KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 43 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 februara 1933. PATENTNI SPIS BR. 9535 Križnič Alojz, ravnatelj, Konjice, Jugoslavija. Naprava za analiziranje bilance, za brzo i plastično prikazivanje boniteta, sigurnosti i likvidnosti privrednih i trgovačkih preduzeća i za dnevno kontrolisanje takovih preduzeća Prijava od 17 avgusta 1931. __________ Važi od 1 marta 1932." Sastavi javnih bilansa novčanih zavoda i privrednih ili trgovačkih preduzeća prikazuju čiste vrijednosti imovine u golim brojkama, ne davajući nikakvog objašnjenja o tome, u kojem razmjeru stoji (na pr. pod »Aktiva«) upravo raspoloživi gotov novac napram iskazanoj sveukupnoj imovini ili u kojem cdnošsju stoji glavnica, koja je vezana investicijama, napram (sadašnjoj) tečajnoj vrijednosti dionica, ili u kojem od-nošaju stoje vezani dijelovi imovine napram slobodnim vrijednostima preduzeća i t. d. Pa i u pasivnim stavkama nisu lučena vlastita platežna sretsiva od tuđih tako, da se može teško prosuditi mogućnost pokrića obaveza od strane preduzeća. Te javne bilance ne davaju nikakav dokaz o tome, da li i u kojoj visini je novčani zavod u stanju ili uopšće nije u stanju, da daje kredite na pr. odma, nakon mjesec dana, nakon y2 godine, hipotekarne kredite na duže rokove i t. d. S druge strane nije niti izraženo, da li i kada je na pr. moguće, da se vrijednosti ili jedan dio vrijednosti, koje su vezane u investicijama za »nekretnine« mogu unovčiti u korist interesenta prodajom zgrada ili zemljišta pa da time nastane neki prirast na gotovom kapitalu za davanje eventualnih kredita. Konačno ne pružaju te bilance niti mogućnost, da bi se smjesta mogao usporediti njihov konačni rezultat, odnosno pojedine stavke, sa bilancom prošlih godina, što bi bilo apsolutno potrebno. Alj ovi iskazi vrlo su važni za sve dio- ničare, uložnike, članove upravnog odbora odnosno uopće za javnost s tog razloga, što davaju jasnu sliku o bonitetu, sigurnosti i likvidnosti novčanih sretstava nekog zavoda ili preduzeća. U svrhu, da bi se omogućilo analizova-nje bilanca u gornjem smislu i da bi se u-jedno prikazao rezultat ne samo u brojevima nego i za oko na lako pregledan i plastičan način, služi prema ovom pronalasku jedna plosnata, središnjom prečagom 1 (fig. 1 i 2) na po jedan predjel za »Aktiva« i za »Pasiva« predijelena kutija A, u koje predjele su uložene opet prečage B, koje nose na njihovoj lijevoj polovici listiće za oznaku (naziv) dsne aktivne ili pasivne stavke i priključeno njihov novčani iznos u brojevima, dočim su smještene na desnim polovicama prečaga B,,’ dvije grupe cijevčica (klinova) B4, od kojih 'je pro-viđena prva grupa B., kolutićima C, C, C3, koji odgovaraju po broju brojčanom redu novčane svote, dočim nosi druga grupa cijevčica (klinova) B4 na drugom kraju prečaga B broju protestovanih mjenica, tužbi ili drugih prijepornih stavki aktiva i takovih, koje treba da se odma pročiste, odnosno iznosu uložaka i podignutih svota pasiva odgovarajuću količinu kolutića Bj B.„ Kolutići C, za jedinice, desetine i stotine brojčanog iznosa manje su i različite boje od kolutića C, za hiljade, desethilja-de i stohiljade a potonje opet manje i različite boje cd kolutića za brojčana mjesta od milijuna. Sem toga mogu biti kolutići C4 C;1 svake gr-upe od jednog do drugog brojčanog mjesta po nešta veći (na Din. 30. pr. pečam od 8 mm promjera do 20 mm promjera) tako, da odgovara svakom brojčanom mjestu kolutić neke stanovite veličine. Debljina kolutića iznaša oko 2 do 4 mm. Na cijevčice (klinove) B3, koje mogu nositi do 9 kolutića, natakne se po jedna ili po više podložnicama U (fig. 3) previđenih produživih cijevčica (klinova) B’3> koje imaju svrhu, da izraze pri diobi iznosa neke stavke dijelovima iznosa odgovarajuću količinu kolutića C3 C2 C3 za svako brojčano mjesto posebno i naslagani jedan na drugog. Tako na pr. može biti nalog, da se od »vezanih vrijednosti« pod »Aktiva« pretvori neki stanoviti iznos u roku od 30 dana u likvidne vrijednosti. U tu svrhu skine se ovom dijelu iznosa odgovarajuća količina kolutića Cj C2 C3 sa cijevčica B., na prečagi B za »vezane vrijednosti«, natakne na produžive cijevčice B’3 i potonje se nataknu na cijevčice B3. Kada se izvrši transakcija novca (svejednom da li najed-neč ili u obrocima), prelazi tome odgovarajuća količina kolutića Cj C2 C3 sa produživih cijevčica B’3 na odgovarajuće cijevčice B3 one prečage »slobodnih vrijednosti«, na čiju se je stavku prenesao oslobođeni novac odnosno za koju će se upo-trebiti. Dok dakle nije izvršen dobiveni nalog u cijeloj visini svote, preostati će još nešta od kolutića C, C2 C3 na cijevčicama B’3 prečage B za »vezane vrijednosti« te pokazuju odma ispitivaču, da li je izvršen nalog za unovčenje dotičnog iznosa u cijelom obimu. Na isti način može se postupati i na strani za »Pasiva« na pr. kod »tuđih sret-stava«, ako otkažu uložnici kredite na stanoviti rok, da bi se prikazala i tjelesno ta obaveza preduzeća pomoću kolutića C1 C2 C3 na produživoj cijevčici B’., tako dugo, dok je obavezi u potpunosti udovoljeno. Čepovi S5, što su utaknuti u cijevčice B3 (fig. 3), koji sprečavaju opadanje kolutića Cj C2 C3 pri manipulaciji sa prečagama B, skinu se u svrhu nataknjenja produživih cijevčica B’3 a zatim se opet utaknu. Ti čepovi Sfl iste su boje kao i pripadajući kolutići Ć, C2 C3. Umjesto pojedinim kolutićima C, C2 C, može se prikazati broj jedinica svakog brojčanog mjesta i na taj način, da se u-potrebi za po više jedinica na pr. za svakih 9, 5 ili 3 po jedan valjak istog promjera kao i kolutići C, C2 C,, na kojem valjku je urezano prema debljini pojedinih kolutića C, C2 C3 po 8, 4 ili 2 brazde tako, da ima valjak istu visinu i izgled kao 9, 5 ili 3 pojedinih kolutića C, C2 C3, čim se olakša i pojednostavi plastično prikazivanje brojčanih iznosa. Za grupu cijevčica B4 dolaze u obzir samo dvomjesni brojevi tako, da zadostuje, da su kolutići Bj B2 samo po boji ili samo po veličini jedan od drugog različiti. Utaknuti sigurnosni čepovi SB (fig. 2) mogu biti iste boje sa kolutićima B, B2. U prostoru između grupa cijevčica B3 B4 može biti predviđena na svakoj prečagi po jedna izbušina Bs sa cijevčicom B’5 (fig. 3) za utaknjenje po jedne cijevčice (ih produžne cijevčice) ili jednog bojadisanog čepića ili zastavice B”b za oznaku vremena (na pr. crveno za jedan mjesec, plavo za dva mjeseca, crno za % godine), da bi se brzo i pregledno izrazilo, koji iznosi »Aktiva« mogu da se unovče u roku od 1, 2 ... 6 mjeseci, odnosno koji se moraju isplatiti pod »Pasiva«. Na cijevčice B0, koje se nalaze na lijevim stranama prečaga B, mogu se utaknuti posebne bojadisane zastavice; jednake boje tih zastavica na strani »Aktiva« i na strani »Pasiva« upozoravaju na međusobni odnošaj dotičnih stavki i olakšaju preglednost. Izbušine B5 sa cijevčicama B’R za utaknjenje cijevčica i čepića bilo na strani »Aktiva« bilo na strani »Pasiva«, mogu služiti na svakoj prečagi i za tu svrhu, da se stegnu odma koje stavke pasiva po više pojedinih stavki sa strane »Aktiva« u tu pasivnu stavku i to pomoću nataknutih zastavica B”b iste boje za te stegnute stavke ili pomoću elastičnih vrpca u bojama, koje su proviđene na obim stranama čepićima za utaknjenje, koji čep'ći se utaknu. prema potrebi u cijevčice ili produžive cijevčice. Time se stvori odma plastična i za oko lako primjetljiva kontrola na pr. na koji način se je upotrebio akcijski kapital, (zadružni kapital, privatni kapital i t. d.), novac uložnika, novac drugih banaka, posuđen novac i t. d. — pod »Aktiva« bilo za »prometne vrijednosti« bilo za »vezane vrijednosti«. Oznaka (naziv) aktivnih i pasivnih stavki i novčanog iznosa u brojevima stavi se najbolje na listiće E od hartije (kartona), koji su pričvršćeni na prečagama B, te se mogu lako smjenjivati. To se može napraviti prema fig. 1 tako, da se utaknu ti listići E pod na prečagama B pričvršćene limene vodne trakove F, F2 (fig. 3). Ali se mogu upotrebiti i posebni listići za napis E, i za brojčane iznose E2 (fig. 4), koji su pričvršćeni limenim trakovima F3 F4 F5, uslijed čega se mogu smjenjivati brojčani iznosi nezavisno od naziva dotične stavke. Da ne bi bilo potrebno, da se u svrhu izmjene listića E2 izvadi dotična pre-čago B iz kutije, mogu se smjestiti listići E, E2 na zavorima G, G0 (fig. 5), od kojih je smješten onaj za naziv (GJ niže u svrhu, da bi se mogao zavor sa brojevima (G2) izvući preko zavora Gr Najednostav-niji i najzgodniji način smjenljivog pričvrš-ćenja listića Ej Es prikazan je u fig. 6. Pre-čage B proviđene su za smještenje listića Ej dvima kraćim cijevčicama ili klinovima S, S2, koje se utaknu u cijevčice izbušina i dvima nešta dužim cijevčicama Ss S4 za listiće E2. Sve četiri cijevčice (klina) Sj S4 proviđene su utaknutim čepovima, koji spri-ječavaju opadanje listića Ej E,,. Takovo smještenje ima još i tu osobitu prednost, da se mogu uložiti ispod listića E? sa brojčanim iznosima te stavke još i listići E’2 E”2 i t. d. sa brojčanim iznosima iste stavke prošlih bilančnih godina ili sa iznosima semestarske, mjesečne ili tjedan-ske bilance i sa primjetbom odgovornog namještenika. Na taj način omogućeno je kontrolnom organu, da ispita odma novčani promet svake pojedine stavke, za vrijeme od po više godina, odnosno, da izda pravovremeno potrebne naloge i time spriječi dalnji nepovoljni razvitak posala. Brojčane bilješke o preteklim bilančnim godinama (barem za tri zadnje godine) mogu biti smješiene i na prednjim ili stražnjim stranama prečaga B, koje strane su usposobljene za pisanje na pr. pomoću prilepljenih ili plosnim čepovima pričvršćenih listića od harfrje ili kartona u svrhu, da bi bili ti brojevi za uspoređivanje vazda odma pri ruci. Praktična upotreba aparata prema ovom pronalasku neka je ovđe razjašnjena na jednoj javno proglašenoj bilanci nekog bankarskog preduzeća, sa zaključkom od 31 decembra 1930 godine na slijedeći način: Šema 1. Aktiva: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Go'ovGa i tražbine u bankama: a) Blagajna .................Din. b) Žiro računi pri Narodnoj banci . „ c) Računi pri Pošt. štedionici . . Valute i Devize ............................ Mjenice: a) u portfelju ........................... b) na reeskontu u Nar. banci . ,, Vrednostni papiri vlastiti ................. Vrednost, papiri fonda za csigur. činov. . . Zajmovi na burzov. vrednostne papire . . Dužnici: a) Bankarski zavodi ...................... b) Dužnici zasigurani raznim pokri- ćima kao vrednosnim papirima, intabulacijom, žirom i t. d. . • ,, c) Ostali dužnici (pokriće većinom u bianko mjenicama)................... d) kontokorent centrale sa podruž. Zgrade i zemljišta ......................... Inventar pokretnina ........................ Konzorcijalni računi i trajni učesnici . . Prelazne stavke ............................ Ostala aktiva .............................. 3 590.988,86 509.822,98 405.657.60 Din. 4,506.469,44 .... „ 608.176,82 18,203.764,- 2,353.187,38 „ 20,556.952,14 .................. „ 4,283.571,82 ............ „ 280.680.— .................. „ 2,594.645,98 3,343.967,18 36,567.719,88 36,011.622,30 11,035.176,49 „ 86,958.485,85 .................... „ 4,152.448,88 .................... „ 232.390,59 .................... „ 6,059.520,83 .................... „ 320.215,90 . . . . . „ 93.945,98 Ukupv’O aktiva: Din. 130,647.504,23 Pasiva: 1. Dionička glavnica (100.000 dicn. a 100 D. nominale kupon 1930) .... Din. 10,000.000.— 2. Rezervni fond: a) redoviti rezervni fond . . . 786.844,50 b) ostali rezervni fond .... „ 1,506.721,64 „ 2,293.566,14 3. Mirovinski i potporni fond: a) Mirovinski fond .... 975.549 48 b) Potporni fond činovnika . . 81.797,50 „ 1,057.346,98 4. Ulošci: i a) na knjižice ...................... „ 33,269.328,53 b) Kontokorent (vezano preko 1 mj.) „ 32,234.508,06 „ 65,503.836,59 5. Vjerovnici: a) Bankarski zavodi ................ „ 12,500.283.— b) ostali vjerov. i ne vezani ulošci „ 24,440.192,02 c) Kontokorent centrale sa podružn. „ 11,035.074,49 „ 47,975.549,51 6. Trate i vlastiti akcepti: a) Trate .................... „ 36.674,06 b) vlastiti akcepti „ 36.674,06 7. Transitni kamati ................................................. „ 135.519,34 8. Ne podignute dividende ............................................ „ 4.278,60 9. Prelazne stavke ................................................... „ 92.948,08 10. Reeskont „ 2,353.128,53 11. Ostala pasiva „ 110.290,63 12. Čisti dobitak cd 31 decembra 1930.................... , . .________„ 1,084.365,77 Ukupna pasiva: Din. 130,647.504,23 Iskazani čisti dobitak od Din. 1,084.365,77 podijeljen je ovako: I. 5% dotacija za redoviti rezervni fond........................ Din. 53.563,12 II. 6% dividenda (za 100.000 dionica po 100 Din. nominale) ,, 600.000.— III. 10% tantieme za upravni odbor ................. ,, 51.769,98 IV. Renumeracija za nadzorni odbor „ 8.000.— V. Dotacija za ostali rezervni fond „ 200.000.— VI. Renumeracija za činovnike „ 51.769,40 VII. Dotacija za mirovinski fond činovnika.......................... „ 100.000.— VIII. Prenos na novi račun za 1931 god. . . . . . . ._______________„_____ 19.263,27 Ukupno: Din. 1,084.365,77 Ukupna »Aktiva« dne 31 XII 1930 god. iznaša Din. 130,647.504,23 Isplate u gotovom iz blagajne (la): za 6% dividendu Din. 600.000.— za 10% Tantieme za Upravni odbor „ 51.769,98 za renumerscije nadzornog odbora ,, 8.000.— za renumeracije za činovnike ,. 51.769,40 Din. 711.539,38 Preostane »Aktiva« 1 januara 1931 god. _____________Din. 129,935.964,85 Stavka 12 pod »Pasiva« iskazani čisti dobitak od Din. 1,084.365,77 smanji se u-slijed gornjih isplata za Din. 711.539,38. Dne 31 decembra 1930 god. zaključena bilanca promjeni se za poslovnu godinu 1931 nakon razdiobe čistog dobitka ovako: Aktiva: Stavka 1 tačka a) Blagajna, smanji se za gore navedene od čistog dobitka isplaćene svote od Din. 711.539,38 (i to 3,590.988,86—711.539,38) na .............................. „ 2,879.449,48 Stavka 2a) redovni rezervni fond poveća se za 5—% dotacije (I), (786.844,50+53.563,12) na „ 840.407,62 Stavka 2b) (Ostali rezervni fond) poveća se za dotaciju V (1,506.721,64 + 200.000) „ 1,706.721,64 Stavka 3a) Mirovinski fond, poveća se za dotaciju VII (Din. 975.549,48 + 100.000) na „ 1,075.549,48 Stavka 12, čisti dobitak smanji se uslijed prenosa ostatka VIII od god. 1930 na god. 1931 na novi račun na „ 19.263,27 Prema tome ukupna »Aktiva« dne 1 januara 1931 g. iznašati će (130,647.504,23— —711.539,38) .... Din. 129,935.964,85. Dne 31 XII 1930 god. zaključena bilanca prikazivati će dakle nakon razdiobe iskazanog čistog dobitka od Din. 1,084.365,77, dne 1 januara 1931 god. slijedeću sliku: Šema H. Aktiva: 1. Gotovina i tražbine u bankama: a) Blagajna b) Žiro računi pri Narod, banci c) Poštanska štediona 2. Valute i dvize 3. Mjenice: a) u portfelju b) Reeskont pri Narod, banci 4. Vrednostni papiri vlastiti 5. Vrednostni papiri fonda za osiguranje 6. Zajmovi na burzovne vrednostne papire 7. Dužnici: a) bankarski zavodi b) dužnici pokriti drugim zasigura-njsm, kao vrednostnim papirima intabulacijama, žirom itd. c) ostali dužnici, većinom pokriće u bianko mjenice d) Kontokorent centrale sa podružn. 8. Zgrade i zemljišta 9. Inventar pokretnina 10. Konzorcijalni i trajni učesnici 11. Prelazne stavke 12. Ostala aktiva Din. 2,879.449,48 509.822,98 >> 405.657,60 >> 18,203.764,76 >> 2,353.187,38 činovnika }) 3,343.967,18 >> 36,567.719,88 >> J' 36 011.622,30 11,035.176,49 __________________ Ukupno aktiva: Din. 1. Dionička glavnica (100.000 dion. a 100 Din. kupon 1931) Din. 2. Rezervni fond: a) Redoviti rezervni fond Din. 786.844,50+53.563,12 = Din. 840.407,62 b) ostali rezervni fond 1,506.721,64 + 200.000 — 1,706.721,64 >> 3. Mirovinski i potporni fond: a) Mirovinski fond 975.549,48 + 100.000 = >> 1,075.549,48 b) Potporiii fond za činovnike 81.797,50 >» 4. Ulošci: a) na knjižice >> 33,269.328,53 b) kontokorentom vezano preko 1 m. >> 32,234.508,06 >> 5. Vjerovnici: a) Bankarski zavodi 12,500.283.— b) Ostali vjerov. i ne vezani ulošci >> 24,440.192,02 c) Kontokorent centrale sa podružn. ,, 11,035.074,49 6. Trate i vlastiti akcepti: a) Trate Jf 36.674,06 b) Vlastiti akcepti —.— »» 7. Transitni kamati 8. Ne podignute dividende 9. Prelazne stavke »» 10. Reeskont >> 11. Ostala pasiva »> 12. Prenos dobitka god. 1930 JJ 3,794.930,06 608.176,82 20,556.952,14 4,283.571,82 280.680.— 2,594.645,98 86,958.485,85 4,152.448.88 232.390,59 6,059.520,83 320.215,90 93.945,98 129,935.964,85 Pasiva: 10,000.000.— 2,547.129,26 1,157.346,98 65,503.836,59 47,975.549,51 36.674,06 135.519,34 4.278,60 92.948,08 2,353.128,53 110.290,63 19.263,27 Ukupno pasiva: Din. 129,935.964,85 Ova na stanje od 1 januara 1931 god. svedena bilanca godine 1930 analizuje se sada analizatorom na slijedeći način: Aktiva: One tekuće stavke, u kojima se iskazani iznosi ne mogu odma realizovati odnosno u gotoviti položiti ili je njihovo unovčenje izvršivo prema sigurnosti (bonitetu) izdavatelja samo u različitim rokovima, podijeliti će se obzirom to na slijedeći način i bilježiti svaka grupa posebice na pr.: Stavka 3. Mjenice, a) u portfelju. Od ukupnog iznosa stoji na pr. samo 90% odma na slobodno raspolaganje a 10% je vezano. U godišnjoj bilanci iskazana svota od Din. 18,203.764,76 podijeliti će se đake na svote od Din. 16,383.388,29 i Din. 1,820.376,47. Stavka 4. Vrednostni papiri podijele se u odnošsju 75% + 25% (prema iskustvu). Stavka 7b). Dužnici (zasigurani drugim raznim pokrićima, kao vrednostnim papirima, intabulacijama, žirom i! t. d.) u od-nošaju 80% -f 20%. Stavka 7c). Ostali dužnici (pokriće većinom u bianko mjenicama) u odnošaju 90% + 10%. Stavka 7d). Kontokorent centrale sa podružnicama u odnošaju 80% + 20%. Stavka 12. Ostala aktiva u odnošaju 80'% + 20%. Ove podijeljene stavke kao i ostale ne dijeljene prikažu se na prečagama B prema fig. 1—3 na taj način, da se napiše na listić E i'jevo tekući broj stavke, zatim napis (naziv) a desno od toga svota u brojevima i da se nataknu na cijevčice B„ odgovarajući kolutići C, C., C... Za 12 stavki, koje su u bilanci iskazane, potrebne su dakle za naslijednu diobu 24 prečage, koje se ulože nakon gore opisane priprave redom njihovih tekućih brojeva u lijevi dio kutije A. Kao zadnja stavi se prečega za svotu sa napisom »ukupna aktiva« i brojem iznosa Din. 129,935.964,85. U svrhu analizovenja bilance premakne se ta prečaga sa napisom »ukupno aktiva« automatično sa svotom se srna dobe do ruba lijevog dijela a na prečagu zadnie stavke 12 »ostala aktiva« primaknu se dvije glatke prečage bez napisa (t. j. bez cijev čiča). Prečage svih onih stavki, kojih vrijednosti su označene kao »vezane«, skinu se redomice i priključe dolje istim redom iza prazne prečage. Prenese se dakle od stavke 3, Mjenice, jedna prečaga, od stavke 4 (vrednostni papiri) jedna, stavka 5, od stavke 7 b), c) d) po jedna prečaga, stavka 8, stavka 9, stavka 10 i jedna prečaga cd stavke 12 (ostala aktiva), te se opet priključi jedna glatka prečaga bez napisa a između ove prazne prečage i već uložene prečage sa svotom »aktiva« eventualno preostali prostor ispuni se sa praznim glatkim prečagama. Sad se uloži, prcdužujuć analizovanje, sasma na gornjem rubu kutije prečaga sa napisom na listiću E »prometne vrednosti« i napiše na prvu praznu prečagu iza zadnje stavke 12 (ostala aktiva) na listić E ista oznaka »prometne vrijednosti« i svota u brojevima svih gore nalazećih se slobodnih vrijednosti. Prema biranom primjeru: Din. 103,179.124,42. Na listić E prazne prečage ispod prečaga sa svotom Din. 103,179.124,42, stavi se napis »vezane vrijednosti« a isto tako na donju prvu praznu prečagu iznad prečage sa svotom »aktiva« napis »vezane vrijednosti« i iznos u brojevima = Dinara 26,756.840,43. Eventualno preostali prostor između zadnje stavke 12 (ostala aktiva) i prečage sa svotom »vezane vrijednosti« ispuni se praznim prečagama B. Svota »prometnih vrijednosti« i »vezanih vrijednosti« daje sveukupnu imovinu (»aktiva«) u iznosu od Din. 129,935.964,85, što je već bilo naznačeno prije analizovanja na najdonjoj prečagi pod napisom »ukupno aktiva«. Sad se izračuna odnošaj obih ovih vri-jednostnih grupa u postotcima napram sveukupnoj imovini i stavi na desni kraj prečage sa svotom slobodnih (»prometnih«) vrijednosti 79,5%, kod »vezanih vrijednosti« 20,5%. Pasiva: Na isti način se postupa kod analizovanja pasiva. Za svaku od navedenih 12 stavki i njihovo dijeljenje providi se po jedna prečaga B dotičnim napisom naziva i brojčanog iznosa, natakne odgovarajuća količina kolutića C, C2 C.j na cijevčicu B., i uloži jedna prazna prečaga (t. j. bez cijevčica B3) sa napisom »ukupno pasiva« i brojem svote Din. 129 935.964,85 na d: njem rubu desnog, dijela kutije A (fig. 1). Pred prvu stavku (Dionički kapital) stavi se :edna prazne prečaga a iza ostalih 12 stavki (prenos čistog dobitka god. 1930 na godinu 1931) ulože se opet dvije prazne prečage. Zatim se prestave prečage pasivnih stavki tako, da se prečage za stavke (1, 2, 2b) i 12), koje pretstavljaju vlastite imovinske vrhednosti preduzeća izvade redom iz kutiie i opet istim redom ulože među drugu praznu prečagu i donju prečagu za sv 4u »ukupno pasiva«, našto se sve prečage potisnu gore. Na prvu najgornju praznu prečagu stavi se oznaka »tuđa sretstva«, i na prvu srednju praznu prečagu iza stavke 11 opet ista oznaka sa izračunatim brojem iznosa Din. 117,369.572,32. Na slijedeću praznu prevagu stavi se napis »vlastita sretstva«. Pred zadnju prečaeu sa napisom »ukupno pasiva« na donjem rubu kutije uloži se jedna prazna prečaga B sa napisom »vlastita sretstva« i izračunata svota Din. 12,066.392,53, dočim se ispuni prostor između potonje i prečage zadnje stavke 12 sa praznim pre-čagama. I ovdje se izračuna odnošaj između obih dijelova svota (»tuđa sretstva« i »vlastita sretstva«) napram ukupnoj svoti pasiva te se stavi izračunati postotak na desni kraj prečage za dijelove tih svota. Za birani primjer stavi se dakle za »tuđa sretstva« postotna stavka 90,4% a za »vlastita sretstva« 9,6%. Šema ove analizovane bilance daje nam prema tome slijedeću sliku za »Aktiva« i za »Pasiva«: Šema IH. Aktiva: I. »Prometne vrijednosti«: 1. Gotovina i tražbine u banci: a) Blagajna 100% Din. 2,879.449,48 b) Žiro računi pri Nar. banci 100% „ 509.822,98 c) Poštanska štedicna 100% „ 405.657,60 2. Valute i devize 100% 3. Mjenice: a) u portfelju 90% „ 16,383.388,29 b) na reeskontu u Nar. banci 100% „ 2,353.197,38 4. Vrednostni papiri — vlastiti 75% 6. Zajmovi na burzovne vrednostne papire 100% 7. Dužnici: Din. 3,794.930,06 608.176,82 18,736.575,67 3,212.678,87 2,594.645,98 a) Bankarski zavodi 100% Din. 3,343.967,18 b) Dužnici zasigurani raznim pokrićima kao vrednostnim papirima, mtabulacijama, žirom itd. 80% „ 29,254.175,90 c) Ostali dužnici sa p krićem veći- nom u bianko mjenicama 90% „ 32,410.460,07 d) Kontokorent centrale sa podruž- nicama 80% „ 8,828.141,19 73,836.744,34 11. Prelazne stavke, 100% 320.215,90 12. Ostala aktiva 80% »» 75.156,78 Ukupno prometne vrijednosti Din. 103,179.124,42 11. »Vezane vrijednosti« 3. a) Mjenice u portfelju 10% Din . 1,820.376,47 4. Vrednostni papiri vlastiti 25% 1,070.892,95 5. Vrednostni papiri mirovinskog fonda činovnika 100% 280.680.— 7. b) Dužnici: zasigurani raznim pokrićem kao vrednostnim papirima, in- tabulacijom, žirom itd. 20% Din. 7,313.543,98 c) Ostali dužnici zasigurani pokrićem većinom u bianko mjenica- ma 10'% „ 3,601.162,23 d) Kontokorent centrale sa podruž- nicama 20% „ 2,207.035,30 13,121.741,51 8. Zgrade i zeml jišta 100% 4,152.448,88: 9. Inventar pokretnina 100% 232.390,59 10. Konzorcijalni računi i trajni učesnici 100% 6,059.520,83 12. Ostala aktiva 20% 18.789,20 Vezane vrijednosti: Din. 26,756.840,43 Ukupno aktiva: Din. 129.935.964,85 I. Tuđa sretstva: Pasiva: 3. Mirovinski i potporni fond: a) Mirovinski fond Din. 1,075.549,48 b) Potporni fond „ 81.797,50 Din. 1,157.346,98 4. Ulošci: a) na knjižice „ 33,269.328,53 b) vezano kontokorentom preko mjesec dana „ 32,234.508,06 „ 65,503.836,59 5. Vjerovnici: a) Bankarski zavodi „ 12,500.283,— b) Ostali vjerov. i ne vezani ulošci „ 24,440.192,02 c) Kontckorent centrale sa podruž- nicama „ 11 035.074,49 „ 47,975.549,51 6. Trate i vlastiti akcepti: a) Trate „ 36.674,06 b) Vlastiti akcepti —.— „ 36.674,06 7. Tranzitni kamati 135.519,34 8. Ne podignute dividende „ 4.278,60 9. Prelazne stavke „ 92.948,08 10. Reeskont „ 2,353.128,53 11. Ostala pasiva „ 110.290,63 Ukupno i uda sretstva: Din. 117,369.572,32 11. Vlastita sretstva: 1. Dionički kapital (100.000 dionica po 100 Din. kupon 1931) Din. 10,000.000.— 2. Rezervni fond: a) Redoviti zakon, rezervni fond Din. 840.407,62 b) Ostali rezervni fond. „ 1,706.721,64 „ 2,547.129,26 12. Prenos čistog dobitka god. 1930 na 1931 godinu „ 19.263,27 Ukupno vlastita sretstva: Din. 12,566.392,53 Ukupno »Pasiva«: Din. 129,935.964,85 Prcsmatranjem ove, pomoću analizatora analizovane bilance, koja je ovdje vrlo pregledno i za oko plastično prikazana, dolazimo do ovog principijelnog zaključka o načinu poslovanja ovog preduzeća: Napram 79,5% »prometnih vrijednosti« sveukupne imovine stoje samo 9,6% »vlastitih sretstava«; preduzeće radi dakle sa deveterostrukom vrijednosti »vlastitih sretstava« te je dakle izuzeto 9/10' od u promet stavljenih »prometnih vrijednosti« i »vezanih vrijednosti« isključivo iz grupe »tuđa sretstva«, t. j. preduzeće radi pretežno sa tuđim sretstvima. Nadalje proizlazi iz ispitivanja »vezanih vrijednosti« »aktiva«, da iznašaju već samo pod stavkama 8, 9 i 10 od početka trajno investirane vrijednosti: Dinara 4,152.448.88 + 232.390.59 + 6,059.520,83 = 10,444.360,30 Din. Uzmimo, da se dionička glavnica (stavka 1 »vlastite vrijednosti«) od Dinara 10,000.000.— smanji uslijed burzovnog tečaja dionica (umjesto Din. 100 nominalne vrijednost samo Din. 80) faktično na sa- mo Din. 8,000.000.—. Diferenca obih ovih iznosa t. j. cd Din. 8,000.000.— dioničkog kapitala na Din. 10,444.360,30 »vezanih vrijednosti« = Din. 2,444.360,30 pokazuje, da je bilo potrebno, da se za pokriće te razlike uzme još dalnji novac uložnika. Pošto sada preostanu od »vlastitih vrijednosti« samo stavke 2 a) i b) i stavka 12 u ukupnom iznosu od Din. 2,566.392,53 a protiv ovog iznosa stoji ukupna svota »prometnih vrijednosti« cd Din. 103,179.127,42, može se razabrati, da ovo preduzeće radi prekomjerno i malo ne isključivo sa novcem u-ložnika i da zavod ne pruža uložniku nikakve vlastite garancije, jer je već i dionički kapital potpuno vezan u »vezanim vrijednostima«. Analizovano stanje bilance preduzeća o-p minje nas i na najveću opreznost obzirom na za dulje vrijeme »vezanih vrijednosti« »aktiva« te ugrožava takav način rada povjerenje uložnika i likvidnost novčanih sretstava preduzeća. Na isti način, kako je obrazložena upotreba na praktičnom primjeru javne godišnje bilance nekog bankarskog preduze- ća, može se upotrebiti analizator prema o-vom pronalasku još i za ove svrhe: 1. Za statističke preglede u svrhu plastičnog predočenja razvitka eksporta, importa, kriminalistike i t. d. ili širenja i stanja epidemičkih bolesti i t. d. i za brzo prosuđivanje njihovog sadašnjeg stanja. 2. Za kontrolu budžeta banskih i općinskih uprava i t. d., u svrhu konstatovanja, koji se je dio pod neki stanoviti naslov budžeta padajućeg iznosa već potrošio ih u koliko su pojedine stavke nekog stanovitog naslova budžeta već provedene, nadalje, da bi se moglo prepoznati, iz kojih naslova se mogu još očekivati dohodci i u kojoj mjeri. 3. Za statistički pregled prometa stranaca u lječilištima, za pregled prostih soba, koje stoje još na raspolaganje, sa po jednim ili sa po dva kreveta, zauzetih soba, potrebe na sobama za slijedećih 10 dana itd. 4. Za statistički pregled transportnih sreistava industrijalnih preduzeća ili državnih usianova na pr. zaliha boca za osvežu-juća pića i mineralne ljekovite vode, mlje-karne i t. d. zaliha sanduka, bureta i boca u pivovarnama, stanje vozovnog parka željeznica i automobilskih preduzeća, u upo trebi nalazećeg se književnog materijala i časopisa javnih knjižnica i novinarskih zavoda. 5. Za plastično prikazivanje ispitnih us-nieha u nastavnim zavodima, za svakog pojedinog đaka i za sve predmete ispita, ispitnih uspjeha svakog pojedinog razreda za svaki pojedini predmet, pregleda sveopćeg uspjeha jednog razreda ili cijelog nastavnog zavoda. 6. Za statistički pregled i plastično prikazivanje svih promjenljivih ustanova gospodarsko privrednih i trgovačkih preduzeća. Patentni zahtjevi: 1. Naprava za analiziranje bilance, za brzo i plastično prikazivanje boniteta, sigurnosti i likvidnosti privrednih i trgovačkih preduzeća i za dnevno kontrolisanje stanja takovih preduzeća, naznačena jednom plosnatom kutijom (A), koja je podje-lena pomoću jedne posreduje prečage (1 fig. 1) na odelenje za »Aktiva« i na odele-nje za »Pasiva«, u koja odelenja su uložene poprečne prečage (B), koje nose na nji- hovim lijevim polovicama (B) smjenljive listiće (E) za oznaku (naziv) aktivne ili pasivne stavke i njezinog iznosa u brojevima, dočim su proviđene prečage na desnim polovicama (B2) sa grupama cijevčica (klinova),, koje služe za naticanje različitog broja kolutića (C1 C2 C3 D, b2) odgovarajući brojnim vrednostima pojedinih kolona. 2. Izvedbeni oblik naprave po zahtjevu 1, naznačen time, da su smješteni na preča-gama (B) za nazive i za brojeve posebni listići (Ej E2) u svrhu, da bi se uslijed premena u stavkama trebali izmjeniti samo listići sa brojevima (fig. 3, 4, 6). 3. Izvedbeni oblik naprave po zahtjevu 2, naznačen time, da su listići (E, E2) uloženi u odvojenim zavorima (G, G2) od kojih je smješten lijevi za nazive služeći zavor (Gj) nešta niže u svrhu, da bi se mogao izvući zavor sa brojevima preko zavora sa nazivom a da nebi bilo potrebno, da se :zvadi prečaga. 4. Izvedbeni oblik po zahtjevima 1—-3, naznačen time, da su utaknute u cijevčice (B3) za brojčane svote na prečagama (B) po jedna ili po više produživih cijevčica (B’.,), koje su proviđene ne podložnicama (U) u svrhu, da bi se pri diobi iznosa stavke mogla prikazati djelovima iznosa odgovarajuća količina kolutića (C, C2 C:i) za svako brojčano mjesto posebice, na slaganjem kolutića jedan na drugog. 5. Izvedbeni oblik naprave po zahtjevima 1—4, naznačen time, da su previđeni prosti krajevi cijevčica (B,j smjenljivim čepovima (S5), koji spriječavaju opadanje kolutića (C, C2 C3) pri manipulaciji prečagama (B). 6. Izvedbeni oblik naprave po zahtjevima 1—5, naznačen time, da je proviđen lijevi kraj svake prečage (B) jednom cijev-čicom (B0), na koju se nataknu, na isti način kao i na cijevčice (B4) spornih stavki na desnom kraju prečage (B), smjenljivi čepovi (SB) ili zastavice (B’,,) različitih boja u svrhu, da bi se lakše dobio pregled nad sadašnjim stanjem preduzeća. 7. Izvedbeni oblik naprave 1—6, naznačen time, da su pojedini kolutići (C-, C2 C,,) ili valjci, koji potonji su previđeni debljini pojedinih kolutića odgovarajućim zarezima ili brazdama za po više jedinica, različitog promjera za različite brojne vrijednosti. 0 0 o ‘ o o o o o o o o o o o oo o o o o o o o' ooo o O O I o o o ooo o o o o o o o 1 o o o oo oo ooo o o o j o o o o o o o ooo O O o o o o o o o o ooo ooo o o o o o o o » ooo O o o o O O O IOO o ooo ooo o p o o o O O I OOO o o o j oo o ooo o o O I ooo ooo o o o o o o o o O O O I o o o OOO OOO 0 0 O | ooo o o o o oo o o 0 0 0(000 ooo oo o o o o O I oo o oo o o ooo o O O I oo o o O O poj o o o o o o o | 0.09 0000 ooo ooo o O o i 00 o :p;o o OOO O 00 O I O O o 0000 ooo ooo 00 o i o00 JC— 0000 o O O I o o o OOO ooo 00 o o OOO l o o o -----o — JOO O I 00 o oo o o ooo I o 00,000 0000 O O o I O o o ooo 0000 ooo io o o t ooo ;