Poštarina plačena u gotovom God. XI. Broj 23. U Zagrebu, 9 lipnja 1939. Poiedini broj Din L— Uredništvo i uprava ZAGREB, MAS AR V KOVA 28a Telefon 67-8U Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA Erjavčeva 4a Jcdcin je jedini cilj, koji j nam svakome mora biti uvi- |j jek pred očima: Spas Istre! jj Svaku ličnu osjetljivosi valja ! zalomiti, kad se radi o tom j svijetlom cilju. _ l GLASILO SAVEZA JUGOSIOVENSKIH E M IGRAN ATA IZ JULIJSKE KRAJINE VRAČAMO DUETE OCU Konzorcij lista »Istra«, kome sam prije nešto više od devet godina pre- dao list, da se sasvim posvetim ure- divanju »Malog Istrani na« i odgaja- nju mladeg naraštaja, zamolio me je ovih dana da ponovno preuzmem *ISTRU«, koju sam s toliko Ijubavi i mladenačkoga elana točno prije de¬ set godina bio pokrenuo. *Vračamo dijete ponovno u ruke oca...« rekoše i ja sam ga primio. Ta kako bih mogao da ga odbijem, a ko kazu da sam djetetu potreban, ja, koji sam ga stvorio i koji jedini znam u kolikim je mukama bilo rodeno, s koliko je žrtava bilo postavljeno na noge. Časovi koje proživljujemo historij- ski su. Vremena su i te kako ozbiljna. Svaku riječ valja danas dobro vag- nuti, svaku gestu ispravno procijeniti. JER NE SMIJEMO N1KAD SMET- NUTI S UMA, DA OVAJ JEDINI NAŠ UST GOVORI DANAS NE SAMO U IME NAS 7 0.000 KOJI SE D0SEL1- SMO U JUGOSLAVIJU, NEGO I U IME DRUGIH 7 00.000. KOJI OSTA- DOŠE ONKRAJ GR ANICE, a koji u današnjim prilikama ne maju nikakve druge mogučnosti da javno kužu svo¬ ja riječ. U njemu je dakle, u ovom skromnom listu, sadržan golem mo¬ ralni kapital, koji se ne srni je pro- igrati. PO NJEGOVU SE PISANJU NE PROSUDJUJE SAMO NAS I NAŠE MOMENT AN O RASPOLOŽENJE NE¬ GO l RASPOLOŽENJE ONIH KOJI OSTADOŠE D0L.1E NA MRTVOJ STRAŽI. 1 prije. nego se u ovoj našo j jedinoj javnoj tribuni nešto izreče va¬ lja dobro promisliti, ne če li možda koja nepromišljena ili u brzini naba- čena riječ škoditi bilo moralnim bilo materijalnim interesima onoga naro¬ da i one zemlje, koji su nam život dali. Ne samo to! Mi živimo i izlazimo u sredini koja nam je vanredno dra¬ ga i. koju ljubimo svi m žarom srca, JER JE TO NAŠA PRAVA DOMO¬ VINA. Živimo u sredini hrnaskoga na¬ roda, koji nam je dao sve, i u vedrijoj prošlosti i u tužnoj sadašnjosti. I od- goj. i egzistencijn i široko bratsko srce. Ml, ISTARSKI HRVATI, NIJESMO NIŠTA DRUGO NEGO TEK MALA GR AN A V ELI KOG NARODNOG DE¬ BLA. Dl O HRVATSKOG NARODA. BENJAMINI NJEGOVI. Interesi hrvatskoga naroda naši su vlastiti interesi, kao što su i naši vln- stiti interesi, interesi hrvatskoga na¬ roda. Njegove čežnje za Ijepšom bu- dučnošču, njegova stremljenja i nje¬ govi ideali, naše su čežnje, naša strem¬ ljenja. naši ideali. I ne dao Bog da se itko od nas o njih ogriješi! Ali mnogi se naši nalaze raštrkani po cijeloj državi, u raznim krajevima, u raznim političkim, socijalnim, kul¬ turnim i ekonomskim sredinama. Oni imaju da s ponosom uvijek ističu svoju narodnost, svoj odgoj i svoju Ijubav k zemlji, koja ih je rodila, ali imaju i s največim razumijevanjem i poštovanjem da govore i o osječajima sredine u kojoj žive. I kao značajevi budimo na višini. JER PO NAMA — ne zaboravimo to nikad! — / DJEL1MA NAŠIM SUDIT ČE SE, A EVENTUALNO 1 OSU- DITI J ONE NAŠE DOLJE. I zato počinja dvostruko težak grijeh onaj, čijom če krivnjom i najmanja Ijaga pasti na one dolje. Cijeli je svijet danas u nekom pre- niranju. Najraznovrsnija strujanja i najčudnovatije ideologije zahvacuju mase. / fašizmi i antifašizmi, i soci- Jalizrni i komunizmi, i hipernaciona- Godina 1848 i njezin odjek u Istri Nekoliko bilješka povodom SO. obljetsiioe smrti bana Josipa Jelačiča — Hrvatske manifestacije u Istri godšne 1848» Ovih se dana, povodom 80. obljetni- ce smrti velikoga bana Josipa Jelačiča mnogo spominjala burna 1848. godina, pohod njegov preko Drave i okupacija Beča. Da su svi ti dogadaji imali živog odjeka u svim hrvatskim zemljama ne treba posebno isticati. A kako je u Istri oduvijek živio čisti hrvatski živalj, ra¬ zumljivo je da je i tamo odjek bio ve¬ lik, iako je nacionalna svijest njegova bila još vrlo slabo razvijena. Medutim se glas krvi ipak nije dao zatomiti, pa je Istra i u one dane progovorila. Poznati talijanski istarski povjesni- čar Carlo Defranceschi, koji je — gdje- god je mogao — prešutio hrvatski ka¬ rakter Istre, u svojim je intimnim auto- biografskim bilješkama, što ih je osta- vio svom sinu Camillu, mnogo toga za- bilježio, čega u svojim povjesnim dje- lima nije uopče spominjao. U času kada je ban Jelačič došao sa 50.000 Hrvata u Beč, Defranceschi se je nalazio u Beču u svojstvu narodnog zastupnika. Neki opisi žalosnih prilika u Beču tih dana veoma su karakteri¬ stični. Nas če medutim momentano više za¬ nimati kako je — prema njegovim bi- iješkama — mislio tih dana naš narod u Istri. »Na polasku u Beč a to je bilo u lip- nju 1848« — priča Defranceschi — »sti- gli smo diližansotn u Sežanu, gdje smo se zadržali koliko je trebalo da se na- hrane i odmore konji. U gostioni smo vidjeli na stolu nekoliko slovenskih no- vina, pa smo upitali gostioničara Mo¬ horčiča, koji je bio ujedno i načelnik u Sežani, zašto ne drži i koje talijanske novine. Odgovorio je otresito: »Ovo je slavenska zemlja, a slavenski je i Trst«. »Evo, dakle« — kaže Defranceschi — »kako se panslavizam več onda ši- rio. U Pazinu je pak komesar Heufler pezivao seljake, koji su bili pismeni, neka se ne brinu za talijanski jezik, ne¬ go neka uče svoj prekrasni hrvatski jezik (Defranceschi nazivlje hrvatski jezik, kao i ostali istarski Talijani, čas »hngua slava« — čas »lingua croata«), pa im je besplatno dijelio čak i hrvat- sku gramatiku, koju je naručio ne znam odakle.,.« U svojim daljnjim, za nas vanredno interesantnim bilješkama. spominje De¬ franceschi i nekog Antuna Ivančiča. Pazinca, koji da je u Pazinu upriličio svečanost u javnom perivoju. Na toj svečanosti da su bili svi govori, sve pjesme i plesovi samo hrvatski, tako da je Pazin ispao kao neki posve hr¬ vatski grad. Svečanosti da su prisu- stvovale osim civilnih i vojnih vlasti, mnoge gradanske obitelji, a osim toga i vrlo mnogo seljaka. Tom se prigo- dom sve prolamalo od poklika »živio«, koga da su donijeli hrvatski oficiri što su tamo bili u garnizonu. Još mnogo ovakvih sitnica spomi¬ nje u svojim intimnim autobiografskim bilješkama Carlo Defranceschi. Sve one bacaju na ono burno razdoblje sa¬ svim drugo svijetlo. Mi vidimo da je Istra naša po glasu krvi davno prije preporoditelja neumrlog biskupa Do- brile osječala gdje joj je mjesto i da je s bračom preko Učke i Velebita jedno. Jedno tijelo, jedna duša, jedna krv. U današnje dane, kad se registriraju sve ene lijepe zgode iz onih dana, dobro je da se i ovo zabilježi. E. R. VIJESTM Beograd. Naša trgovinska bilanca s Italijom. Dok je prije pet godina naš izvoz u Italiju bio uvijek veči nego li uvoz iz Italije u Jugoslaviju, što znači, da je naša trgovinska bilanca s Italijom bila aktivna, u posljednjoj se je godini tai odnos izmije- nio na našu štetu. Sada je uvoz iz Italije u Jugoslaviju veči, nego li naš izvoz. Izvoz i uvoz kretali su se ovako: Godine 1934. izvezli smo u Italiju robe za 798 mil. dinara, a uvezli iz nje 555 mil. Godine 1935. izvezli smo u Italiju robe za 672 mil. dinara, a uvezli iz nje 371 mil. Godine 1936. izvezli smo u Italiju robe za 137 mil.dinara, a uvezli iz nje 102 mil. Godine 1937. izvezli smo u italiju robe za 587 mil. dinara, a uvezli iz nje 430 mi!. Godine 1938. izvezli smo u Italiju robe za 324 mil. dinara, a uvezli iz nje 445 mi'. IZ ALBANIJE Za časa okupacije Albanije so po¬ slali veliko uradnikov v zasedeno ozemlje, med temi tudi nekaj naših lju¬ di. V začetku so jim davali dvojno pla¬ če in prosto hrano. Pred mesecem dni pa so jih vprašali, kdo namerava še tam ostati. Spričo ugodnih materialnih prilik so skoro vsi na to pristali. Pri¬ držali so jih v službi, toda odslej imajo samo še enojno plačo in hrano. Albanske čete su sastavni dio talijanske vojske. Dosadašnja albanska vojska po¬ stala je sastavnim diielom talijanske voj¬ ske. Na čelu joj je albanski pukovnik Per- meti. lizmi i internacionalizmi razbacuju se zvučnim parolama. Sve su to pokreti strani našem na rodnom duhu, biljke koje nijesu ni- kle u našoj narodnoj duši. ideologije koje su joj potpunoma tude. ma ka¬ livim se lijepim imenom znodijevale. Pa jesmo li baš mi zvoni. da ih ova- mo presadujemo? Ne! Samo je jedno parola, koju pozna- jemo i kojoj služimo: Ijubav do Istre. Ijubav do nareda u n joj! U tom smo smislu opsolulno nacionalni, bez ika- kvih strani h natruha i boja Nacio¬ nalni po tradiciji po odgoju po osje¬ čajima. NOVI GENERALNI KONZUL V TRSTU Po odhodu generalnega konzula Ra¬ dovana Petroviča, ki je bil imenovan za ravnatelja političnega odseka pri zuna¬ njem ministrstvu v Beogradu, je za kra¬ tek čas to mesto ostalo nezasedeno. Se¬ daj je bil na njegovo mesto postavljen Vladimir šaponjič, ki je bil že prej na našem konzulatu v Zadru in v Albaniji. ALBANSKI POSLANIK U PARIZU NE ČE DA PREDA TALIJANIMA POSLANSTVO Pariz. — Albanski poslanik u Parizu, princ Abib, šurjak kralja Zogua, odbio je da preda poslanstvo taiijanskom poslaniku i da se pokorava naredbama iz Tirane, BILANCA ITALIJANSKIH LISTOV švicarski listi so pred časom objavili, da imajo italijanski listi v zadnjih letih veliki deficit. Znani. »Giornale dTtalia«, katerega uredjuje V. Gajda, je imel lani 1.370.000 Ur deficita na 3 000.000 delniške¬ ga kapitala, a 1. 1937 je deficit znašal 595.000 lir. Rimska »Tribuna« ima 2 mil. 580.000 deficita na 3 milj. kapitala. — »Stampa« iz Torina ima 1,550.000 deficita na 5 milj. kapitala. T 4LIJANI U ABESINIJ! Addis Abeba. — 31. svibnja izvr¬ šen je u glavnom gradu Abesiniie Addis Abebi popis Talijana, tamo nastanjenih. U svemu ih je toga dana tamo bilo 32.887. od toga 28.647 muških i 4.240 ženskih. Grčka mobilizira. Odtnali tiakon oku¬ pacije Albanije po Talijaniina, Grčka je vlada provela reorganizaciji! svoje vojske i tainu mobilizaciiu. U bližini grčko-alban- ske granice. koncentrirane su trupe iz svih kra.ieva Grčke. Velikem užurbanošču grade se na granici utvrde. Tako bar javliaju Strane novine. Grčka medjutim demantira viiesti o utvrdjivanju svoje granice prema Albaniji, jer da ona nema nikakvih osva- iačkili namjera. Ta je ijubav glavni i jedini pokre- tač snega našega rada. svih naših akcija, koje idu za tim, da taj narod hude sretan i zadovoljan i da sačuva svoju narodnu individualnost. Sa svim konsekvencama! Sve ovo što rekosmo o sebi, Hrva- tima, ti isto j se mjeri i — mutatis mu- tandis — čak istim riječima može pri¬ mi jeniti i na Slovence, koji sačinja- vaju pretežni dio naše manjine u Ita¬ liji. a i nas u Jugoslaviji. T o je eto ukratko naš program Držim da ga svaki Islranin može pri- hvatitt. ' ERNEST RADETIČ UPOZORENJE ČTATELJIMA I DOPISNICIMA Sve čitatelje. a osobito dopisnike, HJepo molimo. DA SVA PISMA I VIJESTI. NAMI.JENJENE UREDNIŠTVU. ADRESI- RA.JU IZRAVNO NA NASLOV UREDNI¬ ŠTVA LISTA, A NIKAKO NE NA POJE¬ DINA LICA ni u redakciji ni izvan nje, da bi se izbjegio zakašnjavanju objeioda- njivanja. UREDNIŠTVO. Oštar protiitalijanski govor pred- sjednika društva Sueskog kanala Pariz. — Društvo Sueskog kanala, koje je u rukatna Francuza i Engleza, ne¬ prestani je kamen smutnje izmedju njih i Talijana, jer Talijani radi zaštite svojih interesa u Istočnoj Africi traže jednaki udio u upravi društva, a Francuzi i En- giezi toga ne daju. Pretsjednik društva, Francuz, održao ie ovih dana veoma oštar govor u kom je napao talijanske aspiracije. Talijanski poklisari u Parizu i u Londonu uložili su zbog tog govora oštar protest kod francuske, odnosno engleske vlade. Italijan obsojen na smrt zaradi špijonaže v Franciji Pred vojaškim sodiščem v Lionu je bil obsojen na smrt 39-letni Pietro Castelli, italijanski državljan. To ie prva obsodba na smrt tujega državljana v Franciji. IZ ČIČARIJE TRADICIONALNA TIJELOVSKA PROCESIJA U VELIKIM MUNAMA Vel. M u n e. — Na Tijelovo održava se u Velikim Munama svake godine tradi¬ cionalna tijeiovska procesija u kojoj su- djeluje sav narod u narodnim nošnjama. Slika je tako lijepa, da je dolaze gledati i izletnici iz obližniih gradova, osobito iz Rijeke. Procesija je i ove godine bila veoma slikovita, ier je vrijeme bilo lijepo. Iz Rijeke je došlo nekoliko autobusa krca- tih izletnicima. Narod se toj procesiji veoma rado priključuje, jer mu je to je¬ drna prilika, kad može da u svom mate- rinjem jeziku izmoli glasno i javno po koiu molitvici! ili pobožnu pjesmicu. PREGAZIO GA AUTOMOBIL V o d n i a n. — Na cesti, koja vodi iz Fazane u Vodnjan skoro ie životom na- stradao Božo Metili iz Vodniana. Na njega je naletio šofer Zupičič svojim autom. Metilj .ie dobio manji potres mozga. Blagdan ustava Pazin — Kao i po svim mjestima Italije proslavljen je i ovdie 4. lipnia t. zv. blagdan ustava t. i. obiietnica dana kada ie donesen talijanski državni ustav. Iste noči planula ie kuča Taliiana cav. Depiera. Žrtava nije bilo. ISTRA« BROJ 23 STKANA 2 C e r o v 1 j e. Izgorjelo dijete. U k uči seljaka Rajmunda Kalistra iz Cerovlja dogodila se teška nesreča. 16-mjesečni njegov sinčič igrao se češljem, koji je u igri približio vatri na ognjištu. Če- šalj je naglo planuo i zahvatio haljini- cu dječakovu. Za nekoliko sekundi dje- čak je bio živa baklja. Na strašan vri- sak djeteta dohrlila je majka, ali je več bilo prekasno. Dijete su brže bolje ot- Konj skoro ubio gospodi ara T r v i ž. — Ivan Bubič iz Trviža, kome su sada 43 godine, nastradao je u staji udaren od vlastitog konja. U nedjelju ujutro, kada je pošao u staju da nahrani konja, konj ga je nenadano tolikom sna- gom udario kopitom po čelu da mu je pukla lubanja. Onesvješten srušio se kraj zida. Prevezen je u bolnicu u Pulu i ne zna se hoče li ostati na životu. premili u bolnicu, gdje je drugi dan u največim mukama preminulo. Obsodbe posebnega tribunala * L a n i š č e. Razbojnički napadaj na seljaka. Seljak Josip Grbac Grgin vra- čajuči se noču uskom stazom kuči, bio je napadnut od nekog nepoznatog in- dividua, koji mu je bacio kamen u gla- vu. Grbac se s lopovom upustio u bor- bu, ali je podlegao. Lopov mu je odnio lisnicu s 44 lire. * K o p a r. Nestao čovjsk. Franjo Cu¬ ka iz sela Salvara kraj Kopra ovili je dana nestao bez traga. Njegova žena priča da ju je u noči naglo probudila vika muža koji ju je sa sjenika dozi- vao da mu dode u pomoč. Kad je malo zatim izišla iz kuče na dvorište muža više nije bilo. Našla je samo cipele, što znači da je on nekuda bos otišao. Od toga časa nema mu više ni traga ni glasa. Žena se boji, da je valjda polu- dio i skočio u more. Nesretnika je nai- me nedavno kad se vračao iz Kopra kolima u koja je bio upregnut magar- čič, pregazio automobil i ozlijedio ga, a pretrpio je izgleda i mali potres mo¬ zga ... Neki medutim kažu, da su ga vidjeli kako koraca uz željezničku prugu. * Vatikan. Hodočasnicl iz Slovenije kod pape. Oko 500 hodočasnika iz raznih krajeva Slovenije primljeno je u Vatikanu. Sveti Otac papa Pio XII. podijelivši im blagoslov održao im je govor i pozvao ih da budu ispravni i vjerni i da vole svoju lijepu domovinu. * Trst. Stota bilanca Jadranskog osigu- ravajučeg društva. Dne 16. svibnja održa- na je u Trstu glavna godišnja skupština Jadranskog osiguravajučeg društva, koja ie usvojila stotu bilancu. Društvo je u 1938. iskazalo prihod od 585,394.000.— lira. sa čistim dobitkom od 13,213.095.— iira, pa su dioničari dobili 100 lira dividende po svakoj dionici. Tom pri- likom održane su u gradu velike sveča¬ nosti. Kako društvo mnogo posluje u Jugosla¬ viji bilo bi interesantno znati, koliko pri¬ hoda je dobila centrala u Trstu iz Jugo¬ slavije. __ Labin — Novi opčinski kcmesar Labin. Novi opčinski komesar. Na 2. o. mj. maknut je s mjesta opeinskog ko- mesara Piero Milevoj, Labinjanin. Na nje¬ govo je mjesto došao neki Leo, koji je ro¬ dom iz Italije. Do sada je službovao u Žmi- iiju i Dekanima, gdje se je, kako novine kažu, iskazao. Domači Talijani nijesu toni promjenom baš oduševljeni, jer bi im ipak bilo milije da je na čelu opčine ostao Mile¬ voj domači sin. Nama je pak Hrvatima baš sasvim svejedno, jer nam ni Milevoj nije bio nimaio sklon, pa nam je i mnogu gorku zadao. Stroge odredbe glede dvokoles Postojna, maja 1939. — V zadnjem času posvečajo javni organi vedno večjo pažnjo cestnem prometu. Posebno strogo nadzorujejo dvokolesa. Začetkom letošnje¬ ga leta je bila državna taksa na biciklje si¬ cer ukinjena, nadomestili pa so to ugod¬ nost z novimi predpisi in zahtevami, ki praktično pomenijo celo zvišanje izdatkov za to popularno prometno sredstvo. Danes mora biti vsako dvokolo opremljeno z di- namo-lučjo za razsvetljivo. orodjem za po¬ pravilo kolesa, predvsem pa s posebnim kristalnim steklom na zadnjem blatniku, nakratko- povedano: vsako kolo mora biti opremlieno s kompletnim modernim pribo¬ rom. Morda so te odredbe posledica inter¬ vencije kakšne tvrdke, ali karkoli, res je le. da so zahteve pretirane. Potemtakem bi morali vse bicikle starejše izdelave zme- tati med staro šaro in nabaviti nove. O. radevolie. le denarja naj dajo, ali vsaj za¬ služka. Tako pa še za občutne kazni n: sredstev. ' V zadnjem času je bilo zopet veliko ljudi iz Julijske Krajine obsojenih od posebnega tribunala v Rimu, med nji¬ mi tudi marsikateri naš človek, in si¬ cer v zvezi z levičarskimi letaki. Tako so bili obsojeni: Vareško Emil na 17 let ječe, Rosandra Ante, Rosandra Bo¬ žo, Rosandra Just, Rosandra Vjeko ter neki Kaporalin, vsak na tri leta ječe. Vsi ti so doma iz puljske okolice. Neki stareški moški iz Šijane, oče osmih otrok, je bil obsojen na 30 let ječe. V Gorenji vasi i pri Kanalu sta bila koncem maja zaprta brata Paravan. Starejši Emil ima 24, mlajši Anton pa komaj 20 let. Aretirana sta bila zaraj tega, ker sta imala prepir in pretep z nekim miličnikom. Ta miličnik zalezuje namreč eno od Paravanovih sester in je zahteval od Paravanovih, da puste dekle po noči z njim. Ker sta se brata temu protivila, je prišlo do prerekanja in končno do pretepa. Miličnik je ova¬ dil Paravanova, češ da sta mu rekla: »Prokleta italijanska lastavica!«. Ona dva očitata njemu, da jih je psoval s »porki de ščavi!« Po večdnevnem pre- skovalnem zaporu sta bila brata Pa¬ ravan sicer izpuščena, toda zagovarjati se bosta morala pred goriškem tribu¬ nalom zaradi psovanja miličnika. Požar v Gcrcpadi Goropada, junija 1939. — Dne 4. junija zvečer je pričelo iz neznanih vzro¬ kov goreti v seniku kmetovalca Franca Mužine. Telefonično so poklicali gasilce iz Trsta, ki so požar pogasili v teku štirih ur težkega dela. Kljub hitremu gašenju je Mužini zgorelo okoli 20 kvintalov se¬ na. škodo cenijo na 3000 lir. Nbvi duhovniki Trst, junija 1939. — V tržaški stol¬ nici pri sv. Justu je bilo dne 4. junija po dolgem času mašniško posvečenje. Trža¬ ški škof msgr. Santin je posvetil sedem duhovnikov. Od teh je eden iz Trsta in to Ivan Trapasin po rodu iz Vrdele, štir¬ je so iz Istre in to Peter Fonda iz Pira¬ na, Ivan Albonese iz Buj, Ivan Soffici iz Pazina, Klement Barkovie iz Berseča. — Ostala sta Franc Zlobec iz Avberja in Karlo Tarlao iz Milj. V Trstu so splovili novo ladjo za ju gosi. mornarico Trst, junija 1939. — Dne 3. junija so v ladjedelnici pri sv. Marku splovili ladjo >;Bijeli orao«, ki bo dodeljena jugoslovan¬ ski vojni mornarici kot pomožna ladja. Po splovitvi je priredilo društvo Cantieri Riuniti deli’ Adriatico, katere ga pred¬ sednik je Francesco Giunta, slavnostno kosilo vr hotelu Savoia na čast jugosl. ko¬ misiji in botri ladje. V pozdravnem govo¬ ru je Giunta veličal sodelovanje obeh držav in povdaril. da je ta splovitev le ponosen začetek tistega delovanja, ki bo za vedno družilo obe državi. Na koncu govora j' 1 Giunta nazdravil bodočnosti Jugoslavije, kralju in knezu namestniku. V Idrijo postavljen italijanski duhovnik Za župnika v Idriji je bil imenovan don Carlet, po rodu Italijan, ki je doslej služboval nekje v Furlaniji. Idrijski Ita¬ lijani so ga preteklo nedeljo sprejeli zelo svečano. »Gazzettino« beleži, da so ga oblasti in stranka na njegovem do¬ sedanjem službenem mestu zelo cenile zaradi njegovega vnetega delovanja na političnem polju, Don Carlet je navdu¬ šen Italijan. V tem duhu je izzvenel tudi njegov prvi cerkveni govor v Idriji. (»Jutro«) — Trst. — Pred sodiščem je bil obso¬ jen na 8 mesecev zapora Ivan Gerželj, kmetovalec, ker je po neprevidnosti za¬ žgal borov gozd. nepošteno ravnanje Ljubljanski »Slovenec« je prinesel dne 28 maja ta le dopis iz Opatjega S presenečenjem smo zvedeli, da se širi po deželi vest, da je naš župnik g. Ivan Rejec po dogovoru z goriškim nad¬ škofom vpeljal pri nas med nedeljsko sv. mašo italijansko pridigo. Razen par oseb, ki so pri nas službeno zaposlene, nima¬ mo v župniji nikakih doseljenih verni¬ kov, ki bi znali samo italijanski. Po cerkvenih predpisih zato ni potrebno, da bi bila poleg slovenske še italijanska pridiga in je tudi ni. širjenje zgoraj navedene neresnice ima tedaj samo na¬ men škodovati ugledu našega spoštova¬ nega g. župnika. G. župnik Ivan Rejec je eden najodličnejših, najsposobnejših in najzaslužnejših duhovnikov v Julij¬ ski Krajini. Svojo nesebičnost in očetov¬ sko plemenitost, svojo značajnost in odločnost je dokazal s svojim neumor¬ nim pastirskim delom in trpljenjem. Zato ga vsa naša župnija ljubi in spoštuje. Kdor ga blati, ravna res nepošteno. — Opajci. Pjpesaovltev $©@Ifsilnega skrbstva DROBIŽ — Bazovica. — 45-letni uradnik p,, do Abramkovič iz Rocola se je z vso Jn zaletel s kolesom v voz. Prepeljali so 0 takoj v bolnišnico Njegovo stanje j e n ® a varno. * ne ' — Gorica. — Župnik Ivan Krečič • premeščen v Kojsko župnik Štefan G ri ' le zda pa je premeščen iz Idrije v Čepo V g^ — Gorica. — Z dekretom goriškp prefekta so bili spremenjeni sledeči n? Imki v rihemberški občini: Kodrič v p dri, Nusdorfer v Noccioli, Jejčič v t Pp cini, Furlan v Furlani, Kerševan v Cher sevani, Hmeljak v Melli, štubelj v stii oelli. u ' * — Idrija. — Iz konfinacije se je vrnil Srečko Kogoj, bivši idrijski občinski tai nik. V konfinaciji je preživel 4 leta in tč v južni Italiji Obsojen je bil na 5 w konfinacije, a eno leto mu je bilo odpu! ščeno. * — II. Bistrica. — Župan Iv Berdon ki je po poklicu notar, je premeščen v Tržič. V II. Bistrici je županoval že p re . cej let. Za enkrat se še ne ve, kdo ga bč nasledil. V Italiji so preteklega meseca reor¬ ganizirali socialno zavarovanje. Dekret ki je stopil v veljavo, predvideva refor¬ mne določbe za vsa socialna zavarovanja industrijskega trgovskega in obrtniškega delavstva. S prvim majem so pričeli pobirati nove prispevke, ki so višji od prejšnjih, kakor določuje novi zakon. Zavarovanje obsega: starost, nezgode, jetiko, brezposelnost in družino. Pri¬ spevki znašajo pri mesečni plači do 150 lir skupno po 23.10, od 150 do 250 po 32.20, od 250 do 400 po 47.30, od 400 do 600 po 62.90, od 600 do 800 po 81.10, od 800 do 1000 po 96.40, od 1000 do 1200 po 111.60, od 1200 do 1400 po 127.90 in pri plačah preko 1400 lir na mesec po 142.90 lire, pri tedenskih plačah pa do 12 lir po 2.40 od 12 do 24 po 3.60, od 24 do 36 po 4.80, od 36 do 48 po 6.50, od 48 do 66 po 8.10, od 66 do 84 po 9.60, od 84 do 108 po 12.20, od 108 do 132 po 14.10, od 132 do 156 lir po 18.20 lire. Polovica prispev¬ kov gre v breme delodajalcev. Za poljske delavce te določbe ne veljajo. S KVARNERSKIH OTOKA Naši mladi svečenici mole kod mise sve u talijanskom jeziku, a narod od- govara hrvatski. Medutim je svako to¬ liko po koja žena pozvana karabinjeri- ma na odogvornost, jer da je preglas¬ no odgovarala »Smiluj nam se, gospo- dine!« IX UNIJA Prijašnjih godina tvornica Arrigoni je utanačila s našim ribarima pogodbu za preuzimanje ribe uz cijenu od 2.15 lira. Ove god ..e neče da zaključi po¬ godbe, več uzima ribu uz cijenu od 1.20 lire, a i to uz uvjet, da če- platiti poslije ako bude ribu mogla prodati da¬ lje, jer da sada one države koje su pri- je kupovale ribu u Italiji bojkotiraju talijanske proizvode. Za naš je narod na otocima to od velike važnosti, jer živi jedino od ribe i nešto malo od vi¬ na. Potraje li to stanje dalje, prijeti nau buduče zime glad. IX SUSKA Uz nesreču, da ne možemo redovito prodavati ribu, južni nam je vjetar, kao i na drugim otocima, spalio mladice na vinovoj loži. Vlažni slani vjetar duvao je upravo onda kada je vinova loža počela tjerati mladice. IX KOJSKEGA Župni upravitelj Ivan Kretič, ki je bil pred kratkim konfiniran za več let, se je te dni zopet vrnil domov. Razlog konfinacije je bil, kakor smo že poro¬ čali, italijanska pridiga. Nadškof Mar- gotti je namreč na pritisk kojskega po- deštata in karabinjerjev ukazal Kretiču, da mora pri maši ob sedmi uri pridi¬ gati italijanski, a pri deseti maši slo¬ venski. Podeštat pa je zahteval, da mora biti italijanska pridiga pri deseti maši. Kretič ni ugodil njegovi zahtevi, ker se je strogo držal ukaza svojega cerkvenega predstojnika. Zato je bil konfiniran. Na pritožbo so ga izpustili in sam škof se je baje za njega zavzel, ker se je ravnil po njegovih navodilih. Za zadoščenje ga je škof imenoval se¬ daj za župnika v Kojskem in mu je osebno prinese! tudi dekret. V zvezi s tem je bil kojski podeštat premeščen v Opatje selo, premeščen je bil tudi ka¬ rabinjerski brigadir in nekateri hočeio spraviti v zvezo s Kretičevo konfina- ci.io tudi premestitev dosedanjega go- riškega rrefekta. — Lotvellville, Ohio. USA. — Dne J6 maja umrl je Ivan žepič, star 57 iet po rodu i 7 - m" ga je jetika. V Ameriki zapušča ženo, sl na in dve omoženi hčeri. — Opčine. — Pod avtomobil je prišel 44-letni Pfiug Adolf, uradnik iz Nemčije Jurij škilan, star 3? let, ga je spravil v bolnišnico, kjer so zdravniki izjavili, da bo teško prebolel. * — Opčine. — Na mestu prejšnje tram¬ vajske postaje so sedaj zgradili veliko in lično postajo vso iz klesanega kraškega kamna. Stara postaja je bila zgrajena 1902 1. * — Oslavje. — Umrla je dobro znana posestnica Frančiška Klanjšček, stara 66 let. Pred nekaj meseci ,ii je umrl mož. Njena družina je bila v vasi najštevil¬ nejša: od trinajstih otrok živi danes še devet. Izredno lep pogreb so ji napravili znanci, sorodniki in vaščani. * — Tolmin. — Granata je raztrgala 22-letnega delavca Melinca Rudolfa Po neoredv 'Ana 86. Vodo¬ pivec vd Furlan Antonria 73. Pižnn vd. Petrič Josioina 81 Penko Alojz 75 Fei- luga Karl 33. — Trst. — Ob koncu meseca februar¬ ja je imel Trst 253 81? prebivelcev, to je za 200 več kakor konec decembra 1938. Prirastek gre le na račun priseljencev, ker se je prav za prav tržaško prebival¬ stvo zmanjšalo za 7 oseb vsled večjega števila umrlih. ♦ Trst. Gradnja veiikog liidroaviona. -J J rsfu se gradi gerostarni četvero-motorni hidroavion, koji če ruoči prhniti 40 publi¬ ka. Ovai hidroavion če razviti brrinu oJ 310 morskih mil.ia na sat. Novi hidroavion bit če predan prometu u prosincu ove go- dine ili najkasnije u siječnju 1940. * — Trst. — Ministrstvo za javna dela je dovolilo 100 miljonov kredita za zidavo cenenih stanovanj. Od tega odpade 2 tfli- ijona na Reko in 1 milion na Gorico. * — Trst. — Pretekli t°den so v mestu izvršili uspešne protiletalske vaje z za- kem-Vtvro ^ morala za ta namen kupiti 2000 m Pr¬ vega blaga da je ovila vse javne svetili; ke v mestu Pred piši so bili silno strogi- Brez ozira na kake olajševalne okolnosti sp bile predpisane denarne kazni po 2000 lir in zapor. TALIJANSKA AUTOMOBIL5KA INDUSTRIJA OPADA . Talijanski časopis »Agentia econo- mica finanziaria« potvrdjuje smanjenu proizvodnju automobila iz prošle godine u Italiji. Ukupna proizvodnja u prosim godini iznosila je 58.974 šasija i 52.2°- karoserija, prema odnosnim ciframa pretprošle godine od 61.189 tj. 54.22» komada. Za teretna kola i autobus- izrodieno je 10.114 šasija, prema 13-® 1 ' i 10.072 prema 14.214 karoserija. U J?' nuaru ove godine registrirano je novih kola za promet 3081 svih vrsta kola- prema 4043 u istom mjesecu prošle g°' dine. Izvoz motornih vozila u ianua\ u smanjio se na 802. prema 1074 a u vri- jednosti 7,6 milijuna prema 9,0 milijn na Ura. BROJ 23. ISTRA« STRANA 3 MALE VIJESTT _ Ministarski svet v Tirani je dolo¬ čil da se bo odslej luka Santi Quaranta imenovala Porto Edda in to po Musso¬ linijevi hčerki in ženi grofa čiana Eddi. _ Od oktobra lanskega leta pa do se¬ daj je prenehalo Izhajati na teritoriju češke in Moravske preko 2.0Uu listov. Ves strankarski tisk je skoro popolnoma zgi¬ nil, in kar ga je ostalo, se je moral pri¬ lagoditi novim političnim prilikam. Prav tako je prenehalo mnogo strokovnih ča¬ sopisov. Veliki dnevniki, ki so še ostali, so se spremenili v glasila enotne stranke. Sedaj izhaja na teritoriju protektorata 248 čeških in 12 nemških političnih ča¬ sopisov ter 1190 čeških in 30 nemških strokovnih listov. Prav tako je zelo pri¬ zadeta tudi izdaja čeških knjig in mno¬ go priznanih knjižnih družb je prene¬ halo poslovati. * — Italijanski veleposlanik v Londonu Dino Grandi je kategorično demantiral vesti angleških in francoskih listov, da je on proti italijansko-nemški zvezi. * — Pred kratkem so v Pragu likvidi¬ rali Društvo prijateljev lužiških Srbov, ki je obstojalo že 32 let. To češko dru¬ štvo je izdalo v tem nizu let veliko šte¬ vilo znanstvenih in literarnih knjig, ki so obravnavale problem lužiških Srbov. Poleg tega je izdajalo časopisa Kore¬ spondenco in Lužiško-srbski vestnik. * — Po znanem incidentu, ki je zahte¬ val življenja 20 Bolgarov iz Dobrudže, je prišlo med Bolgarijo in Rumunijo do IJEST iz domenim ŽIVA NOGOMETNA koja im je data u Jugoslaviji. Povorka je IITAKMICA 1 otišla na veliko igralište, gdje su kroz oba i dana Duhova priredjene svečanosti. Tribina Beograd. u Beogradu je dne 4. | na igralištu bila je iskičena jugoslavenskim mj. odrzana nogometna utakmica iz- I i njemačkim zastavarna te niemačkim nat- medju državne reprezentaciie Italije i Ju goslavije. Utakmica je zavržena rezultatom 2:1 u korist Italije. Novine javljaju da je utakmica bila veoma živa i da je bilo do- sta incidenata i za vrijeme same igre, a i kasnije u gradu. | i njemačkim zastavama te njemačkim nat- ' pisima. * Brod na Savi. Završen je štraik u Tvornici vagona. U brodskoj tvornici va¬ gona, Strojeva i motora bio je prhe nekih 2 mjeseca izbio štrajk radnika. Štrajkalo taliianskih i jugoslavenskih tenisača, ali in cidenata nije bilo. * TALIJANSKI MINISTAR PROMETA U BEOGRADU ...v,« v, ... l>uululll Beograd. — Talijanski ministar pro- znatnih trenj. Nekatere velesile so bile.' I J ieta Benni stigao je 5. o. mj. u Beograd baje pripravljene rešiti ta problem z od-■ uzv . 1 " a !!-. pos . je . t , k0il ! , e r l r0 ^ e .. K 1 0c lr1 j stopom Dobrudže Bolgariji, kateri je pri- ' ji c]ni ° Italiji ministar saobračaia Mehmed padala od 1877 pa do svetovne vojne, j -Pako. Bolgarski ministrski predsednik Mušanov * je izjavil, da Bolgarija noče vojne, am- j S o m b o r. Njemačke manjinske mani- pak da želi imeti svojo Dobrudžo, ki je testacije u Vojvodini. Oba dana Duhova tudi gospodarsko vezana na Bolgarijo in održane su u okviru Njemačkog dana ve- t_ _j .. , .... ^ uijtocud iz,uiu siidjiv ičtuuma. oirajivaiu K‘|ie oko 1.700 radnika. Sada je štrajk ko- predstavlja zanjo edino žitnico. * — Italijanski poslanski zbornici je bil predložen načrt zakona o rekviriranju like manifestacije vojvodjanskih Nijeinaca u Bačkoj i Banatu. Na svečanosti koja ie održana u Apatinu prisustvovalo je oko 20.000 Ni.iemaca iz ci.iele Bačke i Baranje. trgovskega brodovja v slučaju vojne ne- 1 To je bila jedna od večih manifestacija varnosti. Ministrstvo vojne mornarice bo | njemačke man.iine u Vojvodini posljednjili smelo rekvirirati vse brodovje, ki je va- godina. U povorci ie sudjelovalo preko žno za vojne namene in prav tako upo- j 0.000 ornladinaca. Omladincima je održao rahljati vse priprave s tem v zvezi, ka¬ kor tudi se posluževati vsega moštva. Mi¬ nistrstvo komunikacij bo smelo izvajati rekviriranje samo na suhem. Predložen je bil načrt zakona za postavitev tele¬ fonskega kabla med Brindišiiem in Dra¬ čem, ki bo stal 53 miljonov lir. * Milano. Tenis utakmica za Davvisov cup. Na Duhove održana je tenis utakmica izmedju Hrvata Punčeca i Talijana Cane- pele. Punčec je pobijedio Canepelu, iako je imao protiv sebe simpatije i suca i publike. * R i m. Sitni novac iz aluminija. Sitni ta¬ lijanski novac od 5 i 10 centesima, koji je do sada bio kovan iz bronca odsada če biti radjen iz aluminieve smjese, jer je aluminij metal nacionalne proizvodnje. Nevi senatorji V senatsko zbornico je bilo pred kratkem imenovanih 23 novih sena¬ torjev, ki je imenoval italijanski kralj na Mussolinijevo priporočilo. Med temi je tudi dr. Ugo Sirovich, rojen v Rimu. govor Stefan Mahr te je naglasio da Ni- jemci shvačaju i znaju cijeniti slobodu načno završen, jer je udovoljeno radničkim \ zahtjevima, pa je tvornica ponovno prora- dila. Za nas je to od važnosti u toliko, što \ ie u toj tvornici zaposleno veoma mnogo Istrana, koji imadu u Slavonskom Brodu dosta brojnu koloniju. * S u š a k. Prigodom proslave športskog kluba »Orient« na Sušaku gostovao je tamo HAŠK iz Zagreba, koji je odigrao utakmicu s nogometnim klubom GRiON iz Pule. — HAŠK je pobijedio Talijane s rezultatom 7:1. * Zagreb. Prema novinskim vijestima polazi MHKD koncem ovog mjeseca na go¬ stovanje u Dubrovnik, Kotor, Split. Jedna točka programa je i istarski »Balun«, pa če ga naša kolonija u Boci Kotorskoj i u Spli¬ tu imati prilike vidjeti. »Balun« je kako znamo prigodom izvedbe u Berlinu i ka¬ snije u Švicarsko j bio postigao veoma velik uspjeh. DROGOVI ZA ZASTAVE Trst, 30 maja 1939 — Nov drog za zastavo so postavili to dni v Mirnu. V nedeljo ga nameravajo svečano blago¬ sloviti. Svečanosti bodo prisostvovali novi goriški prefekt Manno in vse kra¬ jevne in okoliške fašistične organiza¬ cije. Stroški za drog bodo kriti s prispev¬ ki, ki so jih mirenski fašisti zbrali med domačim prebivalstvom. Takih drogov je zraslo po deželi v zadnjem letu že precejšnje število. Postavljajo jih samo v Julijski Krajini in deloma tudi v Fur¬ laniji. Njih posebni namen je pričati tujcu iz Italije in inozemstva, da je pre¬ bivalstvo v deželi ne le lojalno, nego tudi že povsem prežeto z italijansko mi¬ selnostjo in nacionalno zavestjo. Pred leti so na podoben način pred vaške cerkve ali na trge zasajevali mlade smreke v spomin na umrlega brata mi¬ nistrskega predsednika Mussolinija. Pri Sv. Luciji so odkrili kripto za nemške vojake — Tolmin, maja 1939. — V nedeljo so pri Sv. Luciji na svečan način odkrili krip¬ to, kjer so spravljene kosti nemških vo¬ jakov, ki so padli za časa svetovne vojne 1. 1917. in ki so bili po večini iz Šlezije. Kripta obsega 850 grobov. Odkritja so se udeležile vse višje vojaške in civilne obla¬ sti ter posebna vojaška misija iz Nemčije. Prišel je tudi nemški konzul iz Trsta in delegacija rjavih srajc prav tako iz Trsta. Nemški in italijanski govorniki so povdar- jali neločljivost obeh narodov in hrabrost njihovih vojakov, ki bodo odslej-, ko bo zahtevala prilika, korakali skupaj in se bo¬ rili za skupne ideale. Na kraju kjer stoji kripta so bili pred dvajsetimi leti strelni jarki nemških oddelkov, ki so prvi šli na napad, ki je pozneje dovedel do preloma italijanske fronte pri Kobaridu. J^ULTU/MA kromkA NAŠI ROJAKI V SLOVENSKIH REVIJAH (Konec) V I.-II. zvezku »ČASA« je priobčili Jože Kostanjevec daljši članek o »Itali¬ janski kolonizaciji v Jul. Krajini«, v V. zvezku pa Adriaticus zanimivo študijo »Tržaški Slovenci v davnini«. Prva številka »MISLI IN DELA« pri¬ naša daljši članek dr. B. Vrčona o zuna¬ nji politiki »Nova faza nasprotij med velesilami« dalje članek »Notranjepo¬ litični pregled«; dr. Lavo Čermelj poroča o knjigi »Nuovi ricc-rdi e frammenti di diario«, ki jo je spisal L. Aldrovandi Mc- rescotti. številko zaključuje ponatis Londonskega pakta v francoskem jeziku. V drugi številki poroča dr. B. Vrčon v članku »Med starim in novim ravno¬ težjem sil« o zunanji politiki ter v daii- sem članku o »Notranji politiki«. Dr. L. Čermelj poroča o knjigi »Alla difesa I dTtalia in guerra ed a Versailles« od I Silvija Crespi-ja. I V tretjem zvezku piše dr. L. Čermelj »O novi šolski reformi v Italiji«, dr. B. Vrčon o zunanji politiki »Nove spremem¬ be v Evropi« in o »Notranjepolitičnem pregledu«; dr. L. Čermelj pa o »Zborni¬ ci fašijev in korporacij«. II. DEL V drugi številki »ŽENSKEGA SVETA« je priobčila Erna Muserjeva pesem »Cankarju za 20. obletnico smrti«; o »Razvoju in pomenu Aškerčeve socijalne miselnosti in socijalne pesmi« je ista autorica napisala kratek članek. V tretjem zvezku je priohfila Iva Brcščakova zgodovinsko reminiscence našega rodu pod naslovom »Zemlja in rod«. Četrta številka je prinesla pesem »Matjaž, naš kralj« od Erne Muserjeve, prevod iz češčine »Tema na grobovih« od Milke Martelančeve, iz bolgarščine črti¬ co »Velika krotkost od Pavle Hočevarje¬ ve, Erna Muserjeva pa je priobčila »Ne¬ kaj besed k našim ženskim strokovnim šolam«. Prva številka revije »ŽENA IN DOM« je prinesla novelo Franceta Bevka »Hana«. V prvi številki družinskega lista »PRI¬ JATELJ« je priobčil France Bevk novelo »Prijatelj«, v drugi »Ribiško zgodbo«, v tretji »Preteklost« in v četrti »Drvarji«. ■ Družinski list »MLADIKA« prinaša v prvi številki novelo Fr. Bevka »Žito, ki je zraslo na srcu«, druga številka pri¬ naša B. Magajnov daljši spis »čarovni¬ ca«, v tretji je priobčila Mara Husova črtico »Spomenik padlim«, v četrti pa Vene. Winlcler črtico »Voz v bregu«. V prvi številki mladinskega lista »RAZORI« je priobčil Jože Pahor odlo¬ mek iz svojega romana »Matija Gubec« pod naslovom »Na begu«, v četrti šte¬ vilki je objavil Ivan Vuk daljši spis »ča¬ robni prstan«, France Bevk zgodbo »Smrečica«, Angelo Cerkvenik pa »Mar¬ kovo odlikovanje« z ilustracijami F. Ur¬ šiča. šesta številka prinaša kratko pra¬ vljico K. široka z dalmatinskim moti¬ vom »Pavliha in buča«. V sedmi številki je objavil Angelo Cerkvenik črtico »Tri¬ najst let pozneje«. Isti zvezek je prine¬ sel tudi staro velikonočno pesem, ki jo je zložil vipavski šolmašter Matevž Krač¬ man (živel od 1. 1773. do 1833.). Osma številka je prinesla sestavek Vene, Win- hlerja »Trgovina sredi sveta« in Iv. Vu¬ ka zgodbico »Zaupanje«. V prvi številki »NAŠEGA RODA« je priobčil Janko Samec uvodno pesem »Ljubim svoj govor«, Vlado _ Klemenčič pesem »Matjažek«, Josip Ribičič pa sli¬ kanico »Novice« z ilustracijami A. Bu¬ cika. POLITIKA I TRGOVINA Dnevni listovi javljaju: Japanska itam pa otvoreno izražava veliko nezadovoljstvo prema Njemaikoj i Italiji radi njihova life- rovanja ratnog materijala vojsci maršala, čang Kaj Seka. Ovim povodom piše jedan veliki tokijski list, da Italija i Njemačka ne mogu opravdati svoje liferacije ratnog materijala Kini time što su s njom pred duže vremena zaključile trgovačlce ugovore, koji ih obavezuju na liferacije. Ovi su ugovori, piše japanski list, bili produženi i u toku japansko-kineskog rata bez ika- kova obzira na uske političke veze država potpisnica protukomunističkog ugovora Njemačka ima, na temelju takva ugovora, da liferuje Kini još kontingent ratnog ma terijala u vrijednosti od 600.000 funti. Nje¬ mačka ide očito zatim da zaštiti svoje inte¬ rese u Kini i ngstoji da si osigura kinesko tržište Italija i Njemačka ne smiju sabo- ravili, da njihovo dobavljanje ratnog mate¬ rijala Kini može ugroziti solidnost protu¬ komunističkog ugovora. U istom smislu pišu i ostali japanski li¬ stovi ističuii, da se ti Kini proti Japanu bori ne samo francusko i englesko nego i njemačko i talijansko oružje. Mlada seljakinja pala s trešnje M o t o v u n. — U okolici Motovuua dogodila se teška nesreča. Mlada seljakinja Tonka Žigante, popela se na trešnju da nabere trešanja. Izgubivši ravnotežu pala je iz višine od nekoliko metara i ostala nepomično ležati. Susjedi i rodjaci prisko¬ čili su joj u pomoč, ali je nikako nijesu mogli uspraviti na noge, Otpremljena je u Motovun. ali kako je slučaj bio težak pro- slijediše s njome u bolnicu u Pulu. Nalaz je bio strašan: nesretnici su uzete obe noge i teško su ozlijedjeni i svi unutrašuji organi. To je nastalo od jakog udarca u hrptenjaču. Mladoi je ženi tek 27 godina. a izgleda da če biti uzeta cijelog života i da joj nema pomoči. Trst. — Zaradi ljubezenskih zadev ie prišlo v stanovanju 41-letne Bense Line do hudega prerekanja, ki je dovedlo do tra¬ gedije. 45-letni Josip Carbone iz Napolija je streljal na Bensovo in jo težko ranil, potem pa se je še sam ustrelil. * — Trst. — Za binkoštne praznike je obiskalo 970 jugoslovanskih železničarjev Benetke. Ko so se vračali so obiskali tudi Trst. OPOZORILO VSEM ČITATELJEM I DOPISNIKOM Vse čitatelje in posebno pa dopisnike vljudno orosimo, DA BI VSA PISMA IN DOPISE NAMENJENE UREDNIŠTVU PO¬ ŠILJALI NARAVNOST NA UREDNIŠTVO LISTA IN NIKAKOR NE DA POSAMEZNI OSEBE v uredništvu ali izven njega, da bi se na ta način izbegavala zakasnelost pri objavljanju. UREDNIŠTVO. Druga številka prinaša kot uvodnik sestavek »Ob dvajsetletnici«, ki ga je spisal A. širok, Janka Samca pesem »Ob dvajsetletnici«, pravljico Fr. Bevka »Pikapolonica« in »čimbarabara« in Al¬ berta Sirka opis dalmatinskega otoka »Murterja«. V tretji številki je objavljena pesem VI. Klemenčiča »V Goricah«, prevod A. Gradnika iz ruščine pesmice »Automo- bil« in Karla široka spis »Murli«. četrta številka prinaša J. Ribičiča »Božično pravljico«, Karla široka pesem »Ta noč je sveta noč«, J. Ribičiča ho¬ landsko pravljico »Ples na zemlji« z ilu¬ stracijami A. Bucika, Zdravka Ocvirka pesmico »Pesem o črvu« in Ksenije Fran¬ kove slikanico brez besed »Kako je Mar- jenca rešila bratce«. Peta številka prinaša Fr. Bevka pra¬ vljico z bretonskim motivom »Zvita že¬ na« in Ksenije Prunkove »Zgodbico brez besed«. Šesta številka je prinesla VI. Klemen¬ čiča »Tri prleške« in Ivana Dodiča pe¬ sem »Pust«. V sedmi številki je priobčil Zdravko Ocvirk »Pesem o sreči«, V. Winkler pa pesem »Mlinar Fičafaj«. V osmi številki priobčuje V. VVinkler »Hribovsko pesem«, Fr, Bevk zgodbo »Moj prvi učitelj« in Ksenija Prunkova slikanico »Zgodbica brez besed«. Deveta številka je prinesla V. Wm- klerjevo črtico »Pod našimi okni teče vodička« in A. Sirkov potopis »Sam s čolnom v Benetke« z lastnimi ilustraci¬ jami. Tretja številka mladinskega lista »ZVONČEK«, ki je namenjen predvsem mladini za mejo, je prinesla Fr. Bevkov prevod bolgarske črtice »Ljubezen«. III Druga številka »PROTEUSA« je pri¬ nesla razpravo dr. Oskarja Reje »Vpliv klime na človeka«. STRANA 4. »ISTRA« BRGJ 23. DUŠA I TIJELO ČAKAVŠTINE Pclemicki članci o čakavštini izdani kao posebna knjižica f JOSIP MEDA,NIČ U Zagrebu preminuo je poznati trgo- vae iz Voloskog-Opatije Josip Medanič. Pokojnik bijaše rodom iz Bakra, ali je prije rata vodio dugo godina trgovinu manufakturom u Voloskom gdje je bio vrlo obljubljen i poznat kao istaknuti rodoljub. Bio je član svih hrvatskih društava Voloskom i u Opatiji. Po¬ kojnik bijaše jedan od onih Hrvata ko- jima je Istra postala drugom domovi- nom. Pokojni Medanič postao je u svjetskom ratu invalidom te je nr.kon rata otvorio trgovinu u Opatiji. Pred nekoliko godina doselio se je sa svojem obitelju u Zagreb gdje je osno- vao tvornicu »Koralit« za izradu dug- meta. Pokopan j s na Mirogoju u petak 2 o. mj. uz brojno učešče svoje rodbine, Hrvatskih Primoraca i prijatelja iz Vo- loskog i Opatije. Neka je vječna spomen pokojnom Medaniču.' , f Stanislav Defar, novinar U Osijeku je dne 6. lipnja ujutro umro od sušiee novinar Stanislav De- far, ne navršivši ni 29. godinu. Stani¬ slav Defar je rodom iz Tinjana kraj Pazina, od poznate porodice Defara, j koji su bili najistaknutiji narodni! borči u onom kraju. Poslije pre- j vrata ne želeči ostati pod Italijom obje j su porodice, ona pok. Šime i brata mu j Ive Defara, rasprodale sve svoje ima¬ me i iselile u Jugoslaviju. Nastanile su [ se u Slavonskom Brodu. Pok. Stanko j Defar posvetio se za rana novinarstvu j i bio je dopisnik raznih listova. U po-j sljednje vrijeme bio je stalni dopisnik j beogradske »Politike«. U Brodu je svo- jedobno izdavao list »Bosanska štam- j pa«, zatim jedan humoristički list, a u J Osijeku je neko vrijeme bio urednik I »Jugoslavenske zastave«. Umro je u J slavonskoj ravnici, daleko od zelene | Drage tinjanske, daleko od svog Tinja¬ na, gdje je ime njegovih djedova i ota- ca, ime Defar, ostalo u najsvijetlijoj uspomeni. Pokojnik ostavlja za sobom j neopskrbljenu Ženu i dijete. Pokoj mu vječni! f Anica Klarič rod j. Kajin Nemila smrt okrutno je pogodila obi- telj našeg zemljaka g. Klarič Iva, či- novnika životnog osiguranja u Sušaku. Na sam dan Duhova nakon duže bolesti preminula mu je u sušačkoj bolnici su- pruga Anica, rodjena Kajin, u najboljoj dobi od 30 godina. Blaga i dobra majka i supruga ostavila je troje nejake djece. Rodjena je u štrpedu kod Buzeta u Istri a u Sušaku nalazila se nešto pre¬ ko jedne godine. Neka je pokoj njenoj duši i lahka črna zemljica, a rastuženom suprugu naše saučešče. t Šturm Mirko V ljubljanski bolnici je dne 23. maja umri po dolgi in mučni bolezni idrijski rojak Šturm Mirko, bivši pilot v jugoslovanski armadi, star komaj 39 let Naj počiva v miru! Franjo Pavešič: Duša i tijelo čakav- štine. (Polemički članci). Nema torne dugo, što se u dnevnoj štampi bila povela dosta ostra polemika o čakavštini, u kojoj su su- djelovale neke naše najprominentniie knji¬ ževne ličnosti. Riječ se naime bila povela o tom izumire li čakavština ili ne i, itna li smisla njegovati je i podržavati na životu iii valja da je se u interesu potpune unifi¬ kacije naše književnosti, napusti. Polemika ie bila vanredno interesantna, a argumenti s jedne i s druge Strane dobri i jaki. Nas Istrane Hrvate stvar je veoma za¬ nimala, što je konačno i razumljivo, ta čakavština je prva materinska riječ, u ko¬ joj smo culi najsiada majčina tepanja. ona je zvuk davnih akorda, koji ioš uvijek kavštini, ni u kajkavštini, pa ma u kojetn se kraju nalazili, nego da če to biti u ča¬ kavštini. Polemiku o čakavštini poveo je svoje- dobno u »Obzoru« mladi književnik Franjo Pavešič. Članci su bili uistinu živi, stvarni i dokumentarni, te su unijeli mnogo svijetla u ovaj naš važni jezični problem, naročito pak u bit i smisao čakavštine. Ovih je dana sušački tjednik »Primor¬ je« izdao sve Pavešičeve članke u maloj knjižici, tehnički lijepo opremljeno;'. Knji¬ žica sadrži ovih pet članaka: Duh čakav¬ štine — Izumiranje čakavštine — Jos o izumiranju čakavštine — Opet o izumira¬ nju čakavštine — Duša i tijelo čakavštine, Tko se interesira za naš kulturni život bru.ie u dnu naše duše i kojih nikada, pa naročito onaj koga zanima problem našeg mekog materinjeg jezika — čakavštine, svakako če nastojati da tu knjižicu pročita. Cijena je knjiži 10.— dinara za pret- platnike, a 12.— dinara u kn.iižarama. Na- ručuje se u upravi tjednika »Primorje«, Su- šak, Strossmayerova ulica 12. ma kako mi službeno pisali i govorili, ne možemo sve kad bi i htjeli izbrisati iz duše. I kad jednom panemo u agoniju, kad budemo na izdisaju izgovarali posljedniu riječ, vjerujte da ta naša riječ, taj posled¬ nji zaziv matere ne če biti izrečen ni u što- Časopis za zgodovino in narodopisje Letnik XXXIII — snopič 3—4 — 1939 — stran 222, Pravkar izišli »ČASOPIS ZA ZGODOVINO IN NARODO¬ PISJE« — MARIBOR Letnik XXXIII — snopič 3—4 — 1938 — stran 222, je prinesel sledečo recenzijo Čermeljeve knjige o naši manjšini pod Italijo: Dr. Lavo Čermelj, Life-and-death Struggle of a national minority. Ljubljana 1937. V. 8°. 260 str. + 1 zemljevid. Dr. Lavo Čermelj, La minorite sla¬ ve en Italie. Ljubljana 1938. 8°. 276 str. + 1 zemljevid. Ko je pred dvema letoma izšla ta knji¬ ga v angleškem jeziku, je kritika izrazila željo, naj bi se delo prevedlo tudi na kak drug svetovni jezik, ker bi se s tem nje¬ gova publiciteta v mednarodnem svetu še bolj razširila. In tako smo letos dobili knjigo v francoskem prevodu, sicer neko¬ liko skrajšano in v nekaterih poglavjih bolj strnjeno, zato pa s kratkim dodatkom v katerem je upoštevan tudi najnovejši ma terial. Čermeljevi knjigi tvorita zelo temeljito delo o naši največji narodni majšini v Ju¬ lijski Krajini. Vsa dosedanja dela o tem vprašanju so ali nepopolna ali pa preveč polemičnega značaja, tako da ne nudijo vedno prave slike dejanskega položaja. V tej knjigi pa je skušal biti pisec vseskozi objektiven in navaja le dejstva, podprta z dokumenti in dokazi, ne da bi se pri tem spuščal v politična razmotrivania ali izva¬ jal zaključke iz bogatega gradiva. V 15 poglavjih opisuje avtor z globokim pozna vanjem obravnavane tvarine usodo te na¬ rodne manjšine izza Londonskega pakta pa preko okupacije te zemlje po Italijanih m&2s%8&gssmmmsamm NOVE KNJIGE I REVIJE »MALI ISTRANIN« BR. 9 i X, ŠK. GODINE. Izišao je br. 9 i 10 ovog našeg tradi- cionalnog omladinskog lista, koji je 0 vim brojem završio desetu godinu izlaženia u Jugoslaviji, odnosno 34 godinu svog opstan- ka uopče. Sadržai mu je slijedeči: Ernest Radetič — Na srebrnoj cesti u zvjezdanoi noči: Dr. Srečko Zuglia — Moi bratič Fra¬ ne; Gabriel Cvitan — Mala Nada u selir Bogumil Toni — Siieno; Vladimir Nazor -! Piliči: Bogumil Toni — Modre oči 'lana- Viktor Car Emin — U tudjinskoj školi’ Šime Fučič — Vulkan: Rikard Katalinič Jeretov — Zastavica; Lujo Dorčič — Dva mala poštenjakoviča; Gabrijel Cvitan — Mara: Josip Kraljič — Dobro dijete; Barba Rike — Dječja usta: U pustari (po engle- skom); Gabriel Cvitan — Idem kuči; Rj. kard Katalinič Jeretov — Marica; Gabriel Cvitan — Pastir: Ernest Radetič — Maj- mun Kiok i Jožič: Lu.io Dorčič — Tko umi- ie njemu dvije; Prikodražan — Jurovice; Diečie novine — Juričev kutič — Zname¬ nitosti — Iz stranih zemalja — Razno — Gospodarstvo — Zvjezdoznajistvo — Zdra¬ vile — Priroda — Tehnika — Zagonetke i odgonetke i t. d. Sadržai je lista lijep i obilat, a kako razabiretno iz imena njegovih suradnika, priznatih književnika i kulturnih radnika, i na odličnoi literarno-umietničkoi višini. List izlazi jedanput miesečno. osim školskih praznika, a nretplata iznosi 12,— dinara na godinu. Roditeljima koji žeie da im dieca budu odgoiena u plemenitoj ljubavj prema rodu f Mimica Cencič Kamnik, 30 maja. — Na binkoštno nedeljo zvečer je po dolgem, hudem trpljenju zatisnila oči ga. Mimica Cen- čič, soproga šolskega upravitelja. Po¬ kojnica je bila doma iz ugledne, narodno zavedne notranjske družine Možetovih v Dolenji vasi pri Senožečah. Bila je plemenita, srčno dobra in nežno čute¬ ča žena, globoko spoštovana od vseh, ki so jo poznali. Zlasti v Št. Petru na Kra¬ su, kjer je dolgo vrsto let služboval so¬ prog jo bodo premnogi ljudje ohranili v toplem spominu. Sožalje! in njene postopne in sistematične fašisti- zacije, v administrativnem, šolskem, go¬ spodarskem, narodnem in versko-cerkve- nem področju do najnovejše dobe. Fran¬ coskemu prevodu je priložena še pregledna i domovini toplo preporučamo da svoju etnografska karta Julijske Krajine, izdela-, djecu na listič pretplate. na na podlagi ljudskega štetja iz 1. 1921. — ter popravljena po štetju iz 1. 1910. Daši je i Slovanskv prehled, zbornik za upo- kniiga v francoskem in angleškem jeziku i znavanje političkoga. soc;jalncga i kul- dostopna precej široki publiki v medna- [ turnoga života slavonskih država i. na¬ rodnem svetu, bi vendar le kazalo, da izide roda, Prag, broj 1—2, uredmk A. Frinta. tudi v slovenskem jeziku, da se z njo se- j S ovim brojem je nestalo s naslovne znanijo tudi širše plasti našega naroda, j stranice geografske karte koja je nrika- n ,„ ... . • . ... n i i™' zivala sve slavenske zemlje, uključivši i Obe knjigi je založilo Društvo za Ligo Tcf „, i„ 1 narodov v Ljubljani, Dvorakova 6-II. Dr. J. Kotnik Bevkova »Partija šaha« v ljubljanskem gledališču V torek 13. t. m. bodo odrigrali pri nas Bevkovo igro v treh dejanjih »Partija šaha«. Delo je doživelo o priliki jubileja 251etnega gledališkega udejstvovanja Vala Bratine v Mariboru, svojo krstno pred¬ stavo ter ie bilo od kritike in občinstva sprejeto z največjim priznanjem. Delo je zrežiral Bratina. Igrali bodo: Drena Bra¬ tina. njegovo ženo Erno Danilova, njunega domačega prijatelja Galeta Drenovec in Marto Slavčeva. Opozarjamo na to zani¬ mivo predstavo. PROIZVODNJA SINTETIČNOG BENZINA U ITALIJI Pod okriljem koncerna Montecatini bilo je osnovano novo društvo »ANIC« Istru. Mjesto karte sada je na naslov- noj stranici ornament od lipe. simbola slavenstva. Osim toga su iz lista nestali prikazi Josipa Vuge o životu Hrvata i Slovenaca u Italiji. VIJESTI IZ ORGANIZACIJA IZVANBEDNA SKUPŠTO »ISTRE« U ZAGREBU Upravni odbor društva »Istra« u Za¬ grebu sazivlje izvanrednu skupšlinu za 11. juna o. g. u 9 sati u jutro u Matici hr¬ vatskih obrtnika, Iliča br. 49, sa sliiedečini dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika; 2. Izmjena pravila; 3. Odobrenje zajma za gradnju doma; 4. Odredjivanje višine članarine. Ako u odredjeno vrijeme ne bude pri- sutan kvalificiran broj članova, skupština če se bez obzira na to održati. Izlet v Kamniško Bistrico. — Kakor smo (Azienda Nazionale Idrogenazione Com- j poročali v zadnii številki »Istre«, pripravlja bustibili) s 500 milijuna lira osnovnog emigrantsko društvo »Tabor« v Kamniku za kapitala, koje je 1938 godine stavilo u ] nedeljo 18. t. m. svoj vsakoletni izlet v pogon tvornice Bari i Livorno sa go- Kamniško Bistrico. Da bi iznal ta izlet v dišnjim kapacitetom preko 300.000 tona, Velike poplave u okolici Pirana Piran, — Jake kiše posljednjih dana prouzročile su u raznim krajevima Istre veče i manje poplave, koje su po vrto- vima, maslinicima i vočnjacima nanijele osjetijivu štetu. Naročito su u okolici Pi¬ rana poplavile veliki kompleks njiva. Ra¬ čuna se da šteta iznosi nekoliko stotina hiljada lira. splošno zadovoljnost vseh izletnikov, bi bilo želeti, da bi poleg pevcev se vdeležil istega tudi kak harmonikar s svojim instru¬ mentom ali slično. Nameravana je namreč zgolj neprisiljena prosta zabava brez ka¬ kega posebnega programa. Zato naj vsak prinese s seboj polno vrečo dobre volje in pristnega humorja. Priporočati bi bilo. da ne pozabimo na 'svojo mladino, tako da jo bob navežemo nase in ohranimo svežo za naš pokret. — Bratje in sestre! Agitirajte za obilno vdeležbo! Odbor MATE BALOTA: KAKO JE TO ZAPRAVO BILO U PULI (Nastavak) Crvene im se užarena, jedra, zdrava mla¬ da prša. Vidi se da ne znadu što je bi- jeaa. Katkad im ispadne sa lopate koji krumpir i otkotrlja se u blato. Naokolo se šuljaju, nepovjerljivo, plašljivo Bo¬ sanci, mrtvi, upali kosturi. Pohlepno po- beru onaj krumpir, što ispadne s voza i spreme ga u džep. A oni mladi, bujni, jogunasti, siti momci, kad vide tu raju, kako te otpatke bere, samo se smiju i šale. I pade jednom od njih na um do- sjetka: prigne se, pa izbaci punu lopatu krumpira na cestu u blato. A raja se trgne, skoči, pa se gura, natječe, jedan od njih tura drugoga na stranu, jedan drugome otima krumpir iz ruke, sva- djaju se. A oni se bujni jogunasti mo¬ mci smiju i uživaj u u torne kako se ta raja natječe... U onome krumpiru, što ga upali ljudski kosturi iz blata dižu, zrcali se sva naša žalosna prošlost, sva naša žalosna sadašnjošt. To je ona uža- sna naša sudbina, sudbina tužne raje, koja pofoire mrvice od onoga, što joj je tudjin oteo, a sada njoj kao milostinju pruža. Kao što oni beru gladni ove ot- 'oadke, tako smo se mi do sada u vij ek zadovoljavali mrvicama, koje su nam u blato bacali, uživajuči pri torne, kako čeme se mi za te mrvice otimati. A mi nijesmo nikad imali u sebi toliko svl- jesti, ponosa i snage, da shvatimo, da je sve naše, ne samo one mrvice, nego sve, što nam oteše. 17. m. 1918. Pa kad mi ispred oči nestane jasena mladih i zelenih, kad ne vidim više grabrove mladice, težak mi kamik pade na srce. Vidim ja, a i svaki ki ni slip. da je svit razdiljen u dvi po¬ lovice ... Jeni su siromahi, ki su lačni ki dan za danom ginu i umiru od glada, ki pate više nego su patili mučeniki, vi¬ še nego je propatia Bog na križu, fala mu i dika budi. I ti, ki toliko pate, mu¬ ce se, delaju dan i noč, ne znadu ča je počinak. Drugi su, ki nisu, otkad su ži¬ vi učinili ni šolda valora, ki nisu nikad znali, ča če reči pot, ali žulji, ali ni kruha u hiži. Ti živu dobro, vesele se, ni ne znadu, ni ne če da znadu, da je voj¬ ske. Siti su, puni, pijani i bisni. I blsn! su, jako bisni. Ako je Boga na nebu, ako je pravednosti i poštenja još na zemlji, oganj če božji proždriti one ki su kri¬ vi. A ja, Mate Balota iz Raše, ki ugore lovi, livati ču petrol j e koliko ga budem ima na ti prokleti svit da se ne bude znalo više kadi je jedanput bia. U Raši, na rudini pod topolom lipega dana pre¬ kletega lita. 24. IH. 1918. Bija san uvo zadnje vri- me svaderi, prosa san kroz sve uvenaše kraje, tužni i žalosni dani naši, vidija san posvud sve jeno: na jenem miste govore da je mižerija, drugi da je sud od svita, da ne če drugo od svih nas ostati ni jenega čovika živega. Kadigod san bija, kamogod san doša, s kim god san se sta na putu, u selu, makar i u crkvi, svin je na usti samo jeno: ne moremo ni živiti, ni umriti. A svejeno, kad ter kad, zmakne se priko suhih uvenutih usnic smih, ma se vidi, da je to smih prež srca, da se čovik samo srami reči, da je on najbrižnije stvo- renje na svitu, da je on štiman gore nego brek. Ma svejeno još je ŠDerance. Se govori da čovik ne zgubi šperancu, ni kad dojde na n j zadnji hropac a tako smo i mi. Ljudi su naši svaderi kako zhveni od železa, čvrsti su ’ R rez straha, živo delaju škrbe se da jos vise nego prija, oraju, kopaju, siju sade, obrizu, vezivaju i čekaju kad če vec jedanput obrniti na bolje. Kad sam se sada vrnija u Mrčanu to ti je. brate, sve obrizano (lože), lože u redu, vrici počiščeni, pokopani, nagno- jeni. P ri d lužami ženske razgovaraiu tamo jedna mete smet ispred vreti sve od kuraja, kako da če sad-na dojti svati prid vrata. Sve je čisto, sve lipo, da je milinja gledati. Pa kad čovik vi¬ di, kako ti ljudi delaju, ljudi, to če reči musko i zensko, a najviše žensko, pak jos da se coviku ne digne srce od ve¬ selja. N* ce nas oni poubijati ni s voj- skom, m s gladom. Dokle smo ovakovi m sama soton a nam ne če nauditi Sve su nam prevali več delati i svakako nas mučiti. A mi smo još živi, i živi čenio biti i pridurati čemo njih, zašto smo trdi, kako ona stina, na koj smo se ro- dili Altroke! Hoj u Mrčanu, pak češ viditi, kako^ ljudi delaju. češ viditi ka- kovi su muški i ženske, pak češ mi znati reci, ako iman ja pravo, ali ne... Zato se_ držmo kuraja, mlado i staro, muško i zensko, i mislimo, da naš dan ni da¬ leko. 30. in. 1918. Policijski je obustav- Jjeno izlaženje »Hrvatskog Lista« na osam dana, pošto je način pisanja lista te izbor njegovih članaka kadar da uz- drm a »državnu ejelokupnost, koli na unutarnjoj toli na vanjskoj fronti«. 5. V. 1918 Vlada hoče da ustanovi jos za vrijeme rata u Trstu njemačku pomorsku akademiju s njemačklm koii' viktom, gdje bi se imali odgajati ne sa- mo trščanski Nijemci, nego i Nijemci koji nisu nikada mora ni vidjeli... Na državne troškove, dakle žuljevima i na- sih. ljudi, imali bi se uzdržavati i uzga- jati buduči njemački pomorci na našem i djelomično talij anskom, ali nikako njemačkom Jadranu. U Trstu stanuje 11 hiljada Nijemaca i 60 hiljada Slove¬ naca. Nijemci su imali dobiti pomorsku akademiju. naravno za svoje štajerske mornare, Slovenci ne, Pomorska aka¬ demija u Trstu ni j e za Nijemce nikada potrebna. Oni nijesu u Austriji morna- ri, niti žive pri moru .. Iz njihovoa na- stojanja da se probiju prema Jadranu vidi se samo niemački gospodarski 1 politički imperijalizam, a tu moramo mi baš njemački uzviknuti: Haiti (Svršit če se) iTrprlnik * ERNEST RADETIČ — Odgovorni urednik: fVAN STARL ^vonlmlrova DL iS. Uj aal. — Vlasnlk i Izdavac- Knn™r,i,. -----———- Ti«aij. .lu"oslovenska «tam pa d. d., Zagreb Masarvkova ul. br. ZSa. Za tiskarn odgovara: Rndoll Polanovlc. Zaere' nWr» W m Masarvaova ai oi iSa. U aro.; ceko vnoa PaCuna- e !89. -Pret pinta: za cljeiu godinu 48 d, za pola godine ««^.žaj.inzemstvo^ostmko, za fih Stotam Jodin^ elenfttG pola godine 24 d. ta 'mzemstvo dvostmko. Rokopisi se ne vrača ju.