Izvršilni odbor UJU pri ministru prosvete. G. Ministar Prosvete primio je 21. ov. m. ceo Izvršni Odbor UJU u nameri da iz usta njegovih prestavnika čuje želje učitelja izražene na skupštini u Subotici. Spomenica UJU. Predsednik g. Vuksanovič izneo je formulisane sve zahteve i želje učiteljstva medu k_jima su na prvoin mestu zakon o osnovnim školama, koji treba da obuhvati: izdržavanje i podizanje škola; stalnost od prvog dana službovanja; da se udatim učiteljicama na pun dodatak na principu: iste dužnosti ista i prava, dodatak na teža mesta i t. d. dalje: da se učiteljima isplati razlika plata; da se reguliše penzija učiteljima u Slavoniji na dinarskoj valuti u mesto na krunskoj usled čega im je penzija svedena na minirnum; da se da naročiti dodatak na teža mesta; Split, Zagreb, Ljubljana i Zadar da se proglase za prvi razred skupoče; da policijski organi budu korektniji u odnosima prema učiteljima, kako bi se izbegli razni neželjeni konflikti; da se u5iteljske krivice raspravljaju na osnovi zakona o činovnicima; da se stvori jedan program za sve učiteljske škole, da im se doda i peti razred kao priprema za više školovanje, posle čega učiteliski kandi- dati da imaju prava stupitl i na filozofski fakultet; da se zadrže selidbeni troškovi i za one učitelje-ce koji stečajem dobiju drugo mesto; da se učiteljima doda 15% plate za punu penziju posle navršene 32 god. službe. Svi ovi zahtevi učitelja dostavljeni su posebno i pismeno g. Ministru na nadležnost. • Pomenuto je da treba izjednačiti učitelje sa učitellicama u pogledu dodatka, našta je g. ministar primetio da im treba dati i jednake dužnosti i postavljati ih i za upraviteljice (i za nadzornice dodao je g. V. K. Petrovič). Odgovor g. ministra Vukič^viea. Na ovo je g. Ministar rekao: da če sva ova pitanja pažljivo proučiti i ista udovoljiti koliko se bude moglo iziči na susret prema opštim potrebama zcmlje. Za zakon o narodnim školama g. Ministar je rekao: da če stari projekat biti povučen iz skupštine i da če se izraditi nov i kao takav morače prvenstvcno proči kroz Ministarski Savet i po izlasku iz njega biče stavljen na rasmatranje Učit. Udruženju, da ga. eventualno. dopuni i učini svoje napomene. Ovo je prirodni put. jer donošenje zakona o nar. školama zadire duboko i u sferu nadležnosti ostalih Ministarstava, zbog toga je potrebno da o njeinu cela vlada da svo.i sud. Ucitdjstvo in politika. G. Vlada Petrovič pomin.ie toin prilikoni, da se neki učitelji premeštaju iz partijskih razloga. G. Ministar je na to odgovorio: Morate tom prilikom dodatl i to, da učitelji ostanu prvenstveno učitelji pa tek onda Dolitičari. Tada ih neče ni glava zaboleti. Ali nisu retki slu5ajevi, da im politika postaie glavno, a škola spo- redno. To je nedozvoljeno. Ko hoče prvenstveno uspeh u politici tai mora da snos| i posledice toga rada. Nadzorniki. Tada se g. Petrovič dotičc školskog nadzora, koga veli u stvari danas i nemamo, pa moli da ih kandidu.ie U5it. Udruženje jer ih bolje poznaje. G. Ministar tia to primečuje. da nije saino to što nedostaje. Prosvetni sistem. U opšte ovih 7 godina posle ratnog •rada, da se primetiti da u prosvetnoj politici nije bilo sistema. Primcr: iinamo 112 purvih gimnazija u zemlji, 175 nižih srednjih škola i sve te škole sa 500 profesora. Tako je nastupila potreba da u nedostatku profesora rade: daci, apotekari, učitelji i d. Vaši drugovi zapali su u političku borbu svom snagom napuštajuei školu i rad na prosvetnom polju. Gledajuči koliko mi sile dozvoljavaju da ovo popravim, jer produžiti ovako značilo bi srljati u propast. Nisu retki slučajevi da daci sa maturom ne pozna.iu osnovna znanja jezika. Hrvatsko vprašanje. Najzad je g. Petrovič napomenuo g. Ministru da je u našem učitelj. udruženju r>/» hrvatskog učiteljstva pa je obratio g. Ministru pažnju na to da se pojavljuje od jednog vrlo malog dela učiteljstva da odiizmu učitclj. Dom u Zagrebu. Moli da g. Ministar povede o tome računa i ne dozvoli da se večina učiteljstva izlaže i iednoj takvoj nepravdi. Na kraju se g. Ministar sa svima oprostio i ovim je prijem završen. »N. P.«