Pošiartna plaćena u golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »SoKolslsa Prosveta« " ' ИИШ1 MIH«111111III1МИИ— ■IMIIIIIII—■■■ ! III I | 1ИИ—— God. П. * Brof IS. Lfuklfana. .... 1 - ——... ' .'. „ U Izlazi svakog četvrika • Godišnja prefplata 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) * Telefon br. 2543 • Račun kod pošfanske šfediontee br. 12.943 • Oglasi po ceniku e Rukopist se ne vračafu 1031. : - ...........-— , — _____ ... — - Kraljeva sza&vala I. zamenik starešine Saveza brat Gangl primio ie od ministra Dvora Nj. Vet. Kralja sledeče zahvalno pismo: Beograd, 23. aprila 1931. Gospodine ! Zahvaljujuči Savezu Sokola na rodoljubivom sokolskom pozdravu i odanosti, upućenom sa glavne redovne skupštine, Njegovo Veličanstvo Kralj šalje Sokolima kraljevine Jugoslavije zelju, da se sve jače razvija snažni polet sokolskog blagotvornog rada za opšti napredak i jedinstvo našega naroda. Ministar Dvora: B. D. J e v t i ć Ing. GEORGIJE KODINEC (Lepoglava): Više sokolske svesti Mnogo puta se na stranicama na-seg »Sokolskog Glasnika« donašaju članci kojima je cilj, da u sokolskim redovima podignu sokolsku svest. U tim člancima kritizira se ova ili ona nezdrava i nepoželjna pojava, te su oni od neprocenjive koristi, jer je zdrava kritika bila oduvek močno oru-žje u borbi protiv ljudskih pogrešaka i mana. Sokolska pak kritika ne iska-ljuje mržnju na braču, več joj je svr-ha da bratski pokaže i upozori na ono, što ne sme i ne može biti u sokolskim redovima. Mnogo se naglašava o važnosti ši-renja sokolskog duha medu članovima sokolskih društava sa svrhom, da svaki što bolje shvati veliku ideju Sokolstva, da ju svestrano propagira i da uloži sve svoje snage u radu za korist i sreču svoje zemlje, svog naroda i celog Slovenstva. Za širenje i propagandu svake ideje, u danom slučaju sokolske, po-stoje dva jaka sredstva. Prvo sredstvo je živa reč, a drugo je štampa. »Štam-pa ima«, u naše doba, »osobite prednosti, jer je obilnija po načinu šire-nja, pristupačnija mnogobrojnim čita-ocima na raznim stranama i u razno doba, a što je najglavnije kudikamo efikasnija u svojoj primeni.«* Putem štampe možemo delovati na veču masu sireči i propagirajuči sokolsku ideju, pa sokolska štampa igra i igrala je veliku ulogu pošto su tim postignuti vrlo dobri rezultati. Uzmemo li za primer naš »Sokolski Glasnik«, koji je prema izveštaju za godinu 1930. brojio preko 7300 pret-platnika društava i pojedinaca i jer se je u poslednje doba taj broj znatno povisio i dosiže več osmu tisuču, možemo onda bez daljnjeg predočiti važnost dedovanja štampe, koliko za po-jedinea.i «t>liko i && celo Sokolstvo. Ako pak k tome pribrojimo čitaoce drugih sokolskih časopisa i listova vide-čemo, da je važnost delovanja putem štampe goloma. Ovo nam jasno pokazuje, da je uspeh tim bolji, čim više i bolje radi štampa, a da se to postigne potrebno je, tla švi članovi Sokola shvate važnost toga i da aktivno na tome po-rade. Aktivno učestvovanje u širenju * Dr. Vladimir Belajčič. Izveštaj o sokolskom prasvetnom radu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije u 1930. godini. Sokolstva putem štampane reči važan je i velik rad, koji donaša vidljive uspehe, a štampana misao i reč iznešena pred čitaoce svakako je korisnija od nazdravica i pompeznih govora. Medutim često se u sokolskim redovima i u pojedinim društvima ne po-laže tome nikakova ili veoma mala važnost, te ne samo da se ne prati sokolska štampa, več se u mnogo slu-čajeva prelazi šutke preko pitanja iznesenih putem štampe, koji zaslužuju svestranu pažnju. Dogada se, da se aktivno suradi-vaje člana društva na sokolskoj štam-pi ne samo ne shvača i ne ceni, več taj njegov rad, koji bi morao služiti tom društvu na diku i ponos, ostaje na žalost jalov. Misli i reči iznesene putem štampe ostaju beznačajne, te se ne smatra da se o njima govori, a što je još gore, služe osnovom za lažne glasine o tome da ovo ili ono nije pisano, več samo potpisano i t. d. Takav odnos prema radu koji ide na korist Sokolstva nije dostojan Sokola i mnogo škodi velikoj ideji. Svako društvo neka što više po-radi na tome, da u redovima svojih članova širi shvačanje važnosti sokolske štampe i rada za nju, te da privu-če sve koji mogu i ume da na tome porade. Razumljivo je, da nije svatko jak na peru, no oni kojima je to dano, neka se late posla. Neka svako sokolsko društvo, a u prvom redu društvena uprava i svaki član, prate sokolsku štampu, čitaju i tumače drugima ovo ili ono pitanje izneseno na stranicama sokolskih listova i časopisa, jer če time uvelike pomoči širenju sokolske misli. Svaki Soko neka stalno pamti sokolsko geslo: »Jedan za sve, svi za jednoga« što se izrazuje i u tome, da se nijedno postignuče, ni jedan uspeh ili rad u Sokolstvu ne odnosi samo na pojedinca, več na celinu — društvo. Svaki Soko neka radi za celinu, a ne samo za sebe, jer je pojedinae ni-šta, celina — sve! Kako svuda tako i ovde možemo opetovati reči iz članka brata Ivanka Bendiša, koji kaže: »Oni, kojima to nije jasno, kojima nije do istinitog sokolskog rada, neka budu toliko čestiti i neka ne smetaju veliki patriotski rad...« Radimo i pomažimo našu sokolsku štanipu, jer time činimo za Sokolstvo vrlo, vrlo mnogo. Neimarl novog života na selu 1, kad dode nova 1 velika smena ... M. Bojie. Na 14. aprila održana je trome-sečna sodnica svih odbora sokolskih teta sreza gatačkog. Po brojrjom uče-šču četnih funkcionera, po aktivnom učestovanju u diskusiji, po važnosti donešenih zaključaka, po tonu i logič-»om poredaju izrečenih misli ovih gor-štaka, retko bi se mogla meriti s njima ma gde i ma čija skupština. Sed-nici je prisustvovalo 180 funkcionera od 14 sokolskih četa i 2 društva (Gac-ko i Avtovac). Dvorana gatačkog So- kola bila je prepuna stasitih momaka smela pogleda i preplanuta lica šibana snegom i vetrom, obučenih u grubo vuneno sukno. Kad bi neko ovu dru-žinu sreo oboružanu, sledilo bi se srce u njemu. Ali to nisu četnici, borci oru-žjem, to su neimari, zidari novog, bo-Ijeg života u selu. Nastanjeni u snego-padnim vrletima na nadmorskoj višini 950 do 1500 m, u besputnom kraju udaljeni od modernog saobračaja i li-šeni svih kulturnih pronalazaka savre-menog čoveka, gde nepismenost kod muških prelazi 80% i gde je retko videti u selu pismeno žensko, ovi mladi ljudi čvrsto rešeni da stvore bolje us- love za život novih pokolenja, koja I če iza njih doči, oni pretstavljaju cvet našeg sela, najlepši i najnapredniji njegov deo. Ukratko čemo navesti tok sedni-ce, a kasnije donešene zaključke. Zapisnik je vodio br. R. Grdič. Sednicu je otvorio starešina gatačkog Sokola br. L. Jeftanovič i pozdravio prisutnog starešinu župe br. C. Miliča, župskog tajnika br. H. Dikiča, člana župskog prosvetnog odbora br. U. Avdaloviča i člana uprave mostarskog Sokola pro-fesora br. D. Jakšiča, zatim starešinu avtovačkog Sokola br. M. Maljeviča i pretsednika za gradnju sokolskog doma u Avtovcu pukovnika br. B. Sav-koviča i sve prisutne. Posle pozdrava starešina čita tromesečni izveštaj o radu sokolskih četa u srezu gatačkom u zadnja tri meseca. Gatačkom društvu pripada 11 četa, a avtovačkom 3 čete. Da bi se video rad ovih četa u mesečima, koji su naj teži u ovom kraju (januar, februar i mart), kad su vremenske nepogode gospodari situacije, može se zamisliti, koliko je trebalo od-lučnosti, dobre volje i energije, da se sav ovaj posao obavi. Malo statistike: Održali su 113 sednica; skupljeno članarine 4610 di-nara; pohranjeno u banci i fondovima za gradnju domova 23.801 dinara; šte-diša bilo je 53 i uštedili su 403.50 dinara; trezvenjaka je 261 član; okreeio kuču 101 član; nabavili su 50 pljuvao-nica i napravili 6 modernih dubrišta. Brojno stanje je 541 član i 177 nara-štajaca, vežbača 272; za 96 časova vež-banja prosečno vežbao na času po 161 član. Sve čete imaju 1306 knjiga za ei-tanje, od kojih je pročitano 482. Održana su 53 predavanja i 14 zabava. Dobivaju 25 listova poljoprivred-nih i sokolskih. Premda je vreme za poljske radove u ovo doba najnepo-voljnije, ipak su posejali repe 4 kg, kupusa glavatog 13 kg, deteline 5'50 kg luka sada 122 kg i lešnika 650 kg; 37 članova napravili su nužnike. Ovo je ukratko plod rada za tri meseca. Funkcioneri četa, koje su u nekoj grani rada zaostale, opravdali su to stvarno i argumentovano. Dikcija, od-merenost i pribranost frapira svakog inteligenta, naročito, kad ovi ljudi treba da govore pred župskim i društvenim funkcionerima i pred nekoliko oficira Vojnog Okruga, koji su pri-sustvovali sednici. Na sednici je zaključeno da se Durdevdanski uranak priredi na četiri mesta u srezu po utvr-denom programu, koji če sastaviti uprave gatačkog i avtovačkog Sokolskog društva. Utakmica za venac Ni. V. Kralja odžače se na 11. juna, a javna vežba na 28. juna. 11 četa obvezalo se je da svaki član radi po jedan dan na mobu pri gradnji Sokolskog doma u Avtovcu, a tri čete koje su uualjene obečaše pomoč u novcu. Sve starešine četa izrekoše najlepši sud o tečajcima, koji su nedavno završili tečaj u Mostaru i zamoliše da se sledeče zime otvori opet tečaj i junj pozovu novi članovi. Jednoglasno je zaključeno, da se ! povede borba protiv mode i odevanja I seljaka raznim fabrikatima. Nadalje je skupština jednoglasno zaključila, da se povede živa akcija za osnivanje mlekarskih zadruga. Po želji prisotnih, tečajac br. Janko Miloševič pročitao je svoje dve pesme u desetercu, u kojima peva novo doba i preporod sela. Na završetku sednice starešina župe br. Čedo Milič zahvalio je funkcionerima na dosada-njem radu, ali u isto vreme podvukao, da ih čeka još teži i naporniji rad, jer moraju izdržati za dobro sela i svog potomstva, pri čemu če mnogi i svoje živote doprineti, a to ne smeju žaliti, jer unuei ustaša iz 1875. i sinovi bora-ca za stvaranje ove naše države ne smeju živeti životom nekulturna čo-veka. Sa sednice poslani su preko Saveza pozdravi Nj. V. Kralju i Savezu SKJ. Sednica je započela u 13 sati, a za-vršena u 17.30 sati. Pre podne bila je konferencija te-čajaca i proba vežbi, koje su naučili u zadnjem tečaju. Po završetku Sokoli su se razišli svojim 5 do 6 sati udalje-nim domovima, stazama uskim i neo-' sVetljenim. Da bi se osetila čud prirode u ovom kraju, tu^ večer padali su gusti slojevi snega nošeni severnim vetrom, koji če ove neimare još jače očeličiti, da istraju na svom apostol-skom putu. Mr. Avdalovič. Sokolstvo i Slovenstvo Iako je pobedonosni evropski rat doneo slobodu i ujedinjenje Jugoslo* venima, Čehoslovacima i Poljacima, ipak jugoslovensko Sokolstvo s tu-gom konstatuje, da je stvar svesloven* ske zajednice iz evropskog rata izišla oslabljena. Kozmopolitski pokret u Rusiji oteo nam je iz zajednice veliš kog slovenskog brata, a brača u Bu= garskoj i nakon 12 godina još nisu u kolu slovenskih Sokola. Jugoslovensko Sokolstvo stoječi istrajno na stanovištu, da u redovima svoga članstva neguje kult slovenskog bratstva i uzajamnosti, smatra za potrebno da izjavi: 1. Slovenstvo, kako ga shvata So* kolstvo, ne znači to, da svaki sloveni ski narod treba da utone u jedno slovensko more i da u njemu pot* puno izgubi svoju individualnost, nego da se u duhu svoje vlastite kulture nesmetano i samostalno da* Ije razvija. U svakoj potrebnoj pri* lici pak, slovenski narodi treba da su upučeni jedni na druge i da jedan od drugog uzimaju sve one dobre i pozitivne vrednosti, koje imaju pojedini slo* venski narodi u sebi, a koje nedostaju njihovom višem i naprednijem životu. Proučavajuči uzajamno slovenske je* zike i literaturu, upoznavajuči se sa kulturnim institucijama i narodnim ži* votom, kulturni če se nivo slovenskih naroda ujednačavati i na taj način če se jačati svest o uzajamnosti. 2. Vaspitavanjem svoga članstva u duhu sveslovenskog bratstva i ljuba* vi putem sokolske štampe, propagan* de i predavanja, izletima i putovanji* ma u masama po slovenskim zemlja« ma, jugoslovensko Sokolstvo želi, da se svaki jugoslovenski Soko sljubi sa slovenskim narodima, njihovim duhom i kulturom tako, da se u svakoj slo* venskoj zemlji oseti kao u svojoj ši* roj otadžbini, a svakog Slovena, pa bilo da on živi gdegod, da smatra kao svoga brata po krvi, jeziku i zajedni-čkom slovenskom poreklu. 3. Naše Sokolstvo več je pokazalo, da postepeno radi na realizovanju svog slovenskog programa. Veliki sve* sokolski sletovi, na kojima se skup* Ijaju mase slovenskih Sokola radi me* dusobnog upoznavanja i zajedničkog rada, bili su slovenskom i jugosloven- skom Sokolstvu vazda jedno od močnih srestava za postignuče napred rečenih ciljeva. Na sletovima se uvek manifestovala jednodušnost mišljenja i shvatanja slovenskog bratstva, ali ne samo u sjajnim svečanostima, nego u pozitivnom radu na vežbalištu. Na prostranim sletskim stadionima, uokvi* renim stotinama hiljada očiju pret-stavnika slovenskih i stranih naroda, Sokolstvo je uvek polagalo račune o postignutim uspesima na polju fizičke kulture, organizacije, discipline, bratstva i drugih čovečanskih vrlina. U plemenitom natecanju najboljih od najboljih, u fizičkom i moralnom pogledu, merili su slovenski Sokoli na sle-tištima svoje snage, ko je silniji od silnijeg. 4. Sa radošču konstatujemo, da p_o primeru Sokola i druge slovenske or* ganizacije, kako staleške, tako i kultur* no*naciona!ne, prireduju slične sveslo* venske sastanke, kongrese i manifesta* cije, što če ideju sveslovenske uzajamnosti samo još više ojačati. 5. Realno shvatajuči rad na zbliža* vanju i bratskoj lizajamnosti, jugoslo* vensko Sokolstvo smatra, da taj rad treba početi sa onima, koji su nam najhliži, Pre svega intenzivan rad _ u svim pravcima na jugoslovenskom je* dinstvu u našoj državi, kolaboracija sa slovenskom bračom, koja sada horave u našoj zemlji, a zatim zbližavanje i intenzivna saradnja sa našom najbli-žom i jednokrvnom bračom. Preko Saveza Slovenskog Sokolstva hočemo da razgranjavamo i učvrščujemo dalj-nje veze sa bratskim sokolskim Save-zima čehoslovačkim i poljskim, ruskim i lužičko-srpskim. 6. Radom i žrtvama poslednjih de-cenija uspeh smo, da od Srpstva, Hr-vatstva i Slovenaštva dođemo do Ju-goslovenstva. Dalnja etapa, čije su udaljenosti Sokoli svesni, jeste, da zbližavanjem sa ostalim slovenskim narodima dodemo do kulturne zajednice sviju Slovena. Samo takvim dalj-njim usavršavanjem. u pravcu huma-niteta dospečemo najzad do ideala sveslovenskog pesnika Jana Kolara, da se uvek, kad se uzvikne Sloven, odazove — čovek! (Iz knjige »Putevi i ciljevi«) DUŠAN M. BOGUNOVIĆ (Zagreb): Ideja i organizacija Sokolstva i srednje škole Nastojanje Sokolstva, da postane opšta narodna vaspitna organizacija, t. j.da sav narod bez obzira na veru, pleme i stalež bude uzgojen u duhu sokolske kulture, vodi prvenstveno sokolski put u školu: osnovnu, gradan-sku, srednju svih smerova i konačno u univerzitet. U osnovnu školu vodi nas put zato, jer tarno je početak života i rada naroda. Kukvi sc temelji tu dadu, taki če biti posle narodno-državni život. U te temelje narodno-državnog života treba svrstati i elemente sokolskog duha. Primi li se načelo: jedna škofa — jedna sokolska četica uz vodstvo učitelj a-sokolskog prednjaka — eto puta, da sva školska deca budu i s v a sokolska deca. U radu sa osnovnom školom mi se susrečemo sa školskim vaspitnim faktorom — učiteljstvom — koje treba da stoji u uskoj vezi sa radom Sokolstva. Taj isti put vodi nas u učiteljske škole, jer kakav bude učiteljski pomla-dak sokolski uzgojen u učiteljskim školama, takav čemo tlanas — sutra imati sokolski kadar ža rad Sokolstva u selima. Ova misao došla je do odraza i u organizaciji SKJ: »Putevi i ciljevi«, gde se kaže: »Ima da se u svakoj učiteljskoj školi kroz svre go-dine uči o Sokolstvu u teoriji i praksi i da se tako još u školi svaki nastav-nički kandidat upozna sa Sokolstvom.« Ovome, po mome mišljenju, trebalo bi dodati još i sokolsko društvo uz učiteljsku školu ili tla uz školu bude odelenje sokolskog društva. Forma ni-je bitna, več je glavno, da učiteljski pripravnici imaju uz školu praktično da vide društveni sokolski rad.1 I dalje, put nas vodi u srednje škole, jer tamo se nalaze buduee duhovne vode našeg narodno-državnog života u svim granama javnog života, medu ostalim, tamo se nalaze i buduči starešine, tajnici, prosvetari i t. d. Sokolstva, tamo se po našem sokolskom radu nalaze naraštajci i jedan deo sokolske dece, koje treba privuči Sokolstvu. Danas od školskc, sreilnjoškol-ske omladine, koja broji preko 100.000, pripada Sokolstvu tek 16.000, od kog broja, kad se pogleda u statistiku Sokolstva, ostaje mali proeenat stalno u sokolskim redovima, Nastojanje, da omladina od osnovne škole pa dalje bude uzgojena u duhu sokolske kulture, vodi nas u škole, jer kroz školu prolazi c e o naš narod, a mi hočemo da utičemo ne samo na uski krug sokolskih pripadnika, več i na sve delove naroda od najmlade dobe pa do dobe starosti, kako bi kultura Sokolstva postala kultura naroda. Sokolstvo i škola, ne samo osnovna i učiteljska, več i srednja sastaju se u pitanju vaspitanja srednjoškolske omladine i jedna i druga utiču na uz-goj sokolskih pripadnika. Iz toga, a da nastojanje Sokolstva uspe, i škola da je svesna toga, namiče se potreba zajedničkog sporazumevanja između ta dva vaspitna faktora omladine. * To može biti u sokolskom društvu dotičnog kraja, jer nije samo forma nego je princip, da ne poznamo ni-kakvog klasnog ili staleškog sokolskog društva (ili odelenja.) Time bi porušili jednu od glavnih osnova sokolske misli: jednakost. — Uredništvo. ROSI JA - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD /LOVEM/Ko /oKoL/TVo IX. svesokolskl slet u Pragu IX. svesokolski slet, koji će se održati uz saradnju Slovenskog Sokolstva god. 1932. u Pragu, dobiva sve jasnije konture. Sednica prednjačkog zbora ČOS definitivno je primila vež-be za sve muške kategorije. — Pre nekoliko vremena je bio raspisan kort-kurs za sletski program. Na osnovu prispelih predloga je definitivno utvr-den sa strane načelništva ČOS sledeči raspored: 5. juna školski dan praških osnovnih i gradanskih škola, 11. i 12. juna srednjoškolski dani i srednjoškolska takmičenja, 19. juna dan sokolske de-ce praških i okolnih župa, od 26. do 29. juna slet sokolskog naraštaja, 1. i 2. jula takmieenja, 3. jula prvi glavni sletski dan, 4. jula drugi glavni sletski dan, 5. jula treči glavni sletski dan, 6. jula povorka i nastup vojske, gosti i jahača. Otsek za sletsku scenu sprema scenu, koja če se davati u naraštajskim danima te u sva tri glavna sletska dana. Scena če biti samo jedna. Pored toga biče nekoliko nastupa iz lako-atietskih disciplina. Uvežbanje sletskih prostih vežaba počinje u svim sokolskim društvima na jesen ove godine. Rezultati takmičenja i pobednici objaviče se kod nastupa na dan povorke. K nastupu 19. juna biče pripušte-na deca samo iz praških i okolnih župa, i to jedino iz onih društava, u čija če se sedišta deca moči vratiti iz Praga još predveče istog dana. Iz praških župa pripustiče se k nastupu deca od 9 do 14 godina, a iz onih van Praga samo deca u starosti od 12 do 14 go-dina. Nastupiče takoder i najmlada deca, ali to samo iz praških društava. Da bi pak mogla proslaviti lOOgodiš-njicu Tyrševog rodenja deca i u žu-pama van Praga, prirediče sve župe naročiti dan za decu. Svesokolski slet počeče štafetnim trčenjem od pograničnih gradova Če-hoslovačke republike k Tyrševom spomeniku u dvorištu praškog Tyrševog doma. Sokolsko društvo Maribor-Matica proda celotni godbeni materijal za godbo na pihala in sicer 35 instrumentov. Proda se samo kompletno in proti takojšnemu plačilu. — Cene po dogovoru. (Nastavak sa 1. str.) No u realnom rešavanju ideoloških i organizatorskih težnja Sokolstva prema srednjim školama moramo biti načisto ne samo sa nastojanjem Sokolstva u školi, več i obratno, t. j. moramo znati, što škola treba od Sokolstva, a da se nadopuni vaspitanje škol-skih pripadnika; što nedostaje današ-njoj školi, a maglo bi se uzeti iz sokolskog vaspitnog sistema; kako je moguče dovesti u sklad težnje Sokolstva, a da se ne povrede načela slo-bode jedne i druge ustanove; dalje, kako je moguče organizatorski dovesti u sklad vodeče i odgovorne fak-tore Sokolstva s jedne, a škole s druge strane, i konačno, kako je moguče decu škole i Sokolstva u pitanju njihova slobodna vremena udesiti, a da pri torne ne trpi ni rad u školi ni u Sokolu. To su pitanja, na koja treba odgovoriti, a da se realno provede ideja i organizacija Sokolstva u srednjim školama. Kad se radi o odnosu Sokolstva prema srednjim školama, prvenstveno treba imati na umu: sistematsko i svestrano fizičko vaspitanje celokupne srednjoškolske omladine po sokol-skom sistemu, širenje medu ovom ju-goslovenske nacijonalnc svesti, pojma budučega gradanina Jugoslavije i to na način, da u toj omladini, u toj srčiki naše rase raspalimo vatru idealizma za jedinstvo, snagu i vcliku bu-dučnost Jugoslavije. Usaditi joj ose-čaj, da samo zdrav i snažan narod jeste narod budučnosti i da radi toga treba od rane mladosti podvrgnuti se stalnom vežbanju tela i duše po sokolskim načelima. Ja stavljam na prvo mesto fizičko vaspitanje srednjoškolske omladine, protkano stvaranjem jugoslovenske narodne svesti i pojma budučeg gradanina Jugoslavije svesna, disciplino-vana i požrtvovna. Sve ostale elemente sokolske kulture treba ostaviti kasni-jim vremenima, kad naše srednjoškol-sko dete odraste i kad samo od sebe bude moglo da shvati velika načela bratstva, jednakosti, slobode, i smisao Iz zagranične župe ČOS Zagranična župa ČOS održala je svoju XI. glavnu skupštinu, na kojoj su bila zastupana društva Augsburg, Berlin, Zurich, Dražđani, Gornja Orehovica, Hamburg, K\vasilow, Lipsko, Hulč, Mnihov, Mors, Nadlac, Pariz, Rovvno, Sao Paolo, Sofija i Grac. Zagranična župa udružuje 28 društava u 11 država, a sada se osniva još nekoliko društava tako, da če u doba sve-sokolskog sleta zagranična župa bro-jiti 35 do 40 društava. 60 godišnjlca Sokolskog društva Pferov čehoslovačko Sokolsko društvo u Prerovu slavi 4. maja o. g. šesdeset-godišnjicu svog opstanka. Osnivačka skupština bila je god. 1871. Onda je društvo brojilo 76 članova. Od austrij-skih vlasti bilo je dvaput raspušteno i to god. 1907. i za vreme svetskog rata. Danas broji društvo 1420 članova, 203 naraštajnika i 482 dece. Svoj jubilej proslaviče društvo svečanom glavnom skupštinom i akademijom, a 21. i 28. juna prireduje u Prerovu Srednjomo-ravska župa pokrajinski slet. 40 godišnjlca Sokola Mor. Ostrava I 30. o. m. navršiče se 40 godina, ot-kako je u Moravskoj Ostravi osnovano prvo sokolsko društvo. Društvo je svojim intenzivnim radom u ovoj na-cijonalno dosta mešanoj pokrajini brzo postiglo glas najboljeg i največeg društva u Moravskoj. Posle svetskog rata u Moravskoj Ostravi osnovan je još Sokol 11 i Sokol III. Škole ČOS Letnja škola ČOS za članice odr-žače se od 3. do 16. maja 1931. god. Škola če imati dva odelenja i to za plivanje i igre te za laku atletiku. — Školu za sudkinje lake atletike prireduje udruženje od pet praških župa 10. maja u Tyrševom domu u Pragu. — Muška prednjačka škola ČOS za vodstvo igara održače se od 17. do 23. maja o. g. dubokih načela sokolske demokracije i t. d. — ono, što nije ni kod svih nas starijih potpuno jasno i razvijeno. Glavno je dobiti: snažna-zdrava disci-plinovana-požrtvovna momka i devoj-ku od 12 do 18 godina. Pogledamo li, kako je to u stvarnosti, videčemo, da današnje stanje teiesnog vaspitanja u srednjim školama daje vrlo malo nade u pravcu teiesnog zdravlja i snage budučeg naroda onako kako mi zamišljamo. Mi nemarno dostatno higijenskih dvorana, ukoliko ih i imamo, one su dnevno toliko prenatrpane vežbama učenika, a posle školskog rada školskim kategorijama, da je vazduh i čistoča takova, da je bolje u njima uopšte ne vežbati; ako se pak kraj toga ove dvorane (kao što u stvari i jest) daju još i za razne društvene priredbe, kako onda take dvorane, u kojima se vrši telesno vaspitanje mogu da korisno utiču na zdravlje i snagu naše srednjoškolske omladine, koja je u najkri-tienijoj dobi svoga života i razvoja. Isto je tako i sa igralištima, sa pitanjem nastavnog programa, sa odelima i slično, što nam daje sliku, kao da se uopšte nalazinio u početku teiesnog vaspitanja, koje racionalni j e i siste-matskije od nas vrši mnoga druga država nego mi, koji imamo zakon o SKJ. U doba, kad je naraštaju najpo-trebnije telesno vaspitanje, 6., 7. i 8. razred, nastavni program uopšte ne predvida telesno vaspitanje. To je doba, kojemu su druge zemlje oko nas posvetile naročito vojničkom predvas-pitanju, a mi tu prekidamo, u malom procentu prepuštamo Sokolstvu, dosta športu i to nogometu, koji negativno deluje na razvoj dečjeg tela i duše, a baš je to doba, kojemu bi se imalo posvetiti največu pažnju, t. j. vojničkom predodgoju, a naročito odučavanju od onoga što se u to doba najviše pojav-ljuje: seksus, alkohol, nikotin i slično. Prvenstvena je dužnost pretstavnika Sokolstva i škole da porade na donoše-nju stalnog nastavnog programa, zakona o igralištima, dvoranama i kupa-lištima i jedinstvenom vežbačkom odeiu, kao i o savetu nastavnika gimnastike, profesora-Sokola i lečnika (školskog), koji bi zajedno poradili da se učenicima srednjih škola dade sistematsko i stvarno telesno vaspitanje u godištima od 10 do 18 godina. Dobi-jemo li u tim godinama zclrav i snažan pomladak, lako če biti Sokolstvu sa ovakim pomlatkom, kad postanu gra-đani, voditi čisto sokolsku ideologij u i u torne uspeti. Osim toga ima škola, kao na pr. stručne-ženske, obrtne muške i slične, u kojima uopšte nema teiesnog vaspitanja, a učenicima ovih usled dnevnog zanimanja u školi, koji se vrši u sedenju i te kako je potrebno telesno vaspitanje, da se popravi loš uticaj sedenja na dečje telo. Ovamo ne po karakteru, ali po godištima spadaju gradanske škole i ostali zanatlijsko-obrtni zavodi,kao i naši naučnici, o kojima treba dublje i svestranije da se razmišlja i da im se iz bogata i široka sokolskog sustava da ono, što če im olakšati život, dati snagu i zdravlje, kako tela tako i duha. Daljnji rad Sokolstva mora da bude upriličen profesorima srednjih škola, jer kod njih vlada veliko nerazumevanje za telesno vaspitanje omladine; oni vrše odredbe više mehanički i na osnovu zakona, nego li iz uvere-nja da je telesno vaspitanje sastavni deo opšte kulture čoveka, koje temelje treba da da osnovna škola, a dalje da razvija srednja. Njima treba priči, kao što smo prišli i učiteljstvu i dati im ne frazeo-loški, več naučni pojam Sokolstva, a iz opšteg pojma Sokolstva onaj deo, koji se odnosi na srednje škole, a to je fizičko vaspitanje po Tyrševom so-kolskom sistemu. Treba stupiti u vezu sa Jugoslovenskim profesorskim društvom kao što i sa učiteljskim društvom. Sokolska misao u današnje doba, kad joj je data i daje se tolika vrednost, treba da iskoristi ove momente ne za svoje organizatorsko delovanje unutar samog Sokolstva, več van Sokolstva, davši prvenstveno školskoj omladini (budučem narodu) takovo telesno vaspitanje, od koga če ono videti koristi, pa je takovo dete, kad postane gradanin, za sigurno trajan član sokolske organizacije, jer dobive-no dobro u doba mladosti neče ostati zaboravljeno ni od koga je to dobio. Neka nam ne smeta, što se ideja Sokolstva u pitanju organizatorskom na-dopunuje i sa drugim faktorima: učiteljstvom, nastavnicima, profesorima; glavno je ideološki1 davati i ideološki prodirati u narodne mase, a u kasnije doba doči če sve to, što prode kroz ideologiju Sokolstva u organizaciju Sokolstva, bilo brojem bilo stalnom simpatijom za nas, što je potpuno sve-jedno. Glavno je dati srednjim školama iz sokolskog sustava ono, što danas nedostaje u njihovom sveopštem vaspitanju. Danas se u svim pedagoškim knjigama raspravlja pitanje preoptereče-nosti srednjoškolskog deteta. To do-lazi od toga, što se u programu svih škola sve više svrstavaju novi predmeti, a zanemarujc se dečje telo, t. j. zdravlje. Dete je sve više i više privezano po nekoliko sati u domu i školi uz knjigu. To dete sve više i više uma-ra ne samo mozgovno več i telesno, jer nema počinka, a u najboljem slučaju nedostatno. Kraj toga treba imati na umu način hrane, jela, stanovanja, odevanja i slično pa če se doči do zaključka, kako je baš danas Sokolstvu zadatak da profesorski kru-govi dodu do shvačanja, da sve što se radi u školi sa školskim detetom, mora da se prema tome prosudi, kakav to utieaj čini na zdravlje deteta, i da je dužnost škole, da iz nje izlaze ljudi zdravi, jaki, puni volje za rad, za sebe, svoj narod i svoju državu, a ne da u najboljoj dobi, kad treba da budu najjači i najidealniji, postanu starci, koji više ne traže od života ni-šta drugo, osim hleba i plate. Duševna preopterečenost spojena je i sa preop-terečenošču raznih ustanova u školama, kojih do danas u sastavu školske organizacije srednjih škola imamo toliko kao n. pr.: Trczvenosti, Skauti, Ferijalni Savez, Jadranska Straža, Cr-veni krst, dačke literarne družine i t. d. U večini slučajeva ova dačka udru-ženja vrše pribiranje članarine, a čine vrlo slab uticaj u pravcu svoje ideologije. Ako pogledamo dublje u ta udru-ženja, vidimo, da biti trezven, letovati taboriti, upoznavati svoju domovinu, voliti Jadransko more, pomoči bližnjega, manifestovati svoje umne radovc i t. d. — sve to sadrži i ideologija Sokolstva. Treba li bi zamisliti, nije li moguče da se putem sokolske organizacije u školama, ako ne sve, a ono barem neki delovi svrstaju u sokolski rad i tako več zarana počne provadati kon centracija narodnog rada u sokolsku organizaciju, da školski pomladak ne bude preopterečen raznim ustanovama. Isto tako da se obzirom na du-ševnu preopterečenost do podne posveti duhu, posle podne telu. Kao što smo se u pitanju rada i vežbe sokolske dece od 6 do 10 godina sastali sa učiteljstvom kao glavnim faktorom za rad u sokolskim četama, u prosvetarskom radu i radom u školi, tako isto, kad radimo sa sred-njoškolskom omladinom, sretamo se sa nastavnikom teiesnog uzgoja u sred njim zavodima. On je po funkciji, koju vrši, izvršni i vaspitni organ fizi-čkog vaspitanja srednjoškolske omladine. Ako je važno fizičko vaspitanje omladine, onda je važan i faktor, koji to izvršuje, t. j. nastavnik, čiji rad za-visi od dva momenta, a to je njegovo materijalno stanje i auktoritet, od če-ga zavisi i uspeh onoga predmeta, koji on za dobro naroda i države izvr-šava, a to je telesno vaspitanje sred-njoškolaca. Trpi li njegov ugled, je li on materijalno ovisan, iz toga prirod-no proizlazi da trpi na ugledu i predmet, koji on predaje. Ako pak on to provada jer radi po sokolskom sistemu, a to mu je i prema zakonima države dužnost, on treba prema tome da zauzme položaj u sokolskoj organizaciji dostojan njegovog sokolskog rada i sokolska organizacija treba da nastoji, da i njegovo materijalno stanje bude povoljno. U uskoj vezi sa ovim pitanjem jeste i rad profesora — članova sokolske organizacije, kojima bi bila dužnost, da u zajednici sa nastavnicima gimnastike čim više deluj u na učenike, da pristupe sokolskoj organizaciji, da raspačavaju sokolske listo ve, knjige, brošure, i da svakom prilikom na-stoje, da se u srednjoškolskoj omladini razvija duh Sokolstva. S tim u vezi treba da se razmisli, nebi li za budučnost Sokolstva bilo mnogo bolje, da se sokolski rad vrši po zavodima, te da sva deca (naraštaj) budu sokolski naraštaj, kao odelenja izvesnih sokolskih društava. Raspored rada u školi, udaljenost sokolskih dvorana, razne prilike u kojima se nalaze sokolska društva, pomanjkanje pred-njaka-pedagoga, razni uticaji koji danas neprimetno ali sigurno utiču na du* šu školskog deteta, bolje shvačena disciplina, red, mirnoča i još mnogo toga, dovada nas danas do te misli. Neka svaki onaj brat ili sestra, pre nego što se čisto teoretski upusti u pobijanje ovoga, razmisli, nije li danas i su-trašnji dan naše države takav, da on od Sokolstva zahteva ogroman a ne mali i uski broj sokolskih pripadnika. Pogledujmo u prošlost, pa čemo videti, da je mnogo toga u Sokolstvu bilo pogrešeno, izbacujuči fraze, reči i filozofiranja.2 Sokolski život zakonom o SKJ potpuno je realan. Ako u radu po-strada forma organizacije nije bitno, glavno je da prode narod kroz so* kolsku kulturu, kroz sokolski dobro* misleče vaspitne faktore; a bez sum* nje su to naši učitelji, profesori, koji uz opšte znanje, duh prosvetne poli* tike, koja se danas vodi kao državna politika, dobiju na raznim točajevima sokolske organizacije duh sokolski, postače ne samo prosvetno-vaspitni več i sokolsko-vaspitni faktori. Inici-jativa, odluka, opšte vodstvo Sokolstva treba da ostane u rukama onih sokolskih prednjaka i radnika, kojima je Sokolstvo postalo sastavni deo njihova života več davno i davno ranije; a ono, što nam može da poremeti naše redove, to je vodstvo Sokolstva u rukama nesokola, a ne učestvovanje u sokolskom radu učiteljstva ili profesora. Da zaključim: Ako je tačna tvrd* nja tolikih i tolikih sokolskih prvaka, da se kroz fizičko vaspitanje po so* 2 Ovde bi trebalo govoriti konkretno. — Uredništvo. I kolskom sistemu rešava i moralno du* ševno vaspitanje te jugoslovenska na* cionalna svest i pojam gradanina Ju* goslavije, onda treba da pristupimo dublje i svestranije rešenju pitanja: fizičkog vaspitanja srednjciškolske omladine, bolje rečeno našega deteta od 10 do 18 godina, kako u školi tako i van škole. Rešimo li to pitanje: donošenjem zakona o fizičkom vaspitanju naroda, igrališta, dvorana, visoke škole za te* lesno vaspitanje i svega što je time u vezi, mi smo učinili više, svestranije i bolje za Sokolstvo, nego da rešavamo sokolsko pitanje dece i naraštaja u Sokolu. Napokon razmisliti, što bi trebalo učiniti, a da danas preko 140.000 po-mlatka — naraštaja, koji stoji van so* kolske organizacije privedemo u od* goj Sokolstva u doba mladosti, u orga* nizaciju Sokolstva u doba mužev* nosti. Ne bojmo se upliva i drugih, ako je stvarnost narodnog i državnog je* dinstva i ideja državne politike i ako na čelu Sokolstva stoji Nj. Vis. Pre* stolonaslednik. Država, državni fakto* ri nisu van nas, oni su sastavni deo onih ličnosti, s kojima moramo raditi, jer sve to što se zbiva, posledice su onoga stanja, koje je nastalo zakonom 0 Sokolu kraljevine Jugoslavije, a za koje je glasala večina sokolskih pret* stavnika. Danas je glavno, čim šire i dublje primeniti sokolsku ideju na na* rod; jedno od prvih zadača jeste pri* mena ideje Sokolstva u srednjim ško* lama, jer današnji pripadnici srednjih škola butluči su vode duhovnog narod* nog života. Svi treba da produ školu sokolskog vaspitanja. Kroz Sokolstvo to nije moguče, več kroz srednje škole. To treba da piovedu nasitavnici gimnastike i profesori Sokoli u zajed* nici sa upravama Sokola i škole. Nije važno, hoče li malo postra-dati organizatorska sloboda Sokolstva, glavno je da ideološki udemo u krv i život omladine. Ko danas bude sejao sokolsko seme ne samo u redove So* kolstva več i van njega, taj če kasnije 1 žeti. Ne čekajmo vreme, ds| ceo na* rod bude odgojen u duhu Sokolstva kroz sokolsku organizaciju, jer uzalud trud! 60 i nekoliko godina života upu* čuje nas na nove puteve! Napomena uredništva: Sva su ta pitanja obradena u »Putevima i cilje* vima«, a sasvim u skladu za osnovnim principima, iz kojih raste i na kojima stoji sokolska ideja. Treba samo pra* vog t smišljenog sokolskog rada svuda i od svakoga pa če onda biti tako, ka« ko je Tyrš kazao več na početku, da treba da čitav narod dode u naš krug. Bitnost ideje ne smemo žrtvovati u nijednom slučaju, jer to nije ni od po* trebe. Nego samo rad u smislu ideje i provadan u duhu organizacije imače siguran i trajan uspeh. Postoji u istini život van nas, ali taj život nije so* kolski. Svim bratskim župama 1 društvima Pozivamo sve bratske župe i dru* štva, da saraduju kod priredaba anti* tuberkuloznih dana, koje prireduje antituberkulozna liga. Savez SKJ t General Sievan S. Hadžič Dne 23. aprila preminuo je nakon dužeg bolovanja u Beogradu ministar vojske i mornarice na raspoloženju, počasni adutant Nj. Vel. Kralja, ar-mijski general Stevan S. Hadžič. Vest o smrti ovog prokušanog borca ratnika i jednog od najodlični-jih j najpopularnijih oficira naše vojske izazvala je u čitavoj našoj zemlji iskrc-nu i duboku žalost, koja je naročito bolno odjeknula u redovima jugoslo-venskog Sokolstva, čiji je pokret pokojnik oduvek pratio sa tako dubokim shvačanjem, uvek ga oduševljeno pomaga« i veselio se njegovom napretku i na čijoj je reorganizaciji svojedobno i sam aktivno saradivao. General Stevan Hadžič rodio se 19. februara 1868. god. u Beogradu, gde je i svršio višu gimnaziju te stupio u vojnu akademiju. Po svršenoj akademiji god. 1889. proizveden je za arti-ljerijskog potporučnika. Uoči balkan-skog rata unapreden je za generalštab-nog pukovnika. General je postao krajem svetskog rata, 18. oktobra 1918. god., a 21. aktobra 1923. dobio je čin armijekog generala. Ш m Pored akademije u Beogradu, general Hadžič svršio jc i rusku gcneral-štabnu akademiju u Petrogradu. Neko vreme bio je i nastavnik podoficirske škole, a od 1896. do 1897. bio je vršioc dužnosti načelnika štaba drinske divizije, zatim ordonans-oficir Nj. e ■ Kralja, šef saobračajnog otseka M-’J* ralnog štaba, načelnik štaba konjič divizije i načelnik štaba dunavske vizije. Od god. 1902. do 004. komandant 6. pešadijskog puka, . dinu kasnije šef obaveštajnog odelnja generalnog štaba i komandant 18. pe-šadijskog puka. God. 1906. postao je šef generalštabnog odelenja u Mini-starstvu vojske, koju dužnost je vršio do 1910. god. Sledeče godine bio je imenovan za voj nog atašeja u Petrogradu. U balkanskom ratu pokojni general Hadžič bio je komandant drinske divizije prvog poziva, a u svetskom ratu najpre komandant šumadijske divizije, kasnije do god. 1916. načelnik štaba prve armije. Iza toga bio je komandant dobrovoljačke divizije u Rusiji koja je svojim junačkim borbama na Dobrudži proslavila sebe i svoga komandanta, a od marta 1917. do 19i9. god. vojni ataše u Rumuniji. Posle uje-dinjenja vidimo ga kao ministra vojske i mornarice u mnogim vladama. Pokojni general Hadžič priznat je i kao odličan vojni učitelj i pisac. Više godina bio je nastavnik vojne akademije. U »Ratniku« objavio je mno-gobrojne članke i rasprave, a pored toga 1909. god. izdao je knjigu »Taktika u istorijskim primerima. Za svoje neprocenjive zasluge uči-njene svojoj otadžbini, pokojni general Hadžič odlikovan je svim našim odličjima i spomenicama, a pored toga posedovao je naj viša odličja ruska, francuska, engleska, čehoslovačka, poljska, rumunska, grčka, italijanska i drugih država. Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica lično su u domu pokojnika izrazili Svoje saučešče njegovo j porodici. U sjajnom sprovodu, koji je obav-fjen 24. aprila, a kojem su učestvovali svi najviši pretstavnici državne vlasti. pretstavnici stranih država, mnogo-brojni odličnici, Sokoli beogradskih društava te ostala društva i korporacije, Savez Sokola kraljevine Jugoslavije pretstavljali su članovi izvršnog odbora sa I. zamenikom starešine bratom Ganglom na čelu. U ime Sokolstva oprostio se je sa pokojnikom brat Gangl sledečim govorom: U ime Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije prilazim k lesu g. ministra generala Stevana Hadžiča sa svim poštovanjem i onim pijetetom, koje u našim srcima rada nenadana smrt tako odiičnog oficira, tako ver-nog službenika vrhovnog komandanta naše slavne vojske, Nj. Vel. Kralja, tako oduševljenog patriote i nacionaliste i tako uverenog i iskre-nog prijatelja i zagovornika našega Sokolstva. Također i nad njegovom glavom prohujila je olujina strašnog rata sa svom svojom žestinom i šilom, a njegove Izvanredne vojničke vrline i sposobnosti te žilavost njegovog junačkog značaja podavale su mu i ojačavale njegovu pobedničku sna-gu, jer ga je preko svih napora i teškoča vodilo duboko uverenje, da mač srpskog vojnika mora pobediti sve neprijatelje, osloboditi otadžbi-nu i proširiti ju tako, da u njoj, u jednom zajedničkom domu, budu združeni i ujedinjeni u bratskoj lju-bavi svi Jugosloveni. Kada je bio tako preobličen zemljovid naše zemlje i kada su na jugu i severu, na zapadu i istoku zableštila kopija naših ratnih zastava, odmah su uz njih zalepršali i naši sokolski bar jaci, o koje je ta-koder u mahnitom urlanju besno udarao burni vihor svefskoga rata, da se tako odmah po rodenju Jugoslavije poklone njenoj veličini i slavi i da se stave u službu svoje ljubljene otadžbine! Izvršili smo svoju otažbeničku dužnost. Ta krasna i velika naša zemlja več davno pre živela je u našim ose-čajima i težnjama. Svako sokolsko srce brižno i ljubomorno čuvalo je njen svetli lik u punom opsegu i pred njim su treperili žarki plame-novi sokolske vernosti i ljubavi. Sve je to bilo velikome pokojniku dobro poznato i stoga je i ce-nio naše delo, koje smo u miru razvijali i razvijamo ga u svim pravci-ma, u gorljivoj želji i težnji, da sve SOKO NA JADRANU. Glasnik Sokolskih župa Split, Šibenik-^adar i Sušak-Rijeka. 4. broj za mesec april donosi sledeči sadržaj: Dušan M. «ogunovič (Zagreb): Očistimo duše — Sokolstva radi! — Pero Orlič (Aleksandrovo): 20godišnjica Sokolskog društva Aleksandrovo. — Miroslav Dobrin (Zagreb): Laka atletika. — S. V: O hannonijskom razvoju tijela i harmoniji pokreta. — Sletski vijesnik. ~~ Vijcsti iz župe Sušak-Rijeka. _— jesti iz župe Šibcnik-Zadar. — če-"oslovačko Sokolstvo. — Štampa. SOKOLIĆ. - List za naraštaj Sokola kraljevine Jugoslavije. Broj 4. za mesec april. bogatstvo našega naroda i naše zemlje dignemo do neslučene veličine i vrednosti, da če mu se diviti i uvažavati ga čitav kulturni svet. Pri njemu, koji je sa državnič-kom uvidavnošču uspešno sudelovao na reorganizaciji našega Sokolstva na temelju zakona, našli smo uvek puno shvatanje sokolskih zadataka i dužnosti. Veselio se je našemu na-pretku i razvoju i ništa više nije že-leo, nego da bi se u sokolski tabor sabrao sav naš narod. Neumoljiva sudbina nije dopustila, da bi bio deonik te konačne pobede sokolske misli u našoj otadžbini, do koje če neminovno doči. Zato pak ne prilazim zemnim ostancima g. ministra generala Stevana Hadžiča samo sa poštovanjem i pijetetom, nego mu iz duboke bla-godarnosti kličem oproštajni zadnji sokolski pozdrav: Zdravo! A ti, zastavo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, pokloni se njegovo j seni! Sok©-načelnik Chicaga Bral Antonin Čermdk, rodom čehoslovak, novoizabrani načelnik Chicaga Sokolski veterani Braf JUDr. 'fr. Vama, sudski savelnik u miru iz Nov« Pace, sla« 91 godinu, jedan od nejsfarijift čehoslovačkiti Sokola Sadržaj: Priča. — Prvi pozdrav pred vrstom. — Sokolski naraštaj i letovanje. — Američani. — Megdan Raška Radova i Meda Puletiča. — Put lcroz Sokolstvo. — Ropot. — Linorez. — Nece jedinca. — Sto mu prije ne reče. — Naši pesnici. — Glasnik. — List je opremljen sa nekoliko vrlo uspelih slika. Dobrovoljački Glasnik, organ Saveza ratnih dobrovoljaca kraljevine Jugoslavije. Broj 4. i 5. za mesec april-maj. Beograd. Glasnik Društva Prosvete. Broj 1. i 2. za mesec fcbruar-april. Sarajevo. Novi Život, list za bezalkoholnu kulturu. Broj 4. za mesec april. Zagreb. im i Župa Heograd ČEHOSLOVAĆKI OTSEK SOKOLA »MATICE«. Akademija. U spomen neumrlog Tyrša pri* redena je 28. marta o. g. ova akademija u čehoslovačkom domu. Prisutna je bila cela čehoslovačka kolonija na čelu sa svojim poslanikom br. dr. Fliede* rom, i mnogobrojno članstvo beograd* skih sokolskih društava. Sala i gale* rije pune. Za vreme treče tačke pro* grama došli su forača V. Stepanek, podetarosta ČOS i H. Krejči, prosve* tar ČOS, koji su stigli u Beograd kao delegati ČOS na godišnju skupštinu Saveza SKJ. Velika je šteta što je isto vremeno održavana predkonferencija delegata za sutrašnju glavnu skupšti* nu Saveza SKJ pa stoga brača iz unutrašnjosti nisu mogla prisustvovati ovoj lepoj i dobroj akademiji. Akademiju je otvorio br. O. No* votny, pozdravivši prisutne, a zatim je pretstavio br. Jana Vika, študenta štipendistu, koji je u jednom smišlje* nom i zbiljenom predavanju izneo značaj dr. M. Tyrša za Sokolstvo. Nakon predavanja prešlo se na vežbe. 1. Muška deca vežbala su »Za» natlije« od K. Eliaša. Ova simpatična tačka, popračena i pevanjem od samih izvadača neobično se svidela gledao* cima mada u gimnastičkom pogledu nije tako bezprekorno 'izvedena. 2. Ženska deca: Dečje igre od Očenašeka, muzika: Matjajovec. Deca su izvela tačku dobro, no ima Ocena* šek i jačih stvari za decu, a specijalno za akademije. 3. Muški naraštaj izveo je skupine na konju sa ručama dobro, no sami sastavi mogli su biti u lepšoj kompo* ziciji. 4. Starija brača: Skokovi preko jarca. S obzirom na izvadače ne mogu se staviti veliki zahtevi; ali u svakom slučaju treba pohvaliti volju i disci* plinu vežbača. 5. Članice: Šatečkovi rej. Muzika: češki narodni motivi. Sestre, u divnim češkim narodnim odelima, izvele su ovaj lepi ritmički sastav veoma dobro. Sama vežba zahteva dobru uvežbanost i stanoviti napor; sestre su odgovorile ovom zahtevu u punoj meri i dobile zaslužen aplauz. 6. Članovi: Vežbe na razboju. Ho* mogeno odelenje brače neobično se svidelo. Vidi se da su brača ispravno shvatila, kakav treba 'da bude nastup na akademiji. Vežbani su lakši sastavi, brača se nisu upuštala u izvodenja onih vežbi, koja premašuju njihovu snagu i izvežbanost, pa su stoga svi i uspeli da svaku vežbu izvedu lako, tačno, bez i najmanje greške. Ovakav način vežbanja naobično je koristan u svakom pogledu, a naročito po ugled same priredbe. 7. Ženski naraštaj: »Novi pravci« od Jemelkove. Sastav koji je več vež* ban na prošloj akademiji »Matice« i ovoga puta se neobično svideo. No čini sc kao da je prvi put bolje — ili tačnije — savesnije vežban. 8. Članice: »Naše primorje« od Vojnovičeve; muzika: naši primorski motivi. Sastav posvečen starešini dru* štva bratu admiralu Priči. I ovaj sa* stav več smo videli na jednoj od ra* ni j ih akademija »Matice«. Izveden je veoma dobro; dopao se naročito radi mornarskog odela (jedna polovica bila je obučena u muška, a druga u ženska). Posle završenog programa nastala je igranka, koja je trajala do duboko u noč. Za dobro raspoloženje pobri* nula su sc brača i sestre domačini, što im je u punoj meri i uspelo. SOKOLSKO DRUŠTVO INDIJA. Sokolsko društvo Indija priredilo je dana 15. marta o. g. svečanu sokol-sku akademiju. Akademija je održana u sokolskoj dvorani. Taj dan očekivan je medu Sokolima sa naročito rados-nim raspoloženjem, jer su tom prili-kom imali biti proglašeni 35 brače i sestara stalnim članovima i podeljene im sokolske značke i legitimacije. To su bili prvi članovi ovoga društva, koji su proglašeni stalnim članovima, i zato je to bio dogadaj od naročite važnosti. Prema tome je i sama akademija imala svoje posebno značenje, pa je i program bio naročito izabran. Rado-sno raspoloženje Sokola prešlo je i na gradanstvo, koje je manifestovalo u velikoj poseti. Svojim lepo izvedenim vežbama, Sokoli su potpuno opravda-li sva očekivanja, koja su u njih pola-gana. Naročito je bio svečan momenat predaje znački i legitimacija. Uz zvu-kove sokolskog marša, pristupalc su na podium pojedine vežbačke grupe: deca, naraštaj i članovi(ce) vežbači, de su sc svrstali u polukrug. U sredini je bio starešina brat Vojnovič i sekretar brat Radišič. U svojoj pozdrav-noj reči brat starešina se na prvom »TAVA mestu seča i pozdravlja Nj. Vel. našeg uzvišenog Kralja Aleksandra I., zaštit-nika našeg Sokolstva. Pozdravlja starešinu našeg Saveza Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Kliče im sokolski »Zdravo«. Ovaj uskHk prihvačaju svi Sokoli i gosti i tri put »Zdravo« orilo se dvoranom. U daljnem svomc govoru pozdravio je Sokole slavljenike i istakao svečanost momenta. Naglašu-je, da je značka samo vanjsko obeležje Sokolstva, a nosioce te značke treba da krase i unutrašnje osobine, koje se zahtevaju od jednog Sokola. Tek te unutrašnje osobine, koje se sastoje u lepom sokolskom bratstvu, plemenitosti duše, dobroti srca, čistosti misli, ljubavi prema otadžbini i disciplini u društvu, čine pojedin-ca pravim Sokolom. Poziva ih, da budu pravi apostoli sokolske ideje i da ju šire i stoje na njezinu braniku svagda i na svakom mestu. Svečanost časa ogledala se na svi-ma licima. Sokoli pojedinačno prilaze bratu starešini. On «im predaje znač-ku i legitimaciji! i čestita. Rukuju se i pozdravljaju. Tako sa svima. Posle predaje znački pristupilo se izvedbi ostalog dela programa. Izvedene su: proste vežbe, vežbe dugim motkama, sa zastavicama i obručima, vežbe sa lutkama, sa palicama i dve dcvetke. Sve su vežbe odlično izvedene i učinile su vanredan utisak na sve prisutne. Zasluga za takav rad i uspeh pripada najviše neumornim članovima našega Sokola: načelniku bratu Čer-njavskom, načelnici sestri Nadi Petro-vičevoj, prednjacima: sestri Mileni Jovanovičevoj i bratu Amštatu, kao i svima svesnim i disciplinovanim v^ž* bačima i vežbačicama našega Sokola. Posle programa nastala je igranka. U 2 sta završena je ova u svakom pogledu vanredna uspela sokolska akademija. Župa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI. Članstvu sta predavala ob priliki lOletnice smrti prvega staroste jugo-slovenskega Sokolstva br. Oražna načelnik dramskega odseka brat Adamič in načelnik br. Klun. —- 19. marca je dramski odsek gostoval v Hrastniku z Lipahovo komedijo »Glavni dobitek«. Na našem odru pa je gostovalo pevsko društvo »Loški glas« dne 22. marca z Dimežem. Glasbeno društvo v Zagorju pa je priredilo 15. marca produkcijo gojencev glasbene šole in mladinskega zbora. Vse prireditve so bile razmeroma dobro obiskane. Na cvetno soboto je dramski odsek uprizoril »Rokovnjače« s sodelovanjem pomnoženega orkestra Glasbenega društva v splošno zadovoljnost številne publike. Razveseljivo je, da je pri predstavi sodelovalo nad 50 bratov in sester, ki so poleg redne telovadbe po-sečali še številne vaje za uprizoritev. V nedeljo se je igra ponovila pri ljudskih cenah. Predstava je bila številno obiskana in je dokaz, da je prosvetni odsek zavzel pravilno stališče, ko je sklenil, da vsako narodno igro ponovi pri malenkostnih cenah. Obrtniškim vajencem, ki obiskujejo obrtno-nada-ljevalno šolo, pa so se izdale vstopnice po polovični ceni. V bodoče bodo vstopnine prosti, da se mlademu obrtnemu naraščaju nudi čim več izobrazbe, predvsem narodnostne-sokolske. Prosvetni odsek bo poskrbel nadalje za stalna predavanja članstvu in drugim, naraščaju in deci. V ta namen si je nabavil dober* »Epi-diaskop« za 5000 Din. Ta izdatek bo kril s polovičnim prispevkom čistega donosa vseh prireditev odseka. Prosvetni odsek bo prirejal vsak teden po en pravljični in poučni dan za deco. Pripovedovale so bodo pravljice in s pomočjo »Epi-diaskopa« kazale obenem slike. Vsakokrat bo tudi nekaj poučnega, tako različna potovanja, spoznavanje krajev in običajev različnih narodov, spoznavanje naše domovine, seznanja- lo se jih bo z velikimi sokolskimi delavci in njihovimi deli. Splošna predavanja za članstvo in druge se bodo vršila takoj, ko prispe aparat iz Nemčije, kjer nam ga je naročil br. Kramar iz Celja. Otvoritveno predavanje bo imel profesor Brodar iz Celja o svojih izkopaninah na Olševi. Prosvetni odsek namerava tekom šolskih počitnic urediti in izpopolniti sokolsko knjižnico in osnovati sokolsko čitalnico, katero zelo pogrešamo. treba jednog iskusnijeg prednjaka sa prednjačkim ispitom, koji Je sposoban da vodi novo osnovano društvo. Namještenje je osigurano, a dolaze u obzir samo električar!. Zarada, kao I uvjeti za život vrlo po voljni. Reflektanti neka se obrate pismeno na potpisano društvo čim prije, a naj-dalje do konca maja o. g. V ta namen bo izdal v kratkem tozadevno okrožnico vsemu članstvu. V aprilu se bo slovesno proslavil »Materinski dan«. Na sporedu je govor, deklamacije, mladinsko zborovo petje, solo-točke in eno dejanje Me-škove igre »Mati«. Župa Cetinje SEDNICA ZBORA DRUŠTVENIH NAČELNIKA. U nedeliju 15. marta održana je na Cetinju sednica zbora društvenih na* čelnika župe. U 10 sati načelnik župe . br. Ki ista Ligutič otvara sednicu i kon* statuje da je zastupano 1U društava i 5 članova tehn. odbora. Tri društva su opravdala izostsnak, a nisu zastupa* na niti opravdana društva: Risan, UU cinj, Bar i Kolašin. Kako je na taj na* čin sednica punovažna za donošenje zaključaka pozdravlja prisutne poziva* juči ih na intenzivan rad i predlaže da se prede na dnevni red. Br. načelnik župe čita izveštaj o tehničkom radu župe tokom prošle go* dine, koji je podnet glavnoj godiš-njoj skupštini župe. Ovaj se prima i odobrava. Zatim se prelazi rešavanju tehničkog programa župe tokom idu* če godine. Na skupštini župe priliva* ceni su predloži sa strane načelništva s tim, da o njima detaljno raspravi zbor društvenih načelnika, koji če u okviru ovih dati definitivan predlog na upravu. 1. Župski prednja čki te* čaij. Ovaj sc ima održati na Cetinju u septembru 1931. god. Na tečaj je svako društvo obavezno poslati dva člana (ili članice) s tim, da trošak oko jednog snosi svako pojedino društvo, a za jednog če trošak da snosi župa. Društva, koja nemaju društvenih prednjaka, a imaju pripravnike sa do* kazanom 2*godišnjom praksom, imaju pravo da učestvuju tečaju. Ovi če se imenovati društvenim prednjacima, a na idučem tečaju župe mogu polagati župski ispit, a da pri tom nisu oba* vezni da budu za celo vreme tečaja na Cetinju. Za društva, koja ni tako* vih prednjaka nemaju, pobrinuti če se župa da u njihovom mestu pošalje župske učitelje, koji če da održe taj tečaj. Ako župa ne bude imala dovolj* no učitelja za takove točajeve, onda če pojedine pripravnike poslati u obližnja društva na njihov tečaj. Sva* ki svršeni župski ili društveni prednjak tokom ove godine obavezan je da naj« manje dve godine vrši tu dužnost u svome društvu ili na teritoriju župe. Radi toga se društva imaju pobrinuti, da na tečaj pošalju samo one članove, koji če moči da se prime tih obaveza, a bez štete po njih. 2. Društveni prednjački t e č a j e v i. Ovi se tokom ove godi* ne moraju održavati u svakom dru* štvu, izuzev ona društva, za koja se može dokazati da nemaju za to do* voljno spremnih sila. LJ takovom slu* čaju župa če po mogučnosti da prisko* či u pomoč na način, koji je gore na* veden. Ovi tečajevi moraju sc održa* vati tek po svršenom župskom pred* njačkom tečaju. 3. S u d e 1 o vanje župe sl e tu Sokola na Jadranu u Splitu. Pošto je na skupštini župe rešeno, da pojedina društva imaju neobavezno da sudeluju tom slctu, načelnik župe poziva prisutne, da se izjasne i dadu potrebitc podatke za taj nastup. Pri* javljuju se društva: Cetinje, E. Novi, Bijela, Jošice*Gjuriči, Kotor, Lastva, Budva, Podgorica i Nikšie. Ukupni broj vežbača bi bio (ne difinitivno); članova 104, članica 23, inuskog nara* štaja 97 i ženskog naraštaja 38. Nate* cati če se u župskim vrstama i to: mu* ško i žensko članstvo te muški i žen* ski naraštaj svaka kategorija sa po 2 vrste. Natecatelje če dati društva: Ce* tinje, Kotor i Herceg*Novi. Glaspm odluke skupštine, zamoliče se splitsku župu da našoj javnoj vežbi sudeluje kao gost, da bi našu proslavu uveli* čala. 4. Ž u p s k a j a v n a v e ž b a na Cetinju. Buduči da župa us le d omašnog programa i finansijskog pre* opterećenja pojedinih članova za raz* ne sokolske priredbe, ne može da da* de slet, to če sc na Cetinju održati župska javna vežba. Dan se odreduje sa 12. jula 1931. god. Toj vežbi je sva* ko društvo obavezno poslati največi broj vežbača, bez obzira da li su isti sudelovali sletu u Splitu. Vežbati če se sa svim 'kategorijama, starijom bra* čom i seoskim četama. Vežbe su iste kao za slet u Splitu. Tom prilikam na* tecačc se samo seoske čete i to: u ba* canju kamena s ramena, s mesta, sa zaletom i u skoku, u dalj s mesta i sa zaletom. Na taj način održaec se tra* dicijonalni običaj da se na Cetinju to* ga dana seoski momci nateču u viteš* kim igrama,a u okviru stroge sokol* ske discipline. Navečer toga dana dati če se akademija, na kojoj bi svako društvo po mogučnosti moralo da su* deluje sa po jednom tačkom. 5. Župska n a t e c a n j a. Prema odluci načelništva Saveza SKJ mo* raju se ova svakako tokom godine održati. Buduči da pojedina društva imaju da savladaju i onako veliko gradivo za slet i javnu vežbu, to se odlučuje, da se natecanja održe tek posle ovih priredaba, a do roka odre* Jenog od Saveza. Ista ec se održati u Tivtu i u Podgorici. Tom prilikom če ova društva prirediti javnu vežbu uz pripomoe natecatelja, Okolna dru« štva po odluci tehničkog odbora na-tecače se u tim mestima sa svojim odele n jima. 6. Spravljanje za slet u Pragu 1932. god. 'O tome če se detaljno povesti računa po svršenom sletu i javnoj vežbi. Nadalje se nakon raznih predloga odlučuje: da se iduča sednica društven nih načelnika održi na Cetinju 11. ju« la 1931. god. (dan pre javne vežbe) u 6 sati navečer. Okružja zasada župa neče da stvara, več če se o tome ras« praviti na sodnici tehn. odbora župc i dati definitivan predlog za organiza« ciju ovih. Društvima se preporučuje, da odmah počnu sa uvadanjem, odno« sno pripremama oko reorganizacije sokolske u vojničku komandu. Dele« gat SK.J na skupštini župc izjavio je, da če načelništvo Saveza SKJ skoro to da uvede kao obligatno u svima dru« štvima. Br. načelnik nadalje refcriše o predlogu datog sa strane skupštine župe na Savez SSKJ u pogledu hiranja novog načelništva. Predloženo je: na« čelnik Kosta Ligutič, Cetinje; I. zam. Filip Martinovič. Cetinje; II. zam. Pav« le Grubač, Nikšič; 1Г1. zam. Marko Jurič, Hercegnovi; načelnica Milka Vi« dovič, Hercegnovi; I. zam. Milka Kem« perle, Nikšič; II. zam. Draga Žluva, Cetinje. Zbor odobrava gornji predlog bez primetbe. Zatim načelnik br. Ligutič predočuje zboru omašni program, koji je župa sebi postavila za ovu godinu. Poziva braču da složno i svim silama pregnu na delo, kojc se mora pro« vesti i zahvaljuje svima na saradnji. Pošto je iscrpljen dnevni red, br. načelnik zaključuje sednicu u 1 sat po« sleoodne. SOKOLSKO DRUŠTVO PRCANJ. Jedan pohvalan primer sokolskog shvatanja. Dne 1. januara o. g. osnovano je u Prčanju {Boka Kotorska) Sokolsko društvo, koje je potvrdeno od nadlež« ne župe i sa lepim izgledima na uspeh otpočelo svoj rad. Iznoseči ovo namera nam je istak« nuti zasluge i žrtve mesnog prosvetno« kulturnog društVa »Lisinski« ’ oko stvaranja i opstanka Sokola u Prčanju. Društvo »Lisinski« osnovano je odmah posle oslobođenja te je svojim uspešnim prosvetno«kulturnim radom okupljalo omladinu i vaspitalo je u ju« goslovenskom duhu, te se i u najtežim momentima minule politicke borbe održalo na višini svoga zadatka. Sve« sno, da je Soko organizacija koja okuplja sve narodne snage i stavi j a ih u službu opšteg napretka otadžbine, to je davno pripremalo teren za osni« vanje Sokola. Posle njegovog osniva« nja društvo »Lisinski« stavilo je od« mah Sokolu na raspoloženje svoje pro« štorije i ceo inventar, t. j. biblioteku, tamburaške instrumente i sav name« štaj. Društvene sekcije tamburaška i diletantska odmah su se formirale kao sokolske, a čim se završe neke formah nosti društvo če potpuno likvidirati u korist novo osnovanog Sokola. Društvo »Lisinski«, prinoseči sebe kao žrtvu na osveštani sokolski oltar, daje nam divan primer samoodrica« nja, koji zaslužuje da se naročito istakne. — I. Z. Žup« Karlovac KONSTITUIRANJE ŽUPSKOG PROSVETNOG ODBORA. Župski prosvetni odbor konstitu-irao se na svojoj prvoj sednici kako sledi: pretsednik prof. br. Josip Nikšič, zamenik pretsednika prof. br. Josip Močan, tajnik, sestra prof. Zora Trkulja-Vojnovič, knjižničar br. Božidar Dočkal, dir. tvorn., novinar i iz-vestilac za sokolsku štampu, br. Stanko Tonšič, študent, članovi odbora brača: Brujič Milan, učit., Cindrič Ju-raj, učit. (Duga Resa), Ribar Milan, učit., Salinger Aleksandar, učit. (Vukova Gorica), Šotarič Milan, prof. i Blaškovič Branko, učit. Na istoj je sednici zaključeno da se za 19. o. m. sazovc konferencija prosvetara svih društava i četa, gde če im se dati smernice za buduči rad i odrediti vreme i trajanje župske prosvetne škole. NOVOOSNOVANA DRUŠTVA. Osnovana su društva u Jastrebar-skom i Primišlju. Oba društva agilno rade i imaju mnogo izgleda na uspeh. Konačno su sredene prilike i u Ogulinu, te je društvo na skupštini, koja je održana 11. «o. m., reorganizirano. Pristupom prednjaka bivšeg Hrv. Sokola nestalo je največe zapreke so-kolskom radu u Ogulinu, pa ima nade da če Ogulin postati jaki sokolski cen-tar za okolicu. LAKOATLETSKI PREDNJACKI TEČAJ. Da se u društvima i četama pobudi veče zanimanje za discipline lake atletike i omoguči svladavanje ovogo-di.šnjeg programa za utakmice, održa-la je ova župa preko Urkrsa 4 dnevni lakoatletski tečaj. Tečaj je trajao od 7. do 10. aprila. Poscčivalo ga je 14 brače i 2 sestre. Tečaj je vodio i na njemu predavao brat Stanko Tončič. Glavna se je pažnja posvetila disciplinama koje su odredene za ovogodiš-nje utakmice, za sve kategorije, a uvežbavale su se i proste vežbe za slet u Splitu. Župski lakoatletski prednjačili tečaj Mada je ovogodišnji savezni »minimalni« program za društva i čete ove župe koja su večim delom novo-osnovana i previše maksimalan i mada je tečaj bio vrlo naporan, jer su predavanja trajala od 8 sati u jutro do 12, i od 2 do 6 popodne, ipak je tečaj završio vrlo lepim uspehom, i polaz-nici vratili su se svojim društvima sa još večom voljom za rad. — st. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO ZG. ŠIŠKA. Končno se je posrečilo premagati razne ovire in tako priredita tehnični in prosvetni odsek v nedeljo 3. maja prvo društveno akademijo, za katero se vrše vaje vsak dan. V okviru prosvetnega odseka se je osnoval lutkovni oder, ki ga vodi podnačelnik br. Plenička. Lutkovni odsek si je zgradil lasten oder ter je že naročil nekaj lutk, dočim se bodo obleka in kulise napravile doma. Mladini je priredil že dve predstavi s pomočjo Češke Obec in Ljubljanskega Sokola, katerima moramo na tem mestu izreči bratsko zahvalo zlasti br. Skružnemu star. in br. Kovaču! Do jeseni pa se bomo že osamosvojili ter mogli nuditi naši mladini primerno razvedrilo, — z veseljem pa bomo vselej tudi pozdravili vsako gostovanje bratskih lutkovnih odsekov iz Ljubljane. Vedno bolj pa se opaža pomanjkanje primerne dvorane, ker šolska soba niti izdaleka ni dovolj velika za telovadbo, a za prireditve moramo uporabljati dvoranico Nar. prosv. društva Vodnik, ki nam gre res bratsko na roko — toda je ista pretesna. Ne vemo zakaj se občina ne more odločiti še za dozidavo telovadnice h tako moderni šoli, ko bi itak ne stala toliko, a je nujno potrebna i šoli i Sokolu. Čim nastopi ugodno vreme pričnemo s telovadbo na letnem telovadišču, kar bo vsekakor omogočilo uspešnejše vežbanje. Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO MEDVODE. Naše Sokolsko društvo se krasno razvija, število članov stalno raste. Telovadbe pa preko zime, žal, nismo mogli gojiti, ker nismo imeli primer« nega društvenega lokala, ki ga tako neobhodno potrebujemo. Da se temu vsaj za silo odpomore, je društvena uprava kupila večje zemljišče. Tako smo po zaslugi starejših bratov prišli vsaj do lastnega letnega telovadišča. Zemljišče je tik ob Sori, zato se bo poleg telovadbe in lahke atletike go« jUo lahko tudi plavanje. Ker jc blizu nove državne ceste, je zemljišče prav primerno tudi kot stavbišče za bodoči Sokolski dom, na katerega pa vsled pomanjkanja sredstev v doglednem času še ne moremo misliti. Pač pa bo treba čimprej postaviti vsaj zasilno lopo, da bi se moglo društveno življe« nje tudi ob deževju in v zimskem času neovirano in nepretrgoma razvi« jati in razmahniti. Društvo je priredilo 29. marca t. 1. v proslavo šestdesetletnice pisatelja Fr. Finžgarja pod spretnim vodstvom br. Vrtačnika v Prosvetnem domu v Preski igro »Razvalina življenja«. Vi« deli smo, kako izvrstne igralce imamo v našem društvu. Treba jim bo dati večkrat prilike, da se izkažejo, društvu pa obenem pomorejo. Tudi v svrho prosvetnega dela nujno potrebujemo lasten, vsaj zasilen krov. Temu bliž« njemu cilju mora sedaj služiti vse naše stremljenje, sicer društvo ne more vršiti svoje naloge, ne more napredo« vati, za kar so sicer vsi pogoji dani. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO PTUJ. Na cvetno nedeljo se je vršil po maši sestanek v dorriovski šoli v svrho ustanovitve sokolske čete. Sestanek je vodil domačin«trgovec br. Murkovič. Sestanka so se udeležili tudi zastop« niki Sokolskega društva iz Ptuja, in si« cer podstarosta br. Komac, prosvetar br. Scstan, namestnik br. Skaza in le« karnar br. Orožen. Navzočim sta br. Šcstan in Skaza v kratkih potezah očrtala zgodovinski postanek in po« men Sokola, sokolska načela, pred« vsem pa potrebo ustanavljanja sokol« skih čet na deželi. H koncu sta spre« govorila tudi še br. Orožen in domači šolski upravitelj Rusjan ter dala po« sebno par praktičnih navodil, kako pričeti z delom. Uspeli sestanek je zaključil zopet br. Murkovič. Upamo, da bo ta sesta« nek skoraj pokazal sadove in da ne bo dolgo, ko bo zrastla v Domovi no« va in krepka sokolska edinica. SOKOLSKO DRUŠTVO KONJICE. Sokolsko društvo Konjice si je ustanovilo svoje lastno lutkovno gledališče, ki je drugo v Sokolski župi Maribor. Lutke so pripravile štiri tečaj, v tečaju so se predavale tudi za letošnje javne nastope obvezne društvene in četne proste vaje. SOKOLSKO DRUŠTVO OPLOT« NICA. Na velikonočni ponedeljek je otvoril naš Sokol v svojem domu za« res lep gledališki oder, ki bi bil vsake« mu podeželskemu mestu v ponos. Dru« štvo je priredilo ljudsko igro »Do« Prizor iz igre »Gašperčkov Junačkl čin« sestre domačega društva, lutkovni oder in inscenacija pa je delo učitelja br. Podlogarja. Prva predstava »Gašperčkov junački čin« je bila meseca marca, druga pa 26. aprila. Pred kratkim se je vršil v Konjicah tečaj za sokolske edinice Dravinjskega okrožja, katerega so se udeležila vsa društva in čete razen Vitanja. DRAVINJSKO SOKOLSKO OKROŽJE. Vaditeljski tečaj. V nedeljo 29. marca t. 1. se je za« zaključil vaditeljski tečaj. Tečaj je obiskovalo povprečno 30 bratov in sester iz posameznih edinic okrožja, samo društvo Vitanje ni poslalo nikogar v men«, ki je prav dobro uspela. Dvo« rana je popolnoma prenovljena, in oni, ki so nas posetili ob otvoritvi doma, jo niso več spoznali. Hvala Konjiča« nom in Zrečanom na obilnem posetu. Društvo ima kompletno novo orodje ter se bo pričelo marljivo pri« pravijati za tekme in nastope. Zal, dva meseca ni bilo telovadbe, ker se je dom popravljal. Zamujeno moramo popraviti, tako, da ob razvitju prvega prapora v Dravinjskem okrožju, 7. ju« nija, pokažemo, da Pohorci nismo zadnji. Naša četa na Keblju pridno vadi. Naši pridni vaditelji !Leber, Gričnik i. dr. so Kebeljčane pridno vežbali. Četi želimo več razmaha med narod. Zdravo! ' Župa Novi Sađ TEČAJ ZA ČLANICE. Tečaj za članice održan je od 6. do 10. aprila 1931. god. u Novom Sadu. Ovaj tečaj imao je naročiti program, koji je u glavnom bio ritmička škola i na ko jem su tečajnice obuča- njem Učiteljskom konviktu. Ishrana je isto bila zajednička u Oficirskom domu. Sve troškove oko ovog tečaja snašala je uprava župe. Na završetku tečaja prilikom oproštaja sa tečajnicima, nakon odu-ševljenog govora sestre Vojinovič, zahvalila se upravi župe u ime svih te- PUTEVI OLJE VI SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE AUTENTIČAN TEKST ODOBRILA I. REDOVNA GLAVNA SKUP ŠTIN A 29. III. 1931. U BEOGRADU CENAU TVRDOM POVEZU 8 DIN Knjiga izašla je n nakladi JUGOSLOVENSKE SOKOLSKE MATICE LJUBLJANA (Narodni dom) Sokolski papir za pisma. Omot sa 25 komada 32 Din. Razašilje Jug. Sok. Matica, Ljubljana, Narodni dom. društvo Subotica svake godine prire« duje po jedan prednjački tečaj. Iz re« dova slušaoca ovih prednjačkih teča« jeva rekrutuju se kasnije članovi pred« njačkog zbora. I ove godine od 1. fe« bruara do 29. marta održan je jedan takav tečaj. Tečaj se održavao u so« kolani broj I. i trajao jc 9 nedelja i to svakog dana od /'30 do 12. časova. Ovoga puta tečaj je bio isključivo za članove, pošto je za članice predviden poseban tečaj. Na tečaju se predavalo: Tyršev sokolski sistem, ideologija, istorija, or« ganizacija, kao i higijena i prva po« moč. Naročita pažnja bila je posveče« na predavanju prostih vežbi. Osim toga tečajnici su se uvežbali i u prak« tičnom vodenju odelenja. 'ФШ8Ш Župski tečaj za obuku ritmičkih vežafea članica, održan u Novom Sadu od 6. do 10. aprila o. g. vanc u ritmičkom vežbanju i u novim smerovima ženske gimnastike. Osim toga bile su upoznate i sa sistemom, metodikom, prostim i Strojevim vež-bama i prvom pomoču. Rad u tečaju trajao je po 8 sati dnevno. Glavni posao imala je sestra Vojinovič Manja, članica T. O. Saveza, koja ni je žalila truda da tečajnicama tačno objasni sve vrste ritmičkog vež-banja kako teoretski, a naročito prak-tički. Isto i sestra lošič Vera, koja jc bila neumorna u s vir an ju na glasovi-ru za vreme tečaja prateči svo vežba« nje. Osim ovih predavali su na tečaju još i sestre Ilič Miluška, načelnica župe, Rakič Vasiljka, zamcnica načelnice župc i brača Teodorovič Milan, načelnik župe i dr. 1 orna Jovanovič, zamenik starešine župc. Učesnica na ovom tečaju bilo je 42 iz 21 društva i to 40 redovnih i 2 neredovne. Od ovih 40 redovnih učesnica bilo jc po zanimanju: učiteljica 12, zabavilja 3, činovnica 9, studentki-nja i daka 3, trg- pomočnik 1, zanatlija 1 i domačica 11. Uspeh ovog tečaja bio jc preko očekivanja, čemu su znatno doprincle same sestre tečajnice, koje su^ bile vredne, savesne i naročito izdržljive i tako reči radile bez odmora da što više nauče i da se što bolje spreme čimc su stekle priznanje načelnika župe. Načelništvo župe nastojalo je da tečaj bude dobro organizovan i da učesnice imaju udobnu i dobru zajed-ničku nastambu, koja jc bila u ovdaš- čajnica sestra Straitimirovič Vanda u lepom i oduševljenom govoru. Ovo je bio drugi tečaj, koji je uprava župe u ovoj godini priredila radi spremanja tehničkih radenika. U jesenjem roku ove godine prirediče sc treči tečaj. SOKOLSKO DRUŠTVO SUBOTICA. Prednjački tečaj. Za spremanje novih prednjaka i novih sokolskih radenika Sokolsko Tečaj jc pohadalo 25 brače: od toga su iz Subotice 18, iz Ilorgoša 5, a iz Martonoša 2. U nedclju 29. marta o. g. tečaj je završen te su tom prilikom slušaocima tečaja podeljena uvercnja, da su po« hadali tečaj. Društveni prednjački ispit brača če polagati u toku m., ca septembra. Voda tečaja bio jc brat Josip Vrba. — L. K. ■ri■ тџџтт 'СШ - . _ " — Prednjački lečaj Sokolskog društva Subotica Človek ne velja nič, če se ne zna sam uveljaviti. Tudi svojo zunanjost ne sme zanemariti. Pred vsem ne sme nositi čevljev z izhojenimi petami. Zato so tudi PALMA pod-petniki tako priljubljeni v vseh kulturnih državah, ker so elegantni in trajnejši od kožnih pet. Ne radi luksusa, temveč iz ozirov preudarnosti in varčnosti se nosijo čevlji samo s PALMA gumi podpetniki Domači proizvod SOKOLSKO DRUŠTVO BAČKA PALANKA. Naše Sokolsko društvo u Bačkoj Palanki, može biti ponosno svojom upravom i njenim radom. Pored toga, što se vrlo mnogo vodi računa o tizi-čkom razvitku omladine, ova se vodi i vaspitava u duhu nacionalnom, pro-sv.etnom, moralnom i higijenskom. Svake nedelje održavaju se predavanja sa odabranim temama tako, da su sokolska sela jedna vrsta i na-rodnog univerziteta. Naše Sokolsko društvo radi u tišini i bez naročite reklame; taj je rad vrlo intenzivan i plodan. Za ovo ima da se zahvali našem odličnom i agil-nom bratu starešini Miru Mandiču, starešini suda u mestu, koji skoro svake nedelje drži nacionalna predavanja, prožeta sa sokolskom ideologi-jom i sokolskim načelima. U tim svojim iserpnim predavanjima brat Mandič detaljno objašnjuje ideje i značaj Sokolstva. Za svoj veliki nacionalni rad brat Mandič, stekao je puno poverenje i poštovanje medu omladinom i drugim, što dokazuje njegovo dugogo-dišnje starešinstvo Sokolstvog društva. Danas naše Sokolsko društvo bro-ji preko 130 članova, koji veoma agilno rade. Svakodnevno, posle podne puna je sokolska sala omladine, pa i stanjih, gde se obučavaju sokolske vežbe. Za to fizičko vaspitanje ima da se zahvali načelnici i načelniku Sokola se-s-tri i bratu Paničima, koji sve svoje slobodno vreme provode u sokolani. Društvo ima i svoju lepu knjižnicu, koja broji preko 600 komada knjiga. Naše društo također i materijalno dobro stoji. Sokolski inventar vredi više od 20.000 dinara, a ima i gotovine j preko 10.000 dinara. Osim toga na Du-jiavu ima svoje letno vežbalište i svo* je k u paji^e sa velikim brojsm. kabina, koje za vreme letne sezone donose materijalne koristi. Društvo ima i tam-burašku sekciju. Svojim radom i pomoču dobrih ljudi i prijatelja društvo namerava kroz koju godinu podići svoj dom i •time ovekovečiti uspomenu i ostaviti ■potomstvu da se ugleda na svoje pret-ce. Žopa Л/ovo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO VINICA, Na predlog društvene glavne skupščine, ki se je vršila 4. januarja t. 1., .Fe župna uprava odobrila sledeči CW>r?vni odbor: starešina br. Kavčič Kuuolf, namestnik br. Cvar Ivan, pro-Bvetar br, Kravos Avgust, načelnik br. Malič Kazimir, načelnica s. Kravos Berta, tajnik br. Malič Oskar, blagajnik br. Grgurič Živko; odborniki: br. Moravec France, Stegne Mate, Draku-lič Jovo in Brkopec Slavo; revizorja: br. Franjo Lovšin in Mihelič Franc. Dne 15. februarja t. 1. je vprizo-rilo društvo igro-trodejanko »Trije tički« v režiji sestre Blinc Zore. Igralci, večinoma začetniki, so rešili svoje vloge dovolj dobro. Tudi tamburaški zbor pod taktirko br. Kravosa se je za svoj prvi nastop dobro odrezal. Po velikonočnih praznikih nastopijo naši mali Sokoliči v otroškem igrokazu: »Desetnik in sirotica«. Režijo vodi avtor igrokaza br. Franjo Lovšin. Za igro, ki je bila pred leti že dvakrat odigrana, vlada med mladino in odraslimi veliko zanimanje. Župa Osijek SOKOLSKO DRUŠTVO ERDEVIK, Iako se retko javljamo bratskom »Glasniku«, nebi mogli kazati da se na- lazimo u zastoju. Naprotiv, naše dru* štvo radi punom parom. Nedavno smo održali petdnevni tečaj za učite--Ijice sreza Ilok i petdnevni tečaj za učitelje napose. U to kratko vreme pružilo im je naše društvo najelemen> tarnije znanje o Sokolstvu uopšte. Ma da je^ tečaju u prvom redu bila svrha .tehnička, da se učitelji i učiteljice upo* znaju sa vežbama za nameravani slet sokolske dece sreza Ilok, koji če sc »držati. početkom junija u Erdeviku, iskoristilo se je vreme i za poznavanje Sokolstva uopšte. Koncem prošle go dine priredili smo društveni tečaj za celokupno članstvo, čiji se je rezultat pokazao uspešnim. Prpslavili smo Ma-sarykov dan, o čemu se je članstvu održalo predavanje, a podmlatku i. de* ci naposc. S ponosom tvrdimo, iako smo mlado društvo, da smo u nešto više od godine dana prilično postigli, a to se najbolje vidi po tome, što se naše članstvo neprestano umnožava i to na* ročito vežbači. Naša je sokolana sko* ro uvek puna. Skoncentrirali smo rad za nastup na sletu, kada čemo ponov* no pokazati još bolji uspeh. Tehnički radimo i za župski slet, kao i za slet u Pragu. Rad je u našem društvu sraz* merno dobro podeljen, ali nebi mogli reči, da mnogi brat i sestra nebi mogli biti aktivni ji. Vredno je naporne* nuti, da naše društvo vodi br. Ferdo Vi gele, koji je neumoran sokolski rad* «ik i kome se mora odati puno pri* znanje za uspeh u našem društvu. Po= red vodstva društva, on je neumoran potstrekač u svim sekcijama, a vodi i pevačku sekciju. koja nas je više puta razveselila odabranim programom. Iako mi Sokoli ne možemo biti potpuno zadovoljni, verujemo, da če naše društvo u budučnosti pokazati još bolji uspeh i uvek težiti u svom radu za najboljim. — Ante Modrušan. SOKOLSKO DRUŠTVO BELIŠČE. Oproštaj Sokola u Belišču sa svojim prvim starešinom bratom Ulmanskym dr. Milanom. Na sednici od 24. marta 1931. za-hvalio se dosadašnji starešina Sokol-skog društva Belišče brat Ulmansky dr. Milan na starešinstvu, pošto pola-zi na dužnost generalnog direktora dr-žavnog poduzeča »Šipad«. Njegovim odlaskom gubi ovo Sokolsko društvo vrlo mnogo, jer je on bio ne samo starešina toga Sokola, več uz vrlo marnu suradnju vanredno agilnog načelnika društva brata Štadar Ferde, upravitelja osnovne školc, te nekolicinom drugih bio i njegov osnivač. On je znao svojim bratskim načinom privuči u redove Sokola več do sada oko 250 vež-bača, što je vrlo velik broj, kada se uzme u obzir, da je društvo započelo svojim radom istom u oktobru 1930. Da je do toga naglog razvitka društva došlo u mnogom se mora zahvaliti do-brostivoj i izdašnoj pomoči generalnog direktora tvrtke S. H. Gutmann gosp. Herc Hinka, pri nabavljanju sokolskih sprava. Največu brigu oko na-bavke istih vodio je načelnik brat Štadar Ferdo. Kako je sada društvo ostalo bez starešine, to je za novog starešinu iza-bran brat Oset Stanko. Na sednici od 30. III. ove godine zaključio je upravni odbor, da se u počast odlazečem prvom svojem starešini bratu Ulmanskom dr. Milanu održi 7. aprila 1931. svečani oprosni ophod sa svečanom sednicom i veseli-eom. Naveče 7. aprila sakupili su se svi članovi i vežbači, te su krenuli s lampionima i ruskom kozačkom lime-nom glazbom na čelu do stana brata dr. Ulmanskog. Pred stanom je brata Ulmanskog pozdravio novi starešina brat Oset Stanko zanosnim rečima, koje su na prisutne učinile dubok uti-sak. Razdragan do suza odzdravio je brat Ulmansky veleči, da se je teško rastavljati od onih, koje volimo i za koje znamo da nas vole, ali iako se ljudi prostorno dele, duhovno ostaju uvek zajedno, ako su im ideje i ciljevi isti. Posle toga krenulo sc sa bratom Ulmanskym u dvoranu »Radničkog doma«, gde je odmah započela svečana sednica. Prisutno je bilo i stranih gostij u Sokola, te prijatelja Sokolstva. Tu jc ponovno brat UImansky pozdravljen lepim govorima brače pro-svetara, podstarešine i načelnika, te gostij u, a nakon toga je predložen i izabran začasnim starešinom Sokol-skog društva Belišče. U svojem govoru zahvaljuje se brat Ulmanskv na izraženoj časti i simpatijama, te potpori u radu ostalim članovima i naglašuje, da onaj, koji stupi u sokolske redove, ne sme računati na neka naročita prava i neke osobne koristi, več na dužnosti Sokola, da i poslednje sile dade za domovini!. Veselici je prisustvovao i naš ju-goslovenski poslanik u Beču brat dr. Grga Andelinovič sa bračom baruni-ma Gutmann, čiji je bio gost. 8. aprila naveče, ispračen Sokoli-ma, otputovao je brat Ulmansky u Sarajevo. — O. Župa Skoplje SOKOLSKO DRUŠTVO KOČANE. Ovo društvo održalo je svoju re* dovnu godišnju skupštinu još dana 14. januara o. g., ali na toj skupštini ni j c se birala uprava. Da bi bila iza* brana nova uprava, društvo je ponova održlo skupštinu dne 22. marta o. g., kojoj je prisustvovao delegat župe’ Skoplje bra«RPetar Živič. Skupština je bila odlično poseče* na i protekja je u najboljem redu. Rad dosadanje uprave od strane skupštine primljen je sa pohvalom. Da je ovo društvo zaista imalo uspeha u radu, dokazuje sam izbor nove upra* ve, u koju su ponovo birani skoro svi stari članovi uprave. Na zadovoljstvo čitave skupštine predložena župi lista uprave od sledeče brače: starešina Jevrem Nedič, zamenik starešine Bla* ža Džudrovič, tajnik Stevan Zlatica* nin, prosvetar Božidar Đorđević, na* čelnik Franc Telban, načelnica Virgi* nija Telban; članovi uprave: Dragutin Popovič, Hristači Džakič, dr. Stojan Nikolič, Metodije Varadinovič, Boži* dar Milovanovič, Stevan Spasič, Boži* na Nikezič, Rupert Minač, Krum Ce= kovič, Sinesije Jevtič; zamenici: Petar Jovanovič, Franjo Kodrič, Jakov Sko* robogač, Pavle Josipovič, Jovan Boja* džijevič, Vlastimir Matič, dr. Miodrag Petrovič, Ilija Dimitrijevič, Dorde Hristič, Todor Jordanovič; revizori: Jordan Bidič, Spira Simeunovič, Bori* voje Živadinovie, Lazar Teoharevič; zamenici: Čedomir Stanojevič, Vasa Veličkovič, Mirko Benčič, Dimitrije Pendovič. Slika prikazuje nam dom Sokol* skog društva Kočane, koji če zajedno sa društvenom zastavom biti osvečen još u toku ove godine. Župa Šibenik - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO DRNIŠ. Proslava desetgodišnjice odlaska italijanske vojske i desetgodišnjice ob- novljenja Sokolskog društva. Dan 5. aprila o. g., kad je upravo padao dan odlaska italijanske okupa-torne vlasti, nije se mogao radi teh-ničkih razloga proslaviti, zato je proslava održana dana 19. aprila. Tog dana več u rano jutro čitav Drniš osvanuo je okičen zastavama, a lepi proletnji dan davao je još sve-čaniji izgled. U 10 sati održane su u crkvama službe božje, a nakon toga bila je svečana sednica Sokolskog društva. Na sednici bio je prisutan čitav upravni odbor, oko 150 članstva, na-raštaja i dece, te preko 200 osoba ostalog gradanstva. Sednicu otvorio je brat starešina N. Adžija sa sledečim govorom: Bračo i sestre! Pri otvoru ove svečane naše sodnice, najprvo neka naše misli podu k onomc, koji nam je omogučio ovaj sastanak, našem prvom Sokolu, tvorcu naše jedinstve-ne domovine Jugoslavije, Nj. Vel. kralju Aleksandru I., i kliknimo Mu Zdravo! (Zdravo!) Bračo i sestre, mi smo se sastali danas u ovako svečanom raspoloženju da proslavimo desetgodišnjicu preporoda našeg Sokola, desetgodišnjicu rada u duhu Jugoslovenstva, u duhu oslobođenja. Ovom prigodom mogu da istak-nem, da je i tridesetgodišnjica postanka našeg Sokola. Naš Soko zasnovan je 1910. god., a osvečen 1903. god. Njegovo delovanje obustavio je svetski rat, dok posle rata, posle odlaska Italijana naša na-cijonalna omladina nije ponovno us-krisila naš Soko u čisto jugoslovcn-skom duhu. Članovi jugoslovenskog Sokola bili su garda protiv italijanskog nasrtaja. Svi mi znamo — u doba kada se sa svih st rana nasrtalo na naš narod, kada su sve spletke bile uperene protiv državnog i narodnog jedinstva, kad se nije smelo ni spominjati ime jugoslovensko, kad se Jugoslovenstvo tumačilo izdajom — naš Soko održao jc visoko jugoslovensku zastavu, odo-leo svoj unakrstnoj vatri i izleteo ne-ozledenih krila pobedonosan da okupi pod svoju zastavu sve što jugosloven-ski misli i oseča, sve što ljubi svoj narod i jedinstvenu domovinu. Naš Soko, slaveč ovu desetgodišnjicu svoga rada obnovljenim silama, pod zastavom svog vrhovnog starešine Nj. Vis. prestolonaslednik Petra danas zadaje svečano obečanje, da če svoj rad pojaeati. Bračo Sokoli i sestre Sokolice! Prigodom današnje naše desetgodišnjice, kad slavimo odlazak Italijana, kad slavimo naše oslobodenje od italijanskog jarma, kad slavimo naš preporod, moram podvuči, da se naš rad ne sme ograničiti^ medu naša četiri zida; mi moramo što intenzivnije razviti rad medu narodom, moramo pro- širiti naš rad na selo, da naš narod, osobito mladi naraštaj, uzgajamo u duhu sokolske ideologije i bratske lju-bavi, u duhu jugoslovenskog nacionalizma, jer mi treba da znademo, da dok uzgajamo dobre Sokole, da uzgajamo i dobre Jugoslovene. Bračo i sestre! Izgradujuč jugo-slovenski nacijonalizam, izgradujemo našu državu, a izgradujuč državu osi-guravamo našu slobodu, naše blagostanje. Mi Sokoli treba da smo uvek pripravni, da smo prvi na braniku, treba da nas ne iznenadi nikakav poziv za Kralja i Domovinu; treba da stisnemo redove, da uzgajamo pomla-dak, tu uzdanicu našu u ljubavi, u slozi, u državnom i narodnom jedin-stvu, treba da medu nama nestane starih poroka, jer vidimo i eujemo da smo okruženi sa svih strana neprija-teljima našeg naroda i naše slobode. U slozi je spas, u mišici s*naga, u ljubavi napredak. Zato, bračo i sestre stupajmo neustrašivo napred za našeg Kralja i Domovinu, poti vodstvom našeg starešine N j. Vis. prestolonaslednika Petra, i kliknimo Mu trokratni Zdravo! Svi prisutni su kliknuli Zdravo!, a muzika zasvirala jc državnu himnu. Istog dana navečer društvo je priredilo svečanu akademiju. Akademiju je priredila diletantska, glazbena i pevačka sekcija. Prodov je održao brat starešina, koji je prikazao italijansku okupaeiju, osvr-nuvši sc pri tome na rapalski ugovor i setivši se naše zarobljene brače u Istri, Zadru i Lastovd. Tačke programa dobro su izvedene. Poset vrlo dobar. —hm—. OSVRT NA GLAVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU ŽUPE. (Tok i zapisnik u celosti otštampan je u »Sokolu na Jadranu« br. 3.) Pomljivo valja pročitati, da se vidi jadno stanje ove župe, koja je kolevka Sokolstva u Dalmaciji, koja je dala nekoliko vrednih sokolskih radenika, i u kojoj Sokolstvo žive preko 40 godina. Na skupštini je bilo prisutno po delegatima 9 društava od 15 učlanje-nih. Dakle: 6 društava skupština nije interesirala. Da su ta šestorica društava posvetila malo više pažnje, mogli su poslati svoje izaslanike, jer dok je društvo Pag (koje mora izgubiti bar 5 dana vremena) poslalo svoje delegate, čudi me, zašto nebi mogla poslati i ona društva, koja do sedišta župe trebaju samo par sati vožnje parobro-dom. Svakako to je neshvačanje dužnosti i pomanjkanje discipline. Skup-ština ih nije interesirala. Sva društva trebaju pokazati interes za skupštinu, jer se tu vidi najbolje, kako radi viši društveni forum. Gornje trebam napomenuti, jer bi daljna analiza inače bila manjkava. U drugoj tačei dnevnog reda brat starešina konstatujc zapreke, koje su navodno kočile rad na teritoriju župe: Italijanstvo, klerikalizem i zaostale stranačke borbe. To jc tek delomično tačno. I neka me izvini brat starešina na ovom upitu: Koliko na teritoriju župe ima Italijana, da bi mogli kočiti rad sokolskih društava? Osim onog neznatnog broja u sa-mom Šibeniku, te gdekoja crna tačka po ostalim mestima severne Dalmacije, nigde nema Italijana, a pogotovo il tolikom broju, da bi mogli kočiti rad Sokolstva. Pa i ostali navedeni razlozi faktično nisu toliko snažni, da bi baš samo oni po svojoj prirodi sprečavali sokolski rad u našoj župi. Nadalje izgleda, da se nije mogU raditi, jer se je očekivala pomoč od Saveza, Vlade i Banovine. Što? Zar mi trebamo čekati platu unapred?! Naš uspeh u našoj borbi naša je plata. Pravo kaže brat urednik »Sokola na Jadranu« u svojoj primetbi na za pisnik: »To mi je Sokolstvo!« »U se i u svoje kljuse«, kaže naša narodna poslovica. Zagrnuti rukave : sam kopati njivu, ako želiš dobra plo da. Bez pomoči može se raditi, kat; što se radilo do sada, a ne još čekati platu unapred. Dalje ističe, da su neka društvi radila »bez ičije pomoči«: kao Benko vac, Novigrad, Siverič, Šibenik i Man dalina. A gdc su ostala društva, koji su isto bez ičije pomoči radila? Dobr: je istina konstatacija da ima društava koja uopče ne rade. Još jedna konstatacija: »U uprav župe bilo je nesklada, koji jc kočic rad.« Mislim, da je to jedini uzrok, zašto župa nije radila, več samo života rila. Početkom godine župa je počela lepo raditi, dok nisu izbile te trzavicc, koje su skrivile i počele kočiti pravi lan rad. lzveštaj brata tajnika u nek in tačkama se potpuno kosi sa izveštajen starešine. Po izveštaju brata starešine, radilo je samo pet društava, a iz taj ničkog izveštaja razabire se jasno d;’ rade još društva: Pag, Knin i Drniš i još neka društva, iako manje. Iz toj£ izveštaja vidi se i trodnevna prosvetni škola organizovana po bivšem žup skom prosvetaru bratu Viktoru La denhauseru i trodnevni tečaj za slet ske vežbe. Dakle, ipak nekakav rad Jasno se u izveštaju tajnika razu bire, da su u nekim društvima rad neplaeanja župskog prinosa bile sme njene društvene uprave i blagajna Ovaj korak župske uprave valja pi hvaliti, jer se je pokazala želja za di sciplinom i ovim se zaista i pokaza> materijalni i moralni uspeh iako se to sumnjalo. Opširan izveštaj brata načelnik Ljube Montane najbolje ilustrira n kakovom je stepenu Sokolstvo u ovo župi. Od 19 društava njih 11 imaji prednjačke zborove. A kakova je to vrst sokolski! društava bez prednjačkih zborova Škole bez učitelja! Dalje u izveštaju jasno stoji »6 prednjaka, od kojili dvojica sa na vodno saveznim prednjačkim ispiton a 4 sa župskim, prednjačica ni jedna.. Dakle: 6 kvalifikovanih prednjak: na 1712 vežbača (od kojih dobar dc< na papiru!) svih kategorija. Obzirosi; da samo društvo Šibenik ima 4 pred njaka, tada je taj razmer daleko straš niji. Sami prednjački pomočnici otl gajaju Sokole! Potrebno je još iz izveštaja izneti da ima društava, koja kvalifikovanin. prednjacima ne dozvoljavaju vodenje odelenja. U izveštaju stoji: Ako je župsko načelništvo postupilo po pravilima podmetalo se sa izvesne strane, dn stvara afere. Nadalje da se župsko načelništvo smatra za nešto trečega. Veliki broj naših »Sokola« ne srna traju vežbaonicu kao sokolsku školu. Njima je glavno: muzika, pevački NovopodignulI Sokolski dom u Kočanu /bor, parade, povorke i diletanti, koji pune društvenu kasu. Župsko načelništvo imalo je upri-lieiti tečaj, ali gde, kako, s kim? Bez iinansija, bez predavača, bez prosto-rija. Imalo jc održati tečaj za sletske vežbe: društva se pozivu nisu odazva-ia, jer valjda ti prednjački pomočnici ne trebaju tečaja. J oš se iz izveštaja vidi, da velik broj društava radi samo za akademije. A je li to sistematski rad? O prilikama u načelništvu i TO najbolje kazuje konac izveštaja: »Teš-ko je obrazovati tehnički forum za vodstvo župe, kad u župi nema spremnih tehničara. Statistika (navodno!) pokazala je, kako stojimo sa pred-njaštvom. Stavi j a se pitanje, gde če župsko načelništvo sakupiti potreban broj spremnih tehničara za vodstvo toga rada? Od pojedinih društava tra-ži se što češci obilazak od strane TO. To nije moguče, jer je evo rad TO spao na leda dvojice ljudi. Pitače se mnogi, zašto načelništvo nije povečalo TO sa više članova. I na ovo moramo odgovoriti, samo prethodno moramo pitati, gde takovih ljudi u župi ima, koji bi znali i hteli da aktivno uče-stvuju u radu TO? Hi bar da smatra-m.? ^ ® ^ao neko narodno pretstav-ništvo, u ko j e ulaze ljudi po nekom partijskom ključu, bez obzira da li su •sposobni da kao članvoi jedne više tehničke ustanove koriste nižim jedi-nicama.« Izveštaj prosvetara nije bio, jer je prosvetar predao ostavku. Izveštaj matrikara isto nije bio, jer novi matrikar nije prisutan, a isti je tek u novembru 1930. preuzeo duž-nost. Lekarskog izveštaja takoder nema, jer otsek nije radio. Proračun nije bio sastavljen, pak se je ad hoc na sam oj skupštini sa-stavljao i raspravljao. Za pokriče tro- škova trebalo je povisiti župski prinos od 4 Din na 15 Din. Pošto je taj iznos prevelik, to se smanjuje rashod sa 15 %, a prinos na 10 Din. Malo čudna kalkulacija! Po ovome izgleda, da če biti deficita. Ako se smanji rashod sa 15 % tad je sa istim postotkom trebalo smanjiti i prinose, za izjednače-nje proračuna. Medutim prinos je smanjen od predložene svoje za U, a rashod samo za 15 %. Može se na-dati deficitu od 2000 Din. Birala se nova uprava. Tu je tre-bao kandidacioni odbor, jer je valjalo meriti možda sokolsku sposobnost i godine sokolovanja. Sad je nova uprava. Bože daj; ako je moguče, da više učini nego stara. Valja se ustrpiti do februara 1932. ZbiJja, valja se zamisliti i pitati: što se to dogada sa Sokolskom župom Sibenik-Zadar? Sposobni prednjači, kao oaze u pustinji. Onemogučuje im se rad. Ne-da im se voditi vrste. Podmeču im se razne afere i t. d. Da li sme to Sokolstvo da trpi? Je li u interesu napretka Sokolstva da i dalje tako bude? L 10 nije nikako na diku Sokolstvu baš ovde, gde se moraju uložiti sve sile, samo za jači napredak i bolji rad, a ne da i ovo malo otpada. Bez dobra motora, kotači sami se ne vrte! Гако i naša župa, bez dobrih upravljača, neče napred. — Hrvoie Mudronja. Župa Varaždin OSNUTAK SOKOLSKE ŽUPE VARAŽDIN. U nedelju dne 22. marta o. g. sa- stao se je po uputama savezne uprave, a na poziv Sokolskog društva Varaždin, zbor delegata onih sokolskih jedinica, koje su trebale uči u sastav nove sokolske župe sa sedištem u Va- raždinu. Zboru su prisustvovali delegati Sokolskih društava: Ludbreg, Vinica, Prelog, Maruševec, Lepoglava, Kotoriba, Sv. Marija, Ivanec, Čakovec, Dolnji Kraljevec, Mala Subotica, Dra-škovec, Dolnja Dubrava, Vidovec, Mali Bukovec, Klenovnik (četa), De-kanovec, Štrigova, Varaždinske Toplice i Varaždin. U svemu bijahu pri-sutna 34 delegata. Zbor je u 11 sati re podne otvorio u gradskoj gom-aoni br. Stjepan Novakovič, starešina Sokolskog društva Varaždin i po-zdravivši delegate, predstavio im delegata savezne uprave br. Branka Živ-koviča. Br. Živkovič pozdravlja delegate u ime Saveza i ističuči, kako je zakonima od 5. decembra i 3. oktobra sokolska ideja postala idejom celog naroda, idejom državnom, poziva delegate, da sokolskim pozdravom pozdrave Nj. Vel. kralja Aleksandra i saveznog starešinu Nj. Vis. prestolonaslednika Petra. Upučuje delegate, da svim silama rade na organizaciji i unutarnjem jačanju osnovanih več sokolskih jedinica. Po tom je na predlog br. Novakoviča jednoglasno iza-brana prva uprava nove sokolske župe. Izabrana su sledeča brača i sestre: starešina župe Belčič Mladen (Varaždin), I. podstarešina dr. Šantel Oto (Lepoglava), II. podstarešina Hild Milan (Ludbreg), III. podstarešina dr. Franetovič Jerko (Čakovec), tajnik Rubinič Matko (Varaždin), načelnik Stare Jože (Varaždin), I. zam. načelnika Iskra Miroslav (Čakovec), II. za-menik načelnika Musič Josip (Ludbreg), načelnica Stech Marija (Varaždin), I. zamenica načelnice Kuntarič Olga (Čakovec), II. zamenica načelnice Petračič Katarina (Kotoriba), blagajnik Mr. Vanek Franjo (Varaždin), prosvetar dr. Milčetič Zvonimir (Varaždin); odbornici: Draškič Panta, Novakovič Stjepan, dr. Engelhardt August, Šuligoj Viktor, Lima Lacko, Skarpa Ivo, Pongračič Viktor, Kaman Milan, Deduš Vladimir (svi iz Varaž- dina); zamenici: dr. Svoboda Milenko (Čakovec), dr. Dimič Makso (Ludbreg), Stegnišek Viktor (Varažd. Toplice), Mr. Milčetič Stjepan (Vinica), dr. Derkač Vasilije (Prelog), Vranko Ljubomir (Legrad) i Rožič Vladimir (Ivanec); revizori: Kauf Josip (Varaždin), Rotanič Dragutin (Čakovec), Kroncst Robert, Bosanac Nikola i Kovačevič Miho vil (sva tri iz Varaždina); zamenici: Krnoul Ivan, dr. Marič Hinko, Novak Duro (svi iz Varaždina), Kraljek Ivan (Čakovec); sud časti: dr. Tropper Franjo, dr. Engelhardt August, Kraljek Duro, Pongračič Vladoj, Šuligoj Zvonimir (svi iz Varaždina); zamenici: Žirovčič Lacko, Haller Herman, dr. Milkovič Vladimir (svi iz Varaždina). Nadalje je prihvačen predlog br. Novakoviča, da župski porez iznosi 8 Din na godinu po članu, kako je bilo i u župi Maribor. Br. Novakovič pro-čitao je zatim brzojavni pozdrav župe Maribor, a zbor je zaključio, da se pozdrav uzvrati. Zatim je br. Živkovič pozdravio novu upravu župe i zamo-lio izabrane članove, da se odmah iza skupštine konstituiraju, jer on ima mandat, da novu upravu odmah uvede u dužnost. Pošto se br. Belčič zahva-lio delegatima u ime uprave na iska-zanom poverenju i izložio istorijat nastojanja oko osnutka Sokolske župe u Varaždinu, moli delegate, da u svojim društvima nastoje oko intenziv-nijeg rada, a naročito da več sada za-počnu sa pripremama za sokolski slet u Pragu. Posle toga br. Živkovič zaključio je skupštinu. Odmah posle skupštine održana je u prisutnosti br. Živkoviča prva sednica župskog odbora. Zaključeno je, da če se sednice odbora držati sva-kog četvrtka u 8 sati uveče, dok če se pojedini otseci konstituisati na prvim narednim sednicama, kad njihovi pročelnici spreme liste kandidata. S time je bila sednica zaključena. Ž.upa Tuzla SOKOLSKO DRUŠTVO BUKINJE. Prednjački tečaj. Sokolsko društvo Bukinje održaio je od 5. januara do zaključno 28. fe» bruara o. g. svoj prvi društveni pred= njački tečaj. Svrha tečaja bila je, da članstvu, odnosno tečajnicima — koji su apso* lutno početnici — u prvim početcima njihovog sokolskog delovanja, dade osnovni pojam sokolskog rada uopšte 1 na taj način da ih što bolje uputi i oduševi za sokolski rad. Tečaj je bio organizovan tako, da se je nastava vršila 4 puta nedeljno po 2 sata, a ukupan broj nastavnih sati iznosio je 62. Raspored nastave bio je udešen na način, da su se tehnički predmeti istovremeno obradivali i teoretski i praktično. Uspeh tečaja bio je dobar. Po za* vršetku svima su podeljena uverenja o pohadanju tečaja. Župa V žice SOKOLSKO DRUŠTVO BAJINA BAŠTA. Na dan 1. marta o. g. u Bajinoj Bašti, kraj Užica, sastao se veliki broj gradana iz B. Bašte i okoline ra= di osnivanja Sokolskog društva, pa je u tome cilju došlo i nekoliko pretstav* nika župsike uprave iz Užica sa 30 čla* nova i članica vežbača Sokolskog dru* štva Užice, koji su tom prilikom pri* redili uspeo javan čas. Oduševljeni doček Sokola iz Uži* ca od gradanstva u B. Bašti i veliki polet, koji su gradani B. Bašte poka* zali u organizovanju prethodnih rado* va na ovome delu kao i poznata vred* nost izabrane uprave društva daju do* bru garanciju, da če ovo novo društvo napredovati u radu. — V. M. M. Za gotovo, kao i na najdugoročniju otplatu dobijete: Č1TAJ! Glasovite STAYER- WAFFENRAD bicikle. - Motocikle „PUCH" nedostižive preciznosti, kvalitete snage, konku-rentne cijene, kod glavnog zastupstva za Dalmaciju Slavko Malešević, Kistanje. КОНКУРС СОКОЛСКА ЖУПА БЕОГРАД расписује место за сталиог путујућег жупског предњака. Услови су следеКи: 1. Савезни или жуиски предњачки испит; 2. Дужа предњачка пракса и 3. Потпуно здрав оргаиизам. Молбе слати жупском начелништву са наведеним досадашњим радом у Соколству и осталим условима. Адреса: Начелништву Соколске жупе, Београд (Теразије 7, Палата Извозне Банке). СТАРЕШИНСТВО Творница гимнастичких и спортских справа Ј. ОРАЖЕМ Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије РИБНИЦА (Долењско) Израђује све соколске веж-баће справе, опреме читавих лруштвених и школских веж-баона, спортске потрепштине за лаку атлетцку, справе за летна вежбалишта. купа-лишта н башће, л>уљанке, справе за д£цу итд. Израда савршена и< елегантна, по-служба најсолиднија, иене најумереннје. — Илустро-вани сеник бесплатно. ОСНОВАНА 1881. ГОДИНЕ RUDE in KOVINE I D. D. вШШШШШШШШЖ LJUBLJANA, MASARYKOVA CESTA IS Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gros: svinec, cink* cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cinkovo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žveplcnokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, staro kovine, kovinasti ostanki, rude vseh vrst Naručujte knjige, koje izdaje Jugoslovenska Sokolska Matica, Ljubljana, Narodni dom. J OS. HAFNER шшшшшш vezenje јЦјј LJUBLJANA, Prisoj na ulica (Tabor) Ш (Bivši poslovodja firmi Ntikiidla, koja јг aslijed smrti vlasaikt prestala da rali) ЦШ Izrađujemo sokolske zastave najjeftinije po našim ili priposlanim naertima, obazirajudi se na propise S K J. === Molimo, tražite specijalne oferte i načrte. Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД Klift|E vse/i vrsl po ■folog rafijah, ali risbah, i Tv e* it м/е n ajs o / id n Q/£e k I €9 ГПО ST-DIU HUB L]ANA DAIMATIN0VA13 NA OTOKU LOPUDU kraj Dubrovnika, otvoren je novi Hotel Pension „Lopud Kuljevan“ sa divnim pogledom na more. C i j e n a potpunog pensiona sa taksama Din 65—, / Tražite prospektel ',л УХ i. C IM < ' >\ / .'i-VT.t КЧ i _ д. I t: Х^Ј/ Z£ML|0'NASO ' .Č ... T ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЈ1ЧИЋ ♦ ЗАГРЕБ ИИИИИМММИНИИИИИИИИИИMЈКпалдИце Маријс 6 Добављач Савеза Сокола краљевпне Југослаимје ШНММШ Брзојашш наслов: „Трикотажа" Загрсб Џ Телефон интерурблн 26-77 Израђујем свс врсти соколскнх патрепштина за јавни и излетни наступ свих категорија нашега чланства н ro »ачно ирс.ма пропнсу Савеза Ссхола краље-вине Југославије Слике у оршиналним бојама лрописннх одела налазс се у књизи „организаинја Савеза СКЈ“. — Захтсвајгс ценике н проспскте. — —— Цене врло умерене, а за гочну и солидну изразбу јамчим. - з1| ■■рамаа Svaki Soko treba da ima Sokolijadu odličnu zbirku sokolskih i rodo-ljubivih pesama sa slikama za deklamovanje i pevanje radi po* diznnja sokolskog- viteškog duha od brata dr. Vojislava V. Raiiča, Beograd, Kraljico Natalije ul. 14. Poštansko-čekovni broj 50.788. — Cena 20 dinara. Preporučena i od .Sokolskog Glasnika" br. 20. od 1930. godine. SLETSKE ZNAČKE kao i sve vrsti sportske i društvene, emajlirane ili samo tlačene, te ORDENE I MEDALJE izradjuje u ukusnoj i najlepšoj izvedbi GRIESBACH I KNAUS Tvomica zlatne i srebrne robe, sportskih i društvenih znakova ZAGREB, 1L1CA BR. 17 (DVORlSTE) Iv. Brurcžlž pleskar in ličar se toplo priporoča vsein cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON It. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REGISTROVANA ZADRUGA S OGRANIČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, 'koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspaćava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 25-43. - POSTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 ZAHTEVAJTE CENIK Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) e Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek e Za upravu i oglase odgovara Mica Košieva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Francč Štrukelj); svi u Ljubljani