Poštarina plačena u gotovou. God. XII. Broj 35. U Zagrebu, 13. septembra 1940. Pojedini broj Din I.— Narod, ko ji se odreče kr vi ju i ma i jedne znojem otaca svo- zemlje nije dosto- nazivlje nabodom Uredništvo i oprava ZAGREB, MASARVKOVA Teleson (»7-80 Uredništvu in uprava za Slovenijo in slovenski Julijske Krajine LJUBLJANA, Beogradska ul. 28a Nakon bečke arbitraže Manjšinska pogodba med Nemčijo in Romunijo ter Nemčijo in Madžarsko TJ posljednja dva tjedna izredalo se ne¬ koliko dogadjaja, koji zbog svog dalekose- žnoga značenja zaslužuju da budu registri¬ rani i na stranicama našega lista. U prvom redu valja istaknuti bečlcu od- luku, donesenu koncem prošloga mjeseca na sastanku izmedju dvaju ministara vanjskih poslova sila » osi «, von Ribbentropa i grofa Ciana u dvorcu Belvedere, gdje su svojevre- meno bile odredjene i granice izmedju Slo¬ vaške i Madjarske. Sada se belvederska od- luka odnosila na Rumunjsku i Madjarsku. Prva je bila prisiljena žrtvovati Madjarskoj — kad do sporazuma nije moglo doči izra- vnim putem — veti dio Transilvanije (Er- del ja), površinu od 44.000 četvornih kilo- 'metara (po prilici nešto više od teritorija predratne Hrvatske i Slavonije). Ministri vanjskih poslova jedne i druge zemlje svo¬ jim su potpisima odobrili tu odluku, dakako s različitim osječajem. A s različitim je osječajem primljena ta odluka u interesiranim zemljama: dok je u Madjarskoj izazvala veliko oduševljenje i manifestacije zahvalnosti Hitle.ru i Musso¬ liniju, dotle su rumunjski delegati morali umirivati rumunjsku javnost, izjavljujuti da je Rumunjska morala izabrati taj put, koji je za nju bio tegoban i gorak, iz viših inte¬ resa, kao diktat nužde, da se spasi jedin- stvo. sloboda i integritet ostalog dijela drža¬ ve. Za utjehu iznosila se i okolnost — vanj- skopolitički veomn važna i značajna — da su sile osi dale Rumunjskoj garancije, šti- teti njene nove granice. Za raspoloženje rumunjske javnosti a i shvačanje rumunjskih mjerodavnih krugova ie onih dana, kad je izrečena bečka arbi¬ traža, karakteristično je ono, što je vrata- juči se iz Beta, izjavio ministar vanjskih poslova Manoilescu. »Vračam se iz Beča s lugom u duši — rekao je on, — Rnmunji imaju pretrpjeti užasan bol, ali moj bol još je veti nego što je bol cijeloga naroda. Ono što se dogodilo v Betu nije moglo ostati neostvareno. Bečka presuda ne može se zaustaviti. Mi se mora¬ mo podvrči ovoj presudi, ali nama je do- zvoljeno, da pred svijetom iskažemo svoju veliku bol ... ŠIRITE „ISTRU” Kao olakšanje spomenuo je Manoilescu da je Rumunjska dobila od arbitara katego¬ rične izjave da te rumunjska manjina, koja ostaje pod madjarskom vlašču imati u no- voj državi potpunu ravnopravnost. Položaj je u nekoliko olakšan i več spomenutim ga¬ rancijama za integritet novoga rumunjskoga teritorija, koje je garancije Rumunjska do¬ bila u oblilcu dva pisma, time je Rumunj¬ skoj za budučnost osiguran potreban mir. Daljnji razvoj dogadjaja u Rumunjskoj polcazao je, da se službena Rumunjska po¬ mirila s gubitkom Transilvanije, ali se vi- djelo s kakvim je obratom urodilo to odri- canje u unutrašnjem životu: abdikaciju kra¬ lja Karola i promjene koje su slijedile u unutrašnjem političkom životu valja uzeti kao direktnu posljedicu novoga položaja, u kojem se našla Rumunjska. Pod novim kra¬ ljem Mihajlom nova Rumunjska, kojom upravlja general Antonescu pokazuje da želi iti novim putem i u unutrašnjoj i vanj- skoj politici, stavljajuti se sasvim na stranu političkoga sistema Rim — Berlin, koji je na ti,j način protegnuo daleko na jugoistok područje svoga izravnoga utjecaja. * U Craiovi se Rumunjska odrekla Južne Dobrudže, ali za razliku od odstupa Tran¬ silvanije, ovdje je do odstupa došlo izravnim, sporazumom izmedju Bukurešta i Sofije, šlo nije bez značenja za daljnje odnose izmedju obiju država. Rumunjski problem može se vanjsko-polilički sada smatrati likvidiranim. A ako je istaknuto s njemačlce strane, (von Ribbentrop, njematko novinstvo), zaklju¬ čeno je time uopče u Podunavlju svako daljnje teritorijalno pitanje. Hoče li se na drugim sektorima otvoriti pitanje granica? Neki bugarski listovi su na. primjer registrirali neke glasove iz Budim¬ pešte pa i iz Pariza, po kojima bi u skoroj budučnosti imalo doti do grčko-bugarskih pregovora u vezi s bugarskim izlazom na more. Isto tako da predstoji i rješenje grčko-albanskoga spora Bi ie možda — kako se dade pretposta- viii — nastati stanka s obzirom na to, da se izmedju Velike Britanije i Njemačke po- vela ovih dana borba u zraku na život t' smrt — što u Engleskoj tumače kao direk- tan uvod u pokušaj njemačke invazije — što naravno iziskuje maksimalni vojnički napor, zbog (ega diplomacija za momenat nužno odlazi u pozadinu .., Med Nemčijo in Rumunijo ter med Nemčijo in Madžarsko je bila sklenje¬ na 30. avgusta manjšinska pogodba, ki pravi med drugim sledeče: Madžarska vlada jamči članom nem¬ ške manjšine, da lahko svojo nemško narodnost izpovedujejo neomejeno in neovirano. Gledala bo na to, da na no¬ ben način in na nobenem poprišču ne bo nastala nobena škoda za pripadnike nemških manjšin samo zato, ker pri¬ padajo nemški manjšini, ali pa so se izrazili za nacionalno socialistična na¬ čela. Član nemške manjšine je vsakdo, ki se izrazi in izjavi za nemško narodnost, in katerega vodstvo nemške narodne zveze na Madžarskem prizna za Nemca, člani nemške manjšine imajo pravico, da se organizirajo in da ustanavljajo zveze v posebne namene, kakor n. pr. mladinske, športne, umetniške organiza¬ cije in podobno. Člani nemške manjšine imajo pravico, da pod istimi pogoji ka¬ kor ostali madžarski državljani izvršu¬ jejo svoj poklic. Člani nemške manjšine bodo zastopani v madžarskih državnih in samoupravnih ustanovah v tisti meri, ki odgovarja razmerju med njunim šte¬ vilčnim stanjem ter stanjem celotnega prebivalstva, če gre za položaje, ki se izpopolnujejo z imenovanjem. Uradniki nemške narodnosti bodo postavljeni v prvi vrsti v položajih v krajih, v kate¬ rih stanuje prebivalstvo nemške na¬ rodnosti in v predpostavljenih osrednjih ustanovah. Otroci vseh članov nemške manjšine bodo imeli možnost, da pod istimi pogoji, ki veljajo za madžarske šole, lahko uživajo vzgojo v nemških šolah. Člani nemške manjšine uživajo pravice, da lahko svobodno uporabljajo svoj jezik tako v govoru kakor pisavi, in sicer ne samo v njihovih osebnih in go¬ spodarskih odnosih, temveč tudi na javnih zborovanjih. Izdajanje dnevni¬ kov, časopisov in drugih tiskovin v nem¬ ščini ne bo omejeno, razen če morebitne omejitve veljajo tudi za izdajo časopi¬ sov v madžarščini. V upravnih pokrajinah, kjer člani nemške manjšine predstavljajo naj¬ manj tretjino celotnega prebivalstva, lahko pripadniki nemške manjšine tudi v službenih odnosih rabijo nem¬ ščino v tistih krajih. Nemška manjšina dobi pooblastilo, da sme organizirati go¬ spodarsko samopomoč ter ustanavljati lastne zadruge. Madžarska vlada se obveže, da ne bo izdala nobenih ukre¬ pov, ki bi težili k prisilni asimilaciji, zlasti potom madžariziranja družinskih imen nemške narodnosti. Člani nemške manjšine imajo pravico, da ponovno prevzamejo družinsko ime, če so ga prej nosili. Na kulturnem polju uživajo člani nemške manjšine pravico vzdrževati svobodno zvezo z veliko nemško domo¬ vino. Vlada Rajha in madžarska vlada sta se sporazumeli, da zgoraj navedena na¬ čela na noben način ne bosta kršili, člani nemške manjšine pa so obvezani biti lojalni do madžarske države. Kar se tiče članov madžarske manj¬ šine v dosedanjih rumunjskih pokraji¬ nah, ki so priključene Madžarski, so bili sprejeti sporazumno naslednji sklepi: Madžarska vlada bo dala prebival¬ stvu nemške narodnosti iz teh krajev možnost, da se, če želi, preseli v Rajh. Tisti, ki bi se radi poslužili te pravice, morajo vložiti prošnjo v tem smislu v roku 2 let, začenši od današnjega dne. Pri tem bo obe vladi vodila temeljna ideja, ki je bila merodajna pri prese¬ ljevanju prebivalstva nemške narodno¬ sti, iz lužne Tirolske. * Nemško-rumunska pogodba o manj¬ šinah, ki je tudi bila podpisana na Du¬ naju 30. avgusta vsebuje med drugim tudi naslednje doložbe: Rumunska vlada se zaveže, da bo članom nemške manj¬ šine v Rumuniji dala iste pravice, ki jih uživajo člani rumunske narodnosti in da bo dala nemški manjšini tak položaj, kakršen je bil določen v karlsburških sklepih glede varstva nemške narod¬ nosti. Kako poročajo iz Bukarešta, je ru- munska vlada ugodila vsem . zahtevom, ki so jih v zadnjem času predložili vo¬ ditelji nemške manjšine v Rumuniji. Tako je vlada pristala na ustanovitev nemške samobrambe (Selbstschutz) in odredila odpust pripadnikov nemške manjšine iz rumunske vojske, ki se je že pričel izvajati. Dalje je notranje mi¬ nistrstvo odredilo, da se takoj ustavijo rekvizicije za vojsko pri Nemcih, kjer¬ koli sp bile v teku. Vlada je tudi po¬ skrbela, da bodo podrejene oblasti, proti katerim je bilo prej slišati toliko pri¬ tožb od strani nemške manjšine, pričela takoj izvajati njena navodila. Omeniti je treba končno, da smejo Nemci v Ru¬ muniji odslej neovirano očitovati svojo narodno pripadnost in politično prepri¬ čanje. Kakor poročajo, plapola sedaj skoro na vsaki nemški hiši v Brašovu zastava s kljukastim križem in pripad¬ niki nemške manjšine v Rumuniji, ki razstavljajo na velesejmu v Brašovu, smejo poleg državne zastave in modro- rdeče zastave sedmograških Saksoncev izvesiti tudi nemško državno zastavo s kljukastim križem. Rumunjska sa svojim bi všim i sadašujim granicama PROSLAVA RODJENDANA NJ. VELIČANSTVA KRALJA U petak dne 6. rujna navršio je Nj. Vel. Kralj Petar II. 17. godinu života. Taj je dan proslavljen u cijeloj državi naročito svečano. Po gradovima i seli- ma sve su kuče bile okičene barjacima. Sav je rad mirovao, a u - crkvama i bo- gomoljama obavljene su molitve za zdravlje i dug život mladoga Kralja, koji svoj ovogodišnji rodjendan po po- sljednji puta slavi kao dječak. Več dru¬ ge godine navršava mladi Kralj 18-tu godinu života, postaje punoljetan i pre- uzima na svoja ledja sve vladarske brige i dužnosti. S vi listovi i novine u državi donijeli su prilikom ovogodišnjeg Kraljevog ro- djendana opširne i tople članke o mla- dom Kralju. Vanredno simpatično pi¬ sale su o Njemu i sve Strane novine. ZAKONI 0 DVOJEZIČNOSTI V BELGIJI Koncem avgusta je bil v Belgiji, ki je sedaj zasedena po nemški vojski, izdan dekret, ki se nanaša na sožitje obeh naro¬ dov, ki živita na belgijskem državnem ozemlju. Po tej odredbi se bo ustanovila posebna komisija, katere naloga bo paziti na to, da se zakoni o dvojezičnosti v drža¬ vni upravi, v pravovodstvu in šolstvu strogo izvajajo. Že v svetovni vojni je Nemčija v onem delu Belgije, ki ga je te¬ daj zasedla, favorizirala Flamce proti Va- loncem. Po vojni so bili izdani razni za¬ koni. ki so dejansko zagotavljali enakoprav¬ nost obeh narodov. Z nemške strani pa se sedaj zatrjuje, da so ti zakoni res obsto¬ jali, toda da so jih razne povojne belgijske vlade sistematično sabotirale. Zato da je bila potrebna ustanovitev te nove komisi¬ je. Predsednik komisije je profesor Vlee- schouwer od gandske univerze, ki so jo v svetovni vojni Nemci napravili za flam¬ sko. Flamce, ki tvorijo po številu večino, bo zastopal v tej komisiji poslanec Gram- mene, Valonce pa uradnik Gaillard. KORZIKANSKI IREDENTISTI PREMA FRANCUSKOJ Akcione grupe korzičkih iredentista u Italiji donijele su — kako čitamo u jednom njemačkom listu — na jednom svom nedavnoni zasjedanju u Paviji ovu rezoluciju: 1. Mir s Francuskom mora se osni- vati na pravu i moči talij anskoga oru- žja. 2. Nikakvoga smilovanja s naro¬ dom, koji je gotovo sto godina pokušaje Korzikanaca da se otresu tudjinskoga jarma ugušivao u krvi. Nikakvoga smi¬ lovanja s narodom, koji je nakon,što je izmrcvario naše očeve, okrutno postu- pao protiv njihovih sinova, oduzimajudi im dapače i svetu baštinu jezika. Nika- kvog smilovanja s narodom, koji je iza- zvao sicilijansku večer, pokolj u Men- tonu, poduzeo sankcije i intervenirao u korist spanj olskih republikanaca. »TRG ADOLFA HITIERA« U GLAVNIM POLJSKIM GRADOVIMA »Frankfufrler Zeitung«, a s njime i ostali njemački listovi obiavili su prošlih dana vijest, da su na prvu obljetnicu po- četka rata s Poljskom prekršteni najljepši trgovi Krakova, Varšave, Radoma i Lubli¬ na u »Trg Adolfa Hitlera«. To bi imao bi¬ ti, veli spomenuti list, simbolični znak, da je ta zemlja za uvijek pripala području njemačke moči, i da poljsko pučanstvo toga područja ima uvijek biti podvrgnuto njemačkom vodstvu. STRANA 2. »ISTRA« • BROJ 35. Kfizmanfe djece u Pazinu Pazin. — Prošle subote boravio je u Pazinu biskup Santin, te je dijelio d ječi svetu potvrdu. Bio je dočekan sa velikim, svečanostima, prozori su bili iskičeni cviječem i sagovima, a crkva je bila naročito ukrašena. U nedjelju je biskup, krizmao diecu iz Pazina, a drugi dan je otišao u pojedine seoske župe, gdje če takodjer obaviti krjzmu. U Pazinu je bilo prilično malo djece krizmano, jer biskup Santin dolazi češče u Pazin, te tom prilikom svaki put oba vi j a krizmu. KOMISAR V TRŽAŠKI POSOJILNICI IN HRANILNICI Z odlokom z dne 3. avgusta 1940. ki ga je izdal načelnik italijanske vlade Mussolini kot predsednik posebnega od¬ bora ministrov in ki je bil objavljen v italijanskem uradnem listu »Gazzetta Ufficiale« z dne 12. avgusta 1940; je bil razpuščen upravni odbor Tržaške poso¬ jilnice in hranilnice v Trstu, ki mu je — kot je znano — načeloval odvetnik dr. Josip Agneletto. Tozadevni odlok je bil izdan na predlog načelnika Nadzor¬ stva za zaščito hranilnih vlog in kredit¬ nih poslov (Ispettorato per la difesa del risparmio e per 1’esercizio del credito). Odlok o razpustitvi se sklicuje na kr. od¬ lok z dne 12. marca 1936 o zaščiti hra¬ nilnih vlog in ureditvi kreditnega po¬ slovanja. Istočasno je izšel v uradnem listu od¬ lok, po katerem je imenovan za komi¬ sarja pri upravi Tržaške posojilnice in hranilnice odv. Carlo Chersi. Za njego¬ vega namestnika je imenovan Alberto Volsi, odvetnik Oscarre Staffieri in dr. Silvio Suppani ter Anton Petito so pa člani nadzornega odbora za izredno u- pravo zavoda. CIJENE JAJA Pula. — Cijene jajima utvrdjene su sa 1. septembra kako slijedi: svježa ja- ja par 1.35 lira, jaja iz inozemstva 1.25 lira par. Ova cijena vrijedi kod kupo¬ vanja na malo. Na veliko cijene su za 10 do 15 pošto niže. CIJENE KRUMPIRA Pula. — Posebna komisija za utvr- djivanje cijena odredila je, počevši od 7. rujna cijenu krumpiru sa 75 čentezi- ma kilogram. Kod količine ve če od 3 kile cijena se smanjuje za 10 pošto. Vijesti iz rodnog kraja . ■— UKRALI MU ČITAVO STADO OVACA Kanfanar. — Prošle srijede oko 10 u bližnju šumu. Dječaku je jedva uspje- sati prije podne čuvao je pastir Antun lo pobječi kroz sikaru. Dotrcavsi bez Ive iz sela šori stado od 22 glave ova- daha kuči ispriča ocu sto se dogodilo, ca. Najednom su mu pristupila dva ne- Odmah je uprilicena potjera sel jan a poznata čovjeka, s licem maskiranim i karabinijera za kradljivcima, ali kako crvenim rupcima, i zapitali ga kuda vo- je šuma gusta i duboka, nekoliko kuo- di put u šošiče. Dječak, koji je malo metara nije potjeri uspjelo, da Prona- umno zaostao preplašio se je i poku- dje kradljivce. Vjerojatno ce lopovi biti šao pobječi, ali su ga neznanci napali ipak uhvačeni, jer je nemoguce da bi batinama prisilivši ga da stado nat j era tako brzo mogli cijelo stado odvesti. Kako si pomagajo italijanski mesarji Gorica, septembra 1940. — Iz ita¬ lijanskih listov povzemamo sledečo za¬ nimivo notico o sredstvih, ki se jih po¬ služujejo mesarji, da bi čim več zaslužili. Ugotovilo se je, pišejo listi, da so neka¬ teri mesarji, ki prodajajo zajce in kun¬ ce, prišli na to lepo odkritje, da so na lahek način povečali težo. Komaj ubite zajce in kunce stavijo mesarji v posode z vodo in po kratkem času se teža za¬ radi upi jan ja vode poveča za 18 odstop kov. Pri tem se seveda meso pokvari oziroma zgubi precej hranilnih snovi Poleg tega pa je velika tudi nevarnost zastrupitve, ker nekateri mesarji ne zmenjajo vodo pri tem poslu. Goriški prefekt je izdal stroge odredbe za pre¬ prečitev tega sistema, ki gre na škodo konzumentov in je odredil povečanje ve terinarske službe. SVIM NEMARNIM PRETPLATNICIMA poslali smo opomene s molbom da udo- volje svojoj pretplatničkoj dužnostL Naročito se to tiče onih, koji su godi- nama u zaostatku prema listu. Da im olakšamo položaj predložili smo im da barem djelomično podmire svoj dug, pa čemo ih neko vrijeme još počekati. u koliko ipak ne bi toga učinili, bit demo PRISILJENI DA IM OBUSTAVIMO LIST, jer nema doista nikakvog razlo¬ ga da list radi takvih nesavjesnih pret- platnika dolazi u položaj, _da_ mora koji put i protiv volje redakcije izostati. Tu smo ispriku dužni ONIM NAŠIM SA- VJESNIM PRETPLATNICIMA, kojima obečajemo, da čemo svakako nastojati eliminirati ovaj manjak. Ali zato nam je potrebna suradnja sviju naših čita- telja. ZATO DUŽNICI IZVRŠITE SVOJU DUŽNOST PREMA LISTU! Kasne zbog prepisa o zamra šivanju Kanfanar. — Propisi o zamračivanju su veoma strogi i prekršitelje se strogo kažnjava. Zbog toga je život kod nas noču čim padne prvi mrak sasvim mr- tav. Nitko ne izlazi, iz kuče, nitko ne putuje nikuda, momci ne odlaze po selu na sastanke, u 8 sati uveče sve je več u krevetu. U 10 sati uveče radio stanice prestaju sa svojim emisijama, pa se ni u gradovima ne čuje nikakvog glasa. Ipak se tu i tamo dogodi, da netko osta¬ ne malo dulje za ognjištem, pogotovo starci koji ne mogu spavati. Stari ka¬ ko jesu zaborave zatvoriti »škure«, pa se svijetlo vatre i zadimljene petrolej¬ ke vidi kroz prozor, što je kažnjivo. Ta¬ ko je zbog prekršaja propisa o zamra¬ čivanju kažnjeno u posljednje vrijeme nekoliko stotina ljudi. Trst, septembra 1940. — Kako težko prenašajo Tržačani odredbe o zatemni¬ tvi mesta, jasno pokazujejo vedno bolj številne prekršitve. V našem listu smo že večkrat zabeležili težke kazni, ki jih oblasti nalagajo za prekršitev strogih odredb. Vendar pa zgleda, da ne poma¬ gajo mnogo, ker so vsak dan vedno bolj pogoste. Nobena opozorila oblasti ne za ležejo v veliki meri in tako je policija prisiljena strogo nastopati. Tržaška kve stura objavlja, da je v zadnjem avgu¬ stovem tednu kaznovala 247 prekršilcev zatemnitvenih odredb. Pri tem opozarja omenjena institucija, da hočejo oblasti na vsak način zatreti te prekršitve. IZNAJDBA NAŠEGA ROJAKA PAO SA ŠLJIVE Sveti Vičenat. — Mali Josip Mišan iz sela Bokordiči na Svetvičenštini popeo se na stablo, da obere još koju preosta- lu šljivu. Grane su bile krhke, a on ne- vješt, pa je pao sa stabla i zadobio ne¬ koliko težih ozljeda. Pr e vezen je u puljsku bolnicu, ali njegovo je stanje jako teško, jer je ustanovljeno, da je dobio i prelom lubanje, pa ne vjeruju, da bi mogao ostati na životu. ZATVORILI MU DUCAN Vodnjan. — Josip Peruško iz sela Feruški prodavao je gorivo drvo skup- Ije nego što mu je utvrdjena cijena, pa mu je zbog toga za tvoren dučan, dne 5 rujna o. g. Trst, septembra 1940. — Ko se je začela vojna z Italijo, se je moral z drugimi' italijanskimi državljani vrniti iz Egipta tudi naš rojak Emil Simčič, star 49 let. Tržaškim novinarjem je po¬ kazal novo iznajdbo, ki jo je odkril za časa svojega bivanja v Egiptu, ko je bil nameščen kot tehnični mehanični in¬ špektor pri Fordovih tovarnah. Njegova iznajdba popolnoma nadomešča zračnice pri avtomobilih in drugih vozilih s po¬ sebno ugrajeno napravo v gumah, ki nadomešča pritisk. Iznajdba je že pa¬ tentirana v Italiji in v Sudanu. Za nje¬ gov izum se je interesirala tudi angleška vlada, vendar pa je Simčič njeno po¬ nudbo odklonil po nasvetu italijanskega konzula, kakor pišejo tržaški listi. Nje¬ gova iznajdba je popolnoma enakovred¬ na sedanjim zračnicama in celo boljša od njih. Ker ni nobenega pritiska, ni opasnosti za eksplozije prav tako tudi ne trpi, a ko gre avto s tako gumo preko ostrih predmetov žebljev, stekla itd. Te¬ ža je ista in brzina je še povečana. Policija opozarja pred zlikovci Trst, septembra 1940. — Tržaška kvestura je objavila v listih, da se v me¬ stu nahajajo številni zlikovci, ki hodijo od hiše do hiše ter prav zaupno obljub¬ ljajo privatnikom, da jim bodo preskr¬ beli kave in sladkorja. Seveda lahkomi- šljeni ljudje radi nasedajo na limanice in jim dajejo po navadi tudi nekaj de¬ narja na račun. Ko dobe denar, se ti »dobavljači« ne prikažejo več. Pri tem jim gre še to v prilog, ker jih njihove žrtve ne morejo naznaniti policiji, ker bi se same izpostavile kazni, kajti pri¬ vatnikom je prepovedano kupovati ka¬ vo, ki jo morajo dobiti samo na podlagi kart. Prav tako svari tržaška kvestura pred raznimi zlikovci, ki se predstavljajo kot zastopniki režimskih organizacij in pro¬ dajajo ter kasirajo za razne knjige in revije v dobrodelne namene. Kvestura je prijela že tri Italijane, ki so razpeča¬ vali v ta namen knjige in druge časopi¬ se. Oblasti opozarjajo prebivalstvo, da ne naseda takim zlikovcem. KAZNJENE MLJEKARICE PROSO GA BIK Labin. — U labinskom polju pasao je blago stari Frane Germin. Medju bla¬ gom bio je i jaki mladi bik. Ne zna se s kojeg razloga u času, kada se je Ger¬ min približio biku, ovaj se razbjesnio i bacio se na svog gospodara, nabovši ga na rogove. Kada su mu prolaznici pri¬ skočili u pomoč bilo je ved prekasno. Liječnik koji je hitno pozvan iz grada nije mogao drugo nego ustanoviti smrt. ZAPLEMBA IMETJA BURBONSKE RODBINE V ITALIJI Italijanski uradni list je objavil de¬ kret o zaplembi imetja članov obitelji Burbonsko - Parmske na italijanskem ozemlju. S tem dekretom so prizadeti: Rijeka. — Rijeka se uglavnom op- skrbljuje mli jekom, što ga donose bro j- ne mljekarice iz riječke okolice, pOnaj- večma iz Jugoslavije. Ima ih medjutim i medju njima mnogo, koje bi htjele da kao što je ono Isus u Kani galilejskoj pretvorio vodu u vino, tako da i one pretvore vodu u mlijeko. Danas medju¬ tim postoji na Rijeci stanica za analizu, koja točno na miligram ustanovi posto- tak vode u mlijeku, pa je nemoguče kupce prevariti. Kako je takav pokušaj i kažnjiv, to je riječki prefekt ovih dana kaznio brojne mljekarice, jugoslavenske državljanke, globom od 50 lira zbog vo- denog mlijeka. Kažnjene su tako: Re¬ gina Marčelja, Marija Milič, Marija Ku- kuljan, Marija Jugo, Marija Bmelič, Ve ronika Bačac, Lucija Petrovič, Marija i Margareta Juretič. Globom od 100 lira kažnjene su Uršula Rožič i Jelena Gr- las, sve iz Jugoslavije. ZAPLEMBA SOVRAŽNIKOVEGA IMETJA Trst avgusta 1940. — Italijanski ura¬ dni list »Gazzetta Ufficiale« je prinesel de¬ kret na podlagi katerega so bili zaplenjeni zavoji na v reški carinarnici, ki pripadajo francoskim in angleškim institucijam. ZATVORITEV OTROŠKIH KOLONIJ Gorica, septembra 1940. — Z za¬ ključno manifestacijo so bile razpušče¬ ne otroške poletne kolonije po naših krajih. Tako so že zaprli otroško kolo¬ nijo v Idriji (»Colonia elioterapica »Gio- vanni Eržen«), ki je delovala dva me¬ seca. Prav tako je bila zaprta otroška kolonija na Nabrežini. Kolonijo v Se- sljanu je za slovo obiskala knjeginja Margefita Burbonska, hči devinskega voj¬ vode, ki jo je gmotno pomagala. _ NOVI TURISTIČNI KRAJI I KIŠA PO SVOJ ISTRI Trst, septembra 1940. — Uradni list i Rovinj. — Koncem prošloga mjese- »Gazzetta Ufficiale« je prinesel nov se- ca pala je po cijeloj zapadnoj i južno, znam klimatičnih in turističnih krajev za katere je predpisana taksa za biva¬ nje. Na Goriškem so za klimatične kra¬ je proglašeni: Kobarid, Čepovan, črni vrh, Bovec, Sv. Lucija, Trnovo in Tol- princ Kajetan, princesa Izabela Marija m l n * Y Istri pa: Izola, Veliki Lošinj Po- Antonija, princ Ksaver ter princesi j rec > Umag, Sv. Štefan (terme) v občini Frančiška in Marija Antonija Burbon- i Oprtalj. _ sko-Parmska. SMRT MED NAŠIMI V Trnovem pri Ilirski Bistrici je umrla dne 23. avgusta t. 1. naša rojaki¬ nja Jožefa Zajc, rojena Mlakar, vdova po tajniku trnovske posojilnice, v staro¬ sti 70 let. Pokojnica je bila blaga in skromna mati, saj je po smrti svojega moža, ki jo je zapustil že 1. 1915., sama skrbela za svojih 11 otrok, in jih vse spravila do kruha. Za njo žalujejo štirje sinovi in sedem hčera, vnuki in vnukinje ter drugi sorodniki in znanci. Naj bo blagi materi ohranjen časten spomin in naj počiva v miru! Preostalim naše so¬ žalje! (*••) * * V Trstu je umrl koroški rojak iz Za- homca na Zilji, trgovec Wiegele, po do¬ mače Pipov Fronc. Kljub bivanju daleč od doma je ostal vedno zvest svoji ko¬ roški rodni zemlji in je redno obiskoval Zahomčane in, če je bilo treba, jim je tudi rad pomagal. MAKSIMIRANJE CEN VINU Gorica, septembra 1940. — v zad¬ njih dveh tednih je bilo opaziti, kakor pišejo italijanski listi, neopravičeno dvi¬ ganje cen vinu. Od 2.60 lir za liter je cena vinu poskočila na 3.20, 4, 4.40 in celo na 4.80 za navadno namizno vino. PAO S BICIKLA I UBIO SE Sedaj je ministrstvo za korporacije v Pazin. — Prije skoro mjesec dana skladu z ministrstvom za poljodelstvo smrtno je nastradao mladi pazinski fa- odredilo maksimiranje cen vinu lanske- UMRL NAJSTAREJŠI ITALIJANSKI SENATOR V Rimu je umrl najstareiši član itali¬ janskega senata grof Roberto Biscaretti v 95. letu starosti. JAVIO SE NESTALI VOJNIK Vižinada. — Dne 23. srpnja dobili su ukučani Celija Žebalja iz Svete Nedilje kod Vižinade oba vi jest, da je spomenuti prigodom jednog pomorskog sukoba s neprijateljem nestao. Rodbina je Žeba¬ lja oplakala i smatrala ga mrtvim. Me¬ djutim je prije nekoliko dana stigla vijest od vojnih vlasti, da je žebalj ostao na životu, te da se nalazi zdrav u engleskom zarobi j eništvu. šista Lino Ugušič. On se vozio biciklom iz Starog Pazina, pa je na jednom zao- kretu izgubio ravnotežu i pao. Dobio je strstvo odredilo temeljno ceno 13 lir po prelom lubanje pa je iste noči umro. * stopinjo alkohola ga pridelka, da bi preprečilo spekulaci¬ je. Za olajšanje določitve cen je mini- Istri obilata kiša, koja je osvježila i napojila suhu zemlju. Suša je ove go- dine bila dosta duga, pa je seljak bio zbog toga veoma zabrinut, jer se ni groždje, koje je ove godine lijepo kaza¬ lo, nije moglo dosta razviti, pa je zrnje bilo veoma sitno. Isto je tako bilo i s maslinama, krumpirom, zeljem i dru gim povrčem. Medjutim je kiša, koja je onako obi- lato nakvasila polja nanovo oživjela sva polja i livade, a isto tako i nasade kukuruza i krumpira. NORMIRANJE ŠPAGETOV V ITALIJI Trst, septembra 1940. Testenine in špageti se producirajo še sedaj v neko¬ liko vrstah. Odbor za normiranje je pred kratkem zaključil, da se bo odslej iz¬ delovala samo ena vrsta špagetov. Ka- kor je v Italiji sedaj samo ena vrsta kruha, tako bodo odslej samo ene vrste špageti. Italija ima po zadnji statistiki 635 tovarn špagetov, v katerih produ- preko 5 miljonov stotov omenjene italijanske specijalitete. STRUJA GA JE UBILA Reka, septembra 1940. — Težka ne- zgodila konec avgusta v re- skih ladjedelnicah. 29-letni Ludvik Škri¬ njar iz Sežane, ki je bil nameščen pri žerjavu, je po končanem delu izstopil iz kabine na žerjavu ter se pri tem do- l gl * vo ob elek trične žice visoke napetosti. Pri tem ga je zadela električ¬ na struja. Na pomoč so mu priskočili njegovi tovariši, toda vse je bilo zaman, ker je bil nesrečni Škrinjar že mrtev, zapušča ženo in hčerko. Pokopali so ga na Reki TALIJ AN SKI INTERES ZA GOSPODAR¬ STVO JUGOSLAVIJE U Zagrebu je boravio glavni ravnatelj Talij anskog izvoznog instituta iz Rijeke Commendatore Ciucci, koji je posjetio Zagrebački Zbor, pretsjednika Zagreba- čkog zbora Rudolfa Erbera i neke pn- vredne institucije. — Posjetio je odjel- nog predstojnika za trgovinu, obrt i in- dustriju dra Mirka Lamera. s kojim je razgovarao o aktuelnim pitanj ima tali- jansko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Uredniku »Hrvatskog Dnevnika« dao je izjavu o gospodarskim odnosima iz- medju Italije i Jugoslavije, odnosno Ita¬ lije i Hrvatske. Italija ima s Jugoslavijom trgovački ugovor — kazao je Ciucci. — po kojem se odvijaju gospodarski odnosi lzmedju obih zemalja. Postoji i mješoviti komi- tet izmedju Jugoslavije i Italije, koji ima speci.jalnu brigu, da se brine za ra¬ vnotežu u izmjeni dobara izmedju Itali¬ je i Jugoslavije, to jest. da ta izmjena najbolje odgovara interesima i potreba¬ ma jedne i druge zemlje. Poznato je — nastavio je dalje Ci¬ ucci — da se mnogi ekonomski sektori Italije i Jugoslavije upotpunjuju. Jugo¬ slavija daje Italiji drvo i stoku, a u pro- šlosti je davala i žitarice. S druge Stra¬ ne Italija daje Jugoslaviji prediva, tka¬ nine, kemijske proizvode, Strojeve i osta¬ le industrijske proizvode, što se tiče Hr¬ vatske. ona u jugoslavenskom izvozu drva i stoke zauzimlje najvažnije mje- sto. Osim toga izvozi Hrvatska u Itaiiju perad, a u posljednje vrijeme nešto ug- liena. — Več iz ovoga se vidi, da se Italija i Jugoslavija, odnosno Italija i Hrvatska mogu lijepo gospodarski upotpunjavati. Italija sa svojim industrijskim proizvo- dima može pridonijeti mnogo ekonom - skom razvoju Hrvatske. I to u prvom re¬ du poljoprivrednim Strojevima u svrhu podizanja obradbe zemljišta, a zatim Strojevima za preradbu zemaljskih pro¬ izvoda. Na ovom polju vjerujem. da če biti veoma mnogo posla. Osobito obzi¬ rom na široki program, koji si je bano¬ vina Hrvatska uzela za poboljšanje 1 promicanje agrarne proizvodnje. U po¬ ljoprivrednim Strojevima Italije nači če banovina Hrvatska uspješna sredstva za realizaciju toga programa. Commendatore Ciucci otputovao je u Beograd, gdje če se zadržati nekoliko dana i posjetiti tamošnje glavne privre- dne faktore BROJ 35. »ISTRA« STRANA 3. ANTUN ŽUŽIČ ZVAN BUČA, VODJA VLAHA (IZ BILJEŽAKA TALIJANSKOG PO VJESNIČARA CARLA DE FRANCESCHI) Poznati talijanski istarski povjesničar Carlo de Franceschi, napisao je — kako je u našem listu bilo več u nekoliko navrata spomenuto — knjigu memoara iz doba svoga javnoga djelovanja. Neka smo od tih njegovih zapamčenja, koia su u vezi s na¬ šim narodom, več objavili u našem listu. Ovdje donosimo poglavlje, koje obra- djuje borbu jednoga našeg nepismenog Se¬ ljaka iz zapadne Istre, za rodjenu grudu s velikaškom porodicom markiza Polesini-a iz Poreča, koja se odigrala prije skoro 100 godina. Carlo de Franceschi Piše: Obitelj markiza Polesini bila je u ono vrijeme naročito izločena mržnji činovnika Okružja (u Pazinu). Ovi su očito vjerovali u mogučnost ustanka u Poreču, gdje ie pu- čanstvo, koje je tada brojilo jedva dvije hiljade duša, pokazivalo najživlje simpati¬ je za Mletačku republiku. »U tom slučaju« •— reče mi jednog dana u Pazinu s uobi- čajenom svojom naduvenošču okružni ko- mesar Hein, — »ja bih sakupio seljake ovog kraja i pošao bih s njima na Pore- čane«. Odgovorih mu: »Kako si pretstav- ljate, da bi maleni Poreč pravio revoluci- ju? Ipak znajte, da vi ne biste bili u sta¬ nju, da ga pokorite pomoču naših seljaka, kad bismo se mi gradjani posjednici pazin- Skoga kraja oduprli, jer bi oni prije poslu¬ šali naš glas nego vaš«. Ali se je kasnije doznalo, da je Okružje bilo stvorilo plan, prema kojem če postaviti četu od 400 ili 500 Vlaha iz sela Sv. Ivan od Šterne, Mun- trilja i Bačve, večinom kmetova i najamni- ka obitelji Polesini, koja je ondje imala velike zemljišne posjede, pa da ih onda stavi pod komandu Antuna Žužiča zv. Buče jednoga od njih, da se u slučaju potrebe bace na Poreč, mameči ih nadom, da če se riješiti zajmova i dugova naprama marki- zima Polesini. Reči ču vam nešto o tom Buči. To bi- jaše Vlah (Morlak, Hrvat iz j. z. Istre, prip. prev.) iz Sv. Ivana od Šterne, visok i snažan, analfabeta, ali jako oštrcuman i veoma prepreden. Pod običnim i učtivim izgledom skrivaše srce ponosito i sposob¬ no za duboku mržnju, spojenu s rijetkim pretvaranjem. Govorio je vrlo dobro tali¬ janski. Da pokažem njegovo oštroumlje is- pričat ču jedan slučaj. Župna crkva u Sv. Ivanu od Šterne trebala je vrlo nužno da se popravi. Pošto župljani nisu bili u stanju, da podnesu troškove, koji su se redovito iz- medju njih porazdijelili prema veličini po- sjeda svakoga od njih, ponudi se tadanji župnik don Stjepan Vicini Ritoša, da če on te troškove predujmih, pa da mu ih svaka obitelj u odredjeno vrijeme povrati prema dijelovima, koliko na koju spada. Svi su bi¬ li više nego zadovoljni. Obnovljena crkva s novo sagradjenim zvonikom bila jem oči¬ ma onog priprostog svijeta na ponos kra¬ ja. Ali slavohlepan župnik htijuči da i nje¬ govo ime steče liiep glas od dojdučih na- raštaja, postavi nad vratima crkve u ka- menu latinski natpis, koji je glasio, da ie on darežljivo crkvu obnovio o svom trošku (suis sumptibus). Jednog dana neki stra- nac prolazeči kroz Sv. Ivan od Šterne uz- me slučajno za vodiča na svom putu Buču. Kao što se obično dogadja, htjede vidjeti crkvu, te pročitavši natpis usklikne okre- nut vodiču: »Mora da je izvanredan čo- vjek vaš župnik, ako je o svom trošku ob¬ novio ovu crkvu«. »Tko vam je to kazao, moj gospodine?« — odgovori Buča. »Pa to dokazuje ovaj natpis. što ga čitam baš sada« primjeti stranac. A Buča: »Proči- tajte mi ga, molim vas«. »Znate li latin¬ ski?« »Vraga znam«. »Dobro, dakle, pro- tumačit ču vam ga talijanski« Čuvši o čemu se radi plane Buča: »Naš župnik ne samo da nije darežljiv, nego se nastoji što više obogatiti na svaki način. Znajte dakle, da pošto mu župljani nijesu Platili rate troškova. koje je on samo P re¬ du j mio za crkvu, postupa proti njima sudbenim putem«. To je zbilja bilo istina. Kad je Buča dobio tužbu na platež rate, uzme sa sobom čovjeka vješta pismu i dade si točno prepisati natpis. Na dan ras- prave župnik zatraži, da tuženi udovolji odmah svojoj uužnosti ili pak da bude osu- djen na platež kao i drugi. Buča ustvrdi, da mu ništa ne duguje, i da može to doka¬ zati ispravom. Župnik ga smijuči se pozo¬ ve, da je predloži, a ovaj izvuče prepis natpisa i pruži ga sucu s riječima: »Izvolite pogledati, da li ova isprava ne dokazuje neopstojnost zahtjeva gospodina župnika, koji priznaje, da je obnovio crkvu o vlasti- tom trošku.« Župnik raskolačiv oči od iz- nenadjenja morade priznati, da prepis od- govara potpuno natpisu, koji je on sam po- stavio, na to mu je sudac savjetovao, da ne nastavlja parnicu. Zbilja župnik izjavi, da povlači tužbu, a uz to zamoli vruče Buču, da ništa o torne ne kazuje drugim duž- nicima. Obitelj Buča držaše kroz nekoliko ge¬ neracija jedan posjed Polesini-a u zakupu, za koji plačahu zakupninu u naravi. Otac Antunov, čovjek jednak sinu u oštroumno- sti i lukavosti, pokuša da se izvuče sudbe¬ nim putem iz obveze plačanja, ali neus- pjevši u svojoj namjeri bude prisiljen pot- pisati jedan ugovor i nastaviti podavanja u naravi. Poslije njegove smrti i kad nadodje godine 1848. i zakon o aboliciji feudalnih te reta, Buča smatraše, da taj zakon može biti primjenjen takodjer i na njegova zakup¬ ni posjed, da se izvuče od daljnjeg plača¬ nja zakupnine. Za to je bio optužen od Po¬ lesini-a na osnovu gore spomenutog ugo- biti primjenjen takodjer i na njegov zakup¬ ni odnošaj. Buča je smislio, kako če tužite- lja lišiti ove isprave. U toj namjeri priči- njajuč se, kao da če se upustiti u prego- varanje s njima, dolazaše često k njima na razgovor. Jednog dana uzme sa sobom svog brata Valentina i uputi se u pisarnu Polesihi-a. U prvoj sobi je pisao nadgled- nik Tommasini usred arhivarskih akata, u drugoj više unutra radio je stari markiz Benedetto. Obrativši se na potonjega govo- rahu mu o svom raspoloženiu, da se dodje do kakvog sporazuma, te ga zamoiiše da im pročita original ugovora, pošto da se ne sječaju nekojih točaka istoga. Markiz naloži Tommasini-u, da im ga pročita, i kad je to učinjeno, Buče se nato udaljiše govoreči, da če doči nastaviti pregovore jednog od najbiižih dana. Medjutim su oni opazili, u koju ladicu arhiva je bio stavljen fascikl. u kojem je bio uložen ugovor usred drugih spisa. Par dana iza toga povratiše se obojica u Poreč i postavivši se pred pa- laču Polesini i za vrijeme podneva priče- kavši dok izadje nadglednik Tommasini, da podje na ručak, upitaše ga, da li je mar¬ kiz s kojim da žele govoriti, još u pisarni. Dobivši pozitivan odgovor popeše se u ku- cu, i Antun se uputi ravno i slobodno na razgovor s markizom Benedettom u drugu sobu, medjutim Valentin stupi tiho u prvu. izvadi iz ladice gore spomenuti fascikl i ode. Antun se oprosti s markizom uz uobi- čajene najponiznije naklone obečavši, da če se vratiti sutradan, da dovrši ovu stvar. Prodje mnogo dana. Buče se ne dadoše vi¬ djeti i Polesini naredi nadgledniku, da na¬ stavi parnicu, ali htijuči uzeti u ruke do- tični fascikl na svoje čudo ne nadje ga vi¬ še. Za neko vrijeme poslije dobije ga pu¬ tem pošte, ali bez originalnog ugovora. Usprkos torne parnicu dobiju Polesini, i pošto je bilo osudom priznato, da su oni slobodni vlasnici posjeda, naredjeno bude Buči, da ga isprazni i napusti. On ustraje kod toga, da se na posjedu održi, te bi od¬ redjeno, da ga se šilom istjera. Nadglednik podje sa dvadesetak opčinskih stražara, da uzme posjed i kuču, ali se je Buča zabari- kadirao, navalio ogromno kamenje na pro- zore i postavivši se dobro oboružan na je- dan prozor zaprijeti se, da če ubiti Svakoga tko se usudi približiti se, jer da ie odlučio izginuti sa čitavom obitelju. Vidjevši očaj- ni korak Bučin i boječi se da ovaj ne drži u kuči pritajene i spremne, da ga pomognu, i kakve druge individue, ne usudiše se nadglednik i stražari približiti i odusta- še od tog podhvata. Malo dana iza toga oblast dade večom šilom odstraniti Buču, čija je kuča bila, čim je izišao, porušena sve do temelja, da se ne bi povratio i opet ugnjezdio. On si je iza toga sagradio ko- libu od granja, u koju se je stisnuo na ne¬ koliko mjeseci, na granici Muntrilja i Ti¬ njana, u kojem potonjem mjestu je imao rodjaka divlje čudi, čijom se je pomoču poslije služio kako se je vjerovalo, pri na¬ stavljanju zlodjela, o kojima ču poslije go¬ voriti. (Svršit če se.) - . FRANCE BEVK - PETDESETLETNIK Dne 17. t. m. bo naš pisatelj France Bevk praznoval 50-letnico življenja, na žalost menda zaradi sedanjih težkih ča¬ sov ne v domačem krogu. Pisatelj Bevk je sin naših Gora, ki so dale že zelo veliko naši literaturi. (Naj omenimo samo Preglja!). Ne bo odveč, če s temi skromnimi vrsticami osvežimo ne¬ kaj iz Bevkovega življenja. Je sin bajtarskih staršev. Njegov oče je bil čevljar. Ko je doma dovršil enorazredno ljudsko šolo, je bil potem pet mesecev tr¬ govski vajenec. Tudi očetu je pomagal pri čevljarskom delu. Od tega življenja se je kmalu iztrgal in šel na pripravnico, potem na'učiteljišče in je tako postal učitelj. Voj¬ na vihra ga je vrgla na fronto, po vojni pa se je vrgel v žurnalizem in pisanje knjig. ♦ Pričel je pisati strašno zgodaj, kakor sam pravi. To je bilo še v ljudski šoli, ko je začel pisati na hrapav papir, v kakršne¬ ga so zavijali sladkor. Sprva je pisal straš¬ ne povesti in pri eni taki povesti ga je za¬ sačila teta ter ga je bilo sram. Na priprav¬ nici je pisal pesmi. Svoje izdelke je poši¬ ljal na vse strani. Že takrat se je torej pri jnemu opazila značilna plodovitost. Lahko si predstavljamo njegovo veselje, ko je bi¬ la prva njegova stvar obljavljena v tržaš¬ kem »Družinskem prijatelju«. To je bila črtica »Vstajenje«. Takrat mu je bilo ko¬ maj 16 let in prvi uspeh ga je še znatno podžal k vztrajnemu delu. S pesmimi je zalagal »Vrtec« in druge dijaške liste. Tak rat je tudi že pisal podlistke za naše ča¬ sopise. Kmalu pa je prišel tudi že v »Dom in svet«. Toda njegovo pravo resno delo se je pričelo v 1. 1914., ko je prevzel uredništvo »Dom in sveta« Izidor Cankar. Tedaj je nastal »Grešnik«, »Iz 1. 1914« in »Most samomorilcev«. Prva njegova tiskana knjiga je bila mladinska zbirka »Pastirčki pri kresu in lesu«, kateri je precej naglo sledilo še osem drugih knjig. Največji vpliv na njega je gotovo imel Ivan Cankar, ki ga je vsega zel in omamil. Ko ga je enkrat dobil v roke, ga ni odlo¬ žil, dokler ga ni vsega prečital. Ker je so¬ vražil slovnico, mu je bil Cankar tudi uči¬ telj jezika. Drugi pisatelji niso na njega toliko vplivali. Najljubši pesniki so mu bili Prešern. Župančič, Kette in Murn. Od tujih pisateljev je vzljubil Gor¬ kega. Globoko je posegel tudi v rusko literaturo. Strindberga pa je posebno vz¬ ljubil zaradi njegove brezobzirne odkrito¬ srčnosti. Znano je za Bevka, da je najplodovitej- ši pisatelj, zato nas bo zanimalo, kako de¬ la. Piše zelo lahko. Krajše stvari (novele in črtice) napravi takorekoč v enem sa¬ mem zaletu. Ko izgradi temeljno misel, mu gre pero naglo izpod rok. Pri daljših stva¬ reh si napravi še načrt posameznih po¬ glavij. Bevk smatra, da je vsakemu literatu potrebna tudi pridnost poleg talenta. Tu¬ di razpoloženje ni vse, ker to prihaja od časa do časa in bi bilo treba predolgo ča- France Bevk kati. Zaradi tega se je moral malo posiliti. Določil si je uro in dan in tako je pričel pisati. Ko je sedel, se je delu privadil in tu¬ di razpoloženje je prišlo. Njegov hitri tem¬ po narekuje obilica snovi in zamisli. Med eno snovjo se mu kar sproti porarajo že novi načrti. Iz cankarjanstva je šel Bevk mimo na¬ turalizma v realizem. Piše, kar čuti in kar vidi. Pisanje mu vodi zdravo realno gle¬ danje. O načrtih le nerad govori. Socialnost je tudi njegova značilna plat. Za življenski cilj si je postavil; napisati v ciklu povesti slovensko zgodovino. France Bevk je najplodovitejši sloven¬ ski pisatelj. Na Primorskem in v ostali Sloveniji je občinstvo že navajeno, da mo¬ ra dobiti vsako leto nekaj njegovih knjig. Snov je vedno nova in izvirna, čeprav dela »na tekočem traku«. V zgodnjih letih je bil pesnik. Toda še sedaj mu ni zamrlo to v njemu. To se po¬ zna tudi iz proze. Pravi, da za pesem bi mu bilo treba miru in predvsem časa, obo¬ jega pa mu primanjkuje. Življenje mu nudi največ snovi. To kar ga zanima, si nakratko napiše. Vselej iz¬ bere tisto snov, ki najbolj odgovarja tre¬ nutnemu duševnemu razpoloženju. Včasih pa mu ne gre in začeto stvar odloži tudi za leto dni. Potem pa mu gre delo gladko izpod rok. kakor da je ves ta čas samo ob sebi nastajalo v podzavesti. Svoje najbolj¬ še stvari je vrgel na papir v najkrajšem času. Zadnja leta prepiše vsako delo naj¬ manj dvakrat, dokler mu ne da končne ob¬ like. * Orisali smo v glavnih potezah, kako je začel naš pisatelj z delom in kako ga je nadaljeval. Podali smo v par vrsticah kra- VSEM NEMARNIM NAROČNIKOM smo poslali opomine s prošnjo, da izvršb svojo dolžnost.. Posebno zadeva to vse TISTE, KI SO DOLŽNI LISTU ŽE VEČLETNO ZAOSTALO NAROČNINO Da jim olajšamo položaj, smo jim pred¬ ložili, da vsak delno plačajo svoj dolg ter da bomo še nekaj časa počakali nanje. Ako tudi v tem času ne bodo poravnali svojega starega dolga, BOMO PRISILJENI USTAVITI JIM POŠI¬ LJANJE LISTA, ker v resnici ni nika- kega razloga, da list zaradi takih ne¬ vestnih naročnikov zaide v položaj, da mora včasih tudi proti volji uredništva izostati. To opravičilo smo dolžni na¬ praviti ONIM NAŠIM ZAVEDNIM NA¬ ROČNIKOM, ki jim obljubljamo, da bo¬ mo ha vsak način poskušali elimini¬ rati ta primanjkljaj. Toda za to nam je potrebno sodelovanje vseh naših na¬ ročnikov. ZARADI TEGA, DOLŽNIKI, IZVRŠITE SVOJO DOLŽNOST NAPRAM LISTU! RASPRAVA M. DEMARENA O STJE- PANU RADIČU KAO PEDAGOGU U Zagrebačkom »Obzoru« izašao je prikaz Dra. Ivana Esiha o raspravi «Ide- je Stjepana Radiča o reformi školstva«, koju je napisao poznati pedagog, prof. Mate Demarin. Rasprava je izašla kao zasebni otisak iz časopisa »Savremena škola«. Demarin raspravlja o vrlo značajnom radu Stjepana Radiča u području odgoj- ne problematike, veli »Obzorov« recen¬ zent. Stjepan Radič je bio takodjer i značajni pedagog, upravo pedagoški pi- sac i školski reformator. To je u osta- lom i potpuno razumljivo, kako to izla- že Demarin ,da .ie Stjepan Radič, osni- vač nacionalne hrvatske filozofije, bo- rac za narodna i čovječanska prava, za socijalnu pravdu kao preporoditelj i po- litički prosvjetitelj svoga naroda, a ti¬ me i kulturni^ po strukturi i naravi sa¬ me stvari zasao i u prosvjetna, škol- ska i odgojna pitanja. NEMŠKI ZBIRALNI DAN V JUGO¬ SLAVIJI Vodstvo nemške narodne manjšine i Jugoslaviji je odredilo v nedeljo 1. sep¬ tembra v vseh krajih, kjer prebivajo Nemci v dunavski banovini, zbiranje prispevkov za nemški šolski fond. Zbi¬ ranje so organizirale organizacije nem¬ ške narodne manjšine ter so pri njem sodelovali vsi člani Kultunbunda in osta¬ lih nemških organizacij. NOVA CESTA V ALBANIJI Pred nekaj dnevi so italijanske oblasti prisostvovale svečani otvoritvi nove ce¬ ste, ki gre od Tirane preko prelaza Priska do notranjosti. Cesto jeso zgradile voja¬ ške tehničke čete. Poročilo pravi, da bo nova cesta rešila važne komunikacijske probleme v tem delu Albanije, ki ima lepo panoramo in možnost za razvoj turizma. MONOPOL ZA UVOZ LESA V ITALIJO Trgovska zbornica v Zagrebu je obve¬ stila interesente svojega področja, da je delniško društvo »S. N. I. L.« (Societa na- zionale per 1’importazione del legname) v Rimu, ki ima poldržavni karakter, dobilo monopol za ves uvoz lesa v Italijo iz Ju¬ goslavije. SREČANJE Z ABRAHAMOM V krogu svoje družine je dne 24. av¬ gusta t. 1. praznoval petdesetletnico roj¬ stva naš rojak Jože Pahor, uslužbenec železniške direkcije v Ljubljani. Jubilant je po rodu iz Preserj na Krasu. Svoje otroke je vzgojil v ljubezni do našega Primorja. Zavednemu rojaku in našemu zvestemu naročniku želimo še mnogo srečnih in zdravih let ter mu iskreno čestitamo! (***) DUHOVNIŠKE VESTI Gorica, septembra 1940. — Z de¬ kretom goričkega nadškofa je bil ime¬ novan za dekana v Devinu msgr. Gre¬ gorij Della Tolla. ki prihaja iz Trsta. Della Tolla je bil tajnik nadškofa Mar- gottija v Gorici in tudi za časa njegove nuncijature v Carigradu. Svoje duhov¬ niške posle izvršuje v Devinu, štivanu in Sesljanu že od letošnjega maja. V Ajdovščini je bil imenovan za žup¬ nika don Mario Virgulin. Za vikarja v Jami j ah je bil postavljen don Beniami- no Bianchi. tek življenjepis. Ob polovici stoletja svoje¬ ga življenja se lahko France Bevk s pono¬ som ozre na svoja dela, ki gredo že v de¬ setine. Kar preveč bi bilo, če bi jih vsa tukaj naštevali. Njegova plodovitost pa ni nikoli šla na rovaš manjvrednosti. Z vso težo oblikuje svoje kmečke like in njih du¬ ševno življenje. Instinkti in tradicije ob¬ vladujejo čustva pod navidezno lenim pre¬ takanjem življenja divjajo v osebah njego¬ vih del trdovratne strasti in deminlčna usoda. Francetu Bevku želimo še mnogo plod¬ nih, srečnih in zadovoljnih let v domačem kraju) STRANA 4. »ISTRA« BROJ 35. MANJINSKI PROBLEMI Stanovništvo Erdelja ko ji je pripao Madžarskoj RUMUNJSKI I MADJARSKI PODACI Prema rumunjskim statističkim po- daciaia od 1. siječnja ove godine teri¬ torij koji se na osnovu arbitraže u Be- ču ustupa Madjarskoj ima 2,609.007 Sta¬ novnika. Od toga Rumunja ima 1,304.903, t. j. 50 pošto, Madjara 968.054 t, j. 37.1 pošto; Nijemaca 72.109 t. j. 2.8 pesto; Židova 148.649 t. j. 5.7 pošto; Kosina 28.098 t. j. 1.1 pošto, i drugih narodnosti 87.184 t. j. 3.4 pošto. * Prema vijesti madjarske brzojavne agencije teritorij, što ga je Rumunjska vratila Madjarskoj iznosi 45.000 četvor- nih kilometara, a broji 2,370.000 Stanov¬ nika. Na osnovu podataka popisa pu- čanstva iz godine 1930. iznosi broj Ma¬ djara 1,150.000, t. j. 48 pošto, broj Nije¬ maca 60.000 (2.5 pošto), Rumunja 1 mi- lijun (43 pošto), a ostalih 160.000 (6.5 pošto). * Beogradska »Politika« donijela je da prema statici iz godine 1930. u krajevima koji se ustupaju, stanuje 2,385.937 ljudi. Od toga bilo je 1,171.534 Rumunja t. j. 49 pošto, Madjara 910.692 (38 pošto), Nijemaca 68.254 (2.9 pošto), Rusina 24.000 (1 pošto), Slovaka 18527 (0.8 pošto), Židova 183.763 (5.8 pošto), cigana 46.038 (1.9 pošto), ostalih narod nosti 8.019 (0.3 pošto). VIJESTI IZ DOMOVINE mlada primorska generacija na izložbi SLOVENSKIH LIKOVNIH UMJETNIKA U ZAGREBU U Zagrebu je 8 o. mj. otvorena izložba skupine slovenskih slikara i kipara,koji su nastupili kao »Klub neovisnih likovnih umjetnika« Izmedju dvanaestorice umjelmi- 1897. u Trnovu kod Ilirske Bistrice. Žnačajka je čilave ove skupine mladih umjetnika, da su svoju umjetničku i.zobraz- bu stekli u Zagrebu , na zagrebačkoj Umjet- ničkoj akademiji. S naše strane vrijedi iš¬ ka koje resi simpatična odlika — njihova i.~ . , mladost i plemenita umjetnička ambicija kaoHaknuti okolnost, da su svi ih gotovo svt rezultat, nalazi se velik broj \ nakon završenih študija u Zagrebu probo- Što predvidja zakon o autonomiji Potkarpatske Rusije? Madžarska brzojavna agencija javila je prošlih dana: Upravo je štampan za¬ konski prijedlog o stvaranju autonomne Potkarpatske vojvodine. Zakonski pri¬ jedlog sastoji se od četiri poglavij a. U prvom poglavij u predvidja se, da se grad Užhorod (Ungvar) priključi Pot- karpatskoj vojvodini, te da postane nje¬ nim središtem. Odredbama istog pogla- vlja odredjuje se podpuna ravnoprav- nost ukraiinskog (rusinskog) jezika i madjarskog jezika u Potkarpatskoj voj¬ vodini. Ukrajinski (rusinski) jezik je uz madjarski jezik nastavni jezik u svim školama. činovnicima i učiteljima mogu • se imenovati samo osobe, koje vladaju ukrajinskim i madjarskim jezikom. No osobe koje se več nalaze u kakovoj slu¬ žbi, a ne znadu jedan od ta dva jezika, moraju najkasnije za dvije godine od stupanja na snagu ovoga zakona naučiti jezik, koji ne znadu. Autonomna oblast Potkarpatske voj¬ vodine obuhvača gospodarsku, socijalnu i političku mjesnu i financijalnu upra- vu. Na čelu vojvodine nalazi se vojvoda i vojvodski sabor u koji ulaze vojvoda- biskupi, kotarski načelnici i gradonačel- nik Užhoroda. Deset članova skupštine dekretom teenuje kraljevski namjesnik. Ostali članovi, či.ii če se broj naknadno odrediti biraju se. Vojvoda se bira od sabora na pet godina. Sabor odobrava samoupravni proračun i unutarn.iu up- ravu. Vojvoda izborom postaje članom gorn.ieg doma madjarskog parlamenta i on je za vrijeme trajanja mandata pred¬ stavnik kralj evskog namjesništva i nai- viši predstavnik vlasti u Vojvodini. Sud- stvo nalazi se u rukama Ukra.iinaca. njen neposredni rezultat, nalazi se , sinova slovenskoga dijela Julijske Krajine To su: Zdenko Kalin, koji je rodjen go¬ dine 1911. u Solkanu kod Gorice. Zoran Mušič, koji je rodjen godine 1909. u Gorici. . . Nikola Pirnat, rodjen 1903. u Idri¬ ji. On je i maturirao u Idriji. Nikola Omerza, rodjen 1911. ta- kodjer je Idrijčanin, a France Mihelič, koji je rodjen u Vižmarju kod Škofje Loke godine 1907., je takodjer djelomično primorski Slovenac s obzirom na to, da su mu roditelji iz Bovca kod Gorice. Primorski Slovenac je i nešto stariji od ostalih France Jalovec, rodjen god. 1 ravili neko vrijeme na študijama i u Italiji. Ipak je najznačajnija okolnost za nas — i Slovence i Hrvate — da je naš uži za- vičaj medju mladom slovenskom umjetni- čkom generacijom dao tako veliki broj pret- stavnika na području likovne umjetnosti. što je svakako jasan dokaz njegove visok * kulturne razine. Zagrebačka izložba mlade slovenske umjetničke generacije ide u red onih prire- daba koje se od nekoga vremena uspješno redaju na području uzajamne kulturne dje latnosti izmedju hrvatskoga i slovenskoga naroda. To smo korisno nastojanje več ne¬ koliko puta pohvalno istakli, a ovoga pu*a činimo to u toliko radije, što u tom poslu aktivno sudjeluje tako veliki broj naših mla¬ dih užih slovenskih zemljaka. Nakon kongresa etnologa i etnografa u Zagrebu Jeidan prijedlog profesora J. Mikca NJE,MAČKO ŠKGLŠTVO U JU GOSLAVIJI OTVORENJE NJEMAČKE GIMNAZIJE U BEOGRADU U Beogradu je na svečan način otvo¬ rena njemačka privatna gimnazija s pravom javnosti. Otvorenju su medju ostalim prisustvovali njemački poslanik von Heeren, njemački generalni konzul i predstavnik nacionalsocijalističke stranke u Jugoslaviji dr. Franz Neuhau- sen, pomočnik ministra prosvjete Boško Bogdanovič, evangelički biskup dr. Popp predsjednik beogradske opčine Jevrem Tomič, predsjednik njemačko-jugosla- venskog društva sveuč. prof. Miloš Tri- vunac, predstavnik vodje njemačke na¬ rodne grupe u Jugoslaviji bivši zastop¬ nik g. Hanam, osoblje njemačkog po¬ slanstva i t. d. Učenici i učenice nje¬ mačke gradjanske škole otpjevali su ju- goslavensku državnu himnu, a zatim je govorio g. Franz Moser, predsjednik njemačkog školskog društva. On je medju ostalim rekao, da je 1939. tada- šnji ministar prosvjete Stevan Čirič obečao, da če se početkom te godine * NJEMAČKA PARALELKA U MARIBORU »Deutsche Nachrichten«, glasilo nje¬ mačke narodne manjine u Sloveniji pi¬ še, da se u Mariboru prijavio za upis u njemačku paralelku pučke škole 41 učenik, ali da su vlasti odbile upis 28- rice djece, jer da nisu Nijemci. Ust medjutim veli, da Nijemcima moraju smatrati onu djecu, čiji su roditelji čla¬ novi Kulturbunda jer da je s time nje- mačka manjina sama posvjedočila nji- hovu narodnu pripadnost. »Deutsche Nachrichten« poziva se na vladinu na- redbu od 15. svibnja ove godine, koja veli, da za primanje djece u njemačku, odnosno u manjinsku školu, odlučna izjava njihovih roditelja o narodnosti. List još veli, da je banska uprava u Ljubljani riješila. da se od 41 učenika primi u njemačku paralelku pučke ško¬ le u Mariboru 3 bez prigovora, 10 usio- vno, ako bude u školi m jesta, dok je 28-rici odbijeno primanje, jer da su neosporno slovenske narodnosti. * Kako javljaju iz Novog Vrbasa ; nt,e- res za tamošnju njemačku gimnaziju je velik.^Do sada se upisalo 436 djaka, ali se računa, da če se ovaj broj povečati. * Iz privatne njemačke realne gimna¬ zije s pravom javnosti u Zagrebu saop- čuju, da je rješenjem Banske Vlasti ba¬ novine Hrvatske odobreno da se u taj zavod mogu upisati i pohadjati ga i učenici hrvatske ili druge slavenske na¬ rodnosti kao i d ječa ostalih stranih narodnosti. * Odjelni predstojnik za prosvjetu prof. škorjač priopčio je objašnjenje i upute naredbi bana banovine Hrvatske o otvaranju odjela narodnih škola za dje¬ cu s nedržavnim nastavnim jezikom. U uputama se medju ostalim veli: Od jeli banovinskih narodnih škola s nedržavnim jezikom mogu se otvarati odobriti osni vanj e njemačke gimnazije u Beogradu. No do toga nije došlo, ali su ipak nastavljeni pregovori, koji su do veli do uspjeha, kad je za ministra prosvjete imenovan dr. Korošec. Zatim je govorio dr. Alojz Schmaus, tajnik njemačkog školskog odbora. Nakon nje¬ ga je pomočnik ministra prosvjete g. Bogdanovič pozdravio u ime ministra prosvjete dra Korošca otvaranje nje¬ mačke gimnazije u Beogradu. Nakon njega je govorio poslanik von Heeren, koji je naglasio, da je davna želja ne samo njemačke kolonije u Beo¬ gradu nego i mnogih Jugoslavena, da se u Beogradu otvori njemačka gimna¬ zija. Dalje je rekao, da je uvjeren, da če gimnazija odgojiti javne radnike za zbliženje jugoslavenskog naroda i nje¬ mačkog naroda, te je u ime vlade Rei¬ cha obečao punu pomoč ovoj školi. Sve¬ čanost je završena pjevanjem njemačke nacionalne himne. prema toč. 1. i 2. čl. I. spomenute na- redbe samo za djecu državljana Kra¬ ljevine Jugoslavije s nedržavnim mate¬ rinskim jezikom. Kako se pak prema toč. 6. čl., I. spomenute naredbe aod otvaranja takovih odjela ne može uzeti u obzir i broj upisane djece stranih dr¬ žavljana, to se kod upisa djece — radi otvaranja novog odjela s nedržavnim nastavnim jezikom — može u prijepor- nom slučaju tražiti od roditelja da pre- dlože svjedodžbu o državljanstvu. VODJA NJEMAČKE GRUPE U JUGO¬ SLAVIJI, NJEMAČKIM UČITELJIMA »Siawonischer Volksbote« (Osijek) ja¬ vlja da je vodja njemačke narodne gru¬ pe u Jugoslaviji dr. Sepp Janko održao na sastanku njemačkih učitelja u Novom Sadu govor, u kojem je naglasio, da je njemačka narodna grupa uvijek radila u granicama zakona, ali da se ne može smetnuti s uma, da ona teži potpunom izjednačenju. že¬ limo poči ravnim putem vojnika — na- stavio je dr. Janko. — a ne putem trgo- vaca. Zatim je dr. Janko upozorio pri- sutne, da ne budu nestrpljivi. Njemačka narodna gruija — rekao je — čekala je 200 godina, pa mora strpljivo i discipli¬ nirano sačekati vrijeme, da se sva pi¬ tanja njemačke narodne grupe u Jugo¬ slaviji urede prijateljski. ZAHTEVE NEMCEV V SLOVENIJI Kakor poroča novosadski »Deutsches Volksblatt«, so zastopniki »Kulturbunda« izročili pomočniku prosvetnega ministra spomenico nemških staršev iz novome¬ škega, Črnomelj skega in kočevskega sre¬ za, v kateri zahtevajo otvoritev nemških razredov na nekaterih šolah v omenje¬ nih srezih. List pripominja, da so poka¬ zali v prosvetnem ministarstvu mnogo razumevanja za to zahtevo in da priča¬ kujejo zadovoljivo rešitev izročene pro¬ šnje. Od 24. do 26. kolovoza održavao se je u Zagrebu kongres etnologa i etnografa. Na ovome kongresu raspravljalo se, kako da se uvede nova nauka, etnologija i etnogra¬ fija, ili bolje reči hrvatski: narodoznanstvo, u sve srednje škole. Nakon svestranog raz- matranja došlo se do rješenja. da se u svim srednjim školama Banovine Hrvatske uči narodoznanstvo po 2 sata nedjeljno. Nada¬ lje stvorio se je prijedlog, da se napisu dvije školske knjige narodoznanstva i to jedna za I.. II., III. i IV. razred, a druga za VII. i VIII. razred. Obukom ove nove nauke počet če se več u ovoj školskoj godini.’ Na drugom dijelu kongresa govorilo se, kako da se sakupi narodno blago i tko bi u torne morao imati najviše učešča. Tu se je pojavilo mnogo govornika iz svih hrvatskih krajeva, a medju njima bilo je zastupano i naših Istrana. Kako se vidi, ide se zatim, da se pokupi narodno blago, da se ga sredi i svrsta u nauku i da se narodna hrvatska kultura uči ne samo na sveučiiištu i sred¬ njim školama, nego i u pučkim školama. Prva je svrha ove nauke da se znade kako hrvatski seljak živi, kakvi su njegovi obi¬ čaji, kakve su mu pjesme, popjevke. priče, poslovice, dosjetke, poljski alat, nošnja itd. Druga je svrha, da se u narodu njeguju i zadrže njegovi običaji, da se opet obnovi PROLAZ NIJEMACA IZ BESARABIJE KROZ ZAGREB Na putu iz Besarabije u Njemačku njemački naseljenici proči če kroz Za¬ greb i to dnevno šest vlakova. koji če se krače zadržati na kolodvoru i zatim poči prema njemačkoj granici. Tri vla¬ ka ostat če, kako javlja »Deutsche Nach¬ richten« dulje u Zagrebu, pa če ovdje dobiti ručak odnosno večeru. Točan dan bit če naknadno javljen. Organizacij u dočeka preuzela su ovdašnja njemačka društva sa senatorom biskupom drom Foppom. S hrvatske strane pokazuje se ovoj akciji velika susretljivost ističe »Deutsche Nachrichten«, pa veli, da je Hrvatski radnički savez poklonio veču količinu pšenice, da se na taj način odu ži za boravak mnogih hrvatskih radni- ka koji u Reichu nalaze rada. I neke hrvatske privatne tvrtke dale su mate¬ rij ai. POROKE V soboto 17. avgusta t. 1. se je poročil v trnovski cerkvi v Ljubljani naš rojak dr. Marjan Brecelj, odvetnik v Ljubljani, z gdč. Ančko Mele-Levarj evo, članico ljubljanske drame. Čestitamo! (***) * V ljubljanski stolnici se je v soboto 10. avgusta t. 1. poročil naš rojak dr. Albin Sedej, sreski živinozdravnik v Čr¬ nomlju, doma iz Idrije, s Tatjano Vran- kovičevo, hčerko črnomeljskega lekar¬ narja. Poročni obred je opravil ženinov bratranec g. Sedej. Bilo srečno! NOVI LOKALI CELJSKE »SOČE« C e l j e, — Društvo »Soča« se je pre- s ®*“° j z sedanjih prostorov v Prešernovo ulico štev. 20, gostilna »Pri angelu«, pri¬ tličje, levo. Uradni dnevi so tudi nadalje ob sredah od 15. dalje. Dne 5. avgusta t. 1. so položili v Ma¬ riboru k večnemu počitku našega rojaka Hrvoja Jurca, letalskega poročnika, ki J® tragično preminul 30. julija t. 1. v Niksicu. Težko prizadetim svojcem naše iskreno sožalje! (***) U FOND »ISTRE« I ya n Kravos — Maribor Buždon Ivo — Maribor BROJ 35 Din Din 52.— 10 . njegova pjesma. popjevka. narodno kolo i drugo, i da se ga upučuie na njegovu lijepu nošnju da ju i dalie nosi i n.iome se ponosi. Time če se ujedno poči stopama brače Antuna i Stjepana Radiča. Na kongresu počeli su se baviti mišlju i naši Istrani da se i mi latimo posla i da stanemo i mi sakupljati naše narodno istar- sko blago. Naš je istarski seljak takodjer bogat i prebogat običajima, pjesmama. po- pijevkama, narodnim plesom (kolom), noš- njom i svojim orudjem, te je naročito spe- cijalista u nekim svojim stvarima. Dužnost nam je, da i mi naše skupocjeno narodno blago sakupimo i da ga svrstamo u red po- red hrvatske šeljačke kulture, pošto smo i mi ogranak hrvatskog naroda. Još prošle godine napomenulo nam se je u listu »Istra« da vjerno pokupimo i popi¬ šemo naše narodno istarsko blago u koliko nam je moguče i u koliko se sječamo iz svoga istarskog kraja, a vjerojatno če i naši u Istri sami početi sakupljati naše na¬ rodno blago. Sav sakupljeni materijal neka se šalje na adresu: Jakov Mikac prof. gra¬ djanske škole u Krajiškoj ulici. Zagreb, ili na naše uredništvo. Dakle marljivo na posao i nastojmo da u ovome pravcu ne zaosta- nemo. NOVICE IZ AMERIKE Naša rojakinja promovirala za doktorico zdravilstva v Pittsburghu. Slovenska kolonija v Pittsburghu (Zdru¬ žene države) je doživela v letošnjem po¬ letju pomemben dogodek: naša rojakinja dr. Ivanka Pecmanova je promovirala za doktorico zdravilstva. Rojaki so upraviče¬ no ponosni na njo, saj je to prva in edina slovenska zdravnica ne samo v Pittsbur¬ ghu, temveč tudi v vsej zvezni državici Pennsylvaniji. — Oče in mati sta doma iz male vesice Smrje v občini Prem pri II. Bistrici. Daši je bil oče najstarejši otrok v družini, je po čudnem naklučju moral po svetu za kruhom. Izselil se je pred 30 leti v Ameriko in si je tam nekako 10 let ka¬ sneje ustvaril svoj dom. Kot izučen tesar in priden delavec se je trudil od jutra do večera za delom, da je lahko preživljal naraščajočo družino, mati pa je poleg skrbi za vzgojo svojih petih otrok morala trdo delati, kajti marsikakšno težko leto so morali preživeti. Najstarejša hčerka Ivanka je kazala vedno izredno veselje do študija: z odliko je dovršila srednjo šolo in dobila nato podporo za predmedicinske študije na vseučilišču v Pittsburghu. Tu je nameravala tudi nadaljevati medicinske študije a ni bila sprejeta radi izredno maj¬ hnega števila mest, določenih za ženske slušateljice medicine. Medicinske študije Je potem nadaljevala na ženski zdravniški visoki šoli, edini te vrste ne svetu, ki jih je v štirih letih absolvirala in letos polo¬ žila končni izpit. S 1. julijem pa je nasto¬ pila prakso v pittsburški bolnici. Zanimivo za ameriške razmere je dejstvo, da Je imela prvo leto 32 kolegic, k doktoratu pa se jih je prijavilo komaj 13 z njo vred, vse druge so med študijem dale slovo knjigam. — K ostalim čestitkam pridružu¬ jemo tudi naše in želimo mladi doktorici, da bi započeto delo nadaljevala z isto vnemo in vztrajnostjo, kakor študij. Šte¬ vilčno močni slovenski koloniji ' v Pitts¬ burghu pa želimo, da bi dala iz svoje sre¬ de še veliko tako vztrajnih deklet! (***) V Buenos Airesu v Argentiniii se je dne 6. junija težko ponesrečil Anton Kr¬ pan, po poklicu zidar, star 33 let, doma iz Renč. Padel je z ogrodja 4 m visokega iu si pri tom zlomil obe nogi. Odgovorni urednik’ ERNEST RADETlC. Krajiška ul. 12. — Vlasnik i izdavač: Savez iueosl pmVrsnieUi, , . _ , -- »Istra« iziazi svakog tiedna u četvrtak —Broj čekovno? računa 36.789.. - Pretpiata za cijelu eodinn is n udružen ! a - Masarykova ul. "8 a . R - Broi telefona 67-80 2 dolara na godinu. - Oglasi se računaiu po cjeniku. - Tisak: Jugoslovenska Štampa d d i “ 24 »i za inozemstvo dvostruko. za Ameriko Iliča br. 131. - Rukoplsi se ne vračaju! y ^ ^ ~ tiskaru ^ara: Rudolf Polanovid.