Poštarina plaćena u gotovu Cena Din 2a SOKOLSKI GLASNIK GLAS I L C SAVEZA SOKOLA KRAlJIVILJi JUGOSLAVIJE ir ajle ptgcsfa Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi *• l se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 e Telefon broj 2177 • Račun Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju j втШ Ljubljana, 1 maja 1936 8Ш1 God. VII • Broj 13 TED AN Č Na predlog lekarskog otseka. Izvršni odbor Saveza propisao je, da se od 24 maja dalje priredi po svim našim jedinicama na čitavom području Saveza SKJ tedan čistoče. Ovu okruž-mcu naš je list objavio več u broju 5 od dana 31 januara o. g. i naše župe su zastalno s njenom sadržinom upozna-le i sva svoja društva i čete. U toj okružnici sadržana su uputstva, koje jo izdao lekarski otsek Saveža, kako naime ima da se provcde ovaj tedan čistoče, da bi ova zdravstvena priredba postigla željeni uspeh i da bi se mogla uspešno ponavljati svake godi-'ne. Na sve ovc mi darias upozoravamo Po svojoj novinarsko] dužnošti. Predpostavljamo naime, da u našem Savezu nema ni jedne jedinice, koja danas ne bi znala, kakvu duž-nost ima da izvrši u ovome pogledu, u najkrače vreme. Nema sumnje, da su i župski lekarski otseci na svome Području več odredili sve što je potrebno, da bi ova odlična zamisao što lepše uspela, a društveni i četni lekari — gde god ih je uopčo po jedinicama — da su shvatili ovaj potica j kao jednu od svojih glavnijih sadašnjih za-dača, kako bi pravodobno preduzeli s ve potrebno, da se provcde ova idealna akcija, koja treba da iz godine u godinu zauzima štc veči opseg, da tako u buduče ne bi bilo ni jedne se-oske kučice, kojoj so ne bi posvetila jednaka lekarska briga i nega, kako to inače biva u svakom gospodskom domu i bogataševo) palati. Moramo naime znati, tla so opče dobro ne sme prosudivati s vrha prema tlole, nego da če opče dobro naroda počivati na zdravim i čvrstim temeljima tek tada, kad a to dobro hude niealo i raslo odozdo prema gore. Niko ne br mo-gao da se koristi pšeničnim klasjem, kada seljak ne bi u svome znoju obra-divao, preoravao i sejao njive, koje radaju jednako blagotvorno i pravično > za sve, kojima. je potreban svakdašnji kruh. Oni dole muce se i rade, da bi takoder i oni gore mogli žeti. Bez Seljakovih žuljeva ne bi bilo belo« kruha na gospodskim stolovima, pa to više puta kada seljak nema ni črnoga. Isto je tako i u zdravstvenem pogledu. Vrh stabla suši se, ako usahne koren. Ni je krivnja na onima, kojima je tedan čistoče najpotrebniji, što žive u najprimitivnijim higijenskim prilikama ako kod tih uopče i može da bude govora o kakvoj higijeni. Nekoji naši krajevi n. pr. još uvek leže kao na-pušteni od Boga i od ljudi. Niko na nje ne misli, niti o njima vodi računa. Več drugi decenij eto živimo u vrenju i mahnitanju političkih. stranaka, koje rnisle jedino na sebe i trude se, kako če za sebe izvuči razne koristi. 1 kada koji politički demagog i tribun zaluta u jedan takav naš zaboravljeni kraj, on kao iz rukava siplje razna obečanja levo i desno, s kojima ob-manjuje lakoverni narod, da če mu na sti mana s neba. I netom takav pr.o rok okrene leda torne kraju, rasplinu se u ništa i sva nadanja i očekivanja, jer je od obečanja do čina beskonačno dug put. Narod tada pada u nepove-renjc i letargiju, što je inače i psiho loški opravdano. Ali ipak bistra pa met narodna snalazi se u svojoj ži-votnoj mudrosti, koja se zrcali u onoj: Uzda j se u se i u svoje kljuse! S ovom poslovicom medutim opet ne može da se reši pitanje, o kome danas raspravljamo. Ako se pojcdinac preda svojoj slaboj sudbini, ne smemo mi drugi, koji vodimo računa i o njegovim životnim, socijalnim i higijenskim prilikama, dozvoliti, da bi sirota-na još i dalje bila nemarnost i bez-'orižnost drugih, pa stoga moramo tim više na njega misliti i za ni se utoliko više zauzimati, ukoliko ga je teža sud bina odmakla od vrela napretka i uskratila mu život vredan i dostojan čoveka. I zato baš onoga, koga bije ruka krutog gospodara i koga nevolja muči i tišti, toga mora sokolska ruka da milu je i podižc, jer je sokolska ru ka bratska ruka i jer je ta j sirotan naš brat. I kamo ne dosiže nikakva briga, da bi popravila uslove života najširih slojeva naroda, tamo treba da vodi put sokolskog bratstva, jer hočemo i jer po diktatu toga bratstva moramo hteti, da i pred najsiromašni-ia vrata sine blagotvorna sunčana zraka. Nijc to puki altruizam u vulgar-nom značenju te reči, več je to izraz naše čvrste volje, da hočemo i u real-nom životu da eprovodimo načelo sokolske jednakosti. A jer hočemo, zato moramo! U JUGOSLAVIJI SE VEOMA MALO VODI RAČUNA O FIZIČKOM VASPITANJU Neophodna je pofreba da se i kod nas več jednom osnuje Visoka škola za telesno vaspitanje Danas u Evropi postoje, uglavnom, tri tipa škola u kojima se dobija više stručno obrazovanje iz telesnog vaspi-tanja, i to: a) samostalne visoke škole za telesno vaspitanje koje su u rangu fakulteta, ili recimo u rangu naše više pedagoške škole: (Nemačka, Engleska, Italija, Poljska, Rusija, skandinavske zemlje, Madžarska, Turska, Holandija, Danska i t. d.); b) telesno vaspitanje kao zasebna katedra na univerzitetu, gde se taj predmet može študirati »pod a«, »pod b«, ili »pod c«, pored još drugih dvaju ili više premeta: (Čehoslovačka, bal-tičke zemlje, Danska i t. d.); e) jednogodišnje državne škole za telesno vaspitanje, koje su u rangu srednjih škola i u koje sc obično prima sa maturom: (Bugarska, Švicarska, Litvanija, Holandija i t. d.). Rusija ima ovakvih škola danas več oko trideset. I mnoge druge evropske države imaju po nekoliko ovih škola i to od svakoga navedenega tipa. U Engleskoj i Nemačkoj Engleska ima 6 raznih škola za telesno vaspitanje od kojih su najpozna-tije »Ling asosiejšn« i »Kvin Aleksandra Iiauz fizika! trening koledž« obe u kondomi, a po jednu u Kentu i Bir-minhemu. Nemačka takoder ima 6 ovakvih škola, od kojih su najpoznatije »Dojčo hohšule fir lajbesibungeti« u Berlinu i »Prajsiše hohšule fir lajbesibungen« u •špandau. Osim ove dve ima još u Min-henu, Karlsrue i Štutgartu. Holandija ima pet takvih škola (srednjih i visokih) i to dve u Amsterdamu a po jednu u Hagu, Kroningenu i Utrehtu. Danska ima takoder 5 zavoda za telesno vaspitanje i to: u Oleru-pu, Kopenhagenu, Siikoborgu, Helerupu i Rislingenu, Švedska ima 4 (srednjih i visokih) i to dve u Stokholmu, a po je-dna u Goteborgu i Lundu. Poljska ima 3 (jednu vojnu i dve gradanske) u Poznanju i Varšavi. Italija ima takode tri (jednu vojne i dve gradanske) u Bolo-nji i Rimu. Austrija ima dve (obe u Beču). Turska ima dve (jednu srednju u Carigradu i visoku u Ankari). Čehoslovačka ima jednu vojnu, a otpočelo se sa radovima na podizanju gradanske. Inače se u Pragu i Brnu može na univerzitetu da študira telesno vaspitanje kao zaseban predmet. Sledeče zemlje imaju po jednu višu ili srednju školu za telesno vaspitanje: Finska .Franeuska. Madžarska, Norveška, Portugalija, Rumunija, Škotska i Bugarska. Jugoslavija je zaostala za ostalim kulturnim zemljama Kao što iz ovog možemo da vidimo sve su, dakle, države pristupilc reša-vanju ovoga pitanja i sve su one po-neko rešenje več našle, samo mi još uvek ovo pitanje ne rešavamo. U ko-likom smo zaostatku na ovome polju iza mnogih civilizovanih naroda, neka nam posluži kao dokaz primer, da ove godine Švedska »Kungliga gimnastiska centralinstitutet« proslavlja stodvade-setpetogodišnjicu od dana osnivanja! Ovu školu, koja je docnije podignuta na rang visoke škole, osnovao je 1811 Por Henrik Ling, a mi sc još i do danas, leta gospoduje« 19,36, ne možemo da rcšiino na nešto slično. Jedino Jugoslavija i Albanija nema ju školu za telesno vaspitanje Poznato je, u kolikoj se meri kod nas oskudeva u stručnim silama na te-lesnom vaspitanju. Ncdostatak tih sila oseča se naročito po školama, u kojima telesno vaspitanje vode ljudi s nedo-voljnom stručnom spremom. Ovo, nimalo ružičasto, stanje, može se delimično popraviti samo, ako bi se što prc osnovala i kod nas jedna viša stručna škola za telesno vaspitanje, koja bi trajala 2 do 3 godine i u koju bi se primali samo svršeni maturanti. Samo, dakle, jedna stalna viša stručna škola mogla bi da dade budu-čim radnicima na telesnom vaspitanju, — tim važnim vaspitačima omladine — jedno solidno stručno znanje. To znanje ne može se dobiti na kratkoročnim i povremenim točajevima, kao što je to dosada bio slučaj. Ovu su istinu uvidele sve civilizo-vane zemlje i sve su one več osnovale razne tipovc stalnih škola za telesno vaspitanje. Iz redova apsolvenata tih škola regrutuju se posle nastavnici i vaspitači omladine. Jedino u Evropi još mi i Albanija nemarno nikakve stalne stručne škole za telesno vaspitanje, nego se kod nas stručno osoblje još uvek uglavnom dobija putem kratkoročnih, večinom sokolskih tečajeva, koji, uprkos svega rada i truda i pored neosporne vrednosti — ne mogu da daju ono što može da daje jedna stalna viša stručna škola. Danas več i bratska Bugarska, koja je i teritorijal-no i brojno manja od nas, koja je i ekonomski i finansiski slabija od nas ima več tri punc godine stalnu državnu jednogodišnju školu za telesno vaspitanje. O radu i uspehu te škole mogli smo se uveriti prilikom prošlogodiš-njeg sleta »Junaka« i moramo da priznamo, da bismo mogli da budemo zadovoljni, kada bismo i kod nas imali nešto slično. Prof. Bogoljub Krejčik, Beograd. Telesno vaspitanje u Rumuniji Jugoslovensko Sokolstvo Sprema se da ove godine poseti savezničku Rumuniju i da se na velikim svečano-stima u Bukareštu upozna s pokretom telesnog vežbanja u susednoj zemlji. Iskoriščavam beleške, koje sam pravio prilikom raznih potovanja u Rumuniju, da našem članstvu, pre od-laska u Bukurešt, prikažem rumunjsko telesno vežbanje i ustrojstvo velikog i lazgranatog pokreta telesnog odgoja u Rumuniji. O tome mogu da pišem s pouzdanim podacima, koje sam sku-pio kao gost u visokoj školi telesno j odgoja u Bukareštu, i kao dobar zna-nac vodečih ličnosti rumunskog telesnog vežbanja. U ovom prvom članku želim dati samo glavnu sliku i kratak pregled ustrojstva telesnog vežbanja u Romuniji. Vrhovno vodstvo telesnog odgoja Vrhovno vodstvo telesnog odgoja u Rumuniji ima »Narodni odbor telesnog odgoja« (Consiliul National de Educatie Fizica — skraeeno CNEF) sa sedištem u- prestoniei, u Bukareštu. Taj narodni odbor CNEF (a nešto slična torne kod nas nema) je uvek pod počasnim pretsedništvom jednog člana romunske kraljevske porodice. — Odbor se sastoji od radnog pretsedni-ka, koji je uvek ministar narodnog zdravi ja, a članovi su tog odbora, koji zaseda u ministarstvh narodnog zdravijo, šef glavnog generalnog štaba vojske, glavni tajnik ministarstva prosvete, direktor državnog vreda telesnog odgoja (ONEF-a), predsednik Saveza romunskih sportskih saveza i predsednik rumunskog olimpijsko« odbora. Sem toga CNEF ima i jednog glavnog sekretara. Glavni posao ovog »Narodnog odbora telesnog odgoja« je zaštita celokupnog pokreta u Rumuniji i spajanje privatne i državne službene ini-cijative na tom velikom i važnom području. Visoke ličnosti, koje su članovi tog CNEF-a, jamstvo su, da če se njegova rešenja izvršavati i sle Sati od svih stepenica goleme organizacije telesnog odgoja u Rumuniji. Državna inicijativa Državna inicijativa u stvarima fi-zičkog vaspitanja u Rumuniji je vrlo velika. Glavne smernice toj službenoj inicijativi daje narodni odbor CNEF, ali izvršni organ, najzaslužniji faktor u radu na telesnom odgoju rumunske omladine je »Državni ure,d telesnog odgoja« ONEF (Oficiul National de Educatie Fizica). Taj državni ured, koji je pod stalnim vodstvom najvredni-jeg i najsposobnijcg vode rumunskog telesnog vežbanja, generala Virgila I. Badulescu (Badulesku) vrši u saveznT-čkoj zemlji zadače, koje vrši ili bi moralo da vrši i naše Ministarstvo fizi-čkog vaspitanja naroda. Ali uz te ono vrši i takve posebno zadače, kakve, po sadašnjem zakonu i uredbi, jugoslo-vensko Ministarstvo fizičkog vaspitanja nema. Medu ostalim zadačama, na primer, ONEF Vrši sve poslove sve-stranog telesnog odgoja rumunskih vojnika i časnika. Upravni odbor ONEF-a sačinjavaju visoke ličnosti: pretsednik je glavni tajnik ministarstva vojske, članovi su direktor ONEF-a, starešina računovodstva ministarstva vojske, rektor vojne škole telesnog vežbanja, rektor visoke škole telesnog vežbanja i jedan načelnik ministarstva prosvete. Taj upravni odbor upravlja i vodi sve poslove ONEF-a, raspituje i odobrava proračune i izdatke tog važnog državnog ureda. Hteo bih ovde na upozorim naše čitaoce na činjenicu, da u Rumuniji učestvuju aktivno u rešavanju poslova telesnog odgoja, bilo u narodnom odbor (CNEF) bilo u državnem uredu (ONEF) telesnog odgoja, i ministar narodnog zdravlja, i šef generalštaba, i glavni tajnici ministarstva prosvete i vojske, starešina računovodstva ministarstva vojske i jedan načelnik ministarstva prosvete. Sve poti vodstvom otl vladara odredenog člana kraljevske porodice! Jasno je svakome, koli- Kod nas još nemarno dovoljno sta-tističkog gradiva, kako ga imaju druge naprednije države, no kome bi mogli rešavati razne probleme, koji oso-bito živo zatiku u gospodarske i soci-jalne prilike našeg naroda. Pri rešavanju živih i najaktuelnijih potreba naše« naroda uopče i našeg sokolskog pripadništva poscbice, služimo sc s onim što crpimo iz jzveštaja. koji nam stižu s raznih strana naše domovine. Više puta čujemo, da koti nas ima nre-više lekara, te da su mnogi od njih bez rada i bez zaslužbe. U istini pak nije tako. Na 10.000 Stanovnika dolazi kod nas 3.3 lekara. U Ceškoslovackoj na isti broj Stanovnika dolazi 6.5 lekara, a u Austriji čak po njih 12. Za nama stoji, Poljska. Hiperprodukcija lekara oseča se u Jugoslaviji samo u nekim krajevima i večim mestima, dok s druge strane imamo celih krajeva, gde dolazi na 50.000 Stanovnika samo po 1 lekar. Ništa dakle nije čudno, ako se u statističkom godišnjem nreglcdu Društva naroda (za 1935 god.) tvrdi, da se naša domovina nalazi medu onim državama, u kojima vlada naj-veča smrtnost novorodenčadi, kojih svake godine od 1000 umre 162. U tome pogledu su za nama samo Romunija i Madžarska. Taj veliki postotak smrtnosti naše deee ispod jedne gotli-ne posledica je naših slabih gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih prilika. Kako vidimo, smrtna kosa medu nama nemilosrdno kosi mladice našeg narodnog stabla. U mladičkim gotlinama opet mnogima i mnogima radi slabe prehrane, napornog rada, koji ne može da pod-nosi njihov mlad organizam i radi nc-higijenskih stanbenih prilika, preti tu- berkuloza, koja se opasno širi i po našim sclima. Pred tom istinom ne smemo zatvarati oči, jer to može za- nas da hudo od imjvcče štete. 1 ako pomislimo, da je naš narod u svetskom ratu u svojoj životnoj snazi užasno stradao, on se može da preporodi samo u svom mladom pokolenju. A. ako ne otlgovara zdravstvenim zahtevima ni dom, ni skoki, gde če enda da se mladi organizam zaščiti, da ga prerano ne zah vati kosa smrti? ] ako ga niko drugi u dovoljno j meri ne uzme u za-štitu, to mora po svojoj inicijativi da učini Sokolstvo. Barem utoliko, ukoliko mu dopuštaju njegova sredstva, s kojima raspolažu naši sokolski socijal-ni i lekarski otseci. To je naša uzgoj-na zadača prvoga reda. I zato je oso-bito pohvmlno i pametno, što naše domove gradimo i opremamo strogo prema naertima i propisima, da bi bar oni našem mladom pokolenju nadomestili dom i školu, da bi bar u njima tome pokolenju bio osiguran zdrav telesni razvoj. Time mi zidamo buduč-nost našeg naroda. Istina je, da opče zdravstvene prilike po svim krajevima naše zemlje nisu jednake i zato se u svakom kraju ne možemo služiti istim metodama, ali zato cilj ostaje posvuda jedan te isti: zdravlje! Samo gde nam pomaže priroda. sa svojim povoljnijim klimatskim prilikama, tu jo i naš rad olakšan, a gde to nije, tamo treba više energič-iiog nastojanja i, naravno, takoder i više materijalnih sredstava. Kome su pak več po prirodi dani bol j i uslovi za život, taj neka ne zaboravi one, koje je priroda stavila u slabi ji položaj, kako bi se takoder i u ovom pogledu osetila blagotvorna moč sokolskog bratstva. Skrečcmo ovom prilikom pažnju i na več skoro zaboravljcnu rezoluciju, koja ie bila primljena ješ 6 januara 1919 u Ljubljani, kada smo posle rata poduzeli prve korake u cilju ujedinjenja jugoslovensko« Sokolstva. Ova rezolucija naglašava, da. Sokolstvo ima da smatra za svoj veliki poziv pre svega rad na telesnom i moralnom uzgoju zdravo« narodnog naraštaja. Taj rad ima da bude najve-ča dužnost i najlepši zadatak našega Sokolstva. Ono mora da se brine za dobro telesno vaspitanje naše dece več u njihovoj predškolskoj dobi, i to na ta j način, da članove i članice te roditelje poučava o uzgoju dece. A taj pouk ima da se širi predavanjima u točajevima i štampom. Sokolstvo, nadalje, mora da deluje i na tome, da naša škola u punoin opsegu u praksi prilivati moderne principe o higijeni one omladine, koja je obavezana na pohadanjc škole. Sredstva za to su: študij higijene deteta, koje je obvezano da pohada školu, propaganda u javnosti, uplivanjc na školske vlasti, pouk učiteljstva, kao i to, da Sokolstvo pomaže školi svojim stečenim iskustvima j svojim stručnim silama za telesni uz-goj. Svoj naraštaj Sokolstvo mora da poučava o značaju zdravo« i snažno« tela i o načinu, kako da očuva zdravo telo. Svoj naraštaj moramo da uzgajamo telovežbom i da ga izvedimo u slo-bodnu prirodu, na otvoreno. Sokolstvo takoder mora da upliva. i na zakono-davstvo, kako bi ono uvek i posvuda uvadalo moderne nazore o higijeni omladine^ Mnogo toga, što u ovom pogledu več izvršavamo, poteklo je iz naše slo-bodne volj*, u čemu su sc po nekim krajevima pokazali več i obilni i lepi uspesi. Naša brača lekari ulažu svoje znanje i svoje iskustvo u službu našeg narodnog zdravlja. U vežbaonicama, na slctovima i izlctima, oni su nam uvek požrtvovno na usluzi. Dižu se i sokolske zdravstvene zadruge, a u naertima su i sokolska oporavilišta, Vidi se. da je Sokolstvo uzelo na sebe deo onih dužnošti, koje bi morala da iz-vršava sama država u interesu zdravlja svojih državljana i u interesu snažnog podizanja svoje _ odbrambene snage. A što još nije izvršeno, to čeka da še izvrši. Mislimo, da bi bilo koris-no, kada bi sc sakupili da se ppsavetu-ju i svi naši župski lekari, koji bi tre-bali da ocene opče zdravstveno stanje u državi ,te koji bi na temelju svojih opažanja izradili načrt za sistematski! lekarsku službu na čitavom području našeg Saveza. To bi bio u neku ruku pokušaj za uspešno suzbijanje svega što je na uštrb narodnog zdravlja. Ovogodišnji tedan čistoče, koji bi imao da prezrači, nročisti i napuni s radošču prema zdravom životu svaku našu kuču, neka bude početak jednog planskog sokolskog rada na poboljša-nju naših higijenskih prilika. A -da hi mogli imati i vidnog, pozitivnog uspeha u tome našem nastojanju, mi tu ne smemo da mislimo samo na onu ma-tcrijalnu čistoču, na čistoču u fizičkom pogledu, več svoju pažnju treba da skrenemo i na naša srca, da bj i ona bila čista i zdrava. Mi Sokoli moramo da pokažemo, i prema unutra i prema vani, da u zdravi ju i lepoti želimo i hočemo da pred svima prednjačimo. Sir. 2 »SOKOLSKI GLASNIK« m God. VII — broj 18. ROSIJA - FONSIER • društvo га osiguranje 1 reosiguranjc • BEOGRAD ka se ogromna važnost i puna pažnja poklanja pokretu telesnog vežbanja i odgoju u Rumuniji. Najlepši plod te velike pažnje je bukureštanski ISEF (Institutul Superior de Educatie Fizica), romunska visoka škola telesnog odgoja, osnovana u jeseni 1923 godine, daklc pre 13 godina. Mi u Jugoslaviji još uvek nemarno ni jedne škole za nastavnike telesnog vežbanja! Ta visoka škola daje godišnje 20 nastavnika i nastavnica telesnog vežbanja sa \ isokoškolskom naobraz-bom. U ovom deeeniju pošto jan j a ova škola je sa 300 svršenih daka opskrbila pokret naj bolj im izvršnim organirna. Bukureštanska visoka škola ISEF, o kojoj ću posebno pisati, ima rang fakulteta. Študij traje 8 semestara, a svr-šeni dači su diplomirani profeseri »de educatie fizica«. Uporedno s tim uglednim i koris-nim zavodom radi i IMEF (Institutul Militar), vojnička škola telesnog vežba-nja, koja u godinu dana sprema naj-sposobnije, izabrane vežbače medu romunskim oficirima, za nastavnike telesnog vežbanja u vojnim jedinicama. Svaki puk i svaka komanda .romunske vojske ima več po nekoliko oficira. svršenih slušaea jednogodišnje IMEF škole. Privatna inicijativa Privatna inicijativa r Rumuniji ne može se požaiiti ni u kojem smislu na službenu. Ona od nje ima sve mo-guče koristi, бак i prekrasni, veliki stadion ONEF-a u Bukureštu, vi' kojem če nastupiti i naši sokolski vežbači na sv ečanostima u julu ove godine. Privatna inicijativa je slobodna i razvija se šarenije i raznovrsnije od sližbenc, koja je pod jednim vodstvom i svisda jednaka. Naj viša ustanova privatne in iei jati ve, na področju telesnog vežbanja ie UFSSR (Unionea Federatiiior Societat-ilor Sportive din Romania) Savez saveza romunskih sportskih društava. Sedište je i ove ustanove u Bukureštu, a. svrha joj je da promiče, nadzire, pomaže i složi sve deonicc privatne inicijative telesnog odgoja i športa. Ovaj veliki središnji savez neposredno je vezan s ministarstvom narodnog zdravlja, a o visi od narodnog odbora CNEF, ko ji je viši nadzorni organ. U tom savezu saveza su posebni savezi atletičara (Bukurešt), plivača (Bukurešt), nogometa (Bukurešt), bici- klista (Braila), gimnastike (Bukurešt), dizanja utega (Oradia Mare), jahanja (Bukurešt). bivanja (Oradia Mare), strelaca (Bukurešt), jahanja (Bukurešt), pomorski (Bukurešt), ^ boksa (Bukurešt), nogometa (Bukurešt), rug-bi - nogometa (Bukurešt), zimsko -sportski (Bukurešt), mačevanja (Bu-kurešt) i tenisa (Bukurešt). Svega ima sada u Rumuniji 300 društava. Svi su ovi savezi slobodni u svom radu, ali CNEF preko »Saveza saveza« vodi nadzor i posredno upravlja i popravlja. Svakako je zanimljivo za naše prilike, da su i romunska gimnastička društva članovi te najviše sportske ustanove, i da se gimnastički savez u Rumuniji smatra običnim sportskim savezom. Još je zanimljivije za naše prilike, da je romunski savez sportskih saveza stariji cd posebnih saveza za pojedine grane, pa i od saveza gimnasti-čara, »Federatia SSR« osnovana je 1912 godine pod pretsedništvom on-dašnjeg kneza Ferdinanda, a prvi tajnik, i to ne počasni, več radni tajnik, bio je sadašnji Kralj Karol П. Mladi i napredni knez Karol vršič je duž-nost glav nog tajnika Saveza ■romunskih sportskih (dakle i gimnastičkih!) društava do godine 1925. Onda je pre-šao na porpretsedničko mesto. Godine 1914 bilo je svega 25 diu-štava u Savezu. Pojedinim granama upravljali su posebni odbori; takc^ su 1915 god. postojaii odfceri za atletiku, nogomet, mgbi, tenis, mečevanje, bi-ciklistiku, zimski šport, plivanje i veslanje. Za ovogodišnjc svečanosti u Bu-kureštu važr.o je ovo: 24 juna 1916 godine predložio je mladi i sposobni oficir Vhgil Ioan Baduleseu, sadašnji direktor ONEF-a, na sednici upravnog odbora FSSR, da se osnuje u Bukureštu posebna visoka škola za nastavnike telesnog vežbanja. Taj napredni i dalekovidni oficir je pre 20 godma predlagan osnivanje visoke škole. Ali je svetski rat, u ko H je par dana doc-nije ušla i Rumunija, prekinuo ta j rad. Ipak —- ve e 1923 god. osnovana je posebnim zakonom ISEF! Na svečanostima u Bukureštu pro-slavičemo i mi sa Rumunima 20 godiš-njieu ovog predloga uvaženog generala Badulesca. Hrvoje Macanović, Zagreb Izbirna takmičenja Saveza SKJ za olimpijske igre u Berlinu U nedelju dne 26 pr. m. održana su u Ljubljani, u vežbaonici Narodnog doma, savezna izbirna takmičenja naših sokolskih takmičara, koji če uče-stvovati na olimpijskim igrama u Berlinu. Takmičenja je vodlo voda naših takmičara br. dr. Viktor Murnik, a pri-sustvovao im je takoder i savezni načelnik br. dr. Alfred Pihler, kao i mnogi pretstavnici Sokolske župe Ljubljana i pojedinih ljubljanskih sokolskih društava Za ova takmičenja prijavilo se 25 takmičara, i to braea: Edo Antosi.ie vić, Milan Potokar, Marijan Skrbinšek, Oti Vildman, Neli Zupančič, Jože Vadnav, Miroslav Forte, Boris Gregorka i Janez Malnarič (svi iz Ljubljane), Miloš Strgar, Dimitrije Merzlikin, Rade Mihočinovič, Evangelij Perfiljev, Josip Rumenčie, Juraj Buda, Svetozar Romelie (svi iz Beograda), Josip Ku-jundžič (Novi Sad), Stjepan Boltižar (Zagreb), Franjo Lesjak (Celje), Tošo Primožič, Konrad Grilec i Leon Štukelj (Maribor; Štukelj je ovoga pura samo posmatrao takmičenja, ali ee od ! maja dalje stalno trenirati u Ljubljani), Janez Pristov i Milan Košnik (Kranj), te Petar Lujič i Ludvik Kolšek (Split). Svi takmičari takmieili su se ovoga puta po prvi put u sv im propisanim i slobodnirn vežbama na spravama, u prostim vežbama kao i u preskoku preko konja u dužinu. Postignuti uspe-si su veoma povoljni i nadamo se, da cc se pretstavnici naše vrhunske telo-vežbe do odlaska na berlinska takmičenja još usavršiti pod veštim vodstvom svoga vode br. dv. Murnika. Sudački zbor na ovim takmičenji-■ma saeinjavali su naši bivši meduna-rodni takmičari, brača: Stane Deraanc, Petar Šumi, Vlado Simončič, Miha Osvald i Stane Žilič, kojima je marljivo pomagao i načelnik Ljubljansko** Sokola br. inž. Gojmir Pehani. Sudački zbor sudio je strogo po medu-narodnom takmičarskom redu. Brača takmičari pristupili su ovim teškim takmičenjima u uzomoj disciplini i ustrajno izdržali. Postignuti uspesi bili bi svakako i bol j i. da se pri takmičenju nekojim takmičarima nisu desile rnanje nezgode, osobifo bratu Merzlikinu, koji je radi toga mo-rao takmičenje da prekine, a takoder i br. Pristov bio bi postigao bolje uspehe, da ga nijc smetala ruka; isto tako i bratu Vadnava i Zupančiča. Najbolje uspehe takmičari su pokazali na krugovima, ali i proste vežbe (obavezne i slobodne) nekpji su takmičari izvoli upravo odlično. Vrlo lepe preskoke pokazali su braea: Forte, Gregorka i Kujundžie. Na ovim takmičenjima, od 120 postizivib tačaka, postignuti su sledeči rezultati: 1) Konrad Grilce, Maribor-Mat. 110,1 2) Janez Pristov, Jesenice 104,7 3) Tošo Primožič, Maribor-Mat. 99,8 4) Miroslav Forte, Ljub. Sokol 97 5) Neli Zupančič, Ljub. Sokol 93,1 6) Boris Gregorka, Ljub. Sokol 91,5 7) Jože Vadnav, Ljub. Sokol 88,0 8) Juraj Buda, Beograd 87,3 9) Marijan Skrbinšek, Ljub. Sokol 86 5 10) Oti Vildman, Ljub. Sokol 86 11) Miioš Strgar, Beograd 83,9 12) Janez Malnarie, Ljub. Sokol 82,8 Prva tri najbolja takmičara u pojedinim disciplinama: obavezne proste vežbe: 1) Neli Zupančič; 2) Jože Vadnav; 3) Konrad Grilec; 4) Dimitrij Merzlikin; slobodne preste vežbe: 1) Dimitrije Merzlikin i Neli Zupančič; 2) Konrad Grilec i Boris Gregorka; 3) Janez Malnarič; obavezna vežba na vratilu: 1) Dimitrije Merzlikin; 2) Konrad Grilec; 3) Janez Pristov; slobodna vežba na vratilu: 1) Kon-tad Grilec: 2) Miroslav Forte; 3) Dimitrije Merzlikin; obavezna vežba na razboju: 1) Konrad Grilec; 2) Janez Pristov; 3) Tošo Primožič; slobodna vežba na razboju: 1) Tošo Primožič; 2) Janez Pristov; 3) Konrad Grilec; obavezna vežba na krugovima: 1) Konrad Grilec; 2) Miroslav Forte i Miloš Stergar; 3) Janez Pristov; slobodna vežba na krugovima: 1) Jože Vadnal; 2) Miroslav Forte; 3) Tošo Primožič; obavezna vežba na konju: 1) Konrad Grilec; 2) Tošo Primožič, Marijan Skrbinšek, Neli Zupančič; 3) Boris Gregorka; slobodna vežba na konju: 1) Marijan Skrbinšek; 2) Konrad Grilec; 3) Neli Zupančič; obavezni skokovi preko konja u dužinu: 1) Miro Forte; 2) Jo*ip Kujundžie; 3) Janez Pristov; slobodni skokovi preko konja u dužinu; 1) Josip Kujundžie i Franjo Lesjak; 2) Boris Gregorka; 3) Janez Pristov, Janez Malnarič, Miroslav Forte, Rade Mihoeinovič, Svetozar Romelie i Petar Lujič. Nakon svršenih takmičenja voda takmičenja br. dr. Murnik zahvalio sc braei takmičarima iskrenim reeima za marljivo i požrtvovno takmičenje, po-zvavši ih da u svom e nastojanju i dalje ustraju. Na koncu treba da spomenemo, da je br. Dimitrije Merzlikin, koji je pri takmičenju u prostim vežbama i na vratilu postigao vanredno lepe uspehe, morao radi ozlede na ruci da od takmičenja otstupi, ali on ipak dolazi i obzir kao kandidat za zajedničko vežbanje u Ljubljani. I kod nekojih ostalih, kako smo več spomenuli, iz-vesne ozlede, kao žuljevi na rokama, smetali su im da bi postigli još veče uspehe. Sednica Saveza slovenskog Sokolstva Dne 8 i 9 maja o. g. održače se u Tirševom domu u Pragu sednica Saveza slovenskog Sokolstva, na kojoj če učestvovati i pretstavnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Plenarna sednica uprave Saveza SKJ Plenarna sednica uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održače se dne 10 maja o. g. u 9 časova pre podne u savezni m prostorijama. Uoči plenarne sednice, dne 9 maja u 4 časa posle podne, održače se sed-niea izvršnog odbora Saveza SKJ. Zbor župskih prosvelara Redovni zbor župskih prosverara pred godišnju glavnu skupštinu Saveza SKJ održače se u saveznim prostorijama u Beogradu dne 16 maja u 3,30 časova posle podne i nastaviee se su-tradan dne 17 maja u 9 časova ujutro. NadMskup barski dr. N. DoferečK: podupire Sokole Ovih dana Sokolsko društvo u Baru proslavlja 10 godišnjicu svog posto-janja. Za ovu prigodu barski Sokoli odlueili su da sakupe priloge za na-bavku društvenih sprava. Medu prvima koji se odazvao svojim prilogom Sokolima bio je katolički nadbiskup i primas šrpski preuzvišeni dv. Nikola Dobrečič, koji je Sokolskom društvu darovao iznos od 500 dinara. Ovaj plemeniti gest visokog crkve-nO<; katoličkog dostojanstvenika naišao je i u redovima Sokola i gradanstva uopee na najlepši prijem. Poznato je, da je svojedobno nadbiskup barski dv. Nikola Dobrečič iz lojalnosti bio potpisao poznatu posla-nieu katoličkog episkopata proti-v Sokola, ali ta poslanica nije bila preči-tana u katoličkim erkvama na teritoriji barske nadbiskupije- So feolslca rafflo-predavanja Uadio siitnice Heograd — Zagrel* — Ljubljana Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 3 maja predaje brat Svetozar Bošnjakovič, Golubinci, o temi: »Glavne misli i ideje Sokolstva« (popo-dnevno); dne 7 maja predaje brat dr. Ale-ksandar Ivič, Subotica, o temi: »Značaj Subotice za Južne Slovcne«; dne 14 maja predaje brat Mrvojc Macanovič, Zagreb, o temi: »Jugoslo-venski Sokoli noše olimpijski oganj kroz Jugoslaviji!«; dne 17 maja predaje brat Jožo Šokčie, Subotica, o temi: »Kalor (Dra-gutin) Milodanovič« (popodnevno); dne 21 maja predaje brat Ljubun-čič Hasan, Sarajevo, o temi: »Jugoslo-venska misao i Sokolstvo II«; dne 28 maja predaje brat Bogoljub Krejčik, Beograd« o temi: »Prc-zident Eduard Beneš«; dne 4 juna predaje brat Marko Protič, Subotica, o temi: »Udeo Srba u bunjevačkom pokretu«; dne 7 juna predaje brat Lazar Sti-pie, Subotica, o temi: »Narodne tradicije u Bunjevaca (popodnevno); Projekai o flzlčkom vaspitanju naroda ne može se oslvaraft bez potrebnih sredslava Izjava g. Ministra га fizlčko vaspilanje naroda Beogradska »Politika« od 30 pr. m. donosi sledeču izjavu, koju je n jenom saradniku dao ministar fizičkog vaspitanja dr. Rogič. Teškoče oko ostvarenja plana o fizičkom vaspitanju — Rad ovog Ministarstva uosta-lom, kao i svake državne ustanove« — rekao nam je g. ministar, — za visi od budžeta. Nažalost. naš budžet je taman toliki da Ministarstvo jedva može da tavori. Lepo zamišljeni plan o obaveznom teliesnom vaspitanju koji je još pre dve godine uzakonjen, naišao je-prili-kom uvodenja u život na velike prepreke. .ledna od najvažnijih je nesliva-tanje, opšte nerazumevanje c potre-; bama i značaju fizičkog vaspitanja. Naš budžet se kreše do minimuma samo administrativnih potreba, pa ne samo to nego se nemilosrdno kresu i krediti koje su pojedine opštinc ili druge samoupravne jedinice unosile u svoje lokalne budžete za potrebe fizičkog vaspitanja, za terene, održavanje teča-jeva i t. d. Zbog nedostatka sredstava, nije mogla da se osnuje ni Škol? za telesno vaspitanje niti su sc do sada mogli da izuče potrebni kvalifikovani nastavnici za sprevoden j e ovog za-mašnog posla, lnače, u Ministarstvu su i-zradene sve potrebne uredbe, pa se čeka samo da u našem društvu prc-ovlada jedno moderni je r sav remenije gledište o celom pitanju fizičkog vaspitanje naroda. Reorganizacija Ministarstva — Ja očekujem da če se i to pitanje škole rešiti u toku ove godine i da če Škola početi rad u septembru. Za ostvarenje toga založiču se svima silama, pa makar za njene potrebe morao da odvojim kredite iz zaista skromno« redovnog budžeta. —• U Ministarstvu se radi uveliko na reorganizaciji cele službe. Ako se ta organizacija provede, a je sc nadam' da ču u torne uspeti, ovo Ministarstvo neče biti više samo jedrn* administrativna ustanova za deljenje sitne pomoči raznim društvima, neg;: če to biti forum koji če davati direktive i aktivno učestvovati. u svima dogadajima koji interesuju državu, odnosno fizičko vaspitanje na'roda. Takse -— U tom piavcu i pored svih naših napora, — kaže g. ministar, — nismo mogli uspeti. Pitanje, medutim, nije još definitivno rešeno. Preduzeo sam korake da dede u tom pogledu tlo jednog snošljivijeg a u svakom slučaju pravednijeg tereta. Ja nalazim u prvom reilu da su takse previsoke za naše Pri' like a zatim da sc imaju proporciona -no rasporediti s obzirom na važnost, cilieve i popuiarnos; pojedinih sportskih \ rsta. LT tom smislu učinjen je vec predlog, pa se nadam da če naiči na razumevanje kod svih ostalih nadležnih taktora. Olimpijska ekspedicija Jugoslavije — Ove godine, — nastavio je t$" spodin ministar, — sportski progvain je cbilan. Tu su balkanske igr«-'. ‘\r' vačke i lakoatletske, zatim olimpijf1 zfcog koje se moraju učiniti velike p*1" preme u zemlji i poslati rcprezentacije onih sportova u kojima smo -dostigl' bar približno stupanj internacionalni klase. Za odašiljanje naše reprezenta-cije u Berlin na olimpiju obezbeden je kredit od 570.000 dinara. Od te svo-te dače se savezima za spremanje re-prezentacija 200.000 dinara, a Olimpvj' skom odboru 300.000 dinara; 70.000 dl* r.ara predvideno je za organizaciji1 olimpijske štafete kroz našu zemlji'■ Pored toga, za našu reprezentaciji' obezbedeni su i neki drugi, istina, nc' znatni prihodi Fizičko vaspitanje je primerna državna potreba — Prema dosadašnjem shvatanju koje je vladalo u našoj zemlji, izgleda da se fizičko vaspitanje smatra kao neki balast a uvodenje Zakona o zičkom vaspitanju kao iluzorno. Medutim, takovo Shvatanje nanosi nara ogromno štete jer se propuštaju dragoceni momenti za organizovano vasp1' tanje naše celokupne omladine u na; cionalnom duhu i u cilju svestranog 5 skladnog razvijanja tela i čuvanja zdravlja. Fizičko vaspitanje je primarna potreba države a ne poslednja-Moji napori biče upučeni u tom prav-cu. Ovako kako danas stojimo, naro-•čito u pogledu sredstava za organi^8; ciju fizičkog vaspitanja, rdavo je .1 ništa se mnogo ne može učiniti. lu je čvor ali i rešenje celokupnog problema, fizičko;; vaspitanja. — Sednica ženskog prednjačkop glsora ČOS u Pragu Proletnja sednica ženskog pred-njačkog zbora ČOS održana je 25 i 26 aprila u Pragu pod vodstvom savez-ne načelnice s. Provaznjikove. Načelnica s. Provaznjikova otvorila je zbor s nekoliko biranih reči o otstupanju pretsednika Masarika i o izboru novog pretsednika ČSR Beneša. U prvom redu zbor je raspravljao o izletima u Slovaeku i Potkarpatsku Rusiju. Prema izveštajjma vlada za ovu priredbu veliko zanimanje u svim župama; broj prijavljenih prevazišao' je sva očekivanja. Prema odluei pret-sednitšva ČOS mogu ovim izletima učestvovati i pripadnici, ko ji ne maju sokolski kroj. S ovim se je udovo-Ijilo traženju slovačkih župa. Učestvo-vanjc pak na izletu u Rumuniju do-zvoljeno je članovima samo u svečanoj odoii, a članicama i u narodnim noš-, njama, koje. moraju biti originalne. Rumuni naročito žele, da bi na javnijri nastupima u Bukureštu nastupilc i sokolske žene, da bi s time zaintereso-vale i Rumunke, koje do sada ne vež-baju ni u jednom gimnasiičkom društvu. Češkoslovaško članice vežbaet- na izletu u Rumuniji pored slovačkih prostih vežbi i sletskc vežbe s čunjevima te vežbe na spravama, a izvodice i češkoslovaeke narodne igre. Na sednici je najpre prikazan film za olimpijska takmičenja u Berlinu. Tekst ovog službenog filma je u ovim jezicima: francuskom, engle- skom, ncmačkoin, španjolskom i itali-janskom jeziku (niti jedan slavenski jezik!) I unatoč tome, što je ovaj film izraden u Pragu, s češkoslovačkim So-kolicama, olimpijski odbor ipak nije smatrao umesnim da njegov tekst iz-radi i u češkoslovačkom jeziku. Jescnje zborovanje ženskog predli jaekog zbora zaključilo je jednoglas-’ no, da žene neče nastupiti na zajedni-čkom nastupu ti Berlinu. Ženski pred-njački zbor j c odlučio, da ponovno za-moli vibor ČOS, da povuče svoju odlu-ku prema kojoj moraju i Sokoliee učestvovati u' Berlinu. ČOS je priredila u prosloj godini 24 razne stručne škole sa 759 sestara. Medu tim školama /auziinaju prvo mesto redovne 14-dnevne prednjačke škole, koje je polazila 301 učesnica, zatim jedna tronedeljna zimska škola (26 ueesniea), jedna tronedeljna letnja škola (24), smučarska prednjačka (55)* smučarska za takmičarke (12), dve kj1' začke (47), jedna odbranbena (34), jedna za igre, jedna za laku atletiku (41)* jedna za izlete (41), jedna za vodnice ženske dece (22), dve za taborovanjc (56 sestara), jedna plivačka škola (18)< 1 za vodstvo tabora ženske decc (-9) i konačno škola za vodnice ženskog naraštaja sa 38 tečajnica. Savezni prednjački ispit položilo je 6 sestara, stručne ispite za igre 2 sestre, za laku atletiku 6 sestara, z a vodstvo ženske dece 12 sestara ; isti broj i za v odst'0 ženskih dečjih tabora. Rad načelništva bio je vrlo obl' man. Pored redovnog rada u vežbao-nici, načelništvo je vodilo razna tak; mičenja, kao meausavez.no u lakoj atletici, juniorska takmičenja za P1’" venstvo Republike u lakoj atletici, s1’-stavilo registar takmičara i provelo osiguranje za više od 24.00(1 članica-Odbojka se igra skoro u svim јечНп*' cama, a i mačevanje napreduje. Naročito se propaeiraju izleti. Takmičenj11 su bila u opštoj telovežbi, atletski^1 trobojima, einučanju i kanoistiei. ovim takmičenjima učestvovalu .lw ргекч 2000 takmičarki. Medunarodna gimnastička feder®' e i j a osnovala je svoji žepsku tehničK^ komisiju, u kojoj je načelnica potpretsedniea Rad na telesnom vaspitanju u pama pokazuje lepe uspehe. 2ensK‘ deca vežbaju več u 2841 društvu. b , pokazu je prema 1934 god. porast ^ 92,5% na 94% svih društava. Broj d*1. Stava u kojima vežba ženski nai'®s * popeo sc je od 82,8 na 87,7%. Kod c ^ niea je ta j broj skoro neosetljivo op* i to od 84,8% na 84,4% svih društa^«; Prednjački zbarovi brojc 10.-W- r’rL^. njačiee (3 župe još nisu P°®;.a ■ u datke). Prednjački ispit položilo J , prošloj godini 318 sestara, u.l(v: samo 269; ispite za prednjačke ^ moenice položile su 1154 sestre, * 1934 godini samo 826 sestara. Za _ vC. pitanje prednjačiea priredene_su ■ , ga 154 prednjačke škole sa 5/ /6 1 teljica iz 3050 društava. Smisao z* ^ borovanje sve više raste. Održa ' bo se ranje sve vise rasic. v'.'"Tprnica mnoga takmičenja v.meitu L1‘kojl i naraštajki i to po novom načnni, f PALAAA-0KMA GUMENE DJONOVE Sir. 3 „ God. VII — broj 18 ____ 3e sada zaveden i kod nas n jugoslo-vcnskom Sokolstvu. Zbor je odobrio pravilnik za tak-mičenje ženskog naraštaja te dopune pravilnika za ispite ČOS. Za fcrijalna letovanja izdata su posebna uputstva u obliku priročnika. Takmičenja članica <'OS >х1г';аес se u tekučoj godini u višem i niže m razdelu opšto telovežbe i to u Prostje- jovu. Zbor je odobrio i novu lestvicu za ocen ji vanje. Članice če otsada moči da takmiče na župskim utakmica-ma, ako su u društvu postiglc najma-nje 65% od postizivih tačaka (do sada 75%). Takmičenje za prvenstvo u igrama biče 28 septembra. Plivačke utakmicc održače se u Pragu, a po prvi put i utakmice u streljanju iz luko v a. Glavna zgrada ISEF-a, visoke škole t( lesnog vežbanja u Bukureštu. Desno je dački dom za studentice te ško’e, dar rumunske naredne banke Prijava župskih takmičenja članova I ž. naraštaja Načelništvo Saveza SKJ skreee pažnju sestrama župskim načelnicama, da načelništvu Saveza tačno i na vreme prijave s v a ko održanje župskih takmičcnja članica i ženskog naraštaja. Načelništvo Saveza SKJ. KRONIKA Savez kulturnih dr ustava u Novom Sadu podiže svoj dom. Več nekoliko godina uspešno radi u Novom Sadu Savez kulturnih društava, osnovan 1928 godine, a koji danas broji 64 društva. Pošto u samom Novom Sadu za ovaj savez nije bilo primernih prostorija, zaključene je godinu dana nakon osnovanja da sc podigne vlastiti dom. U tu s vrhu novosadska opština dala je besplatno gradilišto i pomoč od milion dinara, a dozvolom Blažencpoeivšeg Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedini-telja dom če nositi Njegovo ime. Dom je več skoro gotov i biče monumenta-lan spomenik Kralju Mučeniku. Time če ovaj Savez, koji vodi i brigu za no-vosadsku sirotinju, dobiti svoje pro-storije, tuš če omogučiti još uspešniji rad. 50-godišnjica dr. Izidora Cankara. Dne 22 o. m. navršio je pedesetu go-dinu života dr. Izidor Cankar, profesor istorije umetnosti na ljubljanskem Univcrziretu i poznati istoričar slovenske kultu.e i zapadno-evropske umetnosti. Dr. Izidor Cankar rodio se u Šidu. Veliki pisac Ivan Cankar bio mu je stric. Gimnaziju i bogoslovij u svr.šio je u Ljubljani, a filozofijo studirac je u Luvenu, Beču i Graeu. Od gedine 1920 Izidor Cankar je profesor istorije umetnosti. S književnim :adom počeo sc baviti več 1905 godine. Od 1914 do P>18 bio je urednik, revije »Dom in svet«. U mladim godinama bio je beletrista. a kasnije počeo je da piše eseje, kritike i študije iz področja umetnosti u opšte. Mnogo je i preva-dao, naročito s engleskog jezika. Izdao je s odličnim komentarom i sabrana dela svog strica Ivana Cankara. Jubila- rac je i osnivae te urednik Slovenačkog biografskog rečnika. 25-goaišnjica smrti I vana Grohar a. Dne 20 aprila 1911 godine umro je u ijubljanskoj bolnici Ivan Grohar, koji još i danas važi za jednog od najveeih i najtalentovanijih slovenačkih slikara Bio je seljačko dete. Rodio se 1867 u selu Sorica. Njegov prirođenj talenat uz veliku istrajnost otvorio mu je pu: u veliki umetnički svet. Od priprostog pastila popeo se, kao i naš Meštrovič, do uvaženog slikara-majstora, koji je dao narodu i umetnosti prekrasne umotvore .Ali i njemu sudbina nije bi la sklona, kao mnogim velikim umet-nicima te i on u domovini nije za života našao dovoljno razumevanja. Tek nakon njegove smrti uvidelo se, što je bio Grohar. Umetnici, slcdbeniei Gro hara, osnovali su društvo slikara »Ivan Grohar*, tla se odužo svom učitelju, a grad Ljubljana nazvao je i jednu ulicu njegovim imenom. 100-gcdišnjica Mahovog lirskog eposa »Maj«. Ono što za našu književ nost znači dr. Fran Prešeren i njegov epos »Krst pri Savici«, to je za CtV.io-slovake njihov prvi čisto češki pesnik novijeg dota i početnik moderne poezije Karel Hinck Maha, poznati auto prekrasnog lirskog eposa »Maj«, koj još i danas, nakon sto godina od svog objavljanja, važi kao jedno od najbo ljih, najlepših i najnežnijih dela češke poezije. Karel Hinck Maha rodio sc 1810 u Pragu od siromašnih roditelja Bio je vredan tlak, te je veoma mlad završio gimnaziju i pravne nauke. Jo: kao študent mnogo je putovao i eitao Naročito je zavoleo Bajrona. Putujuč u Italiju zaustavio se i u Ljubljani, gth se lično upoznao sa svojim savremeni kom, velikim našim pesnikom dr. Fran ce Prešernom. Želeo se posvetiti advo katuri, pa je stupio u pravničku prak su u Litom jeržicama, gde se i oženi o Prehladivši se kod gašenja jednog p: žara, teško je obolio i umro u novem bru 1836, kada mu je bilo tek 26 godi na. Iste godine. tlakle prc 100 godina krajem aprila, izišao je iz štampe nje go\ »Maj«. Svoje prve pesme pisan j na nemačkom jeziku. Pored »Maja« na pisao je još nekoliko pesama, priča novela i jedan pozorišni torzo. Povo dom ovog stogodišnjeg jubileja izdač< čcškosldvačka poštanska uprava i na ročite spomen marke. Letnje vežbalište ISEf-.a, visoke skele telesneg vežbanja u Bukureštu edaje utica j švedske gimnastike, koja se u glavnem gaji u Rumunskoj KNJIGI I LISTOVI i znade točno, da će noge čuvati i otporniji biti, ako nosi PAL 90-1 Dobivaju se kod svakog postolarskog majstoral Sss Savessa SKJ Broj: 5351 Okružnica XXII Izlet ingosiovenshog Sokolstva o Utimiiaijii Zam. starešine: Duro Paunkovič, s. r. Zam. sekretara: Dr. Milan Arsemjevič, s. r. Načelnik: Dr. Alfred R. Pihler, s. r. dolaska voza na stanicu celokupno članstvo mora biti u sokolskoj odori odnosno narodnom odelu. Voda voza prilazi našem delegatu (koji če stajati uz našu državnu zastavu), a vode po-jedinih vagona stanu na stepenice. Na znak vode voza silazo i oni na peron pred svoj vagon te izda ju nalog članstvu za izlaženje. Pojedinci sa svojim prtljagom izlaze na peron i postroja-vaju se bez reči pred svojim vagonima u razvoj bez posebno zapovedi. Na zapoved vode voza kreču noseči svoj prtljag do onog mesta gdo ga treba ostaviti zbog utovara u kamione. Svaki voda vagona odrediče unapred jednog čuvara, koji če so voziti s prtljagom u nastanbu. Čim članstvo odloži prtljag svrstava se u stroj (dvoj.ni redovi). Sa stanice se u stroju kreče u nastanbu. 2 juli po podne u 5 časova pokusi —nastupi i vežbe na stadionu ONF (stadion škole za fizičko vaspitanje). Garderobe za ovc pokuse, kao i za sve javne nastupe, biče za muške u nastanbi, a za ženske u školi za fizičko vaspitanje. Uveče; Bude li dovoljan broj prijavljenih tačaka za akademiju, tada če se održati jedna ili više akademija u 21 čas. (Ne bude li akademije veče če biti slobodno do 1 čas po ponoči.) 3 juli do podne u 10 časova kreče jedna četa od 50—60 članova nevežbača, glazba, savezna zastava i starešinstvo SKJ iz parka Karol na grob Neznano.g junaka noseči sobom venae. Uz venac 4 brata. U 11 česova: delegacija Uprave Saveza od 8 osoba odlazi da se upiše u dvorsku knjigu. Vežbajuče članstvo za slučaj potrebe obaviče još jedan pokus na sle-tištu i to rano ujutro zbog vručine, što če se naknadno sacpštiti. Po podne: u 17 časova prva javna vežba. 1) članovi ČOS, 2) članovi SKJ, 3) Rumuni (čerčetaši), 4) članico ČOS, 5) članice SKJ, 6) Rumuni (stražeri), Uveče: u 9 časova akademije za slučaj da bude dovoljan broj tačaka. Akademije u kinematografima. Isto veče narodno veselje u parku Karol. 4 juli Do pedne: Izleti: 1) u petrolejske rafinerije, železnicom 50 km od Buku-rešta, 2) na jezero Snagov autobusom 40 km, 3) u Bukureštu razgledanje muzeja, galerija i t. d. Po podne: u 17 časova druga javna vežba: 1) opetovanje tačaka s prve javne vežbe, 2) vežbe na spravama, 3) posebni nastupi, 4) slctska scena i 5) defile. Uveče: u 21.30 časova svečana akademija u Narodnom pozorištu. 2—3 tačke dajemo mi. 5 juli Do podne: Povorka u šesteroreda kreče u 9 časova s trga Viktorici na trg Optjuni, gde če biti i razlaz (mimohod pred dvorom). Po podne: nastup vojske u Kotrc-čeni, gde naše Sokolstvo učestvuje kao posmatrač. Uveče: polazak iz Bukurešta. Obaveštenja u Bukureštu naše članstvo dobijače preko sletskih kan-celarija, koje če biti u svakoj nastanbi .Sve naše kancelarijo biče vezane sa zajedničkom kancelarijom u Bukureštu odredenom za Kumune, Čeho-slovake i nas. Sletsko značke i legitimacije dobi-čemo od rumunsko organizacije besplatno. Dostavljajuči ova obaveštenja svi-ma. jedinicama i članstvu upozoravamo načelnitšva župa i društava, da ’,e krajni rok prijave za akademiju 10 juni, dok če sc za opšte učestvovanje raza-slati posebne prijavnice, čim budu rešena sva pitanja troškova, putnica, dopusta, povlastica i t. d. Zdravo! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije PROF. DR. FRAN ILEŠIČ: NAŠE UJEDINJENJE Profesor zagrebačkog Univerziteta brat dr. Fran Ilešič izdao je brošuricu »Naše Ujedinjenje«, u kojoj je, u obliku predavanja, koje je o toj temi odr-žao 1 decembra prošle godine na sve-čanoj sedniei Sokolskog društva Zagreb I, lepo i snažno izneo značaj ovog največeg dogadaja u našoj nacionalnoj istoriji. Brošuricu toplo preporučamo. Do-bija se u svim knjižarama ili kod auto-rn (Zagreb, Univerzitet) uz cenu od 3-. S4-1S U ovoj godini naše Sokolstvo ima da obavi dve velike priredbe, koje tieba da budu snažna i uzonv manifestacija snage, ceda i rada. Pokrajinski slet u Subotici, koji se več odavna priprema treba da prikaže našu spre-mu i disciplinu. Svaki učesnik (-ca) na tome sletu mora da zna da vrši so-kolsku dužnost i mora svim svojim Silama da nastoji da je u punom op-segu i izvrši. Učestvovanje na ovome sletu: na utakmicama, u zajedničkim. nastupima i povorci biče smotra za naš odlazak na gimnastiekc svečanosti u Bukare-štu. Da bismo dostojno predstavili našu državu i naše Sokolstvo u zajedničkim nastupima na akademijama, u povorci i đrugom u Bukureštu, da naš slet u Subotici usled ovog Krojno ne podbaei i da se uzmogne održati potrebna smotra, to če se u Bukurcšt voditi samo ono članstvo koje bude uče-stvovalo na sletu u Subotici. Dešavalo se vrlo cesto da. naše Sokolstvo prets.tavljaju u veeem broju nevežbači, pri čemu vežbači u manjem broju ne mogu da pružc pravu sliku naše snage. Radi toga u Bukurcšt če se voditi pretežno ono članstvo, koje bude vežbalo zajednieke vežbe i uče-stvovalo na akademijama. Rešcnjem uprave Saveza ueestvovaeo kao predstavnici Saveza 8 članova savezne uprave. Svi ostali članovi i savezne i župskih uprave, mogu ueestvovati samo kao članovi (-ce) svog društva (čete). Na ovaj način u Bukureštu mogu ueestvovati i vežbači (-ec) i nevežbači (-ce) i to iz pojedinih društava (četa) na svaka dva vežbača (-ice) jedan (-dna) nevežbač (-ica). Nevežbači (-ce) moraju dobro biti poučeni (-e) u strojevnim vežbama i moraju znati što je sokolska disciplina. Načelništvo Saveza zadržave pravo da svakog pojedinca, pojedinku posle smotre u Subotici i Vel. Kikindi udalji i zabrani odlazak u Bukurcšt. Radi toga če posle smotre svi dobiti iskaznice, kojima če dokazati da su na smotri pokazali zadovoljavajuei nspeh. Posle završenoga sleta iz Subotice kreče so 30 VI u Veliku Kikindu, gde če se održati javna vežba i akademija. D. Velike Kikinde polazi so za Huku-rešt 1 VII u veče. Putovanje za Buku-rešt biče odvojeno za vežbače (-ice) i nevežbače (-iccj — muške i ženske. S ovini se naše članstvo mora bezuslov-no složiti. Stoga u svima slučajevima Ijde putuje brat i sestra, muž i žena treba prtljag podesiti da ga pojedi- nac — pojedinka imaju nezavisno, Ne može se radi ovoga činiti izuzetak! Putovanje u obienom — gradanskom odelu. Sokolska odora i narodna nošnja oblači se samo po naroden ju Na-čelništva Saveza odnosno vodstva. To če biti pred dolazak u Bukurešt. Odelo za članove i članice ic sokolska odora s tom razlikom što članice mogu mesto odore imati i narodnu nošnju. Sokolske odore moraju biti po propisu i u besprekornom stanju. Narodne nošnje rneraju biti originalne i uredne. Smotra, odore, Vežbačeg odela i narodne nošnje izvršiče sc u Velikoj Kk kindi. Prtljag treba potreti samo ono što jo najpo-trebnije.t. j. pribor za čiščenje, umivanje i najpotrebnije za prenočište. Na prtljag treba prišiti platnena oznaku ili pločicu s natpisom: Ime i p rezime, zanimanje, društvo i župa. Povlastica u vožnji od Subotice do rumunske granice još nije rešena i o tome če je-dinicc biti blagovjemeno izveštene. Od Žombolja do Bukurešta i natrag voz staje 18(J leja. Nastanbu je zajednička i to: za članstvo u dvema kasarnama, koje se nalazc uz samo vežbalište na kome če naše članstvo nastupiti. Za ženske nastanba če biti u internatima u gradu. U nastanbi biče smešteni u posebnim sobama vežbači (vežhačice), a u posebnim nevežbači (nevežbačiee) zbog različitih dužnosti. Zajednička prehrana biče u stanovitna. Za prehranu če svaki dobiti zajutrak: bela kava ili čaj — pecivo s marmeladom ili maslacem. Ručak: juha, meso — voče ili kolač. Večera: juha, meso, voče ili kolač. Prehrana stoje 45 leja dnevne. Putne isprave Rumunsku vizu dobieemo besplatno. Uputo za pasoše, razmenu novca i sve drugo što nije ovim ras-pisom prevideno, dostaviče sc blago-vremeno i uprava Saveza urediee to s našim vlastima. Iz Velike Kikinde sc dolazi u Bukurešt u četvrtak 2 jula do podne izmedu 10 i 12 časova. Isto-dobono dolazi i članstvo ČOS. Vozovi stižu u razmaku od 10—12 minuta. P* IZRADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svilom. Prodajem zlato za vez. UČITELJSKA TISKARNA O. Z. IZDELUJE DIAZO* AMONIAK - PAPIR »JASNIT«, ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDINI 100 »/o DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DRŽAVI lj NIKOLA IVKOVIČ i NOVI SAD Str. 4 »SOKOLSKI GLASNIK« God. VII - broj 18 80-godišnjica smrti Karla Havlička Borovskog, U juhi o. g. navršava se 80 godina od smrti jednog od največih sinova češkoslovačkog naroda, najta-lentovanijeg novinara, narodnog buditelja i preporoditelja, Karla Havlička Borovskog. Kao uvod u velike spomen-svečanosti posvečene tom neustraši-vom borcu za prava i slobodu Čehoslo-vaka otvorcna je u Pragu dne 18 aprila o. g. velika istorijska spomen-izložba, koja prikazuje život i rad Karla Havlička Borovskog, a koju je pod protektoratom prezidenta dr. Beneša priredila u zamku Belvedere u Pragu Češko-slovačka obec sokolska. Otvorenju izložbe, koja obuhvača preko 2000 dela, dokurnenata slika i t. d., učestvovali su pretstavniei vlasti i kulturnih udruže-nja. Izložbu je otvorio jednim velikim i značajnim govorom starosta ČOS br. dr. Bukovski, dok je pre podne na Olšanskom groblju održao spomen govor na čelu naTočite delegacije zam. starešine ČOS brat Truhlarž. Razne kulturne vesti Ovih dana slavio je u Pragu pede-setgodišnjicu svog života veliki ruski naučnik i profesor stare slovenske i bizantinske umetnosti na Karlovom uni-verzitetu Nikolaj Okunev, koji jo na-kon revolucije u Rusiji bio tri godine profesor na filozofskom fakultetu u Skoplju. Okunev važi kao kapacitet na polju staroslovenske umetnosti i vrlo je poznat i u redovima istoričara umetnosti. Pre nekoliko dana umro je u Varšavi ugledni poljski literarni historičar, publicista i pisac Stanislav Špotanski, koji je napisao mnogo romana, študija i članaka. Napisao je i odličnu študiju 0 velikom poljskom pesniku Mickije-viču. Dne 23 o. m. izabran je na sveča-noj sednici Francuske akademije nauka 1 umetnosti za njenog člana poznati francuski pisac Klod Farer, kao naslednik pokojnog Luja Bartua. Farer je književnički pseudonim bivšeg po-morskog oficira Šarla Bargona, koji je preputovao mnogo sveta i napisao niz prekrasnih romana i novela. Od njegovih najpoznatijih dela valja spome-nuti roman »Boj kod Cušime«. rod 100 - godišnjicu smrti Save Tckelija, jednog od največih dobrotvora srpske kulture te osnivača zavoda Tekelija-nura. Od pete do glave so širi pretres od hoje, zaradi česar nastaja utruje-nje, bolečine v križu in glavobol. Te neprilike boste odpravili, če Vam Vaš čevljatr pričvrsti na vse Vaše čevlje Palma gumijaste podpetniko in Palma Okma gumijaste podplate, ker njihova elastičnost zmanjšuje pritisk in pretres pri hoji. Pazite torej že pri kupovanju novih čevljev na to, da so na njih pričvrščeni Palma gumijasti pod-petniki in Palma Okma gumijasti podplati. ____________________________________ ad 90-1 тшша Prednjak s Visokom školom za fl-žičko vaspilanje iraži namešJenje Načelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije skreee pažnju bratskim društvima u \ečim mc-stima, da bi naš bivši stipendist, koji je svršio Visoku školu za fi-žičko vaspitanje, primio odgovara-juče mesto u državnoj ili privatnoj službi. Pomenuti brat spreman je tehnički radnik, odličan vežbač i prednjak, te je zbog svojih zasluga u sokolani i bio školovan kao stipendist Saveza SKJ. Za dalje uslove i pregovore obra-titi se na brata Miroslava Milina, Pančevo, Ul. Oslobodenje 33. КиШИДЛ-DEUl , ЦОТЧМЦЦАМШИЈДУДИ v v * MALE VESTI IZ NAŠIH J E D I N I C A BATINA. — Svečana sokolska akademija. Na drugi dan Uskrsa, 13 IV 1936 god., Sokolsko društvo u Batini održalo je svoju svečanu aka-demiju uz sudelovanje bratskog Sokolskog društva Sombor. Bogat raspored započeo je govorom br. starešine i pevanjem sokolske himne »Hej, Sloveni«, a nato su se re-dale ostale točke, tehničke prirode, koje su potpuno uspele. Nastupala su muška i ženska deca, naraštajko i članstvo. Brača iz Sombora takoder su nastupila. Ova priredba uspela je u moral-nom pogledu, dok je u materijalnom podbacila. * SR. KARLOVCI. — Javna vežba Sokolskog društva. Sokolsko društvo u Sr. Karlovcima čini velike pripreroe za svoju javnu vežbu, koju prireduje dne 10 maja o. g. na igralištu S. K. »Stra-žilovo«. U izvodenju obilnog programa učestvovačei članstvo, naraštaj ; i deca. Ovoj priredbi učestvovače i Sokoli iz okolice kao i iz Novog Sada. KORČULA. — Proslava 19 aprila. Na 19 aprila t. g. naše Sokolsko društvo proslavilo je 15 godišnjicu odla-ska italijanske okupatorne vlasti. Priredba se je održala u sokolani i bila je odlično posečena. Na dve velike ploče bile su [zložene mnoge slike, koje su nas potsečale na dane u itali-janskom ropstvu. Isto tako bili su iz-loženi originalni dokumenti i narede-nja italijanskih vlasti našem narodu. Brat dr. J. Arnerič održao je'predavanje u kome je evocirac sve važnije momente borbe našeg,naroda s tudin-ccm, a osobito ovog u Primorju. Uz pevanje »Hej Sloveni« i klicanje Kralju i domovini završena je ova priredba. OREB1ČI. — Sokolska zab ava. Na mali Uskrs priredilo je Sokolsko društvo u Orebičima prvu ovogodišnju svoju zabavu u korist fonda za grad-nju Sokolskog doma. Zabava je tekla ovim redom: plesna zabava, govor novog starešine, pom. kap. Grga Bogiča, tc gimnastičko ritmičke vežbe, koje su odeljeno izvodile članice i naraštaj. Odaziv je bio izvanredan. Zabavu je posetio i lep broj članova i članica susednog Sokolskog društva Korčule. Moralan uspeh zabave je odličan, a materijalan, obzirom na današnje ekonomske prilike, posve zadovoljava-juči. VALJEVO. — Proslava trideseto-godišnjice Sokolskog društva. Sokolsko društvo Valjevo proslaviče 7 ju-na o. g. na najsvečaniji način tridesc-togodišnjicu svog postanka i rada. To- ga dana če se osvetiti i sokolska zastava, kojv ovom društvu daruje zaslužni i plemeniti Valjevčan br. Svetozar Godevac, industrijalac iz Beograda sa svojom Ženom Zorkom. Proslava če se obaviti pre podne u 11 sati. Posle podne če se održati ja-van čas u -1 sata, a u veče svečana sokolska akademija. Za proslavu biče angažovan specijalan voz od Beograda do Valjeva. VRBNIK. — Sokolska priredba. U nedelju 19 aprila o. g. priredilo je ovo društvo zabavu s plesom. Poreci ostalog na programu zabave bila je * šala od B. Nušiča »Muva«, koju su odlično izveli diletanti ovoga društva. Zabavi je prisustvovao lep bioj članstva i ostalog gradanstva. Moralni us-peh zabave veoma dobar, materijalni dobar. Rad u ovome društvu razvija se inače normalno. Sve kategorije vez-, baju, a osobito se intenzivno radi s dečjim kategorijama. 88-9 _ , 3222» Otroški športski čeveljček iz močnega usnja z neraztrgljivim gumijastim podplatom. 29et~¥*8ES Otroške sandale iz najboljšega materijala. 2851-8|Ш Za otroke čeveljčki iz najboljšega lakastega usnja. Dekliški čevelj iz boksa. 19M~ Za dečke eleganten čevelj iz prvo-i**-, vrstnega boksa. 59 - ^y ' Eleganten, lahek in praktičen. Kombinacija lanenega ažu-riranega. platna z lakom. * ■■■ *■ 99 '24'* ‘ 'H tl": 5505-14209 " m; Eleganten in okusen čevelj iz belega semiša. 2695- Za pomladanske izprehode in za štrapac naše udobne in elegantne troter čevlje z usnjeno peto. 129 % 5305-б^2?2 ^ Zadnji pariški model. Napravi nogo majhno in daje s svojo šiljasto obliko in visokim jezikom čevlju »*-reden šik. Udobne sandale z usnjenim podplatom in s podplatom iz krep gumija za isto ceno. 296?-^4800 W12 Za gospode najnovejši model, izdelan iz najboljšega boksa s perforiranim okraskom in širokim robom. m Najnovejši model športnega ki se lahko nosi z jezikom ali njega. Izdaje Savez Sokola Kraljevin« Jugoslavije (E. Gangl) џ Glavni I odgovorni uradnik Stjepan Čaiar • Uradjuja Redakcijski otcek • Tiska Učiteljska tiskara (pretstavnlk Franci štrukelj) — Uub,J