a bez ili s p,rimjenom far-
maika). 
b)oIrigogrnfija:o
-vodotqpljirvim Jmrutrastima,o
-siusipenzijom ,barijevog sulfata 
(oba nacina bez ili ,s priimjenom far­rnaka). 
3.o-Kontrasitne metode s negativnim kon­
traSitom: 
-,šumeci iprašaik,o,
-;p,neumoperitoneurn,o
-retropneumoperitoneum.o
4.oAngiografije:oq:Ortografija,o
seleiktivma arteriografija:o
a.o
mesentericae sup.,o

a.o
coelicae,ospleno-portografija.o


5.o
Liimfogrnfija.o

6.o
Scin,tigrafija.o


Ove se metode medusobno nadopunjrujuoi rnogu se ,kombiniraiti. UIPravo ova ,razno­vrsnost tehnike pregleda, izbor metoda i kontrasta, te primjena farrnako-radiolo­g1je, malažu se svakom pojedi,
da ru nom srucaju -pregled !Prilagodi u:zi:ras,w i v,rsti ocekivamog patološikog rprocesa. Tako nas­taje 1metoda »usmjerene dijagnos,tike« ko­
,ja sasvim si:g1Ur,no daje najbolje rezultate. Pcreduvjet ove metode je najprisnija su­radnja k,lilnicara i radiologa, kako u pog­ledu indilkacije, izbora i nacina pregleda, tako i u trumacenju ·dobivenih nalaza. 
Zaštita. -Pri pregledu gastro-mtesti,nal­nog trakta treba uvijek poduzeti sve po­trebne mjere zaštirte od ionizantnog zra­cenja, jer je pregled vezan u [leposrednoj bliJzini najosjetljivijih origana. Najvažnije je pregled obaviti s min.malnim otvorom zaslona i ,gonade zašit:ititi olovnom prega­cicom. UpotreJba ele'ktronskog pojacava i metode in,direktinog 1snimanja znatno smanjuju ,dozu mepoželjno:g zracenja. No najvažnije je i.kustvo i ,znanje radiologa koje bi-tino ut jece ma brzinu p,regleda. Svaki se 1pregled i:pak mora .doikumen­
zav,ršiti tacijom 'koja je po birojru i !kvaliteti do­voljna da se može postaviti jasna i tocna dijagnoza. 
Summaryo
In the present-day radiologic diagnosis of the child's digestive tract the use of various technical aids allows an eassier access to all parts of the region examined. A proper cho­ice of contrast media and the application of pharmacoradiology makes it possible to see the mucous membrane relief more cle­arly and to differentiate morphologic from functional changes with much more certa­inty. The application of different examination modes and methods is selective by taking into account the age of the patient and expec­ted pathologic changes. 
Literaturao
l.oEbel K. D., Wilich E.: Die Rontgenunter­suchung im Kindesalter Springer, Berlin­Heidelberg-New York, 1968. 
2.oKempe H., Silver H., O'Brien D.: Sa­vremena dijagnostika i lecenje u pedijatriji. Savremena administracija, Beograd, 1974. 
3.oLefebvre J., Faure CI., Sauvegrain J.,oNahum H., Fortier-Beaulieu M., Hassan M.: Traite de radiodiagnostic, Tome XXVIII Masson, Paris, 1973. 
4.o
Morin C., Davidson M.: Pediatric gastro­enterology, Gastroenterology 52: 565, 1967. 

5.o
Schinz H. R., Baensch W. E., Friedel E.,oUehlinger E.: Traite de radiodiagnostic, De­lachaux et Niestle, Neuchatel, 1968. 

6.o
Silverberg M., Davidson M.: Pediatricogastroenterology: A review Gastroenterology, 58: 229, 1970. 

7.o
Silverman A., Roy C., Cozzetto F.: Pedi­atric Clinical Gastroenterology, Mosby, 1971. 

8.o
Vidakovic Z.: Osvrt na nacin i moguc­nosti radiološke dijagnostike probavnog trakta djeteta. Arhiv za zaštitu majke i dje­teta, 18: 493, 1974. 


Adresa autora: Prof. dr Zdenko Vidakovic, Institut za zaštitu majki i djece Zagreb, Kla­iceva 16. 

r 7 
RENDGENSKO ODELJENJE INSTITUTA ZA MAJKU I DETE SR SRBIJE, NOVI BEOGRAD 
KONGENITALNE MALFORMACIJE JEDNJAKA 

U DEcIJEM UZRASTU 
Panic, l., M. Mogic, S. Lucin 
Sadržaj: Autori prikazuju diagnosticke probleme kod atrezije ezofagusa, traheoezofagealne fistule sa atrezijom, kongenitalnih divertikula ezo­fagusa i kod duplikature ezofagusa. 
Opisuju tehniku rentgenološkog pregleda i naglašavaju, da je izabranu metodu (kao i kontrastno sredstvo) potrebno prilagoditi malom pacientu, da ne bi došlo kod mogucih komplikacija do težih posledica. 
UDK 616.329-007-053.1-073.75 
Deskriptori: rendgen diagnositka, djete, tehnika pregleda 

Radiol. lugosl., 1; 11-16, 1976 
Uvod -Malforimacije jednjaka, urodje­ne ili stece:ne dovode u manjem ili •vecem s,teipenu •do poremefaja funkcije i •prolaz­nosti ezorfagiusa, što može prouzrokovati ozbiljan poremecaj rn:z;voja deteta, oš,te­cenja zdravija selmndarinim kompliikaci­jama koje se mogu rpoja1Viti, a ·kod ,najtežih anomalija neposredno može ,biti ugroželn život novorodjenceta. ZJbog toga je neop­hodno potrebno iblagov,remeno postavlja­nje ,tacne ,dijagnoze, 1kako bi se preuzele odgovarajuce ,ternpijstke mere ukljucivši i hirurške lkore!k,c.ije. 
Uporno ·povracanje, gubitak teži.nea, cesite aspiracije i plucne inflamatorne kompli­:kacije mladog odojceta su apsolutne indi­kacije za rendgensko is:pitivanje proksi­ma1nih partija digeshvnog trakta. Rend­genolog mora veoma pažljivo i sa velikom dozom opreznosti da ·pristupi pregledu jednjaka novorodjenceta kontrastnim sre­dstvom uz predhodno detaljno upozna­jednjak, kongenitalne malformacije, 

J 
vanje sa kliniokom sli!kom. Pre fU/POtrebe kontrastnog s,redsnva meqphoc!no je pros­vettiti griudni ,koš i aibdome:n. 
Material i metode. -Neiposredm.o po rodjenju, sa l])rvim udisajem, ,vaz;duh isipu­111ja1Va respiratorni tirafot, a odmah .zatim preko .drela i ezofagusa IProlazi u žel'll,dac tanko crevo, •tako ,da runutar rprvih 12h ,mo­žemo .zapaziti ,dosta obilne !kolicine vaz­duha u tribU:hu. U sva1kom s1ucaju aeriza­cija p1uca 1predhodi ,gutanju va'llduha. 
!interesantno j,e naipome,nuti izaipažanja Feinber.g-a, koji je ;primetio sma:njen sa­držaj vaZJdll'ha u žel'Ll!ou i crevima kod disipnoicne .dece, pa cak i rpotpuno odsu­stvo u iZJvesnom broju slucajeva. Ovo je važno imati na 1umu u postavljanju dija­gnoze visoke obstrukcije digestivnog trak­ta u veoma mlade odojcadi. U sumnjivim slucajevima treba ,pokušati da se uvede kateter u duodenum i :preko njega insu­

12 PaniC I., M. MogiC, S. Lucin 
fbra izvesna kolicrna vaZJduha, da bi se prilkazao lumen creva. Takodje, može se upotrebiti jodno kontrastno sredstvo, ko­je je prilagodjeno za ispitivamje <ligestiv­nog trakta. Kada ne posvoje znaci opstruk­cije, obicno posle 24 sati vidjamo u celini dilatiran intestinalni trakt progutanim va.zduhom. Jednjak u dece, pokazuje dosta široke varijacije u kal.bru i dužini u za­visnosti od vo1umena sadržaja i pritiska. NormaLne krivine i suženja jednjaka, ,k.oje se vidjaju kod odrasliih, manje su prisut­ne u odojca:di i male dece. Jedino su kon­stantna suženja na pocetlm i završetku, kao i na mes<tu UikrMa:nja sa lukom aorte. 
Jednjak, odnosno njegov lumen se može radiološki prikazati jedi,no ispunjavanjem kontrastnim sredstvom. Progutani ili re­gurgitirani vazduh može na snimku ocrtati unutrašnje konture ezofagusa i mi smo imali prilike da vidimo vazdušni stub uaprojekciji zadnjeg medijastinuma kodadece sa dilatiranim jednjakom razhcitogauzroka. Narocito je ruocljiva kolekcija vaz­duha u proksimalnom, jace proširenomasegmentu ezofagusa kod kongenitalneaatrezije, odnosno izrazite steno.ze. Medju­tim, ·ovaikav nalaz se ne ,može uzeti u pro­ceni JPromena na jednjaku kao punovre­dan.a
Suspenzija sulfata barijuma pokazala se kao odlicno kontrastno sredstvo za ispi­tivanje gastroi,ntes,tinalnog trakta, ali ipak postoje izvesna patološka stanja, naro­cito u dece, gde primena istog može iza­zvati štetne posledice. Narocito je o:paSQla pri:mena ov.trastnog s,,kod 
og Jwns,redstva malformacija jednjaka sa sumnjom na prisutinru lkomun.kaciju sa raspiratornim sistemom ili rkod stanja gde postoje znaci perforacije i komunikacije sa okolnim tki­vama, jer se sulfat barijuma, iako indife­rentna materija, :prema tkivima organiza­ma ponaša 'kao di5iperzno strano •telo. 
Danas imamo na raspolaganjru i u vodi 
rastvorljiva jodna kontrastna sredstva 
obogacena aditivnim supstancijama za 
ispitivanje gastrointestijnalnog trakta, 
koja u potpunosti mogu zameniti sulfat barijuma, kao što je to rupr. Scheringov »Gastrografin«. U nekol.ko s1ucajeva atre­zije jednjaka upotrebili s,mo fiziološkimarastvorom razredjen .
»Propyliodon-Cilag«.aPregled jednjaka smo obavljali rriajceišce uaI kosom položaju kako bismo iz,begliasuperpoziciju kicmenog stuba i grudneakosti. Od slucaja do slucaja primenji·valiasmo i druge položaje u :kojima smo uspe­vali naj,
bolje prikazati patoanatomske pro­mene, u uspravnom kosom ili ležecemastavu.a
Rezultati. -Astrnzija jednjaka je naj­teža urodjena anomalija koja zahteva rano dijagnosticiranje i hitnu hiruršku inter­venciju. Uk.oliko se novorodjence ranije uputi hirurgu radi operativnog zahvata, utoliko ima više nade da ce preživeti. Zato 
2411 
se dijagnoza mora postaviti u prvih posle rodjenja. Na ovu malformaciju mora da posumnja lekar još u porodilištu cim primeti da novorodjence vraca unetu tec­nost, a nakupljen sekret 1pljuvacnih žlezda uaždre1u se postepeno izliva iz usta. Važanaje znak zagrcnavanje i nadražaj na kašaljapri pokušaju hranjei.nja, vrlo cesto 1pracenacijanozom. U orvakvim slucajevima najvaž­nija je uloga ren,dgenologa ,koji treba daapotvndi ili iskljuci postavljenu dijagnozu.aPri uvodjenju katetera, što je najboljeaprati ti radiosko:pskim posmatranjem možease jasno videti njegovo savijanje na izves­noj visini jednjaka i vracanj.e, te se vrhakatetera pojavljuje u ždrelu i ustima. Vecaovo je dovoljan ,znak za donošenje dijag­noze. Sada se kateter (POlako izvlaci, tako da njegov v,
rh po.novo dodje do mesta at­rezije i ubrizga 1 ccm »Gastrografina«, ili razredjenog »Propyliodona«. Iz vec pome­nutih razloga ne s1111e se dati sulfat bari­juma zbog opasnosti od aspiracije. Odmah 
•
po obavljenom pregledu treba aspirirati kontrastno ·sredstvo. Na ovaj nacin se pri­kazuje slepi završetaik znatno proširenog proksimalnog segmenta jednjaka. 
Istovremeno posmatramo predeo trbuha 
i ako je homogeno zasencen, bez prisutnih 
kolekcija vazduha, najverovatnije ne pos­

Kongenitalne malformacije jednjaka u decijem uzrastu 
toji traheo-ezofagealm.a fistula ili ako po-s­toji sigurno je zatvorena. A,ko se u predelu aibdomena ,vide nakupine vazduha, on,da se sa sigurnoš6u može tvrditi postojanje komunikacije distaLnog segmenta jednjaka so resipiratornim sistemom. 
Postoji više morfoloških ,tipova jednjaka sa i bez traheo-ezofagealne fistule rp.o mes­tu lokalizacije i izgledu komuniJkacije. 
Prema s,v1m vecim statis·tikama najveci procena,t (1preko 90 %) otpada na atreziju proks1malnog dela jednjaka s aikonmni­kacijom ,stab-la i dis­
traheobronhijalnog talnog segmenta. 
Kod ove ainomalije postoji ruvek prisutna aspiracija unete hrane ili ,sekreta iz ždrela uapluca, :pracena infiltrativnim i atelek­taticnim zasencenjima.a
Kom.geni tal-nu ezofago-traheo-bronhij al­nu fistulu bez atrezije znatno je teže di­agnosticira ti, ,kako klinioki, tako i radio-loš.ki. Napadi gušenja i kašlja, praceni ci­janozom i hronicnim ,pneumonijama su konstantni sin1;ptomi, a posledice su aspirnc1Je ezofagealnog sadržaja preko p.risutne fistule u traheju i brornijalnoastablo. Kod oviJ.1 slucajeva ,mora se cestoaputa rprimeni,ti posebna tehnika pregleda.aPreko katetera se unosi vodeni rastvorajodnog preparata u ,s,re,dnje i donje partijeajednjaka u ležecem stavu na trbuhu uaprednje levom kosom položaju. Pošto jeanajcešce ifistulo:mi kanal upravljen naipredai naviše prema zadnjem zidu -traheje, nje­gova vizualizacija je olakšana obaranjemastola tako da je glava pacijenta niže polo­žena. Plac deteta i za to vezano povecanjeatenzije intramedijastinalnih struktura,aolaikšava prelaz kontrasta u lumen fistule.a

Kongenita1ne stenoze najcešce su u do­njem delu jednjaka i mogu biti potenci­rane sekundarnim zapaljivim promenama ili zadebljanjem sluzokože. Dugo vr,emena mo.gu da ostanu nep,rimetne ili sa nezmtt-

14 Panic I., M. Mogic, s. Lucin 
nim disfagicnim tegobama sve dok se zboig sekundarnih manifestacija ne •raZIVije jaca stenoza i bolest 1postane manifesnija. 
Ova anomalija ,na-staje .rno posledica ne­potpune reikanalizacije fetaLnog epitelijal­

•rr10g puta ili 1okalizovane hipertrofije cir­k,ula,rne musk1Ulatiure. Sekundarno steceni postna-talni ezofogitis i nar,ocito .pepticni ezofagitis u distalnom delu jednjaika teš'ko se može radiološ!k:i izdiferencirati od ikon­genitalne stenoze. Durplikatl\.lre jednjaka se rnogu javiti u vi,a ITTa razlici­
še oblika, tom mes1tu ,u zadnjem medijastinumu. Naj•cešce 1s,u '.l)Otpuno odvojene od lumena jednjaika i tada se ne mogu razlikovati od dnug.h medijastifilalnih 1tiumora i cis·toid­nih •tvorevina. Ukoliko po-stoji ikomunika­cija sa ŠUjpljinom ezofagusa, onda se mogu rpriikazati isipl\.lnjaivanjem !kontrastnim sred­s:tvorn, 
,U:pomo poviracanje odojcadi sa progre­sivnim gubinkom težine i ponekad sa pri­·Sll.lstvom scveže ikrvi u povraoenom s-adržajuemogu biti uzroikovani hiatus hernijom,erazlicitog oblika i opsega. Ovom prilikomene bismo ulazili u detaljnije analize pato­anatomsrkih aibnonmalnosti ezofagogastric­nog sipoja i ezofagealnog otvora na dija­fmgmi ikoji us1ovijavaju hiatus hemiju,evec bisn10 samo napo:menuli da je osnovniei najbitniji preduslov širi hiatus. Regurgi­tacija kiselag želudacnog sadiržaja 1\.1 donjeepa:rtije jednjaka u1hrzo dovode do ezofa­gitisa, ulceracije i •selmndamih ožiljnihesitri:knura uz \Pogoršanje klinickih simpto­ma. Radios:kqpskim pregledom se možeenaci ,nešto 1kraci i rp,ovijen jednjak, cestoerproširemog lrumena sa ezofogogastricnimespojem u ,gmdnoj dilllplji koja je deformi­sana. Nekad je predeo 1kai11dije niže polo­žen, •pa cak i na normalnom ,mestu, a deoeforniiksa že1udca 1prominira •pored jednja­1ka .kroz hiatus iprema donjem delu levogehemrtoraNsa.eKl:izajruce hiatus hernij,e kod doce .nismo iJmali prili!ke da dijagnosticiramo. 
Od stecenih malformacija jednjaka naj­cešce su inflamatorne lezije rpracene spaz­mom i stenozorn u zahvacenom delu. Hro­ni6ni rulcerorzini ezorfagi,tis u dece obicno rnastaje seikiundarno rposle gutainja nekog ikausticnog sredstva, na sre6u u zadnjoj deceniji se daleko -redje vidja. Usled raz­voja ožiljnog -tlkiva postepeno nastaje ste­noza razli,citog s,tepena i prostranstva sa proširenjem lumena u rproksimalnom delu. Stenoza je obicno tuibularnog tipa sa ne­ravnim ivicama i uz pozitivne ainanrnes­ti,cke podatke, nije tešiko postaviti pravu dijagnozu. 
Ahalaeija ezofagusa u dece je dosta retka maliformacija i prema nižem uzras·tu sve je redja. Prema velirkom statistickom ma­terijaiu Mayo klinike od ukwpno 1290 slu­cajeva samo 4 % pacijenata su bili ispod 



Kongenitalne malformacije jednjaka u decijem uzrastu 
14 god. starosti. Klinicki znaci nastaju postepeno u ,toku više meseci sa teškocama pri gutanju, zaostajanjem u rastiu, gubi­tak težine i m.ajvažnije povracanjern nes­varene hrnne. U ,pocetku radiološki nalaz pokazuje umerenu dilataciju jednja,ka sa pow-ernenim pojacanim peristaltick.im ta­la.sima i zaostajanjem kontrastnog sred­stva u jednjaku, da bi kasnije nastalo jako proširenje lurnena, guibitak tonusa i ot­sustvo peristaHickih pokreta. 
Jednjak se poSttepeno sužava prema kar­diji cija šio:ina ne prelazi cesto puta deb­ljinu p,u:nijeg konca, oštrih i rnvnih kon­tura. U izraženoj fo11mi ove malformacije, stub vazdlllha u fo11nikStu želudca je redu­ciran, a ponekad i odsutan. 
Barijumska suspenzija pasivno pada ikroz retiniranu teanost, a ostaci hrane u jednja,ku mogu davati nepravilne defekte uapunjenju. Ovako razvijena radiološkaaslika je tako 1karakteristicna da do21volja­va pos,tavljanje taane dija,gnoze, uz rela­tivno laik.o difornnciranje od suženja druge geneze: kongem.italne stenoze, spa211na, ne­oplazme, i fibrorzne strilMure. 

Patoanatomsike studije ,ukazuju k.od ove malformacije na defokt 1u holinergicnoj intervenciji jednjaka i neuromuskulamu disfunciju. Etiologija oštecenih i.li odsut­nih ganglijskih celija m,ije poznata, ma:da je neuromus,kularni degenerativni \Proces. nagoveštoo. 
Za ,razliku od ahalazije, halazija· ili re­laksacija ikardije može biti ,dos1:a cest uz­rak [POVracanja u male idece i odojcadi. Nastaje, takodje ,kao ,posledica neuromus­kularne disfunkcije. Javlja se obicno ubrzo posle rodjenja i manifostiuje se uvidu po;v­racanja, narocito posle hra[ljenja kada se pacijent [>Oloži u horizontal[li [Položaj, i pri :rodrigirvanju. Pov,racanje može dovesti do stagnacije u ra.zivoju i rastu, a u težim s1ucajevima i ,do gUJbi1!ka ,težiine. Pri ,rndio­skopSlkom ,pregledu jednjak i že1udac se nesmetano i ,laik.o 1pune, a !kada se dete položi u ležeci stav, pada u oci izdašan gastroezofagealini refl'll/ks ·kiroz široko otvo­renu ka11diju, ,bilo da nastaje spontano, bila da se i:zazove neznatnim pritiskom na trbuh. 
Kada odojce ojaca, ova maLformacija spontano i,šcezava, dovoljno je crnalog (Pa-

Slika 6 -Halazija ili relaksacija kardije sa širokom otvorenom kardijom 
Panic r., M. Mogic, s. Lucin 
cijenta cesce hraniti rnanjim 'kolicinama, a posle obroka zadržati ga u 1t.l'sipravnom j-li polusedecem stavu 30-60'. Mi smo za­pažali regm:,gitaciju kontrastnog sredstvaauaizves,nom brojru slucajeva kod asimpto­maticne dece i cini nam se poJipuno is­pra\nna postav:ka Blanka i Pew-a, da je zaa<postavljanje dijagnoze halazije bitno naciašiirnku •kar.diju, oslabljeni tonus jednjakaasa smanjenim rperistal<taokim polwetima uzaprisutnu •sipecificnu klinicku sliik,u.a
Zakljucak. -U etiopatogenezi povra­canja i nemupredovanja u težini i razvoju odojcadi i ,male dece malformacije jed­njalrn zauzimaju veoma znacajno mesto. 
Rendgenolog mora tacno i na vreme da postavi dijagnozu, kaiko bi se preduzele odgovarajuce terapijske mere. Uobicajeni nacini pregleda jednjaka se moraju deli­micno izmeniti i prilagoditi malom paci­jentu, a i.bo.r •kontrastnog sredstva mora da bude ,takav da i u slucaju eventualnih komplikacija za vreme •pregleda ne dodje do težih oštecenja. 
Suammarya
Atresia of the esophagus is the most impor­tant anomaly. There are severa! morphologic types. More than 90 O/o comunicate with the trachea or of one of the primary bronchi through the inferior esophageal segment. 
Congenital tracheoesophageal fistula witho­ut atresia is difficult to identif-y, because the thracheoesophageal fistula is inconstantly pa­tent. There are two major variations of the congenital stenosis. First form consists of a long segment of narrowing and the other form shows a narrowing occupying 2-3 mm, at the junction of the distal third and pro­ximal two-thirds of the esophagus. 
Congenital diverticulum at the pharyngo­esophageal junction is rare but may be pre­sent in the first months of life. 
Duplications of the esophagus are similar to other rnediastinal tumors and cysts and usually lie in the posterior mediastinurn. 
Literaturaa
l.aCaffey J.: Pediatric X-ray diagnosis,aYear Book Medica! Publ., Chicago 1961, 537. 
2.a
Jarvis J. L., J. Nadelhaft: Water solu­bile radiopaque rnedia in the roentgenogra­phic exarnination of the alirnentary tract in infants and children. Pediatrics 25; 840, 1960. 

3.a
Holt J. F., C. Haght, E. J. Hodges: Con­genital atresia of the esophagus and trache­oesophageal fistula. Radiology 47; 457, 1964. 

4.a
Vargas L. L. et al.: Congenital esophagealastenosis, N. Engl. J. Med. 255; 224, 1956. 

5.a
Magilner D. A., J. H. Isard: Achalasia ofathe esophagus in infancy. Radiology 98; 81, 1971. 

6.a
Blank L., W. L. Pew: Cardio-esophagealarelaxatio studies in the normal infant. Am. J.aRoentgenol. 75; 540, 1956.a


Adresa autora: Dr Ilija Panic, Zmaj Jovina broj 52, 11000 Beograd. 

KLINIKA ZA DEcJE BOLESTI U SKOPJU, INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU, SKOPJE 


RADIOLOšKI ASPEKTI KOD CELIJAKIJE 
Vlaški R., N. Grivceva, M. Andreeva 
Sadržaj: Autori su kod 40-ora dece sa histološko potvrdjenom dia­gnozom: celijakija, praucavali rentgenološke pramene u kostima i crevu. Kod 82,5 % dece pranadjene su osteoporaticke pramene a kod pregleda gastraintestinalnog trakta nadjen je visok pracenat hidraaericnih nivoa i dilatacija tankih creva. 
UDK 616.34-073.75 

Deskriptori: rendgen diagnostika, celijakija, kosti, crevo, djete, pramene 
Radiol. lugosl., 1; 17-20, 1976 
Uvod. -Malapsonpcija liposolubilnih vita:m.na i minerala u toku celija!kije do­vodi do teških promena u koštanom sis­temu decjeg organizmae1. Skeletne abnor­malnosti ima ju najcešce ;karakter izražene -osteoporo.z.e i po.remecaja koštane 
,matu­racije. Disocirnni poremecaj apso.rpcijeekalcijuma, vitamina D, proteina i drugihesastojaka hrane, daju kompleksne prome­ne u kostima koje cesto susreceimo kaoerahit2• Nedovoljna apsorrpcija mineralaekao i njihov gubitak sa dijar-ejama ili vo­luminozni!lll masnim stolicama, dovode doe,promene tonusa muskulature poremecu­juci 1pasažu hrane i intestinalni-h sokovae,sa pojavom h.droaeric,nih nivoa ili »subi­leusni,h stanja«. Pregledni snimci a,bdome­na •pokazuju ,prošiirene, meteroristicne vi­juge tankog creva sa mestimi,cno nepravil­no rasporedjenim hidroaeri,cnim nivoima,edok pasaža barijrumskog 'lrnntrasrt:a i se­rij siki sn-iJmci t3illkog creva otkrivaju po-
J 
remecaj motorne funkcije gastrointestinal­nog trakta. Zavisrno od promena, !Pasaža je produžooa u že1uou i debelom crevu a -sk,ra6eina u ta'Illkom crevu što ius'1Q!Vljujee
,stagnaciju kontra-stnog sredstva, njegovoesegmenti,ranje ili flolmliranje. Dilatacijaepro:ksimalnog i srednjeg jejunuma, cijie
lun1en može biti 2 do 3 puta širi od nor­malnog, je karakteristican znak i veomaecesto se s,usrece kod bo.lesnih od celija­kije.e
Posle prvih opisa r,
entgenološldh ip.rome­na od Maclkie 1933 g. sve cešce se izveštava da su promene nespecificne i da baziraju uecrevnom nrujeu 111 prisustvu vece kolicineesluzi !kod idece. 1949 godine Frazer, Frenohei Thompson su izazvali iste promene »inevitro«, i dokazali da su iste u.zrokovaneeveliik.im .sadržajem sluzi u tankom crevu.eRezultati ovih autora potvrdjuju nespe­cificnost segmentacije i floikuladje bari­juma kao rentgenološkog nalaza kod ma­

Vlaški R., N. Grivceva, M. Andreeva 
lapsor,pcije3 • Anderson i sar.4 1952 godineinaglašavaju važnost dilatacije tankih cre­va kao karakteristicnu promenu kod ma­lapso11bcije i nastoje da eliminiraju arte­fakte izazvane promenom fizickih svojsta­va barijuma. I.zibell i sar.5 Jrno i drugi au­tori, susre6u kod 70-90 % bolesni!k:a saicelijacnim sprue rentgenske p.romene iito: dilataciju -kao pouzdan znak, a flo­,kulaciju i segmentaciju barijuma -kaoicestu promenu. Miller i sa.r.6 UJpotrebomi»enteroclysis« tehnike izbegavaju nespe­cifione promene i isticu da je dilatacijaicreva stalan i tipican si,mptom u celijakije.i
I pored toga što su ovi nalazi nespe­cificni za celijaJk:iju iz rndova mnogih aiu­tora uocavaimo da se kod velikog procenta slucajeva, sa histološki :potvrdjenom di­jagnozom, susrecu opisane rentgenske ,promene7 • One nisu jedinstveni ikiriterijumiza dijagnow ali njihovo postojanje pot­krepljuje sumn:ju š1to u s1klop,
u sa drugim isipitivanji,rna i,ndicira tcmkocrevnu bio;p­siju. 
Materiali metode. -U periodu 1970­1974 godine od dece hospitalizirane na kli­nici za decje bolesti izdv,ojena je grupa .od 40-oro dece sa 1klinickmn slikam, bio­hemisko-la:barntoris1kim nalazima i histo­loško,morfolo.kim promenama •tankocrev­ne s1uznice, dijagnosticimna tkao celijakija. Uzrast dece je od 8 meseci do 10 godina. TLrajanje bolesti u dece je razlic.ito i ki-ece se od nekoliko meseci do nekoliko godina. Od 40 isipitane dece kod 33 je nadjena poroza kostiju od laikšeg do tefog stepena, izražena u smanjenju spongioze i istanje­
nju knrti!kale. E,pifizna prozraona jedra, usporen razvoj i zaostajanje u koštanoj maturaciji rprema uzrastu dece, susreli smo ,kod 28-oro i•spitanah. Od 40-oro dece samo 1kod 5-oro je verificiran kako rent­genski tako i biološki rahitis. 
Na ,tabeli 1 date su vrednosti :kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze u krvi kod dece sa rentgenološkim promenama. Postoje biološke p.romene samo tkod S.oro dece sa flor1dnim rahitom i kod 2-oje dece sa zna­cirna sekundarnog hipoparatireoidizma. 
U toku <lijete bez gl!utena i teraipije sa vi,taminom D i 1kalcijumom sa poboljša­njem 1klim.i•cke slike osnovne boles·ti, rent­genske p,romene znatno •su se popravile. OsteCJtPOroza kod težih siucajeva održavala se duže vremena. 
I pored to,ga što mnoge druge bolesti da ju slicne rentgenske promene u gastro­in testmalnom traktu, 1kod celijaikija one su ceste. Norimalni rentgenski ,nalaz, med­jutim, nije redak -š-1:o isto taiko ne osiporava dijagnozu. Pregledni snimci aibomena kod 
Tabela 1 -Vrednosti kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze u krvi kod dece sa rentge­nološkim promenama 
Normo  Hipo  Hiper  Ukupno  
Caimg%  27 81,8 %  6 18 ,2 O/o  33  
Pmg%  26 78,7 %  5 15,1 %  2 6,2%  33  

Alkalna 
23 5 

fosfataza 
69,6%;i15,2 O/o 

K. J. 
Tabela 2 -Prikaz rezultata preglednog rentgenskog snimanja abdomena kod 31 deteta i pri­kaz pasaže intestinuma sa kontrastom 
Pregled Rtg 
Intest. pasaža na kontrasti 
abdomena 

Hidro aericni bez dilatacija 
usporena zabrzana flokulacija 
nivoi promeni na creva 
23-74,2%i8-25,8 %i10-58,8 %i7-41,2%i14-82,3 %i6-17,7 %i
Ukupno 31 Ukupno 17 
Radiološki aspekti 
31-og deteta daju sledece rezultate: hidro­aericni nivoji SIU regisrtrirani kod u 23-jeadece, bez promena u 8-oro dece. Kretanjeabarijumove ,kaše praceno u odredjenimaintervalima dalo je sledece: us:porenu pa­sažu kod l0°oro, stagnaciju barijuma uaželudcu u 4 deteta, uibrzanu pasažu u 7-oroadece; flokulaciju kontrasta u 6-oro deceaod 17 isrpitanih.a
Dilatacij/\1 tankih creva zapazili smo u 14-o.ro od 17-oro isipitanih. (Tab. 2).a
Uporedj/\ljuci ,rentgenološke nalaze saaabsorpcijom ksiloze (D ksiloza test) kao i dnevnom eksk;recijom masti preko feka­lija, uocavamo ipostojanje odnosa izmedju stepena poroze i niske aps··orbcije ksiloze i visolkih ;vrednosti ekskretiranih masti fe:kalijama. {Tab. 3). 
Sa ta:bele 4 vidimo izraženu korelaciju izmedju stepena ozljedjenosti tanikocrev­ne nmkoze i postajanja ,rentgenološlkih promena. Od 34-oro biopsirane dece u 22-oje su nadjene teške promene na sluz­nici a kod iste su registrirani: izrazita po-
Tabela 3 -Uporedba apsorbcije ksiloze i dnevne ekskrecije masti sa fekalijama te ste­pena poroze 
D xylosis 
1-9 10-14 15-19 >a20a
mg% 
Poraza 19 10 4 
Masnotii  
dnevno  >a20a 15-20  10-14  5-9  
gr.  
Poroza  5  14  13  


kod celijakije 19 
roza, zaostatak u koš,tanoj maturaciji, rahiticne prome:ne, hidroaeri,cni nivoi i µsporena pasaža kontrasta sa dilaJt:acijom tankog creva. Kod dece •sa pocetnim pro­menama u sluznici /\1 2-oje se susrece samo pOTOZa. 
Rezultati. -Naš pokušaj da odvojimo rtg pramene skeleta, gastrointestinalnog trakta prema khnickoj slici bolesnika, promene u laboratorij-skiim ispitivanjima i stepena oštecenosti sluznice dao nam je siedeci za:kljuca:k: u:kolilko bolest ima :pro­longirnn tok i nje.no rdijagnosticiirnnje je uakasnijem uzra:stu, tada osteoporoza, za­ostatak u rastu i Jrnštanoj matu.raciji do­miniraju. Kod iste dece je rprimece:n veliikiaabdomen sa anamnest.okim podatcima oastalnim abdominalnim bolovima i »krce­njem u crevima«. Prngledni snimci abdo­mena redovno su bili lkarakiteristicni zaa
1
avo obolenje nezavisno od konzistencijeai broja stolica.a
Iz našeg iskustva mažemo da zakljucimo da rndiološike pramene u sklopu sa kli­nickom slikom i biohemiskim >tes,tovima doprinosile su indikaciji za tanJrnorevnu biopsiju i cesto puta bile potv.sa 
rdjivane nalazima histološ1wg pregleda sl'll1Zl1ice. 
Zakljucak. -Radiološke promene kos­tiju kao i ga:strointestinalnog trak,ta is:pi­ti,vane kod 40-oro deoe bo.lesne od celija­kije, cija je dijagnoza u 34-oro iPOtvrdena sa tankocrevnom biopsijam, bile su ka­rakteristicne za obolj.enje. Naj,cešca pro­mena je osteoporoza kod 82,5 % i za:osta­tak u koštanoj matu.raciji kod 70 % od 
ispi:tanih. Od 40-oro dece samo kod 12,5 % 
Tabela 4 -Prikaz odnosa izmedju stepena registrovane su rahiticne ipromene. Isipi­ozledjenosti tankocrevne mukoze i postoja­tivanja gastro:iintestinalnog trakta su po­nja rentgenoloških promjena kazala visoki procenat pojave hidroaeri-c­

Stepen promena na mukozi nih nivoa na preglednim snimcima abdo­mena kao i dilataciju tankih creva. Flokulacija lrnntrasitnog ,sredstva je zabe­
Poroza 22 2 1 1 ležena u 17,7 % od ispitanih 17, dok je 
Nivoi 22 1 

Rachitis 3 2 pramena tranzita kontrasta primecena Zaostn. vo matur. 20 2 
kod svi,h 17-oro. 

20 Vlaški R., N. Grivceva, M. Andreeva 
Summary Literatura 
Radiological changes of the bones and gastrointestinal tract characteristic for co­eliac disease were studied in 40 children. In 34 of them the diagnosis was confirmed by small -bowel biopsy. The most frequen­tly observed change was osteoporosis (82.5 % of observations) and a retarded maturation of the bones (70 % of observations). In five out of 40 children changes characteristic for rachitis were found. Floculation of the con­trast media was observed in 17,7 per cent of the studied cases, while contrast transit was changed in all studied cases. Although the observed radiological changes are not specific for coeliac disease, they do contribute to the establishment of the diagnosis. 
l. Berger, H.: Handbuch Kinderheilkunde, Springer Verlag, Berlin 1965. 
2. 
Nelson, R. et al.: Lancet, 1973, 1, 248. 


3. 
Frazer, A. C. et al.: Brit. J. Radiol., 1952, 25, 526. 


Izbell, G. R. et al.: Amer. J. Roentgenol., 1969, 107 159. 
Miiller, H. et al.: Coeliac disease, Proceed­ings of the Second International Coeliac Symposimum, 1974. 
7. Astley, R.:Ann. Radiol., 1965, 8, 2. 
Adresa autora: Prim. dr. Radka Vlaški, Kli­nika za decje bolesti u Skopju, Skopje, NR. Makedonija. 
r 7 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU 
KLINicKE BOLNICE »DR. M. STOJANOVlc« 
INSTITUT ZA ZAšTITU MAJKE I DJETETA, ZAGREB 


RADIOLOšKA DIAGNOSTIKA KRONicNIH KOLOPATIJA DJECE 
Klaric R., D. Katunaric, Z. Vidakovic, D. Kovacevic, D. Boric 
Sadržaj: Kronicne kolopatije u djece u poslednje vreme se cešce dia­gnosticiraju. Kod toga je znacajna pravilna indikacija i dobro izveden radiološki pregled. Diagnostika bolesti kolona moguca je samo sa pri­mjenom metode dvostrukog kontrasta. Autori iznose vlastita diagnostic­ka iskustva. 
UDK 616.348-036.12-073.75-053.2 

Deskriptori: rendgen diagnostika, probavni trakt, kolopatije, djete 
Radio!. lugosl., 1; 21-26, 1976 
L 

Uvod. -U posljeclmje vreme se sve cešce nalaze kronicne kolopatije ikod ,djece. Di­:
jelom su torne llZirok zna1t:no poboljšane mogu6nosti rentgenske dijagnostike 1pro­bavng trakta djeteta, posebno na;kon ruvo­djenja eleikitranskog [POjacivaca i TV lanca. Drugi ruzro'k cešceg otkrirvanja 1kolopatije su povecane mogucnsti s'Vrsishodne tera­pije, pa tirne i veci interes ·klini,cara ,za što tocnije dijagnosticiranje avaJkovih iproce­sa. Vjewjatno je, osim toga, rporas,tao i morbiditet uvjetovan [IlJ}Ogob.roj,
nijim eko­loškim ciniocima. 
Materijal i metode. -U ;j_(lroni,cne ,kolo­patije s,padaju u prvom redu nespecificne kronicne U!pale, ulce:rozmi \kolitis i granu­lomatozni enterakohtis. Ovdje smo u!klju­
,
cili i Hirsohprungovu bolest preroda se radi o anomaliji mamj,kavosN •submlllkoz­nog mienterickog ,pleksusa, ipa strogo uzevši ne bi spadala u ovu grupu bolesti. No kli,nicka sli,ka, te moguci ira:zvoj ,deku­
1
J 

bitusa stijenke ikolona zbog stalno 1pri­sutnih obilnih fekalija, kao i rijetka pojava ,presaikralnog celulitisa, 1ponukali su nas da i rto stainje ukljucimo u kronicne Jrnlo­patije. 
U dijagnostici 'kronicnih ,kolopatija dj,ece, pravilno imdiciran i .dobro izveden radiološki pregled predstavlja temeljnu pretragu. Iriigografija p:ruža dragocjene podatke o rpatološlki,m Zibivanjiima ru 1kolo­
,nu, illjihovoj lakalizaciji i otpsegu, te od­nosu i event:Jua1nim ,promjenan.na u okol­nim strll1'k1mrama. Pri torne neobicno važ­nu ulogu igra rtohko nagla·šavana, a još uvijek zanemarivana pretho:dna dobra ,pri­prema bo1esnika za pretragu. Danas se go­tovo ne može zamisliti suficijentna dijag­nostiika bolesti kolona bez 1prirmjene me­tode dvos,tvukog !kontrasta, ,koju rutinski primenjrujejmo, caik u s.lucajevima svježih formi ulceroonog !kolitisa, koje neki autoa,
ri 
(1) smatraju kontrai,ndiikacijom za pri­mjenu te metode. Dobro vod jena ,pretraga,a

Klaric R., D. Katunaric, z. Vidakovic, D. Kovacevic, D. Boric 
s ra2;umnim oprezam pri insiuflaciji zrnka, pokazala ·se optimalnom i dosada nismo imali znacajnijili komplikacija. 
U ranoj djecjoj dobi, Olbicno prvih par mjeseci života s,sliku 
usrecemo [Il ega­,k o 1 ona. Premda se ipr.i .tome najoešc-e (PO­mišlja i radi o agangliozi u submukoznom i mijenterickom pleksusu, etiološki dolaze uoobzir meha.nicki i [PSihogeni megakolonokoji se obi,cmo mogu bez potešikoca :razli­kovati. To narociito vredi za potonji, ,kojio
1se javlja ru djece ru dobi 2-3 godine, koja su dotad imala uredne stolice, a smetnje se ja'Vljaj,u ipsihogeno ko :re2;ultat forsira­nog 1priivikaivanja i treninga iU:Sipostaivljanja higijens1
ke na'Vike defokcije. To je moguce irazluciti 1Vec i anamnestiaki. 
SU!lllnja li se na agangliozu irigoslkopsiki se trnga :za (relativno) sruženhlll segmen­1
tom, 1kojem Zibog ,smetnji inerva:cije [Ila­nj;k,a [IlOC [Jropulzije, a 11..l 90 % slucajeva je lokalizirana u rektosigmoiidnom rprije­lazu .trp 1). U 'Vec .razvijenoj 1klinickoj 
,
slici se vidi, osiim suženog odsjec:ka, dila­tacija ,oralnih dijelova s odeibljarnjem sti­jenlke, uvjetovane konwenzatornom hiper­trofijam -longitudia1ne i cir1k,uliarne mus­klulature. P.ri toj lokaciji rpromjena oba­vezno ,radiimo i rprofilnu sli1lm zbog jasni­jeg rpdka2;a S1Uženog ,segmenta, te analize presaikralnog !JJroS•torn (sl. 1). On je obicno UJmjereno (Proširen :zibog vec spomenutog odebljanja ziida Jcolona, te izrazi<to širok uosJucajevima ipoja'Ve rp,resaikra-lnog celu­litisa (2). Osim rnaj,cešceg ,tipa I izgledoaga:ngliornarne zone se može javiti u još 
-4 oibhka. 
Ko:d Uiputne dija:gnoze Hirschprungove bolesti ili Sll1IDnje na njru, rnzredjujemo ;
,kontrast izoto.n1cnom fiziološkom otopi­nom zbog moguce, iako vrlo ,rijetike kom­p1'iika:eije iil!toksi!kacije vodom (1 : 2). Iz istog irazloga izbjegavamo i rpotpuno pu­njenje 1ko1ona barijem, nailrnn \Što smo prikazali suženi segment i dio oralnog di­latiranog kolona. 
Kad je tkli,ni,

cka i radiološka slika bolesti vec rrazvijena, dijagnoza ne predstavlja prolblem. No potešllrnce se jaivljaju u slu-cajevima J.rnda radiološka slika još rnije manifestna ili uvjerljiva, a postaji :kliinioka sumnja na tu bolest. Tada je nužno uciniti snimke 24 do 48 sati nakon .izvedene irigo­sikopije, j,er se izostana!k evakuacije barija uotom vremenu sJnatra ranim znakomoaganglioze (1, 3). U takvim 
·sluoajevimaomože barij ostati ,retiJniran i do tjedanodana.o
Ulcerozni kolitis i granulo­m a to z n i e n t e r o k o 1 i t i s su bolesti ,koje •se naj-javljaju u adolescenciji 
cešce i 30-im godiinama, IIl0 bi,lježi se rporast uce­
-stalosti u djecjoj dobi (1). U ;veciJni sluca­jeva je klinicki i radiološki moguce raz­luciti ta dva entiteta, naroci<to pri itiipicnim lokalizacijama, no uvijek nije laiko ipovuci 
-oštPu granicu. To vri jedi naroci to za de s­n o s t ran u lokalizaciju ulceroznog koli-

Radiološka dijagnostika kronicnih kolopatija djece 
tisa sa promjenama u terminal:nom ile­umu u smislu »back wash ileitisa« ili 1 i j e­v o stran u lokalizaciju granulomatoznog kolitisa. 
Premda je razlucivanje nekada moguce, rndiofog rno.ra nas<toja:ti š-to podrobnije razliikovati takva stanja, a ne ih poisto­vjetiti. 
Pregled djeteta s dijagnozom ulceroznog kolitisa zapocinjemo !Ilativnom slikom ab­domena, pogotovo ako postaji sumnja na toksicnu dilataciju kolona koja se može razviti i u sv j e ž i m i u k r o­niec ni m ohlicima bolesti. Kontrastni pre­gled je tada kontraindiciiran, jer zbog op­sežnih nekroza stijenke kolona prijeti opasnost iperforacij,e. 
Patoanatomske •promjene u pojedinom stadiju ulcerorznog kolitisa su podloga za odgovarajucu, poznatu radiolo.šku sli!ku. U a ,kut ni m ob 1 i c ima, koji sru ka­ra:foterrizi•prisustvOlffi ulceracij a, vide 

ra:ni se nekoliko ,rasporedjene, sitne spiikule 1kontiura kolona, odnosno <toclca:ste naiku­pine :kontrasta ortog,!Prikazanih 
radno ul­ceracija sl. 2). J>onekad ,su deta-lji vrlo dis­kretni pa mogu izbj,eci ,pregledu. I norma­lan ,kolon može imati spilmlasti izgled 
,
konture, ukoliko kontrast udje ru njego'Ve žlijezde (glaindule kolona), no tada su na­
p
zubljenja jednoli'kog, iravilnog izgleda i rasiporeda, <te :ne bi smjelo doci do pogreš­ne interpretacije. Progresijom bolesti ulce­racije mogu •sezati dU!boko do seroze, ikonfluirati, sa vidljivom ne,pravilnom dvo­strukom ikonturom ·kolona »:popu:t trac­nica«. 
U ir ep a,r a torno m s ,ta d i ju h.iper­
u
tro.f.ira preostala :s1znice što se marrriifes­tira sl.kom pseudol:itpa, vide se -·rn.nogo­broj1ni, razilici•to veliki defekti .punjenja u patološki promjenjenom dijelu kolona, uz ponekad j,oš prisutne ulceracije (sl. 3 in 4). 
Taj oblilk može, ,.bog sli,cne slifoe pred­stavljati diferencijalno dijagnos,ti,6ke po­tešikoce, s familijairnom poliipozom i gra­nulomatoznim enterokolitisom. U prvom slucaju sru defekti jednolike velicine, ras­prostranjeni po cijelom :kolonu, a u gra-


Klaric R., D. Katunaric, z. Vidakovic, D. Kovacevic, D. Boric 

Slika 4 -Reparatorni stadij ulceroznog ko­litisa. Slika pseudopolipa, ostatne ulceracije transverzuma, gubitak haustracija. Djecak 
8 godina 

nulomatoznom enterokoli:ti-su su !Znatno veci nego -li pseu-dopolipi u ulceroznom kolitisu. U tipicnim slucajevima Crohnove bolesti karakteristicno je pretežno desno­strana lokalizacija, a u koliko su promjene izražene lijeva, gotovo je u pravilu pošte­djen rekrum. 
Kronicni stadij je karakteriziran cjevastim izgledom kolona, njegorvim skra­cenjem i depresijam fleksure, brisanjem haustra kao posljedica fibroznih i retrak­tivnih promjena. (sl. S) 
Klasicna lokalizacija g ran u 1 o mat o­z nog en ter o k o 1 iti s a u ileocekalinoj regiji, sa vec razvijenim promjenama obic­no me predstavlja dijagnosticke ,poteško­ce. Kod ove bo-les,ti se osim gr-anuloma­tozinih tvorbi u cekumu i subm111kozi ter­minalnog ileuma vidlji,ve longitudinalne 
Slika S -Kronicni stadij ulceroznog koli­tisa. Isti pacijent, kao prethodno. Skracenje kolona i depresija fleksura, brisanje haustra­cija, ostatni pseudopolipi. Kontrola nakon 
godinu dana 

ulceracije u ileumu, te otocici otecene sluZinice sa iz,gledom poput »J.rn-1-drme«. Promjene zahvacaju i okolni mezenterij sa posljedicarn retrnkcijom cekuma i ter­minalnog ileuma (sl. 6). Postaji sklonost stvaranja fistula sa okolnim strukturama, što pomaže u diferencijaciji prema ulce­roznom kolitisu kod kojeg do fisrtulacije ne dolazi. No u ov.kvim slucajevima di­ferencijalno dijagnost-icik.i dolazi još u ob­zir tuberkuloza, aktinomikoza amebijaza, koje su najcešce smještene u istom pod­rucju i cesto fisll:uliraj.u. U uzna,pr,edova­lim oblicima bolesti se ja'Vljaju strikture, v,rpcastog izgleda »ipoput konopca« na ve­cim dijelovilllla tail.1'.kog i debelog crijeva, a izmedju njih je inter.panirnn nonmalni segment. Na tu sliku se obicno i ;pomiš-lja kada se spomene granulomatozni entero­
Radiološka dijagnostika kronicnih kolopatija djece 


Slika 6 -Granulomatozni enterokolitis. Re­trakcije u ileocekalnoj regiji, sa izgledom ter­minalnog ileuma poput »kaldrme«. Djecak 
15 godina 

kolitis. U tim suženirn odsjeocima kontrast može zaostajati i više od 48 sati (4), kada su svi ostali dijelovi tankog crijerva i ko­lona ispražnjeni. 
Zakljucak. -U dijagnostici aganglionar­nog megarkolona irigografski treba prika­zati mesto i sibUJJanj suženog odsjecka ko­lona sa obaveznim slikarnjem u ,pxofilnoj projekciji, ukoliiko se radi o najcešcoj rnktosigmoidnoj lokalizaciji, zbog analize presakralnog prostora. On je umjereno proširen zbog hipertrofije longi,tudialne i cirkularne rnuskulature iznad aganglio­narne zone. Jako proširenje presakralnog prostora nastaje u slucajevima celulitisa. Premda ulcerozni i granulomatozni ente­rokolitis imaju slicnu radiološku simpto-
n

matologiju ivak je u vecini sLucajeva ro­guce i mifoo njihovo razl:ucivanje. Pri torne pomaže cešca lokalizacija ulceroz­nog kolitisa lijevo, a gramulamatoznog enterokolitisa u ileocekalnom podrucju, te segmentalno u os:talim dijelovirna tankog crijeva. U akutnim i 1kronicnim oblicirna uloeroznog kolitisa može •se razviti toksic­na dilatacija kolona, pa u SUSJPektnim slucajevima radimo nativnu snimku ab­domena. Tada je kontrastni pregled k.on­traindicirnn zbog opasnosti ,perforacije kolona. 
U a::kJutmim oblicima ulcerozno.g kolitisa vide se spikulaste Jmnture kolona tangen­cijalno prikazanih ulceracija, te tockas,
te nakupine 1kontrasta oritoren.dgenogradno pogodjenili ulkusa. U ,reparato;rnom sta­diju javlja se pseudopolipoza, koja se može zamijeniti ,sa raiznim formama poli­poza, familijarne polipoze i granuloma­to.znog enterokolitisa, ,kromi,cni oblici su karakterizirani cjevastim izgledom kolona, njegovim sikracenjem i de:presijom flek­sura, te brisarnjem haustra. 
U granulomatoznom enterokolitisu jav­ljaju se promjene u mezenteriju ileu:rna, ulceracije, termina1nog ileuma i upalni granulomi, ,koji uvjetuju sitne defekte :pu­njenja >)lpoput kaldrme« u terminalnom ileumu, koje su znatno vece od pseudo­polilpa u urceroznom kolitisu odnosno u ostalim oblicirna polirpoze. Postoje uces­tale fi.stulacije ,sa oko1nim organrma i po­vršimom, ikoje s,e u ulcerozmom kolitisu u pravilu ne nalaJZe. U:zmaprndovali oblik manifestira se striik<turama vrpcastog iz­gleda te:cmimalnog ileuma i naizmj enicnim zahvacanjem pojedinih odsjecaka tankog crijeva u kojima 1kontrast može zaostajati dan1ma nakon pasaže. 
Summary 

Recently, chronic colonic disease in chil­dren is diagnosed with increasing frequency. For a correct diagnosis, a good indication as well as proper techniques of examination using double contrast method are essential. 
The authors expose their own diagnostic experiences. 
Klaric R., D. Katunaric, z. Vidakovic, D. Kovacevic, D. Boric 
Literatura 
l. Dreyfuss, J. R. i Janower, M. L.: Radio­logic Examination of the Colon. Goldens Diagnostic Radiology, sec. S »The Digestive Tract«. Ed. Williams and Wilkins Company, Baltimore, 1969. 
2. Caffey, J.: Pediatric X-ray Diagnosis, 4 th Ed. Chicago, Year Book Medical Publi­shers, lnc., 1961. 
3. McDonald, R. G. i Evans, W. A., Jr.: 
Hirschphrung's disease: roentgen diagnosis in infants, Am. J. Dis. Child. 87: 575, 1954. 
4. Ritvo, M. i Shauffer, J. A.: Gastrointe­
stinal X-ray Diagnosis. pp. 378-385, Ed. Lea and Febiger, Philadelphia, 1952. 
5. Lassrich, M. A., Prevot, R. i Schafer, 
K. H.: Padiatrischer Rontgenatlas, Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1955. 
6. Margulis, A. R. i Burhenne, H. J.: Ali­mentary Tract Roentgenology, Vol. II., Ed. 
C. V. Mosby Company, Saint Louis, 1967. 
Adresa autora: Dr Klaric R., Zavod za. ra­diologiju i onkologiju Klinicke bolnice »Dr 
M. Stojanovic«, 41000 Zagreb. 

r 7 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU 
KLINicKE BOLNICE DR. M. STOJANOVIc, TE 
INSTITUT ZA ZAšTITU MAJKE I DJETETA, ZAGREB 

FARMAKORADIOGRAFIJA PROBAVNOG TRAKTA DJEcJE DOBI 
Kovacevic D., D. Katunaric, R. Klaric, D. Boric, Z. Vidakovic 
Sažetak: Prikazani su farmakoradiografski postupci pri radiološkoj dija­gnostici probavnog trakta u djece sa posebnim osvrtom na tehniku i selektivnu primjenu pojedinih farmaka u pojedinim segmentima pro­bavnog trakta kao i specificni efekti pojedinih farmaka na patološka stanja probavnog trakta, koja se radiološki mogu objektivizirati. 
UDK 616.34-073.755.4-053.2 

Deskriptori: rendgen diagnostika, probavni trakt, farmakoradiografija, djete, tehnika 
Radio!. lugosl., 1; 27-35, 1976 

L J 
Uvod. -Autori i.:mose vlastita iskustva Materija! i metode. -Farmakoradiogra­uaprimjeni fanmaka pri olboljenjima jed­fij a se koristi u dijagnostici j,oš od 1898. njaka, gdje se 1pokazao virlo efikasnimagodine tj. od 1pocetka radiološke ere. U metoklorpramid, narocito 1\.1 ,dijagnosticiadijagnosti:ku ,proibavnih organa ona je 
,

patoloških promjena gastroezofageal:nog ruvodjena pos,tepeno, medugo nakon ipri­ušca. Za dinamski priikaz var.ikoziiteta mjen,e ,kontrasitnih sredstava. Njena glaVlila jednjaika :korišten je Pro-Banthin. Za pri­uloga se ,sastoji u razli!kovanju funkcio­kaz ,dinamilke 1patoloških ·prnmjena želu­nalnih od organskih pramjena. ca korišten je takodje metdklorpramid 
Sve vecim napiretkom :radiološke dija­koji se pokazao vrlo 'koristan u dijagnos­gnostiike iproiba1Vnih organa u djece 
naro­

tici ,pilorosipazma i hipertroficne •stenoze ci-to nakon uvodjenja rriovi,h radioloških 
pilorusa. U dijagnostici duodenuma ·ko­metoda rpretraga, prosvjetljenja rputem 
rišteni su Atro,pin, Bus•copan i metoklo­
eleMronskog poj acrvaca i rendgenslke tele­JJpramid. vizije te 1kinofluorografije, fotofluorogra­
Farmaikorndiografija ta<nkog crijeva dje­fije i videografije, mogla je u djecju radio­·ce iZahtijeva posebruu taikti'lm 1pregleda, paalošku gastroenterologiju biti uvedena i se ciljano upotrebljavaju ili inhilbitoriafarmakoradiografija. peristaltilke, to omogu6uje tdetalj.an studijaIaiko se patologija p,roibaV'llih organa pojed.nih ·segmenata ili ekcitatori kojiadjece razliik!Uje ,od one odraslih, ipostignuti 
:,omogucuju cjelovit prikaz tankog crijeva.asu p:rimjenom farmakoraidiografije vrlo U farmakoradiografakoj dijagnostici de­povolj,ni rezultati. To se osabito odnosi belog crijeva primenjuje se Bus,co:pan. na slucajeve kad se patološke promjene 
28 Kovacevi<': D., D. Katunaric, R. 
probavnog trakta ocj,tu ju dinamskim pore­metnj 3/llla. Ovdje je zadatak farmakora­diogra.fije da ili .potencirajuci dinamsku neravnotežru. dovede do potipunije manHe­stacije patoloških 1promjena, ili da ih svo­jim farmakodinamskim djelovanjem pot­puno ,uJdoni, i na taj nacin omoguci prikaz patološkog substrata u punom ekstenzi­tetu. 
Za farma\kodinams;ki studij svalmg ·seg­meinta probavnog trakta u upotrebi su specificna fa,rmaka, koja su ili u stanju da i,n,hibiraju tonus, a ti,me i peristaltiku pojedinih origana ili ona 1koja na,protiv sti­muliraju tonus i rperistaltikru. 
Kako j,e o;pceniito poznato autonomni nervni sistem djeluje a,ntagonis.ticki na gastrointestinalni trakt: :pa,rasiim1patik:rus ekscitira, a simpatikus i,nhiibira :njegovua
t

a:kciju. Prema torne ·parasimpatiikotoniika odnosno smpalitikotika nazivamo ganglio­
,ekscitatorima -stimulatorima, a simpa­t.i,kotonika odnosno ,parasi,mpatikoli,ti:ka ganglioplegidma -inhibitorima odnosno antispazmolicima. P,ri ,torne treba naglasiti da ne postoji uvijek oštra .podjela jer je­dan isti fa.nmalk može ,djelovati na rpoje­dine segmente probavnog traikta J:az.licito, što opet avisi o individualnom reagiranju neurovegetativ,nog sistema, kolicini far­ma:ka, duljiini ,djelovanja, konstituciji, me­tabolizmu i dobi bolesnika. U novije vri­jeme su uvedena u fanma,koradiografiju sredstva 1koja utjeou na motoriiku 1p.reko hiipotalamusa i perifernih nervnih centa­ra. Od njih je naj,pozna:tiji metoklorpra­mid, u nas u upotrebi pod imenom Reglan. Ovaj preparat ima ipolivalentno djelova­nj,e, jer stimulira motorikru i inhibira sipaz,me, :pa se osim u dijagnosticke s:vrhe široko primjenjiuje i u lijecenju rpojedinih fiunkcciona1niih, a i neki organskih ,promje­na. Od mnogih ostalih preparata 1koji nama
1

stoje na ,rasipolaganju, a djeluju preko aiutonomnog nervnog sistema -koristiimo u rpedijatrijskoj radiologiji najcešce Busco­pan, P.ro-Banthin, Prostigmin, Proserin, So1koray i Nitroglicerin ovisno o farrna­kodinamSlkom efektu ikojeg želimo postici. 
Klaric, D. Boric, z. Vidakovic 
Rezultati. -JEDNJAK: Radiofiziologija jednja·
ka, osobito akta guta:nja i gas•troezo­fagealnog ušca •predstavlja jednu od glav­nih poda:ucja farmaJrnradiografija. To se uadjece osobi-odnosi na gastroezofage­
to ,alno ušce na ciju dinamiku ravnotežuautjecu mnagoba:-ojni fanioci, Jrnji mogu do­:vesti do stanja nazvanih halazijom i uadjece znatno J"jedjom ahafazijom. Kao i uaostalih proba:vnih organa glavna uloga ra­diofarmaika se i O'Vldje sastoji u inhibicijiaodnosmo antispasti-cJrn,m djelovanju, te uamanjoj mjeri u stimulaciji peristaltike. Uaslucaje:vima ahalazije, koja je u djece ri-

Farmakoradiografija probavnog trakta djecje dobi 
jetka, naJcesce upotrebljavamo inhibitor Nitroglicerin (jedna to dvije Jcapi subling­valno), ikoji svojim paradoiks.nim djelova­njem na oslabljene i ina:ktivne dilatato,re kardije izaziva temporarnu dilataciju su­ženog segmenta što nam omogucuje prikaz sluznicnog reljefa i diskretno ,prisutne mo­torike, a time i razliikovanje od drugih stenotickih procesa ovog podrucja (sli­ka 1). U djece mnogo cestu halaziju sa 
prikazom gastroezo.fagealnog refluksa kao 
i rijetke hijatus hennije u ovoj dobi, pri­kazujemo najbolje farmakodinamskom primjenom Reglana, buduci da ovaj poja­cava moti.Jitet želuca, a ujed,no odstranju­je u djece redovito prisutnu aerogastriju (slika 2). Reglan dajemo 5-15 minuta pri­je pretrage 0,5do 1 mg/kg parenteralno, subkutano za do_jencad, a intravenozno u 

Slika 2 Farmakoradiografija gastroezofa­gealnog ušca sa Reglanom. Aksij_alna hija­talna hernija sa gastroezofagealmm refluk­
som 
odrasle djece ili primJesano u obliku si­rupa sa kontrastnim sredstvom (1 malu žlicicu), a jednu žlicu za odiraslu djecu. 
Klasicna radiološka dijagnostika variko­ziteta koje nal.azimo i u djece ne daje za­dovoljavajuce rezmltate osobito ako su ovi ograinicenog opsega. Tome je uzrok u prvom redu što sru vene ezophagicae za vri­jeme pregleda najcešce 1kolobirane. Vrlo povo-ljni izvještaji ni:za auto.ra -kao i naša vlastita iskustva 'Llikazuju na z-natno po­boljša,nje rdijagnostike ovih promjena pri­mjenom fanmakorndiografije. U djece se u,potreblja,va gangliQ\Plegik Barnthin i Pro­
Banthin intramuskularno 5-15 mg pola 
sata prije pretrage, koji velikim dotokom venozne krvi izazivaju di-lataciju distalne trecine jednja,ka i znatno bolji uvid u va­rikozi.tete ,pa i one ogranicenog opsega i diskretno prikazane. Prema iskustvi.ma nekih autora pri.mjena ovog far,maka ipo­stiže u 90 % slucajeva rpdkaz varikoziteta jednjaka pa i onda kad oni nisu dostupni ezofagoslwpu, što bi bio veoma veliiki di­j agnosticki napredak. Od stimulatora se 
najcešce u farmakoradiografiji jednjaka 
tiipotreblja,vajru Prostigmin i Proserin. 
:žELUDAC: Patološke promjene na že­lucu u djecjoj dobi su najcešce funkcio­nalnog karaktera, ulkusi •sru veoma rijetki, a tumori još rjedji. Najveci p,robJ.em !l).red­stavlja prilikom rp.retraga dojencadi pri­kaz pilorusa u dijagnostici pilorospawna, odnosno hipertroficne stenorze rpilorusa, kao i ocjena kompenzacije ov.ih rpromjena. Od funkcionalnih rpromjena cešce susre­cemo diskinezije ovisno o ,konstituciji i psihomotornom statusu, koje su obicno lokalizirane u ,podJ:1ucju egestornog rkanala i povremeno pricinjaju dijagnos-ticke po­teškoce. U farmaikoradiog.rafiji za inhibi­cijru srpasticnih rpromjena primjenjujemo u djecjoj rndio1ogij,i Atropin i Busko,pan. Atropin se daje 2-3 dana 0,25 mg naj­cešce i:ntrn,venozno, a nekad i u rWlm ipre­trage, no ,lmko ga -djeca teško podnose ,za­hvalniji i ,znatno podnošljiviji Buscopan, koji se daje ovisno o dobi i rtežini djeteta 
samo jednom intraivenozno i to na dan pre­
30 Kovacevic D., D. Katunaric, R. 
trage ili peroralno 1-3 tablete od 0,01 3 dana rprije pretrage. Efekt ovih inhibitora zasniva se djelovanjem na glatku musJm­laturu, pa se postiže depresija kontraktil­nosti i tonusa želuca, ,te tirne usiporava­nje peris-taltilke i relaksacije pilorusa i hi­1potonija bulbusa, što ola'kšava njegQ!Vo punjenje .i tirne bolji pri:kaz. Naiprotiv met­
,
klonpromid taikodjer izaziva relaksaciju pilomsa, te hiipotoniju i hipokine:m bul­b,usa mehaniizmom djelovanja na hipota­lamus i periferno živcevje. Pri torne je utjecaj na motoriku razlicit od ostalih in­hibitora, jer on izaziva hipertoniju i hi­per;mot,ori,lm želruca i na taj nacin takodjer postiže traženi efeikt relaiksacije pilorusa pojacanjem, a ne depresijom motiliteta že1uca. Primjenjujemo ga u o,bli'ku sirupa (5 mg) koji se rpridoda barijevoj kaši, a efekt je br.ži no kod ostalih inhiibi,tora oso­bito ako se ,primjeni intraveno,zno, pa se manifestira vec nakon 10 minuta. Peri­stalticki valovi rpostaj,u dublji, piloirus se prikaže u cjelosti pojavom -tz. »klj1UJkanja«, pa se može ocijeniti njegova duljina š,to je neobicno važno za procjenu stlllpnja hi­pertrofije {slika 3). Sama dwbiina i)Jeristal­tiokog vala oddava pri torne sipasticku komrponentu. Od stimula.tora još se upo­trebljaiva Morfij 0,01 subkutano 10 ,minuta iprije pregleda. On taikodjer provocira hi­pertrnfiju i hiperkinezu želuca, no njegov efeikat traje svega 15 minuta, a osim toga je iza djecu teže podnošljiv. 
Ledena barijeva kaša koju su u radiolo­š,ku dijagnostiku uveli WeiJntraub i Wili­ams 1949. rgodine predstavlja takodjer ra­diološko dinamsko s-redstvo za stimulaciju 1kineti:ke želuca, no ona se najcešce upo­trebljava za ubrzanje tdka pasaže. 
DUODENUM: Kako je -vec spomenuto Atrqpiin i Buscopan izazivaju hipotoniju bulbusa, za djeou j,e znatno podnošljiviji Reglain. Ullmsna •bolest duodenuma u dje­ce se zahvaljujuci napretku radiološke tehn1ke pregleda sve više dijagnosticira. Spasticka deformacija bulbusa kao i iri­tacija sa tehm punjenjem i naglim praž­njenjem j,e u djece zrnatno ,p.risutnija no 

Klaric, D. Baric, Z. Vidakovic 
uaodraslih, a sam bulbus, a tirne i ulkusniaizdubak su naprotiv znatno manji no uaodra.slog pa to predstavlja velike dijagno­sticke poteškoce. Stoga bi ;prema našemaislms1tvu ru pravilu ip,r.i sumnji na ulkus.aduodeni t•rebalo primjenjivati Reglan daabi se zahvaljujuci hipotoniji bulbusa po­stigli opbmalni uvjeti e,a pregled. Bulbus.atada poprinla tzv. »bucmasti« izgled, pa.ase izdubaik dobro uoci (slika 4). Kodakronicnih deformacija se takodjer la­kše prikaže egzacerbirajuci peptickiaizdubak. Ova svojstva, a i terapeutskiaefekt osobito na popratne pojave su.a


Farmakoradiografija probavnog trakta djecje dobi 
razlog vise za rutinsku primjenu ovog farmaka. Hipotonicko djelovanje Atrn­pina, Buscorpana i Metaklo.rpromida se proteže i na cijeli duodeITTum pa se i pretrage, zasnovane na selektivnom dje­lovanju prikaza duodenuma u obaveznoj kombinaciji sa farmakoradiografijom, n:::1.­zivaju hi:potonicne duodenografije. U os­novi postoje dvije tehnike hipotone duo­denografije od kojih jedna koristi sondi­ranje bulbusa duodeni i aktivnu insufla­ciju kontrasta i zraka, dok druga upo­trebljava prisutni zrak u forniksu že­cicom. Upotreba elektronskog pojacala luca te pokretima bolesnika dovodi zrak u duodeinalni vijenac izazivajuci prikaz duodenuma u dvos1:rukom 1kon­trastu. Mi :na :našoj Klimci !Preferi­ramo metodu sa sondam smatrajuci da aktirvna insuflacija zraka dovodi do bolje distenzije c:Luodenuma. U svrhu hipotolllije aiplidramo intrarvenozno jed;o,u ampuLu Buscopaina 1na:kon ,š,to je sonda uvedena u pars descendens duodeni, a na­kon 15 minuta pristlllPamo ins<wflaciji zra­ka .i 1kontrasta nakon prethodne anestezi­je duodrnalne s1uznice Procainom. 

TANKO CRIJEVO: Velika duljina tain­kog crijeva te rkarakteri'sti,ana peristalti,ka ovog mgana izaziva na rtg. slici diskonti­nruirani tirp pasaže, koja osim toga i vre­menski dugo traje. U dijagnostici raznih funkcionalnih stanja i organskih lezija je kaukad potrebno usporiti ili ubrzatj rpa­sažu i na taj nacin jednoliiko i simultano prikazati sve dijelove tankog crijeva. U tu ,s,,·v-dje ;radiofanma:kografija ima 
vrhu ,i oodredjenu u1ogu. Vec 'S()JOmenuti iholiner­gicni parasiimpaticni stimulatori 
,P1rosti,g­min i Proserin uz ledenu barijeiviu ik:ašu provociraju mustkularnu kontra:ktrbilnost i rnlaksaciju sfinktera te tirne u:brzavaju rpasažu. Naprotiv inh.bitori Morfij, Atro­pin i P,ro-Bainthin usporavaju peris,taltiku deprimirajuci muskularnu alktivnost. Atro­pin 1pri torne 1provocira hi1potoniju Va:ro­lijevog sfinktera, te ,hme omogucuje pri­
,

kaz terminaLnog ileuma i retrogradnim putem. laiko opcenito uzev,ši ne ipostoje bitne anatomske razlike u odnosu n:a iz­gled ,i položaj vijuga tamkog crijeva u dje­teta 1s obzi.ro:m na dob iipak rpostoje znat­ne :razlike u izg1edu s1uzmice, kaiko makro­skopske talko ,Sluznica tan­
i histoloŠike. kog crijeva dojenceta je znatno manje di­
,

ferencirana, a resice ·su znatno ,krace. ,Hi­sto1oški je sh.1z.:nica tanja, avasikularna submukoza nježna, a što je važno za far­makoradiografiju ,muskuakis 
tunika je bolje razvijena nego u odraslih. Taikodjer postoje znatne razlike i u fizio1ogiji tan­kog crijeva u odnosu na i[lervaciju. Peri­stalhka tankog crijeva se u stvari bazira 
32 Kovacevic D., D. Katunaric, R. Klaric, D. Boric, Z. Vidakovic 
na rpru<retima širenja i s.užavanja. Faza širenja nema v,eci znacaj u dojencadi i male djece što je djelomicno uvjetovano 1pomanj:kanjellll refleksne 'kontrole, a dje­lomicno i razlicit.m :nacinom ishrane bu­druci da mlijecna hrana izaziva drugacije podražaje s•luznice tanikog crijeva od noir­maLne hrane veceg djeteta. Evolucija je s.pora i prema našim opažanjima tek na­kon 12-e godi.ne života dina1111ika tankog crijev,a poprima !karakter one u odraslo­ga. Klasiona pasaža :tankog crijeva u do­jencadi traje od 3 do 6 sati, a u vece dje­ce od 2 do 4 sata. Disikinezije tankog eri­jeva djece mogu biti i rpop.ratne pojave organs'kih stanja. One se man1festiraju hiper i hiipomotilitetom, hipe.r i hi:potoni­jom, te hirper i hiJposegmentacijom. Poje­dina od ovih stanja mogu biti ,udružena. 

Slika S -Farmakoradiografija tankog eri­jeva Reglanom. Kontinuirani prikaz normal­nih vijuga jejunuma ileuma Slika -6 Ciljana snimka terminalnog ileuma nakon farmakoradiografije Atropinom i Bu­skopanom kod tipicne folikularne hiperpla­

zije u podrucju teminalnog ileuma 
U svrhu farmakoradiografije tankog eri­jeva 'l.l\Pot,mbljava se niz ·preparata kao na primjer l-s01propamid, Butilskopolamin, Fenotiazin, Paipaverin, Atroipin, Prostigmin i drugi. U s;v11hu uhrzanja jejurnoilea1nog tranzita upotrebljaNani su ra1Zni preparatj na ba,zi gllllkoze. S obzirom IIla podrnošlji­vost stimulaciju moto.riike i i:nhibicije spaz­ma tankog crijeva u poslednje vrijeme najcešce 111potrebljavamo metilklorpramid osobito onda kad želimo u,brzati pasažu. Primjenjujemo ga intrnvenozno 1 mg po kilogramu težine, a u dojencadi u obliku kapi i sinupa kao dodatak kontrastnom sredstvu. citavu pasažu tankog crijeva 

Farmakoradiografija probavnog trakta djecje dobi 
ikod dojencacli možema izv1ršiti uz primje­nu crneti1klO!_PrOfPamida u rdku od 90 mi­nuta, a u odrnsle djece :u roku od 60 mi-11.rnta (slilm 5). Kod iprimjene metok1orip.ra­mida uz rprianjenu odgovarajuce mikropul­verziirnne badu,mske ,suspenzije rrie dolarzi do 1pojava f101lru.lacijie, dilucije i segmm­.tacije 1kontrasta, a ·sluzniaki relje;f je nje­žan. Uipalne promjene :k.oje uz smetnje ;motiliteta izazirvaju i •promjene sluznic'kog reljefa p.rilfoazuju se usprkos ubrzanoj pa­saži ,u svom •citavom ekstenzitetu (slika 6). Za :prikaz stenoti•cnih i infiltrntiivnil1 pro­imjena može se farmakoradiografija kom­bini,rati sa prikazom tankog crijeva u dvo­.strukom kontrastu, kada nam disteinzija ta'Illkog crij,eva zrakom uz hlperperistalti­fou omogucuje pr.iikaz endointestirnalnih promjena. Zbog relativno smanjenog to­nusa muskrularisa postiže se vdo lijepi 

prikaz diventilkla i slijepih vijuga, buduci da pojacana i .111hrzana pasaža aiktivno uti­skuje kontrast u divertikl. .Prikaz termi­nalnog ileuma ne predstavlja gotovo ni­1ka1kvu poteš!kocu jer se može vremenski determinirati, a .kontinuirano rfarmakora­diografsko punjenje osigurava p,rilkaz sluz­nickog relje.fo. (s.l.ka 7) . 
DEBELO CRIJEVO: U dijagnostici :ko­lona najmanje je .zastiuipljena farunaikora­diografija. Iako se u toku p.ripreme daju antispasticna sredstva sam tok pretrage nema f.armakorndiografslki ikaraikter. Pri­mjena Atropina olakša,va refluks u 1Jermi­nalni ileum, a u djecjoj radiologiji sipo­rninje se primjena nelk:olina u dijagnostici tzv. ps.ihogeinog megakolona i njegovoj .di­ferencijalnoj dijagnostici od Hir-schpmn­gove bolesti. U .1)u svrhu mi •smo p.rimje­njivali i Buscopan. U dijagnostici -tenmi­nahnog ileuma i celmma koristi se prilkarz metodam dvos.trukog kontrasta, koji se farmakoradiog,r,rpostiže pomocu rpe­
afslki roralne pasaže tanlko,g .crijeva u;z apliika­ciju nietoklorpramida, a inakon 1 sat ikad vršak kontrasta dostiže cekum apliciramo pomocu pneumo:kolon aparata :z;r.a,k cime postižemo optimalni pcr.ikaz i,leocekalne regije. U dijagnostici debelog m.ijeva (pri­mjenjuje se Busoopan u diforencijaciji psihogenog magakoLona od Hirsohprun­gove bolesti (slilka 8). 
Zakljucak. -Farmaikor,u 

adiografija dijagnostici bolesti prn.bav,nog ,trakta dje­ce ima dvostruku ulogu. U prvom iredu primjenom ove metode mogu se razli:ko­vati funkcionalne od organskjh promjena, a u slucajevima kada •se organske promje­ne fun1kcio1nal-nim 1promjenama mamifesti­raju farma,koradiografija (POtenc.iira ov,u neravnoteŽ'll, jer nastoji ukloniti funkcio­nalne smetnje da bi se orgainslki nalaz bolje uocio. Kao i u odraslih postoje spe­cificna farmaika, koji .ili inhilbiraju tonus ili ga -stimu1iraju, a neka nov.ija metak1or­pramid -r
Reglan) imaju po.livale'Ilitno dje­lovainje. Vecina farmaka koji ·se upotrnb­
34 Kovacevic D., D. Katunaric, R. Klaric, D. Boric, z. Vidakovic 
,taikodjer služe u lijeoenju neikih Jiunkciona1nih sta­nja, a i organskih ipromjena. 
U dia.gnostici kod djece ceste halazije jednjaika rpr1mjenjujemo Reglan, a u dija­gnostici vari:koziteta jednjaka -Piro­BantMn. 
ljavaju u dijagnosti-clke svnhe 
!<!od ocjene stupnja i kompenzacije pi­lorosipazma odnosno hipertrofione stoooze pilorusa rprimjenjujemo Atro!Pin, Busoo­tpan, i Reglan, ,koji nam olakšavaju IP'rilkaz duljine pilo11usa •na rtg. slici, a .t.me i srup­nja stenoze. U dijagnostici ullmsa bulbi duodeni p,rimjenjujemo .ista farma:ka u s:vrhu ,p,rilkaza u.lmsnog depoa i •razHko­rvainj a spasti,ake od trajne deformacije. U :svrhu •lrnntinuiranog pri.kaza tankog cri­jev,a, ,te ubnzanja ,pasaže 1najpritkladnij.i je Reglan, a za razli:kovanje psiliogenog ime­gakolona ,od Hi.rs·chiprurrJ;gove bolesti Pro­Bant:h1n. 
Summaryi
Pharmaco-radiographic treatment in the radiological diagnosis of gastro-intestinal tract in children are being shown, with the special review of the technique and the se­lective application of some medicaments in certain segments of the gastro-intestinal tract, as well as the specific effects of the same medicaments on the pathological state of the gastro-intestinal tract, which can be radiologically proved. 
The authors are presenting their own expe­rience in the application of medicaments in the esophagus diseases, where metoclorpra­mid has proved to be very efficient especially in the diagnosis of pathological changes of gastro-esophageal junction. Pro-Banthin has been used in the dynamic presentation of varicosity of esophagus. Metoclorpramid has also been used in the dynamic presentation of pathological changes of stomach. It has proved to be very efficient in diagnosis and differential diagnosis of pilorospasm and hipertrophic stenosis of pilurus. Atropin, Buscopan and metoclorpramid have been used in duodenal diagnosis. 
Pharmacoradiography of small intestine in children takes the special tactics in the exa­mination, so, either the peristaltic inhibitors are used which enable the detailed study of certain segments, or excitors which enable the complete presentation of the small bo­wels are used. Both tactics are predetermi­ned. 
Buscopan is being used in pharmacographi­cal diagnosis of colon. 
Literaturai
l.iBurijan J., S. Bankovic: Primena Re­glan-a kod odojcadi i male dece, Simpozij o Reglanu. 19, 1972. 
2.iCaffey J.: Pediatric X-ray diagnosis.i
Year Book Medica! Publ. Chicago 1961. 
3.i
Dalinka M. K. et al.: Farmacologicallyienhanced visualization of esophageal varices by Pro-Banthine. Radiology 102, 281, 1972. 

4.i
cicin-šain š.: Vloga i domet rendgenskeidijagnostike u problemu kronicnog gastriti­sa. Doktorska dizertacija. Zagreb 1972. 

5.i
Flood C. A., S. Fink: A study of variousidrugs on esophageal motility. Gastroentero­logy 33, 572, 1960. 

6.i
Ghahremani G. G., H. L. Larry, J. R. 


Williams: A Pharmacologic aid in the radio­graphic diagnosis of obstructive esophageal lezions. Radiology 103, 289, 1972. 
7.i
Grilli A.: Compendio di radiologia me­dica. Soc. Universo, Roma 1968. 

8. 
Horwarth F. H. et al.: The effect ofimetoclorpramid upon gastric motillity and its value in barium progress meals. Clin. Radiol. 20, 294, 1969. 

9.i
James W. B., A. G. Melrose: Metoclor­pramid in gastro-intestinal radiology. Clin. Radiol. 20, 57, 1969. 

10.i
Katunaric D., D. Kovacevic, R. Klaric:i


Radiografski prikaz efekta Reglana na dige­stivni trakt. Simpozij o Reglanu. 1972, 28. 

-11. Katunaric D.: Kinofluorografija u savre­menoj radiološkoj dijagnostici. An. Boln.i»M. Stojanovic« 5, suppl. 14, 1966.i
12.i
Kovacevic D. et al.: Radiološka dijagno­stika funkcionalnih promjena tankog crijeva uidjece. IX. Kongres radiologa Jugoslavije.iLjubljana 1972, 22.i

13.i
Kreel L.: The use of oral Metoclorpra­mide in the barium meal and follow-through examination. Br. J. Radiol. 43, 31, 1970. 

14.i
Margulis A. R., H. J. Burhenne: Alimen­tary tract Roentgenology Mosby Sant Louis 1967. 

15.i
Marshak R. H., A. E. Lindner: Radiologyiof the small intenstine. Saunders, Philadel­phia 1970. 

16.i
Nagele E.: Die Rontgenuntresuchungides Diinndarms unter Metoclopramid. Fort. Geb. Roentgenstr. Nuklearmed. 100, 441, 1967. 

17.i
Novak D.: Zur Technik der hypotoneniDeppelkonstrast-Duodenographie ohne Duo­denalintubation. Fortschr. Geb. Roentgenstr. Nuklearmed. 110, 408, 1973. 



Farmakoradiografija probavnog trakta djecje dobi 
18. 
Novak I., D. Antevski: Naša iskustva sa Reglanom u farmakoradiografiji probavnih organa. Simpozij o Reglanu. 1972, 31. 

19. 
Petzel H.: Erlichterte Roentgenunter­suchung des Dilnndarms durch ein zentral wirkendens Regulans der Magen-Darm-Mo­torik. Rontgenbfatter 20, 236, 1967. 

20. 
Ritvo M.: Gastrointestinal X-ray dia­gnosis. Lea & Febiger, Philadelphia 1952. 

21. 
Machella T. E.: Functional disturban­ces of the gastrointestinal tract. Radiology 73, 379, 1959. 


22. Uthgenannt H., A. Stromlind, H. D. Zwad: Die Rontgenuntersuchung des Oeso­phagus in Buscopan-Hypotonie. Fortschr. Geb. Roentgenstr. Nuklearmed. 119, 10, 1973. 
Adresa autora: Dr Kovacevic D., Zavod za radiologiju i onkologiju Klinicke bolnice »Dr 
M. Stojanovic, Zagreb. 
3• 
CITOSTATIK 






FTORAFlTR injekcije 
i.v. 

N1/2'-furanidil /-S-fluorouracil 

Neželjeni efekti: 
vrtoglavica, muka, .racanje, dijareja, stomatitis, leukopenija i trombocitopenija. 

Kontraindikacije: terminalni 
stadijum bolesti, trombocitopenija, leukopenija, oštecena 

funkcija jetre i bubrega. 
Proizvod firme MEDEXPORT Moskva -SSSR Zastupnik za Jugoslaviju 
.C 
G6.LENlK6. 


Farmac:eutsko-hemijska industrija BEOGRAD 
r 7 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU I PEDIATRIJSKA KLINIKA KLINicKE BOLNICE DR. M. STOJANOVIc, ZAGREB 

NAšA ISKUSTVA U DIJAGNOSTICI BOLESTI HEPATOBILIJARNOG TRAKTA U DJECE 
Katunaric D., R. Klaric, K. Dogan, D. Kovacaevic, D. Boric 
Sažetak: Prikaz vlastitih iskustava radiološkog ispitivanja hepatobili­jarnog trakta djece. Na izvršenih 86 ovakovih pretraga u djece (62 dje­vojcice i 24 djecaka) u dobi izmedju prve i cetrnaeste godine sa kli­nickom dijagnozom abdominalgia nejasne etiologije utvrdjena su u 14 slucaja kamenci žucnog mjehura, a u 19 slucajeva razne anomalije i deformacije te ostale patološke promjene (26,7 %). Funkcionalne pro­mjene u vidu raznih diskinezija bile su prisutne u daljnjih 18 sluca­cajeva (20,9 %). Ovako veliki broj utvrdjenih morfoloških i funkcionalnih promjena ukazuje da su one djelomicno ili potpuno odgovorne za iz­ražene klinicke simptome. Zbog toga autori smatraju da se radiološke metode pretraga hepatobilijarnog trakta, trebaju obavezno primjeniti uasvim nejasnim slucajevima kao što se to vrši i u odraslih bolesnika.a
UDK 616.36/369-073.75-053.2 

Deskriptori: rendgen diagnostika, hepatobilijarni trakt, djete 
Radio!. lugosl., 1; 37-43, 1976 

L J 
Uvod. -U •s.tranoj, pogotovo domacoj rano preko 300 slucajeva radiološ.ki ot!kri­medicinskoj literaturi rveoma rijetko na­venih ka,menaca ma sveuk,upno publicira­lazimo izvještaje o radiološrkom ispitiva­nih 700 s1'ucajeva ka,menaca u djece. Vrlo nju hepatOlbilijarnog trakta u djece. Po­cesto i obi1teljSlka anamneza nas upucuje, gotovo ,se to odnosi na djecu ispod 4 go­da bi se dio nera:zjašnjenih abdominalnih dine. Tome ne bi trebale biti ,razlog teh­tegoba moglo pr.pisati bolestirna žucnog nicke 1poteš:koce, jer se ova iS;pitivalilja vrše mjehura i vo:dova. jednos,ta'V'nim radiološ.kim metodama ipre­Iz ,navedenih razloga mi ,smo ,posljed­traga: perora1nom, rektalnom j intrave­nj.ih 4 godime 1pris-tu1pili sistematski usmj•e­noznom ·kolecisto odnosno 1k0Iangiografi­renim IPretragama ovog podrucja u djece. jom. U:z.ro:k ne hi trebao biti ni u •rijetlwj Svoja iskustva iznijeli .smo na Kongresu patologiji bilijarnog sustava u djece, jer radiologa (1972) i kongresupedijaitra (1975) je sve više susrecemo ,i u djece sa raz­Jugoslavije u Ljubljani, na postdiplom­nim anomalijaima, diskinezijama i drugim skom tecaju iz pedijatrije u Dubrovniku pato1ošk.m 1promjenama bilijarnog stabla, (1974) te na Kongresu radiologa Latinske koje •su djelomicno ili potip'UIIlo odgovorne kulture u Veneciji (1974). .za aibdomina1ne tiegobe. Najvjerojatnije je glaVJni 1Uzrak što se ove cpretrage u djece Metode i tehnika naših ispitivanja. ­
1

veoma rijetlko i,z,vode, da je glavni interes U poslednje 4 godi:ne .izvršili :smo u na­mjeren otkrivanje :ka:mena­rpretraga 
pri torne ius,na šem Zavodu 86 bilijarnog trak­ca žucnog mjehura ili vodova, a ovi su ta u djeoe. Kada se ruzime ;u ,obzir da se uadjecjoj dobi zaista ,rijetki, ali ne tolikoarna na,šoj djecjoj rklinici godišnje hospitali­koliko se misli. Lpaik je dosada premaazira preko 100 djece zbog abdominalm1h zbirnoj statistki Newmana (12) publici-boli, z,naci da je j edna cetvrtina takorvih 
Katunaric D., R. Klaric, K. Dogan, D. Kovacevlc, D. Boric 
bolesnika uz ostale p.retrage bila pod­vrgnuta radio1'ošikom is,pitivanju heipato­bilijarnog •sistema. Radilo se •pretežno o djevojcicama -62 : 24 u doibi od 1-14 godim.a najcešce starijim od 9 godina. 
Bile su primijenjene sledece metode pretraga: !Peroralna kolecis.tograf.ija -naj­cešce u slucajevi,ma :kada djeca nisu pod­nosila oraln.u priimjenu kontrasta 1primje­nili smo ·kontras•tno sredstvo intrai
venozno. Veoma iznimno i to u djece is.pod 4 godine kontrastno sreds.tvo •smo rprimijenili rek­talno. 
Doza •kontrns.tnog sredstva ovisila je o dobi bolesn.ka. U .dojencadi i u djece do 4 godine dava:no je 0,9 g ikontrasta .na ikg težine u 3-5 g oto,pine tople vode. citavru kolibnu korntrasta dali smo ,djeci u 3 nav­rata u raz,maci:ma od 15 rminuta. 
U vece djece primjenili smo 1peroralnu metodu frnkci()(!1irano davši svaikiih 10 mi­nuta 1 tabletu (0,5 g) 1kontrastnog sredstva -uku1pno 6 tableta kroz 1 sat.o
1ntravenozno smo ;primijenili 0,5 mgoikontrnstnog sreds•tva Endobil (Bracoo) na 1 kg težine sparim dava:njem 1kroz 5­
7 mi­nuta pa na:m je ipolagani !POCetak injic.i­'ranja sl!užio ujedno ,kao test :za eventuaJrnu p,reosjetljivost bolesni1ka na :kontrast. 
Rektalno smo primijenili Biloptin 3 do 6 g u -otop.ni od 10 ml ,da ibi 1pos,
tigli opti­analnu ·resonpciju kontrasta. 
U dojencadi i manje djece do 3 godine v.ršili smo slilrnnje u deUmbitusu .i 1proku­bitus:u sa nagnutom cijevi za 15° rpremao,desinom ihipoihondriju 1kako to predlažuoBetoulieres (1) i ·surndnici da bi dobili štoo,vjerniju sli:ku žucnog mjehiura. Kada je toobilo ,moguce i u ovakov,e djece ,pretrage smo ivršili u us,pravnom (stojecem i ,sjede­de6em) :položaju nekada uz .kampresiju ,s balonom. 
Ve6u .djecu smo ,redovito slikali u -sto­jecem stavu ,s ikompresijom 1te u iprokubi­tusu. 
Peroralnom metodom dobili smo lll do­j encadi i anamje djece •optimalni prikaz žucnog mjehura, ,n,ajcešce 10 hpc, a u dje­ce iznad 4 g. viec 7 hpc. 
Iintravenoznom metodom vodovi su bili dobro uoclji-vi nakon 10 minuta, a žucni .mjehur nakon 40 minuta, dok je rektal­nom metodom oiptimalni prikaz bio naj­cešci 5 sati na:kon primjena kontrasta. 
Kod svih tehnilka je nakon doibrog pri­1kaza 1žucnog mjehura p,rimjenjen podra­žajni dOtPUcaJk -2 žumanjka zbog procje­ne 'konit;raq,:.tivnosti, odnosno funkcionalnog 
•stanja žuonog mjehura. S·nimke nakonožumanjka su v;ršene u periodu od 30-40ominuta.o
U svih bolesnika nije bilo ozbiljnih nuz­pojava. Neka djeca nisu dobro podnosili peroralnu primjenu \kontrasta pa su pov­racali ili dobili proljev, što je uvjetovano laksativnim djel-ovanjem kontrasta. P,ri rekta:lnoj primjeni 1kcmtrnsta ,ne'ka djeca su dobila defekcioni rpodražaj, .pa smo .tada ·pridodali :k,ontrastnom ,srecls•nekoli'koo
tv:u 1ka1pi tinkture opija.o


Naša !skustva u dijagnostici bolesti hepatobilijarnog trakta u djece 
Klinicki rezultati i rasprava. -U :naših 86 bolesnika samo u jedne 14 g djevojcice bili su usmjereni simp1:oni ma ,kole!itijazu, 1koja je i .doJvazana i uspješno operirana (sl. 1). Obiteljska anamneza je bila cak u 28 bolesnika po,zitrv.na. U •svim slucajevima uspjeli smo na ·sli:ci dobro ;priirnzati žucni mjehur, a u vecini i vodove. ,4 puta je bilo izraženo 1Pri int.'avenoznoj metodi hetero­topno istovreimeno }ucenje kontrasta u 
1
bilijarni .sustav i 'kanalni sistem brnbrega.a
U 62 slucaja nalaz je bio morfološki ure­,dan. U 23 slucaja .(26,7'.J/o) -od toga 17 djevojcica i 6 djecaka razhcite dobi (tabl. 

z 
(/) 
UJ 
_J 
o 
m 
7 
6 
5 
4 
3 
2 
1 
1)autvrdjooe ·su razne anomalije, deforma­cije i druge patološke proirnjene žucnogamjehura.a
Flllnikcionalne promjene iZJražene ,u ob­
liku raznih disbnezija posebice ihipe,rki­
•neza rprnnašli smo u daljnih 18 ,bolesniika (20,9 %) i to 15 djevojcica i 3 djecaJlm. 
Prema torne bHe su rutv11djene morfo­loške ili .funlvcionalne ,prornjene ukupno ua,cak 41 slucaju (47,6 %) -37 djevojcicaai 11 djecaika.a
U 4 bolesnika .u \lcoj.h su utvr.djene pa­tološke promjene bilijar.nog s.tabla madjen je istodobno i duodenalni ulkus, a 9 bo-




. cl' 
.I 


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 DOB 
Tabela 1 -Odnos dobi i spola naših bolesnika sa utvnienim morfološkim promjenama 
žucnog mjehura 
Katunarlc D., R. Klarlc, K. Dogan, D. Kovacevic, D. Bork 
lesnilka je imalo Istodobno i crijevne pa­razite '.Pa se u QIVilIIl s.I,ucajevima kada ·su bile utrv,rdjene patološke ,promjene više aibdominalnih organa nije moglo sa ,siguir­noš6u p:rocijeniti lkoje su od mjih i lll lk.ojoj mjeri ,odgo:vorne za iklinicke simptome. 
Najcešce morfološke 1pr()[lljene u :naših bolesnika bile -su razne iprirodjene i stece­ne malformacij,e (sl. 2, 3). I ostali autori se veci.noma slažu da su ove pr,omjene ces.te 
r

u djece što ima veliko .znacenje u pocjeni njihove uloge pri 1klinickim •tegobama, a osobi,to ,kao ;p;r,eduvjet i podloga lkasnijem s,tvaranju ,kamenaca. Talko Rothman (5) nalazi pri obdukciji ·cak 10 % ovalkovih anomalija lll djece, dok su iJ)Odaci drugih autora zmatno skromniji (2, 16). 
Medju anomalije ·položaja utvrdili ,smo uejednom slucaju (sl. 4) sinistropozicijuežucnog mjehura, a da nije bio prisutanesindrom djelomicnog ili [)Otpunog situs inversrusa. Ovaikovi slucajevi ,kada je žucni mjehur smj,ešten u lijevom jetrenom rež­nju su voma ,rjjetki. U anomalije položaja treba ub.rojiti i u djece ,ceste ptoze žucnog mjehura (13 slucajeva), te )Para (4 sJ1Ucaja) i preventebralnu (4 slucaja) iprojel,.;ciju žucnog mjehmia. Ove !Prornjene ,pricinjaju odredjene dijagnostiake potecJ.wce ,ko 


ukolise slilkanje ne v,r,ši pod 1kontrolom ekrana. Ta.da treba bolesnika okre.nutj u desni booni položaj. 
Od anomalija rvelicine imali smo jedan slucaj mi'krokoleciste rvelicine jagodice ka­ž1prsta sa rpotipuno saouvanom .f'l.l'rukcijom koncentracije i evakuacije. 

Medju anomalije broja žu6no,g mjehura spomiinjemo slucaj 9 godiši11je djevojcice sa dvostrukom kolecistom taikozvanog tiipa ueobliku slova Y pri ko jem se oba cistikusae
r-c­
1 1 
i. 


l. -----
Slika 3 -Deformacija zucnog mjehura u obliku dvostrukog slova S -S godišnji 
djecak 

Naša iskustva u dijagnostici bolesti hepatobilijarnog trakta u djece 
ulijevaju u lkoledoJms u oblik,u ovog slova. (sl. 5). Ove anomalije su u 601Vjeka ;za iraz­liikill od životinja veoma rijetke. Dosada je opiisano ,svega 150 slucajewa u fk,oje ,su ubmjene i neipo.
t:pune ,drvostruke 'koleciste sa vertilkalnim se,ptumom, !koji ih nepot­)PUno razdvaja -dutpli:kacija žucnog mje­hura. 
Najcešce anomalij,e tkoje srno sretali bi­le ,sa.1 am.o,malije oblilka. Ovdje su bile rzas­.tUJpljene ,sve u ,literaturi S{POmiinjene de­formacije: usjeikline-incisure do oblika frigijske 1kape, koljenas:ta i na presavinuca do onil1 poput dvostrU1kog slol\la S, defor­macije sa jednim ili više septuma u svim dije1ov.ima .ucnog mjehura bilo da su bili po}ožooi ventika1no ili hori.zontalil1o, pa je ikolecista poprimila izgled pješcane llire. U dva slucaja s,mo utvirdili di1Vertikul fun­d,usa, a 2 smo mogli svrstati u perikole­cishs. 
Glavni interes radiologa i klinicara u dijagnostici bolesti hepatobilijarnog trak­ta usmjeren je u oukrivanje kamenaca. Ova rbolest je u odrnsli:h, !Posebno u našoj zemlji veoma ,cesta, prema mekiim rpoda­cima nalazi ,se ,cak u 11,6 '°la allllto;psija. 
U literaturi je dosada apisam.o ,radiološ!ki utvrdjenih 394 slucaja :kamenaoa majcešce uadjece stairije od 7 godina, ali i u jednomaslucaju nerodjenog if.etusa.a
Mi smo utvrdili J.<,amence žuonog mje­hura u 4 bolesnika. U 2 srucaja radilo -se 
oarjedjim miinernlnim solitarnim man.jimakamencima u djevojcice od 8 i 11 godina.aU jednom slucaju se radilo o soJitarnomaorgans,kom kamenem ,djecaka ,od 6 godinaa(sl. 6), aru posljednjem o multiplim organ­skim kamenc.ma u djevojcice od 14 godi111aakoja je i,mala usmjerenu simptoma,tologijuaza kolelitij,
azu, bez žutice. Potonja je i us­pješno operirana (sl. 1). 


Katunaric D., R. Klaric, K. Dogan, D. Kovacevic, D. Boric 


Slika 6 -Solitarni oveci organski kamenac 
-6 godišnji djecaka
U liternturi opisani slucajevi ,kamenaca kod djece su p;r,etežno kolesterinsllwg, :rje­dje miješanog, a -skoro ni:kada mineranlog ,karnktera, 1pa je naš nalaz 2 slucaja cistih mineralnih kollllkiremenata neobican (sl. 7). 
EtioloŠlki se u litera1mri ·naj,cešce spo­minj-e i u djece obesitas ll.rno bitni faktor za nastajanje rkamem,aca. Ovaj cinilac je ,u naših bolesni!ka bio zastuplje.n svega u 1 slucaju. Naiprntiv u svim os•talim slucaje­vima je bila iprisutma i naglašena obitelj­s.ka anamneza ,za ikolelitijazu. V e.licina ka­menaca je u naših ,slucajeva varirala u dija,metru od 5-9 mm što su zapazili i ostali autori. U literaturi se spominje :da se ,kamenci .uanog mjehura naj,za­
cešce mjenjuju s Uipalom c:rivuljlka, no mi to nis­mo ,primjetili. 
Zakljucak. -Rentgens,ka dijagnoshka bolesti heipaitorbilijarnog -trakta u djece Slika 7 -Solitarni manji mineralni konkre­
ment -9 godišnje djevojcice 
pirovodi se veoma jedmostavnim metodama pretraga u iprvom redu peroralnom ,kole­cisto,grafij om. Ovu metodu ,djeca veoma dobro -i la:ko podnose, a osim toga je izlo­ženost štetnom jonizirajucem zracenju min.mal-na, zap,ravo najmainja u odnosu ·na os,tale rentgenske 1p.retrage abdominal­rrih organa.a
U velikom broju 111ejasnih abdominalnih tegoba djece, ,razne morfološ•ke deforma­cije mogu biti djelomicno ili ,u po,uputnosti uzrokom ovakovih stainja. One mogu biti 
·uvjet i po-dloga za ·stvaranje ,kamenaca u kaS111ijoj dobi, 1pa -se prnvovremeno otkri­vene može odgovarajuci.m rpreventivnim mjerama ova lkomipli.kacija iz1bjeci. 
Iako su kamenci žucnog mjehura i vo­dova u ovoj dobi ,rijetki i maši utvrdjeni slucajeivi UJlrnzuju da se ipa:k nalae:i, pa je uasv.rhu utvrdjivanja i1i iskljucenja istihaoprnvdan ,·rpostupa:k. Zboga
dijagnosticiki 
Naša iskustva u dijagnostici bolesti 

too-b a rentgenske prntrage -heipatobilijairnog trakta u s·vim . nejasnim slucajev1ma a b ­domiu1alniih tegoiba u djece spada ju u ,s.s­
_atavni dio .dijagu.1ost1ckog po-stupka kao s.to je to slucaj i u odraslih. 
Summary 

In a group of 86 . childre?, characteriz.d clinically by abdom!1'.al pam of uncertar. etiology, the hepoto-b1hary system was exam1­ned radiologically. In the group, there were 24 males and 62 females, aged from 1 to 14 years. 
. 
In 4 cases, biliary calculosiswas diagnos_ed 
. 

and in 19 cases (26,7 %), vanous anomahes and deformities of the hepato-biliary system together with other pathological changes 
1 

were found. In further 18 cases (20,9 °,o), functional dysorders in form of various dy­
skinesias were present. 
. . . 

Considering the number of pos1tlve fm­dings, it is logical to assume that the morph.­looical and functional dysorders of the b1­fo.-y system were partially or e?'clt.sively connected with the abdommal pam 111 the mayority of these patients. 
It would seem, therefore, resonable to apply the methods of raiological examination of the biliary tract in cases of abdominal pain 
•Of uncertain etiology in pediatric age.a
Literatura 
l.aBetoulieres, P., Balmes, J., Lousta.,a

J.aA., Balmes, J. L. : La cholecystograph1eachez le nourrisson et l'enfant en bas age.a
J.aRadio!. Electrol., 45: 364, 1964.
2.a
Boyden, E. A.: »Phrygian cap« in chole­cystography: congenital anomal of gallblad­der. Amer. J. Roentgenol., 33: 589, 1935: 

. 


3. 
Caffey, J., Silverman, F. N.: Pediatri.aX-ray diagnosis. Yearbook Med1cal Publ1­.shers, Chicago, 1967.a


hepatobilijarnog trakta u djece 43 
4.a
Colquhoun, M. B.: Adenomy(_)mato_sisof the gallbladder (intramural divert1culos1s). Brit. J. Radio!., 34: 101, 1961. 

5.a
Dogan, K., Hajnžic T. F., Katunaric D.,Rudar D.: Malformacije žucnog mjehura u djecjoj dobi. Lij. vjesnik (u tisku). 

6.a
Graivier, L., Dorsman, W., Vottel.r, P.:aGallbladder disease in infants and chlldren. Surgery, 63: 690, 1968. 

7.a
Harris, R., Caffey, J.: Cholecystographyin infants. J. Amer. Med. Ass., 53: 1333, 1953. 

8.a
Hepp, J.: Congenital malfor?rntions ofathe bile ducts. Bull. Soc. Int. Chir., 26: 350, 


1967. v • , D .:a
9.aKatunaric D., Klaric R., Kovacev1c 

Our experiences witha_ endobila_ in di_agnostics of billiary system d1seases m ch1ldren. J. Radio!. Electr. (u tisku). 
10.a
Lojodice, A., Pelissa M.: Prime ricercheanel lattante con un nuovo preparata per colecistografia per via orale. Minerva Pedia­trica, 13: 221, 1961. 

11.a
Nelson, W. E., Vaughan, W. C., Mckay,



R.aJ.: Textbook of pediatrics, 9th Ed., Sa­unders Philadelphia, London, 1969.
12.aNewman, D. E.: Gallstones in children.a

Pediat. Radio!. 1: 100, 1973. 
13.aPapaioannou, N. .,, Bartok?s, S. K::a

Problems associated w1th congemtal duph­cation of the gallbladder. Int. Surg., 53: 338, 1970. 
14.a
Schafer, K. H.: Padiatrischer Rontge­natlas. Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1955. 

15. 
Theander, G.: Cholecystography in chil­dren. Acta Radio!., 42: 11, 1954.

16.a
Ulin, A. W., Nosal, J. L., Martin, W. L,:



Cholecystitis in childhood, associated obstruc­tive jaunclice. Surgery., 31: 312, 1952. 
17.aHrdlicka, V. E., Watkins, C. S., Robb,a

J.aA.: Cholecystography for children. Amer.aJourn. Dis. Child. 70: 325, 1945.a
Adresa autora: Prof. clr Duško Katunaric, 

IV.aCvjetno naselje 13, Engelsova ulica, 41000Zagreb, J ugasla vij a .a

Masažni aparati NIAGARA 



ELEKTROTEHNA 
n.sol.o. 

TRGOVSKO, IZVOZNO, UVOZNO IN PROIZVODNO PODJETJE 61001 LJUBLJANA, TITOVA 51 
RECENZIJE: 
PEDIATRIC RADIOLOGY 
Spriinger-V erlag, Berlin-Heide]ber,g­New Yonk. Cena godišnjeg volumna 120 
DM. 
Marta 1973. godiine rpocelo je izlaženje 

,periodi-cne ipllib1ikacije, ikoja je ,u celini posvecena prablematici 1pedijatrijske ra­
diologije. 
Citiramo doslov.no lkicmceipt inicijatora -casopisa: pedijatrijsik:a J"adiologija razvilaa
•se u nezavisno, živo, ekstenzivno 'Slpecija­lizirano rpodrucje medicirnskog irada i js.atraživanja. iRadCJ1Vi, ,koji ·navode nova saz­nanja, is1lmstva sua
.i rezultate (PUJblicirani uavel.kom ibroju !Publikacija, pa iih je zbogatoga ,teš:ko rpratiti. Lekarirna i :specijali,s­tirna ,potrebna j,e ipuiblilmcija, ,koja ibi ih :iinformiirala o razvoju pedijatrijs1ke radi­
,ologije u svetu. Pozina•ti i iSilmsni pedijat­J"ij1S1ki radiolozi celog ,sveta sudelavait ce u ipri;premi .talwog •casopisa, i tirne uslovlja­vati daljni razvoj O'Ve 151pecijalnos.ti. 
Koncept redak•cije ,održava se u širokom iprogra,mu od origina1nih ,clanalka, preg­lednih referata ,
do kazuisti6nih reportaža, polemickm diskusija, društvenih obavesti i na ,kiraju do detaljnog ip,regleda pfl])blilka­cija ,s rpodrucja rpedijatrijS1ke radiologije, kojeg ,prilprema jedan od iniicijaitora caso­pisa, ·prof. E. Willioh iz Heiide1berga. 
Pedijatrij:ska radiologija u ,naišoj j,e zem­lji poslednjih godj,na znatno naipredava­la. U ,pedijatrij,shm ,klinic!kiim kao i ,radi­ološkim institucijama razvili su se iQpeci­jalizirnmi pedijatrijski radioI,ošlki coot.ri. Paralelno se 1Uvecm1a interes ,da 
i rpotreba radiolozi, koji rade u tiim centrima burdru što bolje informisani. Revija PEDIATRIC RADIOLOGY nam u tom 1srrnisl1U dolazi kao narucena. Istovremeno se ,pruža 1 JU­goslovensk.im (PedijatrijS1k:im radiolozima mogucnost puiblicira[lja :radova, pošto re­dci!kcija :poziiva najširi ikrug saradnika. Ra­diologia Iugo,slavica ce u buduce pratiti i izveštavati citaoce o 1sadržaju ,revije PE­DIATRIC RADIOLOGY. 
Adresa: S1Pringer-Verlag, Berlin, Berlin 15, K.urfurstendamm 237. 
M. Prodana

TRAUMATOLOGISCHE RoNTGENDIA­GNOSTIC 
H. Birzle, R. Bergleiter, E. H. Kuner 
Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1975, 527 •slik.a
Po statistiiki SvetO'Vne ,or­

zdrnvlS,t'Vene ganizacije je v svetu v,sa!ko leto 100.000 smrtnih žrtev v rprorrnetu, 1 do 1,5 milijona ,teŽJko in 3 do 4 milijone lažje ,ramjenih. ce k temu dodamo še nesrece [la delO'V'Ilih 
1mestih in v gospodilnjstviih, ipositanejo te ugotovitve grozljive .. Spr.ico teh dejstev je delo »Travmaitolo,gija ·v rentgenski diagno­stiki«, vec 1lmt dolbrodošlo. Za ·spoznanja v ·traiv1111aito1ošiki r;ent§enski diagnosti1ki jea'Potrebno 1precej casa in triuda, posebno še,ace znamje nastaja le ob vsaikodnev1nem de­lu. V travmatoI,ogiji ni pomembno le, daana rentgenski s.li:ki sipo.znamo poškodbo,a:poznaiti moramo t'lldi indikacije za .
razlic­ne nmtgens'ke diagnosticne ipo:sege.a
Delo je -smiselno rnmdeljeno v petnajst ipoglavij. 
V splošnem delu je razen .tehni,cnih os­nov nadvse važno 01po.zorilo ipred zrrnotno 
diagno2lo, mastalo zaradi variant normalille anatomije. Meja ,med normalnim in bole­zenskim stanjem je na rentgenSlki sli.ki usodnega 1pomena, posebno še ,pri travma­toloških primerili. To dejstvo je tekstual­no, predvsem pa sliikovno, 'prepricljivo dokazano. 
P,ri rpošikodbath glave 1so loceno ,ter pre­gleclm.o priikazaine frakbure nevrokraniruma, viscerolkraniiuma ter baze lobanje. 
RaZldelitev poškodb ,kosti obrnza je ,kli­nicmo ,smiseLna in tudi zacetniku razum­ljiva. Dobrodošla je sihema odcitavamja rentgenogramov Slkeleta glarve kot tudi po­imenovanje :posameznih zlomov. 
Trnvmi hrbtenice so avtorji iposvetili po­sebno pozornost, :kar je ·siprico š,tevilniih pošikodb aksialnega ,skeleta rnziumljivo. Opozarjajo na diagnosticne 1probleme, ki so svojistveni za ta organ, mpr.: težje do­segljivo dobro 1kvaliteto ,slik ter pravilno to1macenje teih sBk, locitev 1si
veže od ,stare frak1:ure; diagnostiona ,sigurmost je pri aksialnem :slkeletu precej manjša kot 1pri fraktrurah ostalih •Slkeletnih 1p.redelorv. 
Pri rpošimdbah lobanje je v diferenc. aini diagnost.ki med krvavitvijo, možgan­sikim edemom in 1kontuzijo možgan odlo­cujoca nevroradiološka diagnoshka. Vrteh ,priimerih je 1klini,cna ,sHka najveck,rat ine­zanesljiva. Zavoljo lPOmembnosti !kontras,t­nih preiSlkaiv centralnega živi6nega sistema v travmatologiji, :pdkazujejo avtorji ,to tematiko z 'VSO rpotrebno širino. Med dru­gi,m je z nazonno slikovino dokumentacijo povdarjena vrednost mielografij,e pri rfrak­1turah skeleta hrbtenice. 
V rtravmatologiji ni:ka1kor ne smemo za­nemariti poleg analize (kostnega sisrte­ma ,J:udi analize mehkih delorv. Ptri rpoš­,k,odlbarh medenice, medenicnega 
,oziroma obroca, ,povdarjajo avtorji, moramo ved­no ,raouna:ti z možnostjo 11upture secnega mehurja, z možnostjo retr·operitonea1nega hematoma, ru:pture vranice, st,rganja ,crevesja, po,šikodbe ožilja, ipoš!kodibe vagi­1ne. Temu 1primerno moramo usmerjati vsa ,kliniona opazovanja in sip.rotnemu sta­nju primerno odrediti odgovarjajoco rent-gensko preiSlkavo. Obsežna sli1lmrvna dolm­mentacija ITTas zanesljirvo prnprica o mož­
1
nostili naštetih .rnmpli:kacij. 
Poškodbe zgonnje in spodnje okoncine so obsežno ob11avnavane. Nadrobno so razložene ,patološke frakture. Odlocno je povedano, da brez primerjalne slike ni skeletne diagnos,
tilke v travmatologiji Prav tako je nedopustljiva napaka sli:ka v eni sami projek,ciji. 
V poglaivju: ,toraks in abdomen, so pri­:ka:zane vse možnosti najipogostnejših poš­kodb. Avtorji opozarjajo, da p,revladujejo pri prometnih nesrecah na .tem podrocju itope 1poškodbe. Odli,ona je :shkoVlna razla­ga situacij, kot: Jrnntuzija pljuc, ruptma požira1niika, ruptum prepone ter diferen­cialno diagnostione razlvke ;podob.ne vrste. Enako je s:i,nop.sis ,rentgensikih s.iimptomov abdomina1nih rpošikodrb didaMi•Cino :pregle­den. S posameznimi situacijami je nedvo­urn,no dokazana rv;rednost ko111trastnil1 preiska·v v diagnosti:ki teh poškodb. V ·so­dobni dia,ginostiki 'V travmatologiji rso kon­trastne .p.reiskarve ne.pogrešljiv del diag­nosticnih posegov. 
Zelo prepricljivo je napiisano poglavje 
oaspecialniih travmatološlkih rprnblemiharpri otroku. Predvsem je hvale wedno vec­rkrat l]JOvdarjeno dejs,tvo, da ,moramo vatravmatološiki diagnosti:ki ipri otrodhabreZUJogojno obvladati normalno anatomi­jo, njene variante oziroma anomalije, ,kiaše ne !predsta:vljajo ,patologije. Opisaina jeavrsta :ka;kt1Ur S'Vojs,tvenih za ,to rstarost.aTako je razložena »rastoca ifra:ktura loba­nje« in poš1kodbe mehkih delov ipodlehtiazaradi nenadnega zas-ulm. Poseben pomenaima ,rentgenska diagnostiika ,pri tako ime­norvanem »Battered Ghild0Syndram-ru« oz.av »Abused Child-Syndrom4l«. Nov pojem vatravmatologiji otroške dobe, vreden vseapozonnosti, do sedaj malo poznan.a
Sprico sodobnega aikitivnega zdravljenja zlomov je pri renrtgensrkem obravnavanju osteosi:ntez ponovno dokazaJna potreba ,klinicnega ipristotpa cv tej vrsti diagnostike. Ali drugace, rpoznati moramo osnove ki­rurgije, biologijo kosti in zdravljenja 

fraktur, vrste iIIliPlantatOIV, anatomijo fraktur, ,kvaMeto s,keleta, stabiLnost pri osteosintee:i, direktno in indirektno celje­'nje ,kosti, reakcijo 1kosti. 
Pouono so napisane osnove rprarvilnega pi,st11oikovnih rv rentgenolo­
sanja mnenj giji 1posebno 1pri &keletni travmi. Napotki bodo v pomoc predvsem .za,cetn.fou. 
Celotno delo je slikovno zelo ibogato, prepricljivo :pisano, in ni Ie ucbenik kot ga av;torji .fo.nenujejo. Tudi .i:zkiušen stro­·kovnjak bo našel obilico uporabnih mislioin napotkorv.o
L.oTaboro

SYNOPSIS DER MAGENKRANKHEITEN 
Klinik, Gastroskopie und Rontgenbefund -Ein Atlas. Von Klaus Krentz. 
G.oThieme Verlag, St'llttgart, 1974. 203 stra­ni, 370 slik, 7 taibel, cena 148 DM.o
»Le pretehtana UiPOrnba vseh diagno­

sticnih metod vodi k optimalnim diagno­
sticnim us;pehom.« 
Ta misel, ,ki je knjigi Dcl[Pisana na rob, o:zmacuje 1sikoraj ,sleherno stran tega atlasa. Na žalost ,pa arvtor ni vedno po­'Vsem ,pravicen pri oceni vrednosti posa­meznih diagnosticnih 1podat1kov. Predvsem 
,

ceni gastrosikopijo, vrednost rentgenske 
,preiskave ponekod podcenjuje. 
Gastroskopija si ,z novimi tehnicnimi (Pridobitvami (fiber,gastrrn,kOIP z g.bljivo ,konico, možnost endogastralne fotogra­fije, ibiopsij,e in sukcije) resnicno 1prido­
,

biva nov polofaj rv želodcni diagnostiiki. 
širi se njeno ind1kacijsiko ,podrocje, lkon­
trainidi:kacije ,so po avtorjevem mnenju 
že zelo redke ('Velike ,kas;kade forniksa, 
mocno spremenjen položaj in oblika že­
lodca ter veli.ke hiatus hernije). 
Jedro 1knjige tvorijo opisi bolnikov, od 

anamnesticnih poda:tkov rprek iklinicnih 
in '1aborntorijs1ki:h ugotorvitkov do trent,ge­
nološkega .in gastroskopskega izv1da. Po­
1vzetek je vedno ,podan :pod epikri:zo. Vsak 
47 

primer je bogato ilustriran. Na Jrnnou v,
sa­tkega ·poglavja je :komentair, J<:i je :pretežno gastros1ko:psko obarvain. Patologija je raz­
1

vršcena v sledeca poglaivja: 
-spremembe na požiralniku in fornik­su želodca, mb. Osler želodcne sluznice, erozije želodcne sluznice, želodcni diver­tildi, ulcus ventriculi, želodcni rak, sar­komatozne in 1eukemicne spremembe že­lodone stene, benigni tumorji želodca, hi­penplazija sluznicnih gub (mb. Meneitrier), izohrana hipenplazija sluznicnih gub v 
,antrumu, tuberku1oza želodcne sluznice, xantomatoza želodcne s1u:zmice, ,tuj;ki, ope­
,rirani želodec, lokalni ,lrnrcinoms;ki reci­div na operiranem želodau. 
Knjiga ni zastarvljena lkot ucbenik, na­menjena je hitri orientaciji .in uporabi primerjave pri vsaikdanjem delu -torej je bolj prirocnik. Zato omenja tudi ko­,pico tehni,cnih nasvetov za ga:stroskopista. 
Rentgenolog bo v njej našel dobro po­dano imformacijo o mejah in možnostih gastroskopije ter v.iizuelno ga:stros:kopsko predstavo za svoje ugotovitve, 1ceprav se v praiksi gastroskops,ki in rentgenski izvid ne ujemata taiko idealno kot v atlasu. 
P.oSoklico

WERTIGKEIT RADIOLOGISCHER 
METHODEN 

NIERE -LEBER -PANKREAS 
Herausgegeben von A. Breit unter Mitar­beit von P. E. Peters und P. Reindl Geleitwort von W. Frommhold 
Georg Thieme Verlag, Stuttga,rt, 1975 
10 slik, 62 tabel 
Nove ipreiskol\lalne metode i111 nenehno izboljševanje 1klasi,cnih 1preiskovalnih me­tod zahtevajo stalno primerjalno vredno­tenje njihove diagnos.ticne izporvednosti. Objektivne zaJkljucke omogoca le študij, na obsežnem materialu. 
Tako je A. Breit :z;družil vec kot 60 so­delavcev, ki so pr:i,merjali diagnosticno vrednost rentgenološkilh, nuklearno medi­cinskih in ultrazvocnih preiskavnih metod pri obolenju ledvic, jeter in pankrea:sa v materialu, zbrane,m iz 17 velikih klinic:n.ih :i,n boLnišnicnih centrov. Knjiga obravnava primerjalno ,posamezme rpreiskave ne sa­mo iz imedicins,ko diagnosticnega, rtemvec tudi j,z financnega aspeiMa ter aspekta za­.šcite pred joniziirajocim ,sevanjem. 
Po dobro predstavljeni problema,tilki s,prejemanja za1kljrucJkov iz raol]nalni.ških anali:z, preiskav, ,ki so bile 01pravljene na razlicnih krajih in ne vedno pod enakimi tehnicnimi pogoji, dajejo avtorji na kon­cu poglavij dokaj 1konkretne za:kljuake o indilkacijah za dolocene vrste preiskav in oevrstnem .redu upora!be. Zakljucki vesplošnem ,potrjujejo IP,rednost rentgeno­loških preiskav za mor;fološko rpredstavoebolezenskega ,procesa in rpredno.st nUikle­ar.no medicinskih preiSikaiv za oceno ,fun1k­cije bolnih organov. Posebno .obširno ,soeprimerjalno obdelane nukleanno medicin­s,
ke in rentgenološke preiSlkave ledv1c.e

Knjiga je koristen 1prilp01noceik za v.se zdraivnilke, ker j1m daje ,pregled o diagno­sticni ,vredno'Sr ti preiskav, ,ki se :sedaj na novo viklju6ujejo v širok spekter možruh daignosticnih posegov na tem ,podrocju. Na osnovi predstavljenih zakljuckov je laže ,poiskati ustreZJno rpreisikavo in talm skraj,
šati pot do prave diagnoze. 
J.eStropni:ke


BILTEN, 1, 1976, X. 
(Glasilo jugoslovenSlkog društva za zaštitu 
Poglavlja 1pI1vog avogodišnjeg broja: za­[Pisniik •sa trece sednice favršnog odbora društ'Va, savetavam.je: »Problemi ozraci'Va­nja stanorvništva SFRJ od spoljašnih (ne­medicinskiih) izvora zracenja u masovnoj U1potrnbi«, treca medju1narodna škola za­št1te od zracenja, »mi•bilans !dru­
šljenja,« štva za 1975. godiinu, f.itnarrsijski plan za 1976. godinu, vesti iz naših a:-adnih orga­nizacija, .lmjige od interesa za clano:ve dJ:1uš1Jva. 
U prvom poglavlju komentarisan je za­kljuca:k t(t'ece •lzv:riŠinog odbma 
sednice društva, na :kojoj su suglasno za predsed­nika dmštva izahmli dr. D. Panava, a za sekretara dr. .P. Mankovica. Primili su iz­
•

veštaj radne gru,pe o 1talm dosadašnjih priprema za .saivetovanje :u Arandjelovcu, te izradili fPJ"ecizma u1putsva za ucesni1ke. Ustanovljena je Selkcija ,društrva •za .zaštitu od 2aracenja u SR SJ:1biji, dok se sekcije uadrugim .repuJblilk,još formiraju. 
a,ma Zaa

delegata Jugos1overrskag društva za zašti­
tu od ,zracenja rkod Udruženja za n'lllkle­
arnru medicinu (-sa •sedištem u Ljubljani)a
bio je izaibran pmf. M. St&le.a
Povodom 120-godišnjice rodjenja veli­

kog prorrala!zaca N.kole Tesle, dr. P. Mar-
od zracenja). 
kovic Jrnmerntira njegov doprinos ka raz­voju :zmanja o X-2aracima :i e:aštiti pred 1nji­ma. Podseca, da je Tesla vec 1896. godine savetavao opreznostai :pažlji,vost 1kod irada ·sa X.;zraciima -lkao ,meru bezbednosti, aa1koja nas ne .sme sputavati, da ne bi doa'kraja upoznali š.i,rakih mogucnosti upo­trebe X-zraJka. Navodi podata:k da je bioaTesla 1Verovatno p.I1v.i, 1koji je opisao rpo­vrede zbog neoiprezmog isrpostavlj.anjaaX-zracima, ,te O{Pisao pramene i na dUJb­ljim djelolVima tkiva. Predvideo je tri bit­ne elemente zaš,tite: udaljenost, rnasu, cas. 
1

Na :kiraju sastavka autor [Predlaže, da ,se radovi Tesle prevedu na naš jezik, da bi •
tako postali ,dostl.l!Pacniji ,široj javnosti. 
U claniku ,.mišljenja« autor druhoviJto 'lllporedjuje iradiacijsku opasnost sa 0ipas­noš6u, koju .proW)rok,uje ;pušenje. Sažeto izloži da smo ,pušenju i'spostavljeni s:koro ,svi, a:ktivni i [Pas.ivni ipušaci, a ipaik se pre­ma1o zauzima,mo da hi se p(t'ed njiim 
.za­štiitili. Sa tam primedbom je hteo pre .sve­ga pomirujuce ,delovati na žive deiba:te u javm.osti ZJbog opasnosti, lk:oje bi mogle na­
·stati  sa  gradnjam  i radom n'lliklearni,ha 
elektra:na.a 
T.aBenuliica 

SAOPcENJA: 

VIII. letni redni sestanek radiologov »Alpe -Adria«, 
Padova, od l. do 
Kot vsa ipreJSnJa srecanja iradiologov »Mpe-Adria«, tudi letošnje ni razocaralo.aObrartmo, tako strokovni :kot organizacijskianivo, sta bila ,na :zavidljivi višini. Vse po­vedano je bi1o iprav gotovo dostojno med­narodnega ,kongresa. Bolj,šega, oziromaaslabšega iprispevika ni ib.ilo. Vsi referati soabili dognano izdelani, odlicno prikazaniabodisi tekstualno, bodisi ·slilkovno. Ven­dar ·so vsled tematSikje aiktualnosti najvecazanima1I1ja vzbudili referati: Gys,er-ja, izaGraza: Diferencia1na diagnoza ikO'[lgenital­nih srcnih defektov, Jereba iz Ljubljane:a

3. novembra 1975 
Diagnoza pulmonalnili in mediastinalnih lezij iS pomocjo asipiracij,s1ke biopsije, Dala Palme .iz Trsta: Abdomimalna 1kontrastna tomografija (P,ri pato1ogiji jeter in žolcni­;ka, in Gvazdanovica iz Zagreba: Emi­scanner. 
Devet prikazov je 1povsem izpolnilo ce­1aten delo.ni program. Kot vedno, so se tudi tok,rat :domacini izJkazali kot :izkušeni gostitelji. 
P,riliodrnje taiko srecanje v letu 1976 bo v Trstu. 
L.aTaibora


OB 25. OBLETNICI REGISTRA RAKA ZA SR SLOVENIJO 
V ipreteildem letu (1975) je slavil Regi­ster raka za SR Slovenijo (Register), pet­indvaj,seto leto :srvojega obstoja in dela. 
Ustainovljen je bil na pobudo 1prof. dr. Božene Ravnihar l. jainuarja 1950 z na­n1enom, da bi zbiral 1poda1Jke o novoobo­lelih rakavih boLniikih ;v Sloveniji, .in da bi <vsaj enlkrat letno zasledoval nadaljnjo usodo registriraniih bo1nikorv. 
Podobnih služb je bilo 1taikrat v Ewapi še ,zelo ma1o. Ustanavljali so jih, ker se je število rnkavi,h obolenj vecalo :iJn zahte­valo dobro organizirano onkološtko služ­bo na eni s1tnmi, na dnugi strani rpa so bile zaradi nejasne etiologije craka potreb­ne epidemiološ1ke in ,klinicne irazi'srkave, ki naj :bi nakazale smernice za :boljšo pro­g:no:w rakavih bolniikov. Za vse te namene so bili potrebni verodostojni tPOdatki o dejanskem obolevanju za iraikOilU in o pro­gnozi boLnikov v posameznih, dolocenih populacijah. Te pa je lahiko nudila :samo posebna s'lužJba registra ,raJka, ki je z;birala v·
se podatke na enoto BOLNIK, v svojih analizah in prikazih (Podatkov :imcidence (š,tervil:u novoabolelili) 1pa dosledno upo­števala enoto PRIMER BOLEZNI. 
Registracija irakavih boinilkov in njiho­va 1etna 1kontrola je v SR Sloveniji ob­vezna, predpisana z ,zakonom. Virov in­

formacij je vec: 1prijavnica raikavega ,obo­lenja, obduikcijsiki zapisniki pri obdukciji ugotovljenih primerov ra1ka, zdravniška rpo,rocila o vzroiku ·smrtj ter porocila o kon­troli boln.ka. 
Podatki za pPvih enajst let (1950-1960) so :se obdelovali po rocni metodi, drugih enaj,st let (1961-1971) :pa so bili obdelani anehainogmfslko. V juibilejnem 25. 1,etu dela smo doilmncno j!Zldelali in rvpeljali rv vsa,k­danje delo avtomatslrn obdelavo podat­kov, i:n ita:ko obdelali in objavili podatke za leto 1972. 
Neposredni rezultati dela Registra so bila prva letna porocila o incidenci raka v Sloveniji. Prvo •je bilo objavljeno v Zdravstvenem vesnnilkiu {Zdrav. Vestn. 20 (1951), 264-277), nadaljnja so izhajala razmnožena na dklostilnl. ,1eta je 
Do 1957 ,bilo tako izdanih pet letnih poa:ocil (Sita­tisticno porocilo o raku v LRS 1951, 1952, 1953, 1954 in 1955, Onlkološiki 1nštitiut, LjuJb­lj.ana 1953, 1954, 1955, 1956 in 1957). Za­.radi fanancnih i:n ·kadrovS1kih ,težarv je ·sle­dilo desetletno obdobje zelo sikromnih, nepubhciranih in talko .širšemu krogu zdravstvenih delavcev nedostopnih letnih porocil, ki pa so bila 1poslana Svet-ovni zdravstveni organizaciji in objavljena v periodi,cni pUiblikaciji »Epidemiological and Vital Statistics Report«. S podanki o jncidenci ralka v Sloveniji v letih 1956 do 1960, v leti<h 1961-1965 in v letih 1968 do 
1

1972 smo dali svoj prispevek ,tudi za knji­go »Cancer Incidenoe in Fiive Continenvs«, UICC, Geneva (Vol. I. -1966, Eds. Dol.l, R., ,P., Waverhouse, J.; Vol. II. 
Payne, ­1970, Eds. Doll, R., Muir, C. S., Waiteriho­use, J.; Vol. III. -rv tisku). Od leta 1968 dalje ,izdajamo tudi letna porocila redno pod naslovom: »Rak v Sloveniji«. Porocila za leta od 1965 do 1971 so orbsegala šest standardnih tabel s ,podaitlki o incidenci raka po ,spolu, staros,ti, pdmarni l.okali­zacij,i, stadiju ob diagnozi in bolnišnicah, kjer je bila diagnoza ugtorvljena; ikvaliteto rpoda1Jkov ·sta osvetljevala dva kaza1ca: de­lež primerov 1Ugotovljenih na :podlagi 
4• 
zdravniških porocil o vzroku smrti ter de­lež miikroslkoipsko potrjenih pr,1merov. Po­datki o številu rprnbival,s,tva J)O spolu in starosti pa so omogoc.ili iJzracunavanje stopnje incidence na 100.000 prebivalcev. Porocilu za leto 1971 je rbila dodana š,e ta­bela ·s podatki o urnrljivosti regis,
triraniih rnkavih bolniikov. V jubilejnem, 25. letu obstoja Registra je izšlo 14. letno porocilo, s poda,tki o incidenci raika v letu 1972. Avtomatska obdelava je brez dodatnih obremenitev omogocila povecanje obsega porocila na 10 tabel, ki bodo redno vklju­cene tudi v vsa nadaljnja letna porocila. Novo uvedene taibele prikazujejo še po­
ke o 

dat·,inciidenci ra:ka po zdrarvstrven.ih re­gijah in oibmocjih :zidrav:s,domov 
tvenih Slovenije, za vsako lakalizacijo raika že iz­racunano stoipnjo inciden.oe na 100.000 1prnbivakev ipo ·spolu in starosti rter grobo opredelit,ev histoloških v,rst hi:srtološko :po­trjenih primerov posameznih ldkalizacij. Primerjanje i1ncidence raka :po zdrnv:stve­nih regijah in dbmocjih zdravstvenih do­
,mov omogocajo podatlki o števiLu .preibi­
1

valstva :na teh oibmocjiih. Opisane taibele smo dodali na željo :mnogih zUJnanjih so­delai\ncev in uporabnikov podatkov Regi­'Stra. 
Vsi objavljeni pa tudi mnogi neobjav­ljeni :podatiki so do [m[],ca leta 1975 služili kot osnova 38 epidemiološkim študij,
a1111, 31 klinicnim študijam, 5,6 referaitam na resih pri 
kong,,in 13-krat 'izdelavi magistr­skih nalog in daMors'kiih disertacij, 44-krat za dijplomslke naloge viišjih 
.zdravstvenrh delavcev, 63-krait za razna predavanja, se­1mina1rj,e in clanke ter 25.krat v druge strio­,kovne namene. 
Mislimo, da je Riegis,ter qprav,icil svoj 
,

obstoj v zadovoljivi meri. Prizadevali si bomo, da 'bomo v bodoce nudili zdravstve­ni ·službi cim vec iprakti,
cno upornbnih in zanesljivih rpodatlkov o obolevnosti za ra­ikom v Sloveniji, 1ki bodo služili kot osno­va ,pogloblj.eniim ,kliiniC[1im ,in epidemiolo­škim študijam. 
V.aPompe-Kirna
STRUcNE 0BAVESTI: 
Od 28. marta do l. aiprila 1976. 

,godine održat ce se u Gentu '(Belgija) »Medju­narodni simpozij o angiografi ji sa fluoro­sceinom «. 
Infom11acij,e: Hollaind 0rgani.ziJ1g Cen­tre, 16 Lange Vomhout, The Hague, Ne­·therlands.e
Od 6. do 8. maja 1976. godine održat ce se u Lyonu (F,.»XIII. evropski 
ra,nouska) 
kongres medjunarodnog medicinskog en­doskopskog i radiokinematografskog dru­štva«. 

Informacije: Clinique O. R. L., Hopital de la Croix Rouge, F-69317 Lyon Cedex l. 
Od 12. do 15. maja 1976. godilne održat ce s-e u Lausanne (šrvajcarska) sastanak 
»Europskog udruženja za nuklearnu me­dicinu«, a istorviremeno ce ·se održati i širie

··susret ·korisnika nuklearme medicine ( ode
.12.edo 16. maja 1976).e
Od 13. do 15. •maja 1976. godiine održat ce •se u Herceg-norvom »Naucni sastanak 
o novijim dostignucima u onkologiji«, or­ganizator sastanka je Snps'ko leikarslkoedruštvo i Kancerološka sekija SR S11bije.eSastanak ima jugoslorvenski karakter, uzeucešce gostiju jz SSSR-a.e
Teme: mesto i ruloga hemioterapije u 
,lecenjiu obolelih od ;kanoera, indikacije za •priimenu hemioterapije 1kao samostal­ne ,metode, današnje mogucnosti ilmmbi­novane hirurške i dtostat.ke tera,pije u lecenju obolelih, kombinirnna radio i he­mioteraipija u leoenju obolelih, mesto i uloga honmons,ke terapije u lecenju ,ka:n­cera, ·sadaišnje mogu6nosti imunoterapije .kancera, i,ndiikaciono podrucje Ftorafura, 

,
terapija ,sa Ftoraforom i u kombinaciji ,sa drugim citostatidma .i antilrnnce.roznim sreds.rano otkrivanj,e raka 
trvima, i zdrav­,stveno prosrvecivanje. Okinugli sto. 
Gotove radove sa ,prijavom radova tre­ba dostaviti do 15. IV. 1976. godine na adresiu: Pr.im. dr. B. Andrejevec, Institut »Ksenofon šaJ.mvic«, 11000 Beograd, Pa­sterova 14.e
Informacije, iprijava i ,rezervacije: »Cen­troturist«, 11000 Beograid, Bulevar revo­lucije 70. 

Od 13. do 15. maja 1976. godine održat ce se u Bad Aussee (Austrija) »Simpozi­jum alpskih država o raku prostate«. 
Infor.macije: G. Hubmer, Dep. fiir Uro­,
logie, Uni:versitatsklinilk, A-8036 Graz, Auenbruggerplatz. 
Od 19. do 22. maja 1976. godine održat 6e se u Stockihol-mu (šv-edsika) »Kongres evropskog društva za decju radiologiju«. 

Informacije: Miss. A. Williamson, Ho­spital Medicine Conferences, 10-16 E1m Street, London WC l. 
Od 30. maja do l. jruna 1976. godine održat 6e se u Zagrebu u hotelu Conti­nental »VI. godišnji tecaj plucne rendge­nologije Fleishnerovog društva« (»Fleish­ner Society«). 
»Fleishnerovo društvo« je internacio­nalna g.ruipa lecn1ka, koji imaju naro­citi interes za !I)1u6nu rendgenologiju, a dobilo je ime ipo pokoj,nom dr. Feliksu Fleishneru, pioniru ove subspecijalnosti u radiologiji. Raniji tecajevi 1plu6ne rendge­nologije, održani u Londonu, Davosu SAD, bili su dobro ;posjecivani i entuzija­

sticki ,od rndiologa i 
primljeni strane drugih specialista. I na ovom tecaju moderne ,ko;ncepcije rpulimonalne pato­logije iznjeti ce strucmjaci raznih :ce­malja, koji imajlll internacionalDJu re­putaciju na tom pocLrucjlll. P,redavanj,a ce biti siimultano iprevodjena na snpsko­hrv,
atski jez.k. 

Od l. do 3. juna 1976. godine održat ce se u Kopeooagenu (Dansika) »Medju­narodni radiološki kongres«. 
Od l. do 3. avgusta 1976. godine održat ce se ,u Luzernlll (švajcarsJca) »švajcarski medicinski dani«, posveceni malignomu doj,ke. 
Informacije: Schweizerische Krebsliga, Dr. P. Siegenthaler, Viktoriastr. 94, CH ­3013 Bern. 
Od l. do 3. ,seiptembra 1976. godi.ne održat ce se u Bratislaivi (cehoslovacka) »IV. cehoslovacki radiološki kongres«, saemedjunarodn:iim ucešcem.e
Informacije: Congress Office Slovak Medical Society, 88322 Bratislava, Miaki­ewi<czova 18 {CSSR). 
U septembru 1976. godine o.držat ce se ueVaršavi (Polj,s1ka) »Sastanak medjuna­rodnog udruženja za pedijatricnu onkolo­giju«. Tema: Tumori gonada ru djeoe.e
Informacije: Netherlam,ds Cancer Insti­tute, Saripihastisrtraat 108, Amsterdam (Hol­land). 
Od 19. do 22. oktobra 1976. godi.ne održat ce se u Budimpešti (Madjars·ka) »VIII. kongres radiologa Madjarske«. Teme: obic­ne, kontrnstne i izotopne metode u dija­gnostici obolenja doj1ke i radioteraipija dojke: dijagnosti6ke metode nuJklearne medicine kod obolenja jetre i pa1D1kreasa. Službeni jezilk: madjair.ski, engleski, nje­macki, framouski, :msiki. 
Informacije: Office for Conference, Or­ganization of FHMS (Motesz) H 1361 Bu­dapest, POB 32. 
Od 22. do 23. oktobra 1976. godine održat ce se u Luganru (švajcar.srka) »švajcarski medicinski dani«, ,posveceni .terapiji ranog rnka doj:ke. 
Informacije: Schweizer.ische Krebsliga, Dr. P. SiegenthaLer, Viktoriastr. 94, CH­3013 Bern (Sohweiz). 




Plafostat 

Konstrukcijam PLAFOSTATA rešen je problem opsluživanja vise racinih mesta jednom rentgen haubom. Osim toga njegova primena omogucuje neprekidan tok rada, vecu slo­bodu pomeranja aparata, bolje korišcenje prostorija i slobodan pod. 
Rendgen haubu nosi cetvorodelni teleskop koji omogucuje vertikalan hod od 1,5 m ili 1,2 m. Pokretljivost rendgen haube u svim pravcima na ovakvom stativu omogucuje svaki potreban pravac snimanja. 
Podešavanje haube na objekt snimanja i centriranje na katapult -buki blendu je brzo i jednostavno. Svetlosni vizir dubinske blende osvetljava puno polje snimanja i jednim krstom oznacava sredinu snopa zracenja. 
Plafostat se može koristiti u kombinaciji sa buki stolom. 

Rastiks 

Buki sto sa plivajucom plocom za buki snimanja pacijenata u ležecem položaju sa vertikal­nim ili kosim pravcem zracenja. Mogucnost primene za prosvetljavanje i linearnu tomo­grafiju. 
RASTIKS je stabilne konstrukcije sa rucno pomerljivom plocom u podužnom i poprecnom pravcu. Elektromagnetne kocnice za oba kretanja sa komandovanjem nožnim prekidacem. Ukupan hod u podužnom pravcu je 116 cm (31 cm na levo i 85 cm na desno) pri cemu u krajnjem položaju na levoj strani placa prelazi napolje za 66 cm, a na desnoj strani za 120 cm. Ukupan hod u poprecnom pravcu 24 cm (± 12 cm). lspod gornje place i vodece šine ugradjena je katapult blenda sa motornim pogonom. Hod katapult blende je 70 cm duž stola. 
Maksimalan opseg korišcenja, sigurnost, jednostavno rukovanje i· elegantan izgled, odlike su novih rendgen uredjaja »PLAFOSTAT« i »RASTIKS« koje proizvodi FABRIKA RENDGEN APARATA -Elektronske industrije iz Niša. 
. ELEKTRONSKA INDUSTRIJA 1 

Jedna rendgen cev na plafonskom stativu 30 može se upa­trebiti na više rendgen stativa. 








ESSENTIALE 
Lijek izbora u terapiji: 

-hepatita akutnog i hronicnog 
-hepatoza degenerativnih 
-ciroze jetre 
-intoksikacija endogenih i egzogenih (Hype-
remesis gravidarum, Eclampsia itd.) 
-neurodermatita, seborojicnog ekcema i pso­rijaze. 
Aktivna komponenta je supstanca EPL (esencijalni fosfo­lipidi) uz vitamine B 1, B 2, B 6, B 12, C. E., nikotinamid, te kalcijev (kapsule) i natrijev (ampule) pantotenat. 
Oblici u kojima se proizvodi: 
-ampule od 5 ml za i. v. primjenu 
-ampule od 10 ml za infuzije 
-kapsule za peroralnu primjenu 
Proizvodi -»BOSNALIJEK« -Sarajevo u saradnji sa firmom »NATTERMANN« Koln 
RADIOLOGIA IUGOSLAVICA 
casopis za rendgendijagnostiku, radioterapiju, nuklearnu medicinu, radiobiologiju, radiofiziku i zaštitu od ionizantnog zracenja 
Glasilo Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ Izlazi cetiri puta godišnje 
Pretplata za ustanove 240 din, za pojedince 120 din Izdavac: 
Uprava Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ 
Adresa redakcije: Onkološki inštitut, Vrazov trg 4, 61000 Ljubljana Broj cekovnog racuna: 50101-678-48454 
Broj deviznog racuna: 50100-620-000-32000-10-482 
LB -Ljubljanska banka -Ljubljana 
Odgovorni urednik: prof. dr. M. Magaraševic 
Tiskarna Ucnih delavnic Zavoda za slušno in govorno prizadete v Ljubljani