KRONIKA ČASOPIS ZA SLOVENSKO KRAJEVNO ZGODOVINO STANKO VRAZ, »ILIR IZ ŠTAJERA«, IZDAJATELJ MAKEDONSKIH NARODNIH PESMI Stanko Vraz, izraziti predstavnik ilirizma : pri Slovencih, ni obračal svoje pozornosti ' proučevanju samo slovenske in hrvatske ljudske poezije, temveč se je, kot slovanofil, , z velikim zanimanjem lotil proučevanja ljudskih pesmi tudi pri drugih slovanskih narodih. Še za časa študij v Gradcu se je Vraz posebno zanimal za zgodovino in knji- ževnost Slovanov. V tem štajerskem mestu se je gibal največ v slovanskih krogih in je pokazal še posebno aktivnost pri otvarja- nju slovanske čitalnice v mestu. Svoje za- nimanje za ljudsko poezijo drugih slovan- skih narodov omenja Vraz tudi v prvem (»ilirskem«) predgovoru svoje zbirke »Na- rodne pesmi ilirske, koje se pevaju po Šta- jerskoj, Kranjskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske« (U Zagrebu. Ilir. nar. ti- skara Dr. Ljudevita Gaja. 1839, XXVI + 204 str.). Tam piše Vraz, da ima za cilj izdati ljudske pesmi raznih slovanskih plemen. Da bi poglobil svoj interes za ljudsko poe- zijo drugih slovanskih narodov, je Vraz sto- pil v stik z znanimi slovanskimi učenjaki in pisatelji, kot n. pr. z Vukoni Karadžicem, I. Sreznjevskim in Viktorjem Grigorovi- čem. Bivanje tega zadnjega v Zagrebu v je- seni leta 1846 izkoristi Vraz, da bi dobil od njega določen del makedonskih ljudskih pesmi, ki jih je Grigorovič zbral o priliki svojega obiska v Turčiji. Svoje razmerje do Grigoroviča posebno nazorno opisuje sam Vraz v »Kolu« (IV, 1847). Tam omenja, da je Grigorovič obi- skal slovanske dežele v Turčiji in da je pri tem obisku poleg zbiranja drugega ma- teriala »nagarnuo i silu božju narodnih pe- samah. Ima ih na broju do 200 komadah, i sva je prilika, te je ta sbirka najbogatia i najznamenitia, što ih dosad imamo.« Vraz dalje omenja, da je o priliki svojega obiska v Zagrebu Grigorovič ponudil njemu, naj izpiše določeno število makedonskih ljud- skih pesmi in da naj jih uporabi po »svom nahodjenju«. Vraz pravi: »I tu ja prepišem i sastavim u hitnji do 60 večih manjih ko- madah narodnih pesamah«. Iz rokopisa, ki ga je dobil od Grigoroviča, je Vraz uredil stihe in tako urejene jih je dal v tisk take, kakor so se prepevali. Vraz je uporabil tudi tiskane zbirke Karadžiča, Bogojeva in dobil neke pesmi tudi od Sreznjevskega. Od vsega tega gradiva je napravil izbor in ga tiskal v »Kolu« (IV, 37—56; V, 24—54). Skupaj je objavil 33 pesmi, deleč jih v lir- ske (20 pesmi) in epske (13 pesmi). Od objavljenih je 24 makedonskih in 9 bolgar- skih. Vse pesmi je opremil z uvodom in po- govorom. V uvodu je skušal dati geografski in etnografski opis plemena »našeg koljena, narod jedan raztarkan po poljih i gorah stare Moezie, Tracie, Macedonie i istog Epira, o kojem mi ovde na zapadu nezna- mo gotovo nista drugo, nego da bedni i ubogi služi cara turskog i da govori ne-' kakvo narečje slovensko, od kojeg smo medjutim mi dosad ostali čisti kolik od arabštine ili sanskrita.« Vraz dalje omenja, da je zgodovina tega naroda bila zaprta knjiga z nerazrezanimi listi. In za razvija- nje ljubezni do tega naroda se je potrudil on, da razreze »vsaj en list od te knjige«, s tem da objavi nekaj narodnih pesmi. Pre- den objavlja Vraz pesmi same, omenja hi- storiat njihovega zbiranja. Nato opisuje SI. 1. Vrazov prepis makedonske narodne pesmi >Car Filip SOS skvnce ohlok činilic ČASOPIS ZA SLOVENSKO KRA JEVNO ZGODOVINO KRONIKA pesmi in daje kratka pojasnila. Med make- j donskimi pesmimi je njih večji del iz za- \ hodne Makedonije. Druge so iz južne in \ vzhodne Makedonije. : Vraz je objavil samo en del pesmi. Dr. H. \ Polenakovič, ki je proučeval Vrazovo osta- lino v bibliotekah v Zagrebu in Ljubljani, je v Zagrebu našel še 16 novih pesmi. Kon- statiral je, da je Vraz pri redakciji narod- nih pesmi ravnal precej svobodno in da ^ je izvršil neke določene spremembe in kraj- šanja. Večji del pesmi iz Vrazove zapušči- ne so makedonske, bolgarske so samo štiri. Dr. Polenakovič je objavil najdene pesmi iz Vrazove zapuščine in je še dovolj kritičen v njihovem komentiranju. Avtor je objavil 9 makedonskih pesmi in eno pripovedko in štiri bolgarske in eno pripovedko. Na koncu dodaja slovarček manj znanih besedi ob makedonskih in bolgarskih tekstih. Velike so zasluge Stanka Vraza za popu- lariziranje makedonske ljudske poezije. Bil je med prvimi pionirji, ki so publicirali znatno bogastvo makedonske ljudske poe- zije. Objavljene makedonske narodne pesmi s strani Stanka Vraza kakor tudi iz njegove ostaline bodo služile kot izvrstno gradivo za nadaljnje folklorne študije. Hri&to G. Aiiidonov&ki 1 OPOMBA v tem donesku 'dajemo prikaz del prof. dr. Haralampija Polena;koviča,: >Maikedoinskata narodna ,p«sna vo pxva.ta poJo- vina 'na XIX. Tok. II. Vuik St. Karadžjč; V. I. Gni.go,rovd<; i Stanko Vraz Jtaiko isoibiirači i iizdavači ina makedcnisikata na- rodna pesna. Imnina II/5 (1950), scparat s. 25-27. ^Idein in >StranfLci od makodonskata ikniževnoat«. Skopj« 1952, 55-62); Makedonske narodne pesme u Vraizoraj zaostavštini. Zagreb, Jn^oslavensJfa Aikademija zinanosti i umjetnoeti, 1951. Po- seban otisak iiz 21. iknjige »Graidje za poviijest ikinjiževnosti hrvatske, s. 2i63-84, ffiks. 1—5. Uiporaibljali smo tudi dela: dr. Kareil Glaser, Zgodoivina slovenskega slovisitva, I. zv. V Ljutbljami, 1894; Slodnjak Anton, Pregiled slovejiskega slov- stva, LJTibljana 1954.