PoStnIna platana v gotovini. Izhaja 15. vsakega meseca. Ček. konto 11.G31 POŠTAH -fcetna naročnina. . Din 24'— Polletna narraiina . „ 12-— Posaineznj/ftevilka „ 2'— Strokovni list poštnih nameščencev Štev. 8. V Ljubljani, dne 15. avgusta 1933. V. leto. flocjiepaTHa ncHX03a. Miicy peiKH c,;iy'iaj(:Bii, ;ia CJiym6eHim,n, npoTHBy Kojnx ce boab HisBiibeiBa aOor aii-cpnii.:iMHCKHx HCTyna, iipecTyna h.hh Kpn-bh'ihhx AGJia, cMaTpajy noTpečHHM, ;ta y 3BaHK'iHy pacapaBy yHoce iieCupaHii jihmhH toh, HCKa3yjy iiepaciio.noateite bhc a bbc iioj(yuinHx CTapeniHHa, fliipeKi],HjcKHX luni MHHHCTapCKHX OprUUil 11.11! HCJI6AH 111(6 T6p6-re neKHM iiMan-niapiniM HJiy3HjaMa. Bepo-bhtho Mune to y HMj],y, ;;a HaCapHuaiteM H3B6CH6 A036 cyMit>e na oHa jiHpa, Koja cMa-Tpajy 'ihhobhhpiiMa npe^seror HCJiebeH>a, ojiaKuiajy cboJ nojiomaj OKpHBJbeHHKa. .:laxKO je pa3yMeTii, ;ia ce okjihb.th'hhuh rpMeBHTO Špane oa oin v/KSe 113 cxpaxa npeA 3AK0HCKHM nocjieAiiuaMa. Ajui je tcihko cxBaTHTH oho OTcyTCTBO ocehaiba OAroBop-hocth aa H3HomeH>e HenocTojehiix h.tii hcao-Ka3aiu;x Mima, aSor KojHx cyMiLH'ie hcjica-HHKe oahocho anapeuiiiiie, Roju Bpuie cano CBOjy aaKOHOM OApei)eny 3BaHHHHy a.vik-hoct. Bau jeAniio aico mije tomc ncnaA,y h,hjb HOJiy'ieiBe Maieap h MOMOHTanor jetjiTH-iior (‘({icKTa »nporona« OKpuBJBeHHKa h »npHCTapHOCTH« HC,neAHiiKa, Sea oSanpa na oKO.iuiocT, Aa ce TaKas etjieKai Aonmije oSh-mho CKyao luiaha. y npeTeJKiioj BehHHH c„Ty'iajeBa nuje hhth aaKOHOAaBHa npanca hhth kphbhmho-iipaBna jypHcnpyAeHu,Hja ipajKHJia oa rpa-ijana hckh cneu,iijajiHH xepojH3aM. HeMa ajui KyjiTypiior napoAa. Koju neSn oa csaKora nojeAHHapa TpaacHO onaj mhhhm^m Mopajia, noTpeSan CBaitoMe 'iaciiOM h HcnpaBHOM rpabaiiHH.v, a thm noipeSHHjH rpabanHHy, KOjH je joiu y3 TO 3aKJI6TH ApataBHH CJiy5K-SeiiHK. CliaKH TaKaB HeAHCU,HHAHHOBaHH H Ač-HyHU,HjaHTCKH TCCT AP>KaBHOT CJiy?KSeHHKa oShmho CBpuiaBa na tt.eroBy mxeTy, a ne na uiTeTy HCJieAHHKa, HenocpeAHor hah BHiuer CAapeumHe. Jep KaA ce TpaHte AOKaaH uporan ocyMHjH,ieHiix cnoMeHyTHx oprana, ko-jn ce ne HAame na6aiieHHX HAy3nja hhth K0HKpera3HpaHHx neMoryhHX očehHBaifca, TaAa HacTyna y3MaK KAeneTHHKa, ko j h je Oho »aaiicAen y 6AyAH>y« hah ko j h aa CBoje Hanecene naBOAe neMa HHKaKBHX AOKaaa, ochm AomaiiTOBaiba rMHaanana, ko j h boa e Aa h a TaMe rabajy. Obac napaBCKH nnje pen o oiipaiiAanHM HCTyiiHMa OKpHB.ibeiiHKa, ko j h hmbav npaso Aa Hanoce h (fiaKTHMne KpHBHpe CBOjHX maa-^HX H CTapHjHX APyr0Ba. Gamo HCKOAHKO lipHMepa, sine irra et studio: CTapeiimna, Kojn je yjeAno h SAarajimK — AaKAe naA3opHH opran — h caKjbyHap (HCTOBpeMeno pa'iynonoAaraH ynyTHHHKO-MeKonne paAH>e) SyAe KaiKibeH c paaAora Hira je oa nouiHA.aou,a jeAne ynyTHHu,e na-jnAahena Aosnanena cyMa oa 1000 A^napa ynyTHHii,a nnje aaseAcna y ynAaTHH ynyx-HHMKH AHCBIIHK, BHUiaK nnje npHjaBA>eH, a Hance oa 1000 a«napa yTpomen y KyhH cy-jipyra: SAarajnHKa h caKA>yHapa. IlpoMe.T BOBHann MHHHMaAan. AncoAyrao je HCKA>y-Bena h cimna noMHcao o Shao KaKBoj rpeui-h,h. CaKA.yHap ce naje neaAHo na peuieae o KaaHH. B.narajHHK je noAneo 3KaASy h y ftoj neKBaAHtjiHKOBaHHM HapaaHMa nanao peipe-peHTa, ko j h je CAy'iajHo aooho y pa,A npn-MeT0y MmiHCTapcTua Ha 1000 ah napa y ko-pHCT AP>KaBH6 Kace. MHHHCTapCTBO je OCHa-jkhao AHpeKpHjcKO peiHeHje o KaaHH 6.naraj-HHKa. 3a yBpeAy AHpeKpHjcKor peijiepenTa kantften je ackahoa jom nanoce. Upu nperjieA.y OAeA>He Kace nalje AHpeK- AHjCKH HHCneKTOp MAIbaK OA HeKOAHKO CTO-THna AHHapa. OAroBopHH CAy5K6enHK npn-anaje ii|ieA HHcneKTopOM h npeA npHcyranM 3acTynnHKOM ynpaBHHKa, Aa je Man.aK y Kacn HMao Beh AyJte npeMena, Aa je koa npouiAOMeceHHor nperAeAa Kace oa črpane ynpaBHHita TaKolje hmao bcKh Man>aK, ko j h nuje uonyHHO h aa ko j h ra ynpaBHiiK nuje KaaiiHO. Obo yCMeno upnananje hohobho je raj paHynonoAaraM h ha aaiiiiciiH'iKOM ca-CAymaH>y, Koje je iiHcao CBojepy'mo. *Ha naKHaAHOM cacAymaH>y ripu noAHu,HjH Ha-Menno je raj cAym6enHK obo CBojep.vmo iiHCMeno npH3HaH.e Te je HajaBiro, Aa je hmao neKy MHHHMaAny AH(jiepeHU,Hjy y kach a ne MaibAK oa BHUie ctothha AHHapa h Aa ra je AHpeKii,. HncneKTop iiaroBopno neKa naun-me, Aa je hmao npn ynpaBHHK0B0M iiperAe-Ay Kace Behii MaibaK. H osaj CAyirKSeHHK npoHCBepHTeA) aaKAeo ce na takab enoj na-mi'HjChh Hcnaa. 3acTynHHK vnpaBHHKa aaKAeo ce, Aa je oacobophh CAy3K6enHK oamax na iipno nocTABAjeiio niiTaibe AHpeKpHjcKor HHcneKTopa CKpymeno upnanao MaibaK oa BHHie ctothha AHHapa, HatjCH npn nocAeA-ibeM nperA6Ay nace oa črpane ynpaBHHKa h Aa je CB0jepy'iH0 nncano opnanaibe Aao oahochh cAy}K0enHK Sea iiMiije HHTepBenuH-je AparoBOA>Ho h oraopeno. Quia aSor KpHBOKAeTcraa .Koje ce ka/K-n>aBa poonjoM h rySiiTKOM ApataBHe c.Tiy3K6e. Pa AH AHCU,HnAHHCKHX lipeCT.VUA CMeibC-hh h ahcahiiahhckh KaiivibeiiH cTapemiiHa cacjiyiuaBa ce na ocnoBy naKnaAiio iipncue-AHX lipiljana O IberOBHMA HOBHM KpHBHH,a-Ma. lioaBAH ha OAroBopnocr ■ OKpHBA>eHH ce OpanH HenipaibcM h nanaAa hcacahiika, ko-jn Aa ce nnje HajiiOBOJbHHje Hapaano o Boj-cu,n, Kojn Aa je peitao oupinubeHOMe kako he ra oh npenecraTH, jep Aa je on n>eroB KpaA> h ko j h Aa je y hhthmhhm oahochma ca HeiaiM KOAerHgaMa. JjoKaaa cMeibemi era-peranna aa csoje RAesere h .vitpcAe neMa. — ilocAeAHpa: ahch,hhahhckh h kphbhmhh IiporOH KACBeTHHKa. H3namajyhH obo neKOAHKO aMopaAHHX ennaoAa na npaKce npeA CTpyHHH cyA name oSjeKTHBHe h. t. t. jaBHOcTH ca lipeBeH-THBHOM TeHAPHUHjOM 3A SyAyhHOCT, HeKA SyAe AonyuiTena jom gamo oba nanoMena: MCTOAe noKBapemaKa na MHnyAe iipomAO-cth HHcy BHme MOAepne. /jeAHHKBeirra, ko-jh cy ce iioA aamraTOM napTHjcKHx Moryh-HHKa hah SercTBOM y SoAHHny cnacAH Kpn-BHHno-npaBHHX nocAeAHua, ne Mory y hh-KojeM npaBny tub rti para eranape h jyro-CAOBeHCKe nanHonaAHCTe jom na ohhx Aa-na KAA ce »rpex jyroČAOBencTBa« OKajanao na BemaAHMa. Bea aaMepe: y CBaKoj SopOn rpeSa hhak SapeM maao MopaAa! y CKonA>y, KpajeM jyAa 1933. r. MeaH MBaHHHh. S kongresa UPU. Za letošnje binkoštne praznike je Udruženje p. t. t. službenika sklicalo kongres v Split. Razpravljalo se je tam o marsičem, kar je in kar ni našlo mesta v resoluciji, ki jo je kongres sprejel. Neki aranžerji so se potrudili za gladek potek v toliki meri, da so — kot čitamo iz poročil naklonjenih po-setnikov — preprečili vsako kritiko in opozicijo, bodisi z omejitvijo govorov v načelni in podrobni debati na 5 minut, bodisi, da so neki »neznanci« nezadovoljneže s koncentracijo mamljivih okrepčil izločili »iz borbe idej, borbe duhov, misli, pogledov, nazorov in stanovskih interesov ...«. Resnejši kon-gresisti so sicer mnenja, da od objektivne, dobro mišljene in svobodne kritike ni treba bežati, toda voditelji so bili očividno drugačnih nazorov! Resnici na ljubo bodi omenjeno, da vsebuje resolucija nekaj važnih ter prav primernih zahtev, na drugi strani pa izraža na žalost nekaj tako nepremišljenih in konfuznih želj, da zabrišejo vse dobro in zapuste končno le vtis o neresnosti podpisnikov ter dejanski jemljejo ugled vsem pripadnikom p. t. stroke. Sestavljena je resolucija po znanem svetopisemskem izreku: naj ne ve desnica, kaj dela levica! Pri čitanju te resolucije se Človek nehote vprašuje, ali vodstvo UPU sploh ve, kaj hoče. Je li temu vzrok neori- jentiranost ali demagogija in metanje peska v oči? * Medtem, ko čitamo v 4. poglavju resolucije: »Po § 49. čin. zakona dato je diskreciono pravo resornom Ministru, da može vršiti unapredjenja po grupama prema svom nahodjenju. Stoga bi u ovim slučajevima trebalo strogo voditi računa na godine službe i sposobnost dotičnog službenika. Zaslužnima za struku treba dati mogućnost pravovremenog unapredjenja za njihov ispravan rad«, in v točki 9. poglavja 1.: »da se unapredjenja vrše ravnopravno za jednake ii jednako sposobne i valjane p. t. t. službenike«, se iznenađeni spomnimo na širokogrudno točko 6. istega poglavja z zahtevo, »da se svi p. t. t. službenici, koji imaju odgovarajući broj godina službe unaprede u više grupe« in na točko 5., »da se omogući napredovanje p. t. činovnika bez obzira da li vrše dužnost starešina odnosno upravnika, koji imaju kvalifikacije predividjene v § 45/2 čin. zakona a u vezi člena 248. fin. zakona od 1926/27 do zaključno V. grupe«. Kaj sedaj? Ali sposobnost ali avtomat? Prikladnejši je vsekakor slednji brez upoštevanja uporabljivosti in letnih ocen in kljub točki 10. § 188. u. z., ki prišteva med težje disciplinske prekršitve službene dolžnosti ali -*r oškodbc ugleda stnoke namerno ščitenje ali priporočanje nesposobnih ali nevrednih uslužbencev. * :!■ 4 Prav zanimivo je stališče, ki ga zavzema UPU do administrativne službe. Dočim poudarja 2. odst. poglavja 4., »da bi se kod p. t. činovnika pokazao veći interes za struku i da bi se tačno mogla oceniti vrednost svakog pojedinca, potrebno je ustanoviti povrh polaganja početnog ispita, da se polažu ispiti za prelaz u VIL i IV.! grupu. Time bi se dala mogućnost vrednim i zaslužnim činovnicima, da postignu i najveći položaj u struci«, priporoča v točki 11. I. poglavja, »da se za administrativne činovnike u Ministarstvu i Direkcijama p. i t. postavljajo konkursom p. t. činovnici, koji su proveli kod pošta najmanje 12 godina brezprekidnc službe a u službi se pokazali kako vrlo dobri poznavaoci administrativnog posla i da im se ne traže dopunski ispiti«. Po našem mnenju naj bi se postavljali za administrativne uradnike v ministrstvu najboljši administrative! iz vseh direkcij, pri direkcijah pa najbolj sposobni z njenega teritorija in s čim širšim obzorjem. Takim administrativni izpit ne bi delal niti ovir niti preglavic, administracija pa bi bila zavarovana pred neprimernimi interesenti in to bi bil velik korak k njenemu toli napovedovanemu in zaželjenemu napredku. Vratiča, ki si jih nekateri ustvarjajo in odpirajo na ta način, naj se v interesu stroke zapro! Onim pa, ki žele v zvezi s čl. 248. fin. zakona za leto 1926/27 pokazati večji interes za stroko šele tik pred IV. skupino', naj se predoči, da sta za IV. tudi še III. in II. skupina, če si bodo dotlej ohranili dober apetit. — Prav lahko, da so to potrebe, želje in zahteve osebja, ki se zbira okrog UPU, ostalim pa je jasno, da to še daleč niso potrebe stroke in državne uprave same. * Resolucija zahteva tudi, da bi ocenjevali uslužbence neposredni starešine (sedaj stav-Ijajo samo predlog, ocenjuje pa področna ocenjevalna komisija pri direkciji), čeprav se je na kongresu — zaradi pristranosti nekaterih starešin — zahtevalo, »neka se nadje način na koji bi se suviše velika prava koja su data starešinama u pogledu ocenjivanja ograničila«. Če si pokličemo v spomin samo to, kako so postopali nekateri starešine pri ocenjevanju samem in pa proti vstopanju zvaničnikov in služiteljev v svoje lastno društvo, brez pomišljanja lahko trdimo, da je dosedanji način ocenjevanja — vzlic vsem nedostatkom zaradi pomanjkanja redukcije ocen na (praktično) enotno bazo — še vedno bolj pravičen od predlaganega. * Ne glede na občutno brezposelnost povsem zrelih mož moramo zavzeti odklonilno stališče, da bi se sprejemali v poštno službo kot gojenci (za stroko po § 45/1) mladeniči in mladenke že po dovršenem 16. letu starosti (1. pogl. točka 33). Prav pogosto se čuje, da je p. t. služba naporna, važna, včasih celo delikatna. Če je tako, potem naj se ne spušča v urade mladina v dobi, ko se od nje še ne more zahtevati potrebne razsodnosti :n primernega nastopa. Obstojala bi pa tudi nevarnost,’ da se sčasoma pojavi zahteva po strokovnih dojenčkih. * Prepričevalne moči nimajo nadalje utemeljitve, ki jih čitamo v točki 23. 1. poglavja, češ, »da se kao dnevničari u buduće ne primaju nikakva lica, jer je služba odgovorna, ter se ne mogu upotrebljavati za važnije poslove i time se samo otežava rad starijim službenicima«. V poglavju 5. pa se trdi: »Potrebno bi bilo olakšati položaj dnevničara na'taj način, što bi se njima priznalo pravo na porodični dodatak, pošto svojim radom ne zaostaju od rada regulisanih službenika.« Veliko nervoznost je povzročila med p. t. uradništvom Uredba o rangu strokovnih šol, ker ni priznala strokovne izobrazbe kot jo vsebuje člen 248. fin. zakona za leto 1926/27, za enakovredno popolni srednješolski izobrazbi. (Čl. 248. pravi namreč: »Naziv p. t. škola u čl. 11 Uredbe o razvrstavanju obuhvata i p. t. prometni tečaj ili ispit, p. t. oficijantski tečaj ili ispit, p. t. ekspeditorski ispit, ispit poštanskih pomoćnih činovnika, pristavski tečaj ili ispit, asistentski tečaj ili ispit i otpravnički tečaj i ispit, ako su ih kandidati svršili pre 1. septembra 1933.«) Ni dvoma, da je bilo vse to, kar se je vneslo v citirani člen 248., v uredbi o rangu namenoma izpuščeno. Pogreške, ki so se napravile v izrednih časih in razmerah, je treba pač na korist stroki in splošnosti enkrat popraviti! In če se je to storilo po preteku celega decenija v že povsem spremenjenih okoliščinah, se gotovo ni storilo prekmalu. Ako je n. pr. črnogorski izpit za p. t. činovnika — kot piše neki S. v »Naši pošti«, zv. 107—108 iz julija 1933 — »bačen z uredbo o rangu čak u zvaničnike«, potem je gotovo, da so odgovorni faktorji v ministrstvu prosvete prišli do prepričanja, da VI., V. in IV. skupine ne kaže otvarjati za personal, ki se je povzpel s čl. 248. fin. zakona. Popolnoma prav ima omenjeni S., ki pravi v istem članku: »Bilo bi korisno, da se tačno zna, kome bi to trebalo!« Po drugih resortih so namreč mnenja, da je treba za take položaje malo več strokovnega, pa tudi splošnega znanja. Konstatiramo, da ogromna večina kvalificiranega uradništva ni organizirana v UPU in da je bila zato resolucija sprejeta brez njenega sodelovanja. Naglasiti moramo, da se v marsikaterem vprašanju ne moremo strinjati s personalno in strokovno politiko te stanovske organizacije, ki dela često brez logike, brez prave resnosti ter brez potrebne skropuloznosti prej v škodo nego v korist stroki. In resolucija? Mogoče, da je bila dobro mišljena, toda sestavljena je slabo. Vsekakor pa bo treba iskati nekaj časa onega nesrečnika, ki bi mogel prebaviti to nedosledno skrpucalo, o katerem lahko rečemo, da ne bo dvignilo ugleda naše stroke, niti njenega uradni-štva, ki si drzne kaj takega predložiti v imenu celokupnega p. t. t. osebja samemu g. ministru. nam le »Poštni dom« res potreben? mar. Človek bi nehote mislil, da zato, ker pri Dobroti ni korit. Pač pa se čujejo blazni glasovi, da se hoče tudi Dobroto spraviti v dnevni metež s tem, da se jo bo skušalo podreti ali priklopiti poštnim gospodarskim; zadrugam, ki naj bi se vse združile. Mi pa pravimo: roke proč od Dobrote, naj se je nihče ne dotakne. To je edina ustanova, ki je vsem res potrebna, ki brezhibno deluje ter uživa neomejeno zaupanje. Naj tu nihče s takimi nameni ne hodi preblizu, tu bo stopil iz rezerve še marsikdo, ki sedanje boje le opazuje. Pa tudi pri zamišljenih fuzijah zadrug se bomo spogledali. Da je Poštnemu domu potrebna združitev radi verjamemo. Da bn pa zato šli uničevat našo Gospodarsko zadrugo, tega ne bomo dopustili. Ce Poštni dom ne more sam vzdržati, naj likvidra, čimprej tem-bolje in brez škode, veliko sovraštva bo odpadlo in mnogo bo doprinešeno h konsolidiranju razmer. Resno bo treba premisliti, ali nam ne kaže takoj začeti z odpovedovanjem deležev. Marsikaj bi bilo potrebno nam poštarjem. Idealno bi bilo imeti kako okrevališče, močno gospodarsko organizacijo in še druge stvari. Toda vse to bo prišlo šele z novo, mlajšo in bolj idealno generacijo. Treba je najprej položiti solidne temelje sunovskim organizacijam. Povojna doba je zanesla v poštarske društvene razmere kaos in nered, ki tako škodita stroki sami in službi. Takozvana in zlorabljana »demokracija« je izpodrinila disciplino, tovarištvo se je identificiralo s pobratimstvom vsevprek pri čaši vina. Marsikateri predstojnik izgublja avtoriteto za ceno »priljubljenosti in popularnosti«. Vse to so še odprte rane, ki jih bo treba zaceliti, če se hočemo posvetiti velikopoteznim akcijam. Prezgodnja velikopoteznost bo pokopala »Poštni dom«! Vprašanje, na katerega ne bo težko ( odgovoriti. V zelo kratkem času so se vršili ! trije občni zbori zadruge »Poštni dom«, ena j garnitura pride, druga gre, kufre gor, kufre j dol, to se ponavlja od zbora do zbora. Enkrat začenjamo z zidanjem, drugič odložimo zidanje na poznejši čas, tretjič kupujemo staro hišo ali pa pantheon, četrtič posreduje odbornik nakup dobroidoče gostilne, petič prodaja drug odbornik lastni dom — svoje posestvo itd. Cel film imamo že pred seboj. Menda je bil in je namen zadruge, da zgradi primerno stavbo, ki naj služi poštarjem v njih društvene namene. Lepo si je zamisliti krasno palačo, na katere pročelju bi se bliščal poštni rog. Toda vse to so le iluzije. Če pogledamo resnici v obraz, se nam kaže druga slika. Za zidanje je potrebno predvsem denarja, s katerim pa »Poštni dom« ni preveč založen. Govori se o nekih 600.000 Din. Pomisliti pa je treba, da je ta denar po večini izposojen v obliki deležev in obveznic po 500 Din. Čistega premoženja ostane presneto malo. S tem zneskom 600.000 Din bi se danes postavilo golo zidovje in ne dosti več. Kdo bi pa posodil denar za opremo in druge stvari? To bi bila v kratkem denarna plat. Je pa še drug važen moment, ki govori proti Poštnemu domu, namreč razdrapane poštarsko-društvene razmere. Že danes, ko še nikjer nič ni, se vodi okoli vodstva ljuta borba. Kaj bi šele bilo, če bi kake planke res že stale. Par klikic bi vodilo borbo »v imenu članstva« za stolčke, za prosta stanovanja, za brezplačno kurjavo in razsvetljavo i. t. d. Navadni člani bi bili kvečjemu uporabni ob slovesnih prilikah za špalir. Posebno naši nižji uslužbenci, zvanič-niki in služitelji, nimajo pri današnjih razmerah pri Poštnem domu ničesar iskati. Izkusili so že dosti naklonjenost gotovih gospodov v društvenem pogledu, no, ko je tam spodletelo, bi jih pa radi vpregli v drug voz. Kaj dobrodošli so bili takrat, ko so se zbirali »prostovoljni« podpisi za posojilo Poštnemu domu. Posebno na neki pošti je mrgolelo takih prostovoljnih podpisnikov. (Pa skušnje zadnjega časa uče, da se gospodje tudi ob drugih slovesnih prilikah radi obrnejo na nižje uslužbence za »prostovoljne darove«.) Ali pa ste kdaj slišali, da bi se s tako vnemo brigali ti agitatorji za procvit naše karitativne organizacije »Dobrote«. Tega jim ni Dober nakup oblačilnega blaga za ženske in moške, kakor tudi druge potrebščine se dobe pri JANKO ČEŠNIK Lingarjeva ul. LJUBLJANA Stritarjeva ul. STAROZNRNR TVRDKR Pred Škofijo 2 F. M. SCHMITT »„u LJUBLJANA priporoča cen], občinstvu galanterijo, usnjene izdelke, čevlje, pletenine, perilo, športne predmete, igrače itd. Cene najnižje! Postrežba točna! Aa veliko In malo! Ob svežem grobu. Drsno želo II! Ministarstvo saobraćaja, Pošte, Telegrafi i Telefoni. P. t. br. 103.749-32. Razmotrio sam poneta mi na odobrenje Pravila Udruženja poštanskih, telegrafskih i telefonskih zvaničnika i služitelja Kraljevine Jugoslavije koja je primila prva osnivačka skupština zvaničnika i služitelja Kraljevine Jugoslavije, održana na dan 11. decembra 1932. godine u Beogradu, pa ih na osnovi § 76. zakona o činovnicima odobravam. Beograd, 18. januara 1933. godine. Ministar saobraćaja: Laz. Radivojević 1. r. * V odgovor na prednje rešenje si je drznila Savska sekcija Udruženja p. t. t. zlužbenika s podpisom predsednika M. Tropana razposlati okrožnico naslednje vsebine: »Zagreb, 25. jula 1933. Dragi druže! Povodom rešenja Ministarstva Saobraćaja, kojim je odlučeno da p. t. t. zvaničnici i služitelja ne mogu biti članovi Udruženja p. t. t. činovnika, razvilo je separatno Udruženje p. 1.1. zvaničnika i služitelja veliku agitaciju tvrdeći, da zvaničnici i služitelji dosadan ji članovi podpisan og Udruženja ne mogu više biti članovima istoga. Smatramo za potrebno upozoriti Vas, da se spomenuto re-Šenje ne odnosi na naše Udruženje p. t. t. službenika Kraljevine Jugoslavije, koje u predmetnom rešen ju nije u opšte spomenuto, nego na neko Udruženje p. t. t. činovnika, j koje koliko je nama poznato u opšte ne po- | stoji! Prema tome drugovi zvaničnici i služitelji mogu i nadalje nesmetano ostati člar novima našega jedinstvenoga Udruženja, gde im je jedino i mjesto. O prednjemu Vas iz-veštavamo radi znanja i ravnanja. Drugarski pozdrav! Za: (M. P.) Pretsednik: M. Tropan s. r. Sekretar: Podpis nečitak. Tvornica dežnikov L. MIKUŠ Ljubljana, Mestni trs 15 priporoča svojo bogato zalogo dežnikov in sprehajalnih palic. Vabilo na USTANOVNI OBČNI ZBOR pododbora dravske sekcije »Udruženja poštnih, telegrafskih in telefonskih zvaničnikov in služiteljev kraljevine Jugoslavije v Ljubljar ni, ki se bo vršil dne 20. avgusta 1933 ob 16. uri v mali dvorani hotela Union. Dnevni red: 1. Otvoritev občnega zbora in poročilo predsednika banovinske sekcije, 2. poročilo blagajnika banovinske sekcije, 3. poročilo pregledovalcev računov, 4. volitev novega odbora, 5. prevzem imovine, • 6. sprejem pravilnika godbe, 7. slučajnosti. Ker je ta ustanovni občni zbor velike važnosti, prosimo vse tovariše, da se ga zanesljivo udeleže. Pripravljalni odbor. Nenadoma, nepričakovano je ugrabila smrt mlado življenje. Tovariša Franja Kolarja ni več med nami. Dne 3. t. m. je podlegel k;atki a mučni in neozdravljivi bolezni. Vsi, ki smo bili v skrbeh zanj, vsi smo upali, da bo vendar le prestal in se povrnil v službo, ali njegov organizem je podlegel v boju z zahrbtno morilko. Vsi smo poznali blagega pokojnika kot človeka vedrega in poštenega značaja, v službi kolegijalnega in marljivega uradnika, doma pa kot vzornega moža. Po maturi na klasični gimnaziji v Mariboru je odšel k vojakom, kjer je položil izpit za rezervnega pešadijskegai podporočnika. Nato je vstopil v državno službo k pošti. Po enoletni praksi v Mariboru je šel v Beograd, kjer je obiskoval in dovršil višji poštni tečaj. Nato je bil premeščen na službovanje v novosadsko direkcijo pošte in telegrafa, odkoder je bil na lastno prošnjo premeščen na kolodvorsko pošto v Mariboru. Komaj dva meseca je minulo, odkar je zbolel in nihče ni mislil, da nas bo tako kmalu v 29. letu starosti za vedno zapustil. V soboto, dne 15. t. m. smo ga spremili na zadnji poti. Krasen poletni dan je bil. Lahna sapica se je poigravala z nežnimi cvetlicami na grobovih mariborskega pokopališča. Vojaška in poštarska godba sta svirali turobne pesmi, pevsko društvo »Poštni rog» je pa zapelo nekaj žalostink. Množica pogrebcev je pričala, da je moral umreti mož, ki ni imel in ni mogel imeti sovražnikov, da je legel v prerani grob mož, ki je zapustil najlepše spomine. Tovariš Kolar Franjo zapušča poleg žalujoče soproge in dveh ljubkih otročičev ter staršev in drugih sorodnikov tudi mnogo tovarišev in prijateljev, ki ga bomo ohranili v najboljšem spominu. Ob odprtem grobu se je od pokojnika poslovil v imenu dravske direkcije pošte in telegrafa in v imenu tovarišev iz vižjega p. t. tečaja šef personala g. Pitschmann z naslednjimi ganljivimi besedami: »Dragi Franjo! Zadela me je grenka naloga, da se poslovim od Tebe v imenu dravske direkcije pošte in telegrafa, pa tudi kot tovariš z višjega p. t. tečaja v Beogradu. Kako hitro, prehitro si končal svojo pot! Ko se je leta 1928. po končanem višjem tečaju in po položenem državnem strokovnem izpitu dvignila v Beogradu jata mladih poštarjev, da poleti na svoja nova službena mesta, si bil med njimi tudi Ti, naš dobri tovariš! Po kratki dobi vzglednega službovanja in ko si si komaj ustanovil lastno ognjišče, že zapuščaš svojo življenjsko družico, dvojico nežne dece, svoje sorodnike in nas. Tako je moralo priti, tako je bilo zapisano' v knjigi neizprosne usode. Dragi Franjo, Ti odhajaš tih in skromen, kot dober mož in skrben oče, kot zvest in iskren prijatelj, kot ugleden in pošten uradnik, ves tak, kakršnih potrebuje domovina. Naj Te po tolikih mukah obda večni mir! Ave, anima candida!« S temi besedami se je poslovil g. Pitschmann, nato je pa spregovoril v slovo zva-ničnik pošte Maribor 2, g. Kovačič, kot za- stopnik nižjih poštnih uslužbencev mariborske kolodvorske pošte, kjer je služboval umrli. H koncu je zaigrala zopet poštarska godba, nato pa je začela prst zagrinjati rakev z zemskimi ostanki dragega nam Franceljna. Naj mu bo lahka domača zemljica, preostalim pa naše sožalje! Vabilo na IZREDNI OBČNI ZBOR pododbora Maribor, udruženja p. t. t. zvaničnikov in služiteljev kraljevine Jugoslavije, kii sc bo vršil dne 15. avgusta 1933 ob 14. uri v veži pošte Maribor 1. V slučaju nesklepčnosti se bo vršil pol ure kasneje drug občni zbor, ne glede na število prisotnih članov. Dnevni red: 1. Poročilo predsednika pododbora. 2. Poročilo blagajnika. 3. Poročilo pregledovalcev računov. 4. Poročilo predsednika Dravske banovinske sekcije. 5. Volitev novega odbora. 6. Slučajnosti. ODBOR. MHHHcrapCKo pemeibe. riPEriMC MC Bp. 10.894 33. yflpy*eH>e n. t. t. nuamrumKa h cjiy-jKiiiejba očpaTHJio ce mojiOom, y ko joj xpa-jkh, ;ia My ce na/ia peiuetue Mory jih octuth 'uianoiiHMa y;ipyiKeiba n. t. t. 'iiiHOBHHKa, aiiaiiH'iuHRH ii (!.nyatHTe.ii>u, icojH imaj.v enoje y^pya«eH»e iionrraHCKO TejierpatJicKO to-JieipOHCKO. PacMOTpHO ciim mo,'inv. na chm naiuao: Ho § 7(> ct. ‘2 y y,npyHteibe ce Mor.v yApyjKHBaTH n Cimi iiprnubemi na 'uiaiioiie ca mo eJi.VJKfieminii hctc oTpyue h Hcror cjiyjKoeHiiMKor pe^a. Tla hctc cTpyKe n ncTor (viyjKoenniiKor pe^a modrc noCToja-th ca mo no je;j,HO y;i,pyvKeibe aa n,e.iiy ap-•;KaBy. oBami'iHHUii n c.i.vvKimvba n. t. t. crpv-Ke c ofianpoM na ropibii upornic §76 3a-Kona o HHHOBmipHMa He moi'.v fami 'uiano-bh yapymeu.a n. t. t. mhhobhiiku ii aiio cy ca ibima y hctoJ c’rpyuH, a: m nncy h c top c/noKoemriKor pena. (i1 ofianpoM na HBJiosKeHO h § 76 SaKona 0 MHHOBHHHHMa pemauaM: ,T,a ce o ropibCM hbbccth yAP.V*eH>e n. T. T. BBaHH'lHHKa 11 e:iy/KHTCJba, 1I0IIIT0 je HJiaTHJIO IipOIIHCHV TBKC.V, KOja je lia MO.jT-ftii n pomično iipnjieiubena n nommiTena. Beorpaa, 30. Maja 1983. PeipepenT na neHanje . KyneHOBMh, c. p. lllei}) aaMHii. orceKa: np. KaBHMh, c. p. lla'ie.'iHHK Onuirer 0;ieJieH»a: MmP- /lOHTKMjeBMk, c. p. MiiHHCTap cao6p.: /las. PaAMBojeBMh, c. p. Stalno omizje. I/ četrtek 7. sept. 1933 v gostilni ..Pri sokolu'' na svidenje. Važno tolmačenje § 263. u. z. Glavna kontrola Kraljevine Jugoslavije Br. 82.147 2.. jula 1933. g. Beograd. Glavna kontrola rasmotrila je objašnjenje gospodina Ministra Finansija Br. 27.516-1 od 11. jula t. g. koje glasi: »Prilikom primene § 263 Zakona o činovnicima pojavila su se nekoja sporna pitanja koja treba načelno objasniti radi pravilnog i jednoobrazno postupka i otklanjanja sporova i nesuglasica u administraciji. Prvo pitanje je: dali se st. 1 § 263 odnosi na svako una-predjenje u toku službovanja ili samo na prvo unapredjenje po stupanju na snagu Zakona o činovnicima, t. j. da li će se po dobivenom unapredjenju odnosno dobivenoj periodskoj povišici nove prinadležnosti isplaćivati po isteku godine dana samo u slučajevima prvog unapredjenja odnosno prve periodske povišice ili će se po svakom unapredjenju i periodskoj povišici u toku službovanja nove prinadležnosti početi isplaćivati tek posle godinu dana. Pošto sam proučio ovo pitanje našao sam da se navedena odredba ima razumeti tako, da ona ne važi za svako unapredjenje odnosno periodsku povišicu u toku službovanja, već važi samo za slučajeve kada službenik dobije prvo unapredjenje odnosno prvu periodsku povišicu posle stupanja na snagu Zakona o činovnicima od 31. marca 1931. Suprotno tumačenje ne bi bilo pravilno sa razloga, što st. 1 § 263 kao odredba prelaznih naredjehja ne može da se suprotstavi odredbi s-t. 2 § 30 Zakona o činovnicima, jer bi se u protivnom došlo do toga, da odredba prelaznih nare-djenja derogira odredbu iz opštih principa jednog te istog zakona. Prema tome st. 1 § 263 prestavlja izuzetak od st. 2 § 30 samo za isplatu prinadležnosti kod prvog unapredjenja i periodskih povišica posle stupanja na snagu Zakona o činovnicima od 31. marta 1931. god. Drugo pitanje je: kako se ima primeniti st. 1 § 263 u onim slučajevima kada službenik dobije prvo unapredjenje posle stupanja na snagu Zakona o činovnicima, pa zatim pre isteka roka od godine dana dobije narednu višu položajnu grupu budući da za to drugo unapredjenje ispunjava uslove po specijalnim zakonskim propisima. Na primer: na dan stupanja na snagu Zakona o činovnicima činovnik je preveden u VN. položajnu grupu, pa posle izvesnog vremena po ispunjenju uslova iz ovog zakona bude unapredjen u VI. položajnu grupu, a pre isteka godine dana od dana kada je unapredjen u VI. grupu bude unapredjen u V. položajnu grupu pošto je stekao uslove za ovo poslednje unapredjenje po specijalnim zakonskim, propisima. Ja tumači da u ovakvim slučajevima ne mogu da se isplaćuju prinadležnosti položajne grupe po poslednjem unapredjenju odmah u smislu st. 2 § 30 Zakona o činovnicima pošti nije istekao rok od godine dana po prvom unapredjenju u smislu st. 1 § 263 istog zakona, već tek po isteku godine dana sa starim prinadležnostima po dobijenom prvom unapredjenju ima da se isplaćuju prinadležnosti grupe po poslednjem unapredjenju, u istaknutom primeru, činovniku bi se imale isplaćivati prinadležnosti VII. položajne grupe za godinu dana posle unapredjenja u VI. položajnu grupu u smislu st. 1 § 263 bez obzira na to što je u tom vremenu dobio i V. položajnu grupu, pa tek po isteku ove godine dana činovniku bi se imale isplaćivati prinadležnosti V. položajne grupe. Drukčije tumačenje je nemogućno, jer ako bi se prinadležnosti V. položajne grupe počele isplaćivati od prvog dana narednog meseca po Ukazu o unapredjenju u V. grupu, to bi bilo protivno st. 1 § 263 pošto činovnik nije ostao na starim prinadležnostima za godinu dana po prvom unapredjenju posle stupanja na snagu Zakona o činovnicima. A ako bi se prinadležnosti V. položajne grupe počele isplaćivati tek posle godinu dana po unapredjenju u V. grupu to bi opet bilo protivno st. 1 § 263 pošto se st. 1 § 263 odnosi samo na unapredjenja koja se dobiju prvi put posle stupanja na snagu Zakona o činovnicima kao što je napred izloženo.« I našla da pro-tivu ovog objašnjenja nema šta da primeti. Iz opšte sednice Glavne kontrole od 21. jula 1933. god. Za predsednika glavne kontrole, član: Drag. Pintar. Delovodja-sekretar: St. N. Protić. Sezijske novosti za dame in gospode, trenčkoti in športna oblačila tudi na večmesečni kredit pri fiMakfia »REKORD« Ljubljana, Aleksandrova 8 Maribor, Slovenska 18 KoH(})epeHii,Hja H. T. T. 3BaHMMHMKa u cnyj«MTeiba y CKonjby. Ona jmpaBa Aohina je aitr Bap^apcne OeKpiije yflpyjReH.a n. t.'t. uBamiminKa n cjipKHTCJi.a op. ‘2. o/t 0. aBryoTa 1933. y kom(! HSBeuiTaBa cjfe/iehe: Ha /lan (i. ayryo/ra 1933. o^pjitaTti je K0H(J)epeHHMja .VAp.vacen.a u. t. t. anan. 'h cjiy}K.HTejba, na Kojoj je nrjiipmeno kohcth-Tyiipair>e VnpaBHor u Ha/piopiior OflGopa, y KO ju cy yiii.au ;ipyroBH: .VnpanHH o/ioop: upeToe^HHK: rBopAbeBnh 1 iovRi-map. ;snan.; iioTHpeTceflHHi;: KyjyH;rah I Toj a u. < iy/K.: ceKpeTap: JonaHoimh TJop-be. cjiy/h\; (Viarajum;: «VxajAapeBHh Joch^, c.a.v'/K. Mjianoiui yiipaue: M.uiib ('navoje, c.iiy-iimb liaii'ie, cjiy?K. ^lp.vroBiiMa ii a Bap^apcue CanoBinie no-Hte.aeiH je c.aory u caneeTaH pa;p ca BepoM h H;iejoM na 6y/iyhiioc.T, aa /iofipo /ipvKane. CTpyKe u ao6po 0Biijy uac, jep Hana cbu-Ma JievKH na epu,y nam ;iparn u Mii.nH K.na-CHHHH Jyr. Te cmo Gen (;eKij,Hje y Bapaap-CKoj GanoBHHH ocehajiH ce itao ooko Ges KpH,na. 3a o/iGop: ceicpeTap: BacHJbeBHh M., npeTceflHHK: Cr. ByjacMH0BMti. CKynuiTHHa CBaHMHHHKa u cnywHTen>a n. r. t. crpyKe flpMHCKe BanoBHHe y CapajeBy. Kao npeTce;iHHK y;4)y>Ken>a u. t. t. ana-Hii uh u Ka h cjiyatHTeJba Gho oaM noanaT na ocHHL?aHKty CKynuiTHHy ceKH,Hje y;ipy>KeH.a aa /j,piiHCKy BaH0BHny, Koja je OApvitara 6. ayrycTa o. r. CK.yi[uiTnna je caaBana npe-Ma ApyuiTBeHHM npaBHJiHMa h na ochob.v peiueiBa roc.iioanna MHHHCTpa caoGpahaja Bp. 10.894 H3 1933. r. 11 aKO nocToje CBa o/ioGpeK.a, cKyniUTH- iia je 6H,:ia aaupaibena o;; ohhx jihmhocth. Koju, KaKO MH Har.'ieAa, caaGo ce ocBphy Ha auKOHCKe oApeAGe Kao h na MHHHCTapcKa pemeH>a. Hp.vroBii /jpiiHCKe OanoBHHe Ghjih cy 3acTpauieHH iiocjieAimaMa, Koje he hx aa-AecHTH nocjie ocHMuaiba ceKitnje h Hany-uiTaiba 'iHHOBHii'iKor y;i[)yvKciba. BojaanocT je Ghjki ;;a neon Gh.iio OTiiymTaH>a, npeMe-iiirarba. itao ujto ce to npeiipiuiana /i,a he caaitH TaKO Aa npeipiiH noHemio. HopeA MHonix npemn ApyroBH cy iinaK Ghjih aa to Aa ce CKynuiTHHa oapvkh, jep OBAe ce ne paAH npoTHB aanona hjih npo-thb Heuera hito neGvi cmcjio Ghth, oBa je OAJiyKa najia na upeAKOiuJiepeinuiju, Koja je OApvK-aTa 5. ayrycTa nocjie 20 'iacoBa, pac cy AP.VroBH HOKaaajiH AoOpy ii >iBpcTy bo-.'by y Harnoj Xepn,erGocHoj. CKynuiTHHa je Giuia iiocehena bcjihkum Gpojeu rAe ce je BHACJia BejiHKa cjiora, Koja je aaAUBHJia Mene Kao h ese npHcyTHe. Hocjie CKynniTHHe ap.vtobii cy cnojiiM AOGpOBO.JbHHM lipHJIOrOM HanpaBHJiH jeAHy ApyrapcK,y BC'iepv. •VOiibeibeM, itoje ca.M cieicao y CapajeBy, .vnepen caM Aa he ceKunja JJpnncKe Gaiio-HHHe aa rcpuTKo BpeMe Ghth Meb.v npBHMa. bao AOJieraT ynpaBe yApyvKeia n. t. t. ana HH’iHiiKa u cjiyiKHTeJba na CKynmTHH,y y Capajeno iiajTOiiiraje ce aaxBajbyjeM ap.V-roBHMa im JieriOM aobckv Kao u na Gpar-cKoj e.ioaii. Kojy caM bhaco Aa nocrojn Meby IbMMa. Ha oGjaBJbenor aannciiHKa bhah ce paA CKymiiTi:ne. itao h naGop ynpu.Be. /IpvrapcKh iroaApaB. IlpeTceAunit: Ct. ByjacMHOBMh. 3AnHCHMK npse ocHnaaMKe CKynuiiMHe cem^Mje yflpy-meiba n. t. t. SBaHHHHHKa h cny>KMTeiba aa flpnHCKy 6aH0BMHy, OAprnare 6. ayr. 1933. y CapajeBy. CKynmTHny ji* oTBopno y 10. nacoBa MynapeM Kacanoaiunh. u iioaApanno cise iipncyTne, na iipcAJiontno CKyniuTHHH Aa naaGepe ripeTceAHHKa CKyiiniTHHe. — CKyn-uiTHiia jeAHorjiacHO iipcAJiante aa upeiceA-HHKa ByjaciinoBHha OraHKa, ripeTceAHHKa yApyJKen>a u. t. t. anaHHHHHKa n cjiy>ioi-Tejia KpaJbeBHHe JyrocjianHje, aa ceitperapa Ulyniiiha B.iia>ity, aa onepane aaiiHcmiita IIIepeMCTa (hiajo n CjienneBHha FjiHropu. IlpeTceAiiHK CKynuiTHne yaiiMa pen u 3uxnajbyje ce cKyiiuiTnnH Te noaApaiuba cbc npHcyxHe u npecTasJba ck.viuiithhh r. B;ia-Aii.Mnpa lIyjiHha iiaac.iaiiHKa no.TnnncKe BJiacTn. IlouiTO je cKynuiTHHa on.na KOHCTirry-Hcana, npeTceAHHit npeA-iavKe cKyiiumimi Aa ce uoaApaBH lb. B. Kpajb. r. MHiiHCTap caoGpahaja Jlaaap PaAHRojeuHh, r. jQ[oGpo-can PaTajan. noMohiiHK MHHHCTpa caoGpahaja, u r. Mn.TopaA lluKo.Tnh, AHpeitTop no-nrra /IpnucKe OanonHHe ii Aa hm ce ynyTe TenerpaMH. IlpeTceAniiK Mina TejierpaMe. CKyiiiiiTHHa GypHO aioaMiipa lb. Bejr. Iipajby, rociio;uiiiy Miimicrpv, iberonoM no-MohimKy h r. /l,HpeKTopy. FlpeTceAHHK npe/i.iaHU' cKynniTHHH Aa cKyiiniTHna naaGepe ynpaBHii u naAaopim OAGop ceKiiHje, noja he HMaTii ccAHiriTe y Capajeiiy, na MHTa ita n a n Aa n n o 11 y .thct.v viipanHor h iiaABopnor OAGopa. CK.yiiuiTHHa jeAHor.iiacno ycBaja kuhah-AanHOii.v JiHCTy h upiiMa aa iipeTceAHinta MyxapeMa XacanGauniha, noTiipeTceAHHita HaaiKjia MeuianoBHha, aa ii[)Bor ceitperapa B,jia5Ka HIyuinha, aa AP.yror ceitpeTapa Mnpna T.vpnha, aa npnor GjiarajHHita Ma-pnjana B.itaAnha. aa Apyror G.narajnHita AjieKcy PaAojesHha. 3a MJianone HaApaMH-jy IlaniKa. JlyKy HaBjmha h AjiHjy Apcna-Harnha. y Ha/isopuH o/ifiop: upeTceAnmca lIo.ne-Ty Pa(j)y, MJianoBe Cnacoja riiypKOBHha, Ile-py BpKH ha h Xy6ana Myjy. 3aTHM y3HMa pe'i ^pyr Majo ho Tpas- 1 HHKa h H3Jia>Ke norpeče name hobo opra-HHaapHje h TpavKii na, ce vnece y nanm uHK ;ia ce .vmojih rocnoAHH MumicTap caoftpa-haja, ;ux ce CBiiMa ssaHHMHHHHMa h cjiv'/kh- ! TeJBH m a npoBe^eno BpeMe y /ineBHHMapcKoj j cjiv/kChi npn3Ha 3a neH3Hjy, kojh cy ftH.nii Bpahenn h3 Mece'iapa no (JtiiHaHcnjcKOM 3a-kohv sa 6yyeTCKy rojimiv 1927/28, ihto CKynmTiiHa o/iofipaBa. SariiM ce jaB.iBa 3a pci Apyr Pa^ojeBuh, i Koju oOjamibaBa pastore name opraHBaa-ynje. Ca OBHM je r)H.Jia 3aBpuieHa ^HCKVCHja h npeTce;iHHK 3aKJbyHyje ckviiiiithiiv v 18.30 MacoBa. Ceiipeiap: CyuiMh Bnamo, c. p. OsepaHii sanHCHHKa: HlepeMera CMajo, c. p., CnenneBHti fmirop, c. p. IIpeTc. civvnnmiHe: Ct. ByjacHHOBHti, c. p. Tujec Evgen Ljubljana, Smo!?toua ulici! šIbu. 3 se priporoča za prodajo elektrotehničnega in tehničnega materijala, žarnic, motorjev, železnih ognja in vloma varnih blagajn i. t. d. Abrahama je srečal. Bivši predsednik ljubljanske podružnice Maturantskega društva p. t. uradnikov, upravnik pošte Ljubljana 2, g. Ivan Cof, je v soboto dne 5. t. m. stopil s pravim gorenjskim korakom v petdesetprvo leto starosti. Ob tem jubileju mu podpisano uredništvo tem. potom čestita in želi, da bi v zdravju in zadovoljstvu dočakal še vsaj enkrat toliko let. Živel! Uredništvo lista »Poštar«. Lepo negovani čevlji samo s SMOL PA/TO 1883 -1933. Spoštovanemu upravniku pošte Ljubljana 2 g. Ivanu Cofu, ki je dne 5. t. m. praznoval svojo petdesetletnico, kličemo člani dravske banovinske sekcije Udruženja p. t. zvaničnikov in služkeljev kraljevine Jugoslavije iz dna srca: »Na mnoga leta!« Za odbor: Predsednik. Naši drugovi slede nas. Naši vredni neumorni drugovi Subotičani sleduju svoje drugove, te svojim zauzimanjem i radom osnovali su dana 30. jula o. g. pododbor Udruženja p. t. t. zvaničnika i slu-žitelja kraljevine Jugoslavije u Subotici. U upravni odbor ušli su: za pretsednika Ivica Novačica, za sekretara Djurica Ševčič, za blagajnika Anton Paučić, za članove uprav, odbora Ljuba Mančić i Ivan Molnar. Taj pododbor broji več 60 članova. Drugovima želimo od srca uspeh te srečan i napredan rad. Složno drugovi! U slozi nam leži spas! Društvena poročila. IZVLEČEK zapisnika VIII. odborove seje, ki se je vršila dne 7. julija 1933. Ob 19.15 otvori predsednik sejo, na kar sledi čitanje zapisnika. Zapisnik je enoglasno sprejet. Pri naslednji točki dnevnega reda, to je pri čitanju dopisov se prečita došlo in oddano korespondenco. Važnejši dopisi so sledeči: 1. Beograd nam pošilja dopis za bansko upravo, ki potrjuje prenos centralne uprave iz Ljubljane v Beograd. 2. Pododbor v Mariboru nam sporoča, da je obračunal z godbenim odborom radi stroškov ob priliki prisostvovanja kongresu v Ljubljani. 3. Prečitajo se na bansko upravo v Ljubljani oddani dopisi radi reorganizacije društva. 4. Najvažnejša je ponudba za nabavo 25 instrumentov, ki nam jo je poslalo glasbeno društvo iz Sombora, in sicer za ceno 22.000 dinarjev. Ker je nabava instrumentov zelo aktualna, sta si predsednik in kapelnik gosp. Širer instrumente že popreje ogledala in znižala ceno na 16.800 Din. Oba sta konstatirala, da so instrumenti vsi v dobrem stanju in da je cena za nakup jako ugodna. Po daljšem razgovoru je enoglasno sklenjeno, da se instrumenti nabavijo. V svrho najhitrejše in najcenejše dobave se določi, da se odpeljejo trije odborniki v Samobor in osebno prineso instrumente v Ljubljano. Zatem se govori še o nekaterih manj važnih zadevah, na kar predsednik sejo zaključi. IZVLEČEK zapisnika IX. odborove seje, ki se je vršila dne 24. julija 1933. Predsednik otvori sejo ob 19.15. Sledi čitanje zapisnika, ki se soglasno sprejme. Med došlimi dopisi je posebno velike važnosti dopis centralne uprave iz Beograda, ki nam pošilja reženje ministrstva saobraćaja, iz katerega je jasno in točno razvidno, da zva-ničniki in služitelji ne morejo biti več člani Udruženja p. t. t. činovnika, in to z ozirom na § 76 urad. zakona, po katerem ne smejo biti služitelji in zvaničniki v isti organizaciji kot činovniki. Ker bo radi te ministrske odločbe prizadeto tudi U. p. u., je U. p. u. na to ministrsko odredbo že reagiralo s posebnim dopisom v Zagrebu. Kaj bo radi tega nastalo, se še ne ve, vendar pa je jasno, da za nas nikakor ne more nastopiti nobena neugodna situacija. Iz dopisa, ki ga je poslal mariborski pododbor, je razvidtio, da so v tamkajšnjem odboru nastala nesoglasja, ki jih bo treba temeljito razčistiti. Tov. predsednik poroča o nakupu instrumentov. Instrumentov je 25 komadov za 16.800 Din. Instrumenti so sestavljeni tako, dai bodo ravno odgovarjali sestavi godbe. Sklene se sklicati na dan 25. julija 1933 sestanek godbenikov, na katerem se bo pre-čitalo sestavljeni pravilnik godbe, katerega bo moral vsak godbenik podpisati in se zavezati, da se bo točno ravnal po njem. Nadalje poroča, da smo sprejeli od banske uprave odobrena pravila za ustanovitev pododbora v Ljubljani. Po kratkem preudar- Modna manufakturna trgovina Fabiani & Jurjovec LJUBLJANA, Stritarjeva ulica 5. se priporoča pri nabavi b!aqa /a obleke. Prodaja na obroke potom Gospodarske zadruge poštnih nameščencev. Ciine zmerne! Postrežba točna In solidna! ku se sklene, da se bo ustanovni občni zbor pododbora vršil v mali dvorani hotela Union 20. avgusta 1933 ob 16. uri popoldne. Dai bo občni zbor potekel v redu in čim hitreje, se bo sklical za 19. avgusta 1933 članski sestanek Pred Prulami št. 1, kjer se bo razgovarjalo o ustanovitvi pododbora. Sledi sprejemanje priglašenih članov in takoj za tem čitanje pravilnika godbe. Pravilnik godbe je sestavil po nalogu odbora tov. tajnik Kobilica Jože. Pravilnik obsega 60 paragrafov in je po prečkanju brez spremembe z odobravanjem sprejet. Po slučajnostih predsednik sejo zaključi. Osebne vesti. Postavljeni: za dnevničarje naslednji maturanti: Kovačič Leon na Ljubljani 1, Kyov-sky Zdenka na Ljubljani 2, Pirc Vekoslava v Krškem, Repovš Friderika na Mariboru 1 in Flere Miran v Celju. Za pogodb, poštarja je postavljena Pugelj Ivana, v Strugah na Dolenjskem; za dnevničarja Poljanec Drago na Ljubljani 1 in Vivod Ivana na Pragerskem. Napredovali: za urad. pripravnike po § 45/2 zvan. Pintar Jurij v Ptuju; dnevničarji Koman Vida, Bizjak Franc, Grlec Katarina in Kerševan Ljudmila na Ljubljani 1, Osipovič Valerijan na direkciji, Aplenc Emerik in Ka-fou Milan na Mariboru 1, Kiselj Vladimir na Mariboru 2, Točnijev Mihael in Peternelj Bogomila v Celju in Horvat Izidor v Kranju (vsi maturanti). Premeščeni: pb. ur. VIII. sk. Kenda Terezija iz Žirov na Bled 2 in Kroflič Anton iz Celja v Pragersko; pt. manip. IX. sk. Pavlin Josip z Bleda 2 na Ljubljano 2 in Kurinčič Pavla iz Konjic v Slatino Radenci; urad. prip. po § 45/1 Adamič Alojzija iz Grosup-Ija v Rogaško Slatino; zvan. II. sk. Zaviršek Anton iz Ljubljane 7 na Ljubljano 1; zvan. III. sk. Tratnik Marija z Ljubljane 1 v Moste pri Ljubljani; služitelji II. sk. Ilc Marija z Ribnice na Dol. v Dobrno, Kok Josip iz Kamnika v Pragersko, Mavrič Ivan iz Pragerskega v Stari trg pri Rakeku in Prinčič Josip iz Starega trga pri Rakeku v Kamnik. Upokojeni: zvan. L sk. Ahlin Ignacij v Novem mestu in Brečko Mihael na Mariboru 1 ter zvan. H. sk. W6lle Jernej na Mariboru 2. Poroke: pb. ur. VIII. sk. Tomazin Ljudmila na Ljubljani 1 se je poročila s poročnikom . Milanom Jovanovičem; zvan. L sk. Mačuh Ivan na Mariboru 1 z Ivanko Rečnik; služitelja II. sk. Škulj Josip v Gornjem gradu z Antonijo Cigale in Rozman Vincenc na Ljubljani 2 s Kato šarolič. Ljubljanska poštna godba. Uresničila se nam je želja. Godba p. t. t. zvaničnikov in služiteljev je ustanovljena. Treba je bilo odstraniti mnogo zaprek, preden smo mogli stvar realizirati. Kljub vsemu pa se je posrečilo sekciji za dravsko banovino, da je tekom prejšnjega meseca nabavila potrebne instrumente in s tem postavila temelj godbi tudi v Ljubljani. Na predzadnji seji sekcije je bil sprejet tudi pravilnik, ki bo urejeval njeno življenje. Inventar godbe bo na ustanovnem občnem zboru sprejel pododbor v Ljubljani, ki bo formelno tudi sprejel pravilnik. S tem bo prešla cela godba v last pododbora, ki bo nadalje skrbel za njen razvoj. Kako so se razveselili vsi naši člani te ustanovitve, je razvidno iz tega, da je bilo prijavljenih mnogo več godbenikov, kot pa jih bo mogoče pri sedanjem številu instrumentov zaposliti. Vendar bodo tudi drugi lahko člani godbe, čeprav jim je trenotno nemogoče aktivno sodelovati pri igranju. Da bodo vsi na jasnem glede članstva pri godbi, navajamo II. odstavek pravilnika godbe, ki se glasi: § 3. Člani godbe zvaničnikov im služiteljev v Ljubljani so lahko: 1. redni člani ali godbeniki, 2. ustanovni člani »ali ustanovniki im 3. podporni člani ali podporniki. § 4- Redni član godbe je lahko samo član Udruženja poštnih, telegrafskih in telefonskih zvaničnikov in služiteljev kraljevine Jugoslavije, sekcije za dravsko banovino v Ljubljani, katerega po predlogu kapelnika sprejme odbor glasbenega odseka in njegov sprejem potrdi: pododbor. § 5. Rednih članov se more sprejeti samo toliko, kolikor to zahteva pravilna zasedba godbe, t. j. rednih godbenikov im njih' namestnikov. § '6. Ustanovni član je lahko vsakdo, kdor plača enkratno ustanovnino v znesku 1000 Din. § 7. Podporni član je lahko vsakdo, kdor plačuje redno podpornino v znesku 60 Din letno, oz. mesečno 5 Din, člani udruženja pa 2 Din mesečno ali 24 Din letno, kar velja tudi za žene članov. Iz tega je razvidno, da bodo vsi oni, ki trenotno ne morejo pristopiti kot godbeniki, ker imamo godbenikov že dovolj, lahko postali podporni ali pa ustanovni člani godbe. Led je prebit. Godba je pričela že z vajami in upajmo, da ne bo dolgo, ko bomo lahko prvič ne samo videli, ampak tudi slišali uspeh našega dela in uspeh truda kapelnika in godbenikov, ki se je z vso vnemo lotil dela in prav marljivo Študira z godbeniki. In tega trenotka se vsi prav od srca veselimo, ker smo trdno prepričani, da bo godba tisti faktor, ki bo najjasneje pričal o našem delu in sposobnosti ter tako najlepše reprezentiral našo stroko im naš stan. ZRAČNI PROMET. Dne 20. t. m. bo v Ljubljani svečana otvoritev novega civilnega letališča. Naslednji dan pa se uvede redna zračna zveza vsak dan razen ob nedeljah med Ljubljano in Zagrebom s priključkom na zračna zvezo Za- greb—Beograd. S tem bo stopila Ljubljana v vrsto mest, vezanih med seboj z letalskimi progami. Letalo bo odhajalo iz Ljubljane ob 7- uri, vračalo pa se bo ob 17. uri’ 20 minut. Čas letanja med Ljubljano in Zagrebom bo znašal 50 minut. Letalo bo prenašalo tudi poštne pošiljke. Dragi drugovi 1 Potrebno je, da je jedared osvrnemo na to, kako mi u privatnom i zvaničnom životu izražamo naš odnos do starijih, nam pretpostavljenih službenika. Izkazujemo li im mi onu čast, koja im po položaju pripada? Čini mi se, da u mnogim slučajevima zaboravljamo, da se javljamo svojim drugovima pa i pretpostavljenim. Sečam se slučaja, da je naš drug šutke prešao pored poznatog činovnika svog nadleštva, i nije mu izkazao onu čast, koja mu u medjusobnom odnosu pripada. Ili je taj drug, koji se nije javio, zaboravio na svoju dužnost ili je pak namerno prešao šutke, jer je smatrao sebe ravnim svome pretpostavljenome i pri tom čekao, da mu se činovnik, kao drug, napred javi. Ovakvo se stanje naročito1 opaža izmedju naših mladjih drugova, koji u svojoj samosve-sti ne žele biti potčinjeni ne u zvanju ne i van istog. Drugovi! Nama je dužnost, da na svakom mestu pozdravimo svoje poznate činovnike a i naše prijatelje. Kao što znate, mi smo uniformirani poštanskom odećom sa obeležjem zvaničnika i služitelja. Kao službenici istog reda naše struke možemo se več unapred raspoznati te jedan drugome iskazati potrebnu čast. Time nećemo sebe ni malo oštetiti. Lepim ponašanjem i pozdravom dokazujemo našu kulturu. Dokazujemo, da smo mi zvaničnici i služitelji p. t. t. struke obrazovani i da smo vredni, da nam se na svakom mestu izadje u susret kao dobrim, na-obrazovanim, marljivim službenicima. Pre svega treba da čuvamo naš moral u službi, gledamo na pravilan odnos mladjeg do starijeg, jer je taj odnos baš u poslednje vreme bio okrnjen i izgledalo je da pod maskom drugarske jednakopravnosti u zajedničkom udruženju p. t. t. službenika isti sve više iščezava. Prema gore izloženom potrebno je da gledamo na medjusobno poštovanje a svo- jim pretpostavljenim da iskazujemo onu čast koja im pripada i da takve službenike kao u službi tako i van nje smatramo nama pretpostavljene. Vi svi znate, da smo se mi udružili u jedno udruženje p. t. t. zvaničnika i služitelja i prema tome sveta je dužnost svakog od nas, da udruženju prikuplja nove članove, da ih dovede do mesta, gde su nama svima zagaran-tovana naša prava. Zadaća našeg udruženja mora biti pre svega, da izabere puteve i na-dje način, da se usavršavamo u kulturnom, etičkom a ponajviše u socijalnom pogledu. Ako budemo složni u svome udruženju, lakše čemo postići sve, jer čemo pretstavljati jednu homogenu celotu, o kojoj če se i voditi računa. Jedno veliko i važno pitanje je pitanje naše službene odeče. Nisu retki slučaji, da neko izmedju nas u svom službeničkom ode-lu izgleda upravo strašan. Dobiveno odelo nije mu skrojeno po meri več dodeljeno bez obzira na to kakve dimenzije su potrebne prema njegovom telu. I u tom pogledu mo-| raće naše udruženje nači puta i načina, j da budemo odeveni onako, kako to zahteva i i ugled naše struke i ponos nas samih. Obe-ležnja, koja na našoj službeničkoj odeći označuju naš položaj u struci, nose se nepravilno i mnogi oni, kojim je samo za čast, vrlo rado si stave obeležja na koja opšte nemaju prava. Smatram za potrebno ponovno napomenuti: čuvajmo- svoj ugled i iskazujmo čast onim licima, kojim to pripada. Umerenom i neprisiljenom učtivošču stećićemo simpatije i naklonost sviju nam poznatih. G. V. zvaničnik. ZAHVALA. Družina Lahovič-Hoschitz izreka tem potom iskreno zahvalo vsem, ki so spremljali blagopokojnega Laboviča Mihaela na njegovi zadnji poti. Posebno se zahvaljujemo gg. upravnikoma pošt Maribor 1 in Maribor 2 z gg. uradniki ter g. Božičevu za nagrobni govor, dalje poštni godbi, pevskemu društvu »Poštni rog« ter vsem tovarišem in drugim, ki so prihiteli od blizu in daleč k pogrebu pokojnika. Družina Labovič—Hoschitz. Zaradi pomanjkanja prostora izostalo tvarino priobčimo prihodnjič. Poštarji 8 Posestniki, najemniki in ostali, kadar renovirate svoje hiše, stanovanja itd., obrnite se na tvrdko Franz Drago trgovina barv, lakov in drugih potrebščin Ljubljana, Stari trg 11, telefon 2045 Kolesa in vse potrebščine za nje kupite najbolje in najceneje samo pri tvrdki Gor@c druž ja z o. z. v palači ljubljanske Kreditne banke na Tyrševi (Dunajski) cesti 1 in delavnica na Gosposvetski cesti 14 MEDIĆ-ZANKL LJUBLJANA © Lastni domači proizvodi: laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno lakaste-oljnate In suhe barve, cinkovo belilo, steklarski kit Itd. Kupujte le pri tvrdkah, ki oglašajo v našem glasilu! Pol zastonj kupite platno, svilo, sukno itd. v Irpiin baiiu MARIBOR Vetrinjska ulica 15. Kemično farmacevtska tvornica Mr. Ph. J. Kolar Ljubljana VII. ► Izdeluje tehnično in kemično čiste kemikalije, galenske preparate, tablete, injekcije, lastne specijalitete i. t. d. Kemikalije za vse stroke stalno v zalogi po originalnih tovarniških cenah. Damske torbice, pasove, aktovke domačega izdelka dobite vedno v najnovejših in najboljših oblikah le pri Franc Erjavec trgovina usnja Ljubljana, Stari trs 18 Za konzorcij ,,Poštarja“ v Ljubljani izdaja Penko Josip v Ljubljani. Ček. konto 11.631. — Urejuje Hinko Fajdiga v Ljubljani. - Rokopise pošiljajte uredništvu, reklamacije, oglase itd. pa upravi lista „Poštar" v Ljubljani, Sv. Jakoba trg 2. - Tiskarna .Slovenija" v Ljubljani Predstavnik za tiskarno Albert Kolman. Celovška cesta 61