Poštarlna platena u gotovu Cena 1.— Din. srnini ciiin GLASILO SAViZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 « Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 i 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 22 decembar God. X • E 1939 3roj 51 BRAĆI U BANOVINI HRVATSKOJ Vesti ko je smo objavili u prošlom i pretprošlom broju, o proslavi Dana ujedinjenja u raznim krajevima Banovine Hrvat-ske, ima ju sve jedan refren: da je na proslavi učestvovao sve do jedan, od pravih Sokola i ubedenih Jugoslovena; da s u došli čak i oni, ko ji su rani je izbegavali svečanosti; da je — i pored toga što je po neki konjukturist, Hi slabič otpao (Bogu hvala!) — po-seta bila još veča nego rani jih godi na; a što se oduševljenja i borbenosti tiče, da je ono bilo pogotovo snažno i jače nego ikad. Sve se to dogodilo, i pored činjenice, da je gotovo u svima mest ima le Banovine bilo zabranjeno Sokolima da javno nastupe; da im nije bilo dozvoljeno nošenje odora i priredivanje povorki; kao i pored činjenice, da su im u mnogim mestima uprljani ili pocepani plakati, da im se pretilo napadajima itd. Bilo je doduše s lučajev a, da su neke man je jedinice, usled pr e jake p resi je, pro-slavu obavilc tiho i skromno, ali je zato veči deo jedinica proslavu izveo na najsvečaniji način, kao da su naša brača h tel a da, baš u današnjim teškim prilikama pokažu svima protivnicima, da su u nevolji još odlučniji nego li u dobru, i da nema te sile ko ja može da im oduzme veru u pobedu jugoslovenske misli. Naročito su lepe proslave priredene u mestima sa čisto hr-vatskim, Hi sa pretežno hrvatskim stanovništvom, kao što su Zagreb, Split, Murter, Čakovec, Dubrovnik, Nova Gradiška, Šibenik, Sušak, Rab, Kaštel Sučurac, Ložišče, itd. I sve to čini čast našoj brači Hrvatima, čiji položaj je danas najteži!... Jer, dok se u pogledu zakonske zaštite, o Srbe u Banovini Hrvatskoj otimlju gotove sve srpske stranke, pa se baš zato, sa strane protivnika, neprestano naglašava da »Srbi u Banovini Hrvatskoj nisu progo-njeni«, — o Hrvatima, Sokolima i Ju gosi ov enima, malo ko na žalost vodi računa, pa su baš zato protivnici i uperili na njih sve strele, smatrajuči ih u neku ruku kao »vogelfrei«. J edino je Sokolstvo sliv at il o stvar ispravno, — da su baš ti Hrvati, Sokoli i Jugosloveni (koje ne valja nikako mešati sa šačičom konjunktur-nih »Jugoslovena«) bili i jesu najizrazitiji pioniri i radnici za ju-goslovensku misao; da večina njih pripada starim borci ma, još iz austrijskih vremena, i da baš oni treba ju pažnje i Ijubavi u današnjim prilikama, kad im se mnogi bivši austrijanci, ili italijana-ši, pod maskom hrvatstva, osvečuju za njihovo rodoljubi je; i kad ih političke partije, zbog toga što ne pretstavljaju naročito velik i kompaktan broj kuglica, i što im smeta ju kod nagadanja sa protivnom stranom, tretiraju kao nepotreban balast. Držanje hrvatskih Jugoslovena, prilikom Praznika Ujedinjenja, pokazalo je još jednom, koliko su ti pr okuša ni borci ostali nepokolebljivi! Bilo je ljudi ko ji su se bojali, da če — ogorčeni što su gonjeni s jedne strane, a s druge strane napu-šteni — ti Hrvali-Jugosloveni dignuti razočarano ruke od svega; ali je njihova svest, koja je izdržala več austrijske progone, toliko jaka, da su oni, bez obzira na sve politikante, i ostajuči verni sokolskom duhu, osetili, da još jedanput moraju da prime na sebe teret borbi i da još jedanput treba da se žrtvuju za pobedu zavetne misli, bez obzira na progone i nerazumevanja. Utešljiva je ta činjenica i pretstavlja najbolji odgovor onima, ko ji su se nadali, da če Sokolstvo u Banovini Hrvatskoj »samo od sebe likvidirati«, zajedno sa jugoslovenstvom. Ako je ne-kome moglo izgledati, pred par meseci, da se jugoslovenstvo osetilo u krizi u Banovini Hrvatskoj, Prvi decembar jp najbolje pokazao da je ono več tu križu prebrodilo i da je, očistivši se od parazita, stupilo u fazu kompaktne i pune elana borbe. Ko je, naprotiv, u krizi, to je protivna strana, — več rascepkana na deset ke frakcija u svakom mestu, več posvadena oko grabljenja položaja, več razočarana što »Hrvatski junak« i slične organizacije pošto je samo na papiru, i več ohladnela od mnogih usija-nosti, uvid a juči iz dana u dan, da bez jače zajednice sve škripi i da nikako ne ide kako treba ... Ne govorimo to iz zluradosti, več iz želje, da iskustva do-vedu do zdravijeg gledanja i do trezvenijeg rada. Hrvati Sokoli i Jugosloveni, če sve uči ni ti da ta trezvenija shvatanja pobede. bez mržnje prema ikome i spremni da pomognu dobroj stvari, u Banovini Hrvatskoj, jednako kao i u ostalo j Jugoslaviji. Neka je, dakle, našoj, brači Sokolima u Banovini Hrvatskoj hvala či-tavog jugoslovenskog Sokolstva, za njihovo držanje, — i neka im je sretan Božič, pun nada i vere u bolja vremena! Za sokolsku štampu! Celjsko »Nova Doba« piše o sokol-koj štampi i kaže: »Sokolski Glasnik« se u ovoj godini tako visoko podi-gao, da smo na nj ponosni! 11-rednlštvo je u odličnim stručnim rukama, pa često čitamo u drugim novinama pojedine odlomke članaka, iz našega saveznog glasila. »S o k o« Je namenjen sokol-skoj prosveti, vežbačima, vežba- čicama i naraštaju. U svakom broju donosi poučne članke i o-snove za sokolski prosvetni rad, zatim telesno-uzgojno gradivo, a treči deo je posvečen naraštaju. Saraduju poznati sokolski ideolo-zi i tehničark Deci je vrlo omiljelo glasilo »Naša R a d o s t«, sa mesečnim prilogom »Našim mališani-ma«. Zato neka roditelji pret-plate za svoju decu ovaj list, koji stoji godišnje samo 10 di-nara. Protivjdesiruktivnih pojava Napadajuči komuniste i frankov-ce, Dr. Krnjević je, u nedavnem govoru u Varaždinu, na više mesta aludirao i na »ljude, koji su se skrivali pod raznim jugosloven-skim imenima, a sada prilaze erve-nima«. I nije to prvi put da se nacionalnim Jugoslovenima, pa i Sokolima, prišiva veza sa komunizmom, u čemu se naročito ističu »H rvat-ska straža« i »S I o v e n e c«. Što se ova dva poslednja lista tiče, ne bismo se trudili da im odgo-varamo, pogotovo kad se zna, kakva su destruktivna sredstva klerikalci i frankovci upotrebljavali, u borbi protiv jugoslovenstva; pa da takva vrst harange nije ni mogla da do-nese druge plodove, nego što je boljševizam... Ali kad se to provla-či i sa odgovorne strane u HSS, on-da moramo najodlučnije protestova-ti protiv takvih kleveta! Jer Jugosloveni, ni danas, kada su izloženi pro-gonima i otpuštanjima u Banovini Hrvatskoj ne prelaze u negativnost, več ostaju nepokolebljivo na konstruktivnem terenu, boreči se za zdrav poredak, za nacionalno, državno i dinastičko vaspitanje, i za demokratski napredah; što je sve uda-Ijeno od destruktivnosti, daleko više nego Ii rad bilo koje druge grupe. Boljševizam i destruktivnost šire se naprotiv bezakonjima i napadaji-da, kao što je najnoviji (i opetova-ni!) palež sokolane u Komiži; ili ne-kažnjeni napadaji na mirne građane Sokole; ili cepanje venaca, položenih u čast mrtvih rodoljuba itd. I kad bi bilo dovoljno razbora, vočstvo HSS bi trebalo radikalno da stane na put takvim pojavama, koje samo idu u prilog rovarenjima s desna i s leva. Jer, — kad bi prestali da gledaju partizanski i kad bi se postavili na gledište odgovorne i narodne politike, — gospoda bi morala da uvide, da od jugoslovenskih Sokola, kojima je Jugoslavija iznad svega, ne može biti štete ni Banovini Hrvatskoj, koja je takoder deo Jugoslavije, njima isto tako mio kao i svaki drugi.. U borbi protiv negativnih struja treba da se slože sve pozitivne snage, ali se cilj neče postiči, ako se komunizem pobija samo onda, kad ne glasa za jedinstvenu listu, i ako se na drugoj strani tolerira, pa čak i podupire — preko stalne harange u štampi — stvaranje nereda i be-zakonja iz vlastitih redova. Ministar G. Tomič u novosadskom Sokolu Ministar za fizičko vaspitanje naroda, g. Jevrem Tomič, posetio je sokolsku župu i društvo Novi Sad, 14 o. m. U spomen domu — sokolani dočekali su g. ministra pretstavnici župe i društva, na čelu sa starešinom br. I. Pavlasom, a u ime petrovara-dinskog društva, br. Višoševič. G. ministar razgledao je sve prostorije spomen-doma, zadržavši se poduže u vežbaonici i posmatrajuči vežbače. U čast g. ministra priredena jč svečana večera. Национална читанка SVOJ BRAĆI SOKOLIMA I SVIMA NAŠIM CITAOCIMA KATOLICKE VEROISPOVE-STI NAJSRDAČNIJE ČESTITAMO SRETNE BOŽIČNE PRAZNIKE! I. Југословенска културна мисао Под културом ћу овде подразу-мевати само уметност, знаност и филозофију. Како ове гране има-ју извесне додирне тачке, то ћу на почетку, као увод, дати неку врсту опште теорије југословенске кул-туре. Зато ће ова глаза имати о-дсљке: 1) Општа теорија југосло-венске културе, 2) Проблем југо-словенске уметности, 3) Проблем југословенске знаности и 4) Про-блем југословенске филозофије. 1. Општа теорија југословенске културе. Како једна грана уметности, по-езија, има са знаношћу и филозо-фијом исто изражајно средство: ј зик, од чега се сви подједнако служе писмом, то ћу ова два про-блема наше културе дати прво. Према томе на почетку he бити: 1) Питање југословенског књи-жевног језика и 2) Питање југо-словенског писма. Суштина проблема југословен-ског кшижевног језика је у томе да, слично Италијанима, Немцима или Французима, и ми Југослове-ни дођемо до једног књижевног ј зика. Тај је проблем постављен још у 16 сто.^ећу, у доба слове-начко-хрватске реформације. Али иаш историјски развој довео је до наша три ка. језика: бугарског, српскохрватског и слов:начког. Ми се данас с том повесном чи-њеницом морамо помирити и оста-вити пуну слободу свакоме од њих. Настаје сад питаше, да ли се циљ, који се некад мислио посе-тићи путем једног језика, може по-стићи и путем нашег језичног трој-ства? Суштина проблема југословен-ског писма састоји се у томе, да се сви Југословени служе само јед-ним писмом, па или лагиницом или ћирилицом. У најгорем случају морамо код себе искоренити „аз-буку н:трпељивости“, које још у-век има и то у великој мери. Југословенски кшижевни језик и југословенско писмо no с би imej' циљ, оии су само средство ко-јим би се имало доћи до једин-сгва културе. То наше културно јсдинство потреба је првенствено саме културе, јер бгз јединства нема величине наше КЈглтуре. Ту величину осигурава велика број-ност нашег југословенског народа, јер he више умова дати више ду-ховне снаге, а више потрошача куатуоних т-ковина више матерч- јалних средстава — за стварање и изграђиваље једне високе култу-ре. Ово he бити расмотрено као посебно питан>е, под насловом: У-слов велике југословенске културе. Културно јединство је један ва-жан чинилац у нашем изграђива-н>у као нације. Стварио, без јед-ue културе нема ни једне нације. Овде сад долази питање јединства југословенске културе не као циљ, н го као средство у изграђивату југословенске нациј-. Оно ће бити расмотрено под насловом: Услов велике југословенске нације. Ми смо у култури доста заоста-ли иза великих европских народа. Неки cj' од њих хте\и да томе виде узрок у нашој побожној не-способности за културу. Колико смо заиста ми способни за кул-турно ствараше и имамо ли у сво-јој досадашњој историји доказа који нам дају право да тежимо стварашу једне високе југословен-ске културе? 1 о he питање бити расмотрено као: Културне способ-ности Југословена. Наш културни развој вршио се под упливом „Истока" и „Запа-да , те смо добили неку врсту двојности наше културе. То ће бити: Двојност југословенске кул-тург. Ми имамо доста примеса туђих сус дних култура. Много је туђе постало саставни део нашег дру-штвено-културног живота и ми ra више не осећамо као туђе, иако је оно и даље неприродн.ч нараслина на нашем народном организму. И-ма доста туђег што се на први мах види да је страно и да није наше. Од тих туђих елемената ми мора-мо очистити свју културу и она мора бити чиста, словенска. То he питаше бити расмотрено под на-словом: Чистунство ју1ословенске к>’лтуре. Дакле, имали би, као општу те-орију наше културе, ова питања: 1) Питање југословенског кн>и-жевног језика 2) [Титање југослов нског писма 3) Услов велике југословенске културе 4) Услов велике југословенске нације 5) Културне способности Југо-словена 6) Двојност југословенске кул-туре и 7) Чистунство југословенске културе. Р. Павнћ Ministar g. Tomič, arh. Smiljanič i pukovnik D. Pavlovič na svečanom za-tvaranju prednjačkog tečaja za predvojničku obuku. Uloga župskih putujućih prednjaka Prilikom tečaja u Beogradu Skoro mesec dana proveli su u Beogradu pretstavnici svih naših sokolskih župa. I to pretstavnici ono-ga pravog apostolskog rada, — rada na terenu. Rada, koji iziskuje poznavanje sokolske ideje, organizacije, administracije, istorije i književnosti. Koji iziskuje potpuno poznavanje sokolskog sistema i sokolske metodike, poznavanje sprava, vežba-onica i vežbališta, anatomije, higije-ne, fiziologije, prve pomoči i svega onoga što je u obilnom programu sokolskog vaspitanja predvideno. Ti sokolski apostoli došli su u Beograd, da na vrelu sokolskome, u se-dištu Saveza, oplemene duše; da obnove svoje znanje, da ga korisno mo-gu dalje predavati. A težak je i naporan njihov rad. Toga mora da je svestan svaki naš član. Od njih se traži, da pored svo-ga, stručno-vaspitnog rada, pretstav-ljaju u jedinici i župskog starešinu, i sve funkcionere. Oni moraju da znaju, pored svih vežbi i lakmičenja, za sve kategorije, — još i sav upravni, organizacioni, tajnički, prosvetar-ski i gospodarski posao. Oni mora da znaju kako se postiže skračenje vojnog roka, kako se dobavljaju voč-ke, sadnice, ugalj, plugovi; kako se ispunjaju pojedini izveštaji: tehnič-ki, tajnički, prosvetarski itd. I još mnogo i mnogo toga... Braćo, župski prednjači! — Vi pi-oniri sokolskoga rada, mi znamo za vaš teški, ali uzvišeni poziv. Mi smo svesni koliko vi truda i volje ula-žete; koliko ste prednjaka odgojili, koliko ste sletova i utakmica organi-zovali. Mi znamo, koliko ste hiljada kilometara prevalili u tom svom poslu; vrlo često pešice i na mazgi, na jedra i na vesla. Znamo i to, da ste svoje porodice same ostavljali, dok ste bili na terenu, po mesec, a ne-kada i više meseci. I još mnogo toga znamo, kao i to, da je velik deo uspeha župe plod vašega rada i znoja. Znamo i to, da ste od svojih malih plata često kupovali i magnezi-jum i sveču i kredu, — u siromašnim sokolskim jedinicama; da ste čistili vežbaonice, kopali vežbališta i noči-vali na strunjači. Sve mi to znamo i dičimo se što vas takve imamo! Ovih par reči, neka vam kao priznanje i podstrek posluže u vašem daljem radu. Da znate sav, napred spomenuti rad i napore, zna čitava sokolska Jugoslavija. On je drugima za primer, a Sokolstvu na čast! Sada, kada ste došli, da kroz me-gec dana upoznate i naš rad na na-rodno-odbranbenom vaspitanja, podite u svoje župe, društva i čete, sa Svečani završetak narodno-odbranbenog tečaja U subotu, 16 decembra pre podne, u velikoj dvorani Sokolskog doma Kralja Aleksandra u Beogradu, obav-Ijen je svečani završetak sokolskog narodno-odbranbenog tečaja za pred-vojničku obuku, za župske prednjake, koji je održao Savez Sokola K. J. Kao što smo več u prošlom broju kazali, tečaj je trajao preko mesec dana i pokazao je vrlo dobre rezultate, tako da če prednjači koji su ga za-vrSili biti sada upučeni u svoje 5upe, gde če organizovati slične tečajeve za društvene prednjake, da bi se tako narodno-odbrambeno vaspitanje proteglo na čitavu zemlju. Svečanom završetku tečaja prisu-stvovao je ministar za fizičko vaspi-, tanje naroda, g. Jevrem Tomič, u pratnji načelnika Ministarstva, g. M. Aračiča. U ime komandanta Beograda prisustvovao je general g. B. Vrbica; u ime inspektora pešadije, pu-kovnik R. Popovič; a u ime upravnika Vojne akademije, pukovnik G. Martinovič. Sa Strane Saveza Sokola prisustvovalo je više članova Izvršnog odbora, sa zamenikom starešine, Milivojem Smiljaničem na čelu. Pored toga su ovom svečanom činu prisu-stvovali oficiri nastavnici ovog tečaja, artiljerijski pukovnik D. Pavlovič, kapetan A. Glušič, kapetan D. Savič, kapetan Pantelič i poručnik Grujičič; a strojem vojnika-sokola komando-vao je kapetan, S. Grujičič. U ime Saveza Sokola uzeo je reč zamenik starešine, brat Milivoje Smiljanič i sakupljenim tečajcima kazao, izmedu ostalog: »VI kao sokoli svesni ste velike dužnosti svakog pojedinca, sina ove zemlje. Svesni ste sa koliko je žrta-va ova zemlja stvorena. Vi znate da vam je najveća dužnost održanje zemlje u celini i njeno čuvanje od svakog neprijatelja, ma od kuda on dolazio. Največa je sada vaša dužnost osposobiti se za odbranu zemlje. Naša slavna vojska, koja je sve dala u prošlostj, stara se da budemo dostojni svih učinjenih irtava. Od svih dužnosti največa je odbra na zemlje. Uz ostale sokolske dužnosti uzeli ste i ovu. U ime Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije zahvaljujem vam kao i svoj g. g. oficirima i brači, koja su uložila trud za uspeh.€ Postrojenim Sokolima vojnicim i prišao je zatim ministar, g. Jevrem Tomič, pa je i on najsrdaČnije česti-tao, i kazao: »Poznato je, da je jedna vojska dovoljno snažna ako i narod stoji na visokom moralnom i nacionalnom stupnju. Kakav nam narodni moral, takva nam mora biti i odbrana zemlje. Z bog toga ja pozdravljam vaš rad. Kada odete na teren vaša če dužnost biti da podižete duh i moral, kako bi i današnji vojnici bili u tradiciji stare i slavne srpske vojske. Ja sam uveren da čete vi tai moral une-ti i čestitam vam na radu«. Sokolski prednjak iz Banja Luke, inače rodom iz Šoštanja, u Dravskoj banovini, Miloš Volk, odgovorio je na te pozdrave, izjavljujuči, da če od svega srca raditi na narodno-odbram-benom polju, videči u tom dobro Kralja, Jugoslavije i Sokolctva. Na koncu je brat Ivan Kovač, načelnik Saveza SKJ, u ime Saveznog Načelništva, proglasio, da je ovaj prvi tečaj uspešno zaključen i time je svečanost završena. Kratke vesti iz našes Sokolstva visoko izdignutim sokolskim barja-kom, i kažite im da vi, župski prednjači, niste još posustali, naprotiv, da ste se osvežili na sokolskom i-zvoru, i da ste došli da i njih osvežite. Spremajte tiče sokoliče za veliki »Petrov sokolski slet!« — Zdravo! Ivan Sedlaček Radništvo i Sokolstvo Prošlog meseca održala je go-dišnju skupštinu slovenačka radnič-kn organizacija, Narodni strukovni savez, pod pretsedanjem svog pot-pretsednika, Dr. Jože Bohinjca, koji je u pozdravnom govoru veličao ju-goslovensku misao, kojoj je radništvo Narodnog strukovnog saveza veran pobornik, kroz gotovo četrde-set godina opstanka. Dr. Bohinjec je posebnu pažnju posvetio odnosu radništva prema Sokolstvu, napominiuči, da večinu član-^ stva sokolskih jedinica u Sloveniji sa-činjavaju radni slojevi, što je najbolje jamstvo za uzajaman rad u ne-prestanoj borbi za bolji život rad-nog naroda. Čim je tešnje zbliženo radništvo u svom radu sa viteškom sokolskom organizacijom, tim su veči izgledi za konačni uspeh naše narodne misli. Duša slovenačkog radnika mora biti što uže povezana sa plemenitim nastojanjima Sokolstva. Slo-venački radnici nisu izgubili veru u istorijsku misiju slovenskih naroda, pa pozdravlja radničke organizacije i kod ostalih slovenskih naroda, na-pose kod brače Čehoslovaka. Reči Dr. Bohinjca bile su od pri-sutnih pozdravljene sa srdačnim ovacijama jugoslovenskom Sokolstvu. Sokolsko društvo u Velikoj Kikin- di priredilo je u subotu sokolsko ve-če, u okviru Petrove petoljetke. Veče je posetilo preko 150 članova, koji su sa pažnjom saslušali govor starešine, brata Dr. Bojaniča. Sa najve-čom pažnjom saslušano je pismo Če-hoslovačkog poslanika u Parizu, O-suskog, koje je uputio Sokolstvu i gradanstvu Velike Kikin le, zahvaljuči na gostoprimstvu, ukazanom izbegli-cama iz češkoslovačke, u martu o. g. Brat Ćirilov govorio je o Nedelji sokolske štampe i o prosvetnom radu, posle čega su diletanti prikazali komad »Moravku«, od M. Sretenoviča. Društvo prireduje uspela predavanja za članstvo i gradanstvo. Do sada su održala predavanja brača A. Petrovič, o životnoj snazi naše rase i Dr. M. Belanič o term: »Zašto se narodi teško sporazumevaju«. Pozo-rišni otsek prirediče pretstavu Če-hovljeve komedije »Medved«. * U Beogradu je umrla, 15 o. m. sestra Dušanka V. Komnenovič, bivša načelnica Sokolskog društva Beograd V, u 24 godini života. Koliko je bila voljena i cenjena, zbog svog rada, pokazalo se i na sahrani, koja je obavljena uz učešče velikog broja Sokola iz Beograda, u nedelju. * Sokolsko društvo Trogir, ostalo je bez dvojice odličnih sokolskih radnika, br. Gregoviča Bože, potstarešine i dugogodišnjeg načelnika, koji od-lazi u Smederevo, i br. Nikolič Vasilija, tajnika, koji je premešten u Niš. Trogirski sokoli priredili su tom prilikom oproštajno veče, koje je pose-tio veliki broj članstva srdačno se o-prostivši sa bračom Gregovičem i Nikoličem, i sa sestrom Fany Gregovič. koja je bila duša svih muzičkih prire-daba u društvu. Brači neka je od srca hvala! * Pretprošle nedelje je umrla u Ormožu, vredna sokolska i nacionalna FftoriK-f< s- Oi<*» šijančevs, koja—je čitav život kao učiteljica posvetila uzgoju omladine u školi i Sokolani. Ormoški Sokoli odali su joj dostojnu počast na pogrebu, pored velikog broja ostalog gradanstva. Nošena je i naraštajska zastava, kojoj je pokojnica kumovala. U ime Sokola govorio je brat Ban, ml., a u ime nara-štajki s. Izlakarjeva. * Javljaju nam iz Sinja, da su pro-tivnici Sokolstva, nakon neuspelog pokušaja da društvu oduzmu dom, počeli sa fizičkim napadajima na članstvo. Tako je 7 o. m. napadnut br. Nikola Šego, pred sokolanom, od Strane članova »Seljačke zaštite«, koji su ga vrlo teško povredili. Ovaj napadaj izazvao je jednodušnu osudu, ne samo kod naše brače, kojima se i dalje preti, več i kod ostalog po-štenog gradanstva. * Sokolsko društvo Zagreb II postavilo je za tajnika brata Jocu S. Mi-čiča, mladog i zanosnog sokolskog radnika, koji daje nade, da če društvo dobiti u njemu valjanog sarad-nika, u današnjim teškim vremenima, kada treba izdržljivosti i zanosa. Sokolsko društvo Karlovac ima lutkarsko pozorište, koje je u novembru vrlo živo radilo. Odigrana su četiri komada: »U Začaranoj šumi«, »Crni Labud« (kod kojeg je prikazi-van film »Crvenkapica«), »Zlatno ja-je«, a četvrti »Divkpnjič«. Komadi su uspeli, zahvaljujuči spremnosti reži-sera i glumača; a prihod je bio do-bar. Za rad pozorišta može se zahvalit, brači i sestrama iz naraštaja i članstva, koji sve svoje slobodno vreme provode u tom poslu. * Obmejna Sokolska četa Mala Nedelja deluje kljub sedanjim težkim prilikam vsestransko zadovoljivo. Tokom leta je dogradila v okvirju S.P. P svoj dom, ki je kljub priprostosti lahko vzor sličnim stavbam na podeželju. Državni praznik je proslavila četa skupno s šolo, gasila in domačo godbo v domu zelo lepo. 3 decembra se je vršila svečana Akademija v polni dvorani. Na Akademiji so nastopili vsi telovadni oddelki, kar je za podeželje vsekakor razveseljivo in pohvalno. Za Miklavža je bila sokolska deca kakor običajno obdarovana. Na Štefanovo pripravlja četa božično prireditev, za Silvestrovo pa običajno Silvestrovo zabavo. Le tako naprej!... * Sokolsko društvo Tomaševac potrebuje nove, ili bilo polovne vežbač-ke sprave: 1. kom. jarac, 1. kom. strunjača, 1. kom. drvene karike — krugove i obična ' otskočna daska. Koje društvo bi htelo ove sprave da proda, neka izvesti Sokolsko društvo Tomaševac, župa Petrovgraa. SVEČANA AKADEMIJA SOKOLSKE ŽUPE BEOGRAD U subotu, 23 decembra u 16 časo-va, sokolska župa Beograd prireduje svečanu sokolsku akademiju u čast gostiju Njegovog Veličanstva Kralja Petra II, pozvanih iz sedišta svih banovina i Beograda, na proslavu Ma-terica u Dvoru. Akademija če se odr-žati u Narodnom pozorištu, kod Spomenika. Ulazne cene su veoma popularne, od 3 do 25 dinara, a mogu se dobiti u kancelariji Sokolske župe, Balkanska 17, telef. br. 30610 i kod Milutina Mitroviča, juvelira, Terazije 22. Preporuča se svima da ulaznice nabave na vreme ! Načrt sletske scene (1804 —1918) Za Svesokolskl slet u Beogradu, 9- 1941. Da bi naši tehničari, prosvetari i ostalo članstvo dobili približnu sliku Sletske scene »1804—1918«, koja bi imala da se prikaže prilikom glavnih sletskili dana, 3—4 puta, rešili smo, da idejnu skicu te scene objavimo (mako, kako ju je zamlslio i obradio br. prof. Bogoljub Krejčik, potpretsednik Saveznog prosvetnog odbora. Objavljujuči ovaj prvi kroki sletske scene, mi u isto vreme molimo svu braču i sestre, kojima uspeh pretstoječeg sleta leži na srcu, da nam dostave svoju kritiku i svoje prlmedbe, kako na sadržinu tako i na broj učesnika, vreme trajanja i sve ostalo. Svaka dobronamerna sugestija biče sa zahvalnošču primljena i po mo-gučnosti sprovedena. Takve sugestije treba slati Sokolskom Savezu (na ruke brata ppretsednika Saveznog prosvetnog odbora). PREDIGRA I. — Dolazak Slovena na Balkan Miroljubiv narod seljaka i ratara dolazi sa severa i severoistoka na bal- kansko poluostrvo, obučen u živopi-snu narodnu nošnju, noseči u ruka-ma kose, srpove, motike i sl. Na čelu povorke donesena je vatra sa starog slovenskog ognjišta, iz Vojke. Kada je zapretano novo ognjište, u sredini nove postojbine Jugoslove-na, pojedina plemena uz pesmu, igru i svirku raznose vatru u nove pokrajine. Stvaraju se nova ognjišta. Radni narod je zaposeo područje, koje jasno očrtava gran*ce današnje Jugoslavije i mirno obavlja svoj posao. (Simbolična vežba poljskim alat-kama, a na Primorju još i veslima). Brojno učestvovanje: Načelno sta-novište je, da u sceni učestvuju samo piipadnici beogradske župe i najbližih sokolskih župa, tako da bi župa Beograd dala oko 800 »naroda« (žene, deca, starci u narodnom odelu). Medu »narodom« i oko 300 preobučenih vojnika, i 300 vežbača. Zupa Novi Sad daje 200 vežbača; Petrovgrad i Osijek po 150, a Kragujevac 100 vežbača. Ovo načelno stanovište doneseno je stoga, da bi učestvovanje vežbača u sceni bilo što sigurnije. Raspored: Ve-žbači iz župe Beograd (200) zauzima- ju centralni deo (beogradski pašaluk). Vežbači iz župe Novi Sad (200) zau-zimaju prostor P^edkumanovske Srbije; župa Kragujevac (100) prostor Južne Srbije i Črne Gore; župa Petrovgrad (150) prostor Vojvodine i Bosne; župa Osijek (150) prostor Hr-vatske i Slavonije; župa Beograd (100) s veslima, prostor Primorja. U prvom delu prologa učestvuje sav »narod« i svi vežbači (kao i vojnici preobučeni u »narod«) te zauzi-inaju prostor prema gornjem raspo-redu. 800 + 300 + 200 + 150 + 150 + + 100 = 1.700 učesnika. Trajanje radnje: Svega 10 minuta. II. — Najezda neprijatelja — Kosovska tragedija Sa jugoistoka, severa i severozapa-da nailaze zavojevači (na konjima i pe$;re). koii razgone miroljubiv slovenski narod. — Ovde prikazati u gianicama mogučnosti i Kosovsku tragediju. Uskoro na sletištu, umesto živopisnih nošnji, sve je zavijeno u črno! Glas narodnog pevača: (Aluzija na izdajstvo); »Bog ublo Vuka Brankoviča1 On izdade na Kosovu čara 1 pogibe Srpski Car Lazare, I njegova sva izgibe vojska, Sedamdeset i sedam hiljada: Sve je sveto i čestito bilo, I milome Bogu pristupačnoU (»Boj na Kosovu«). Pojavljuje se Kosovka devojka. Ču-je se glas vile: »Uranila Kosovka devojka, Uranila rano u nedelju, U nedelju prije jarka sunca; Zasukala bijele rukave, Zasukala do bijelih takata; Na plečima nosi hleba belog, U rukama dva kondira zlatna, U jednome hladane vodice, U drugome rumenoga vina; Ona ode na Kosovo ravno, Pa se šeče po razboju mlada, Po razboju čestitoga Kneza, Pa prevrče po krvi junake; Kog junaka u životu nade, Umiva ga hladanom vodicom Pričeščuje vinom ervenijem, I zalaže hlebom bijelijem ...« (»Kosovka devojka«) Mala pauza. Poneko kuša da se pridigne, ali ga tudi vojnici brzo u-čutkuju. — Za to vreme, pored prikladne radnje, pesme i muzike, čuje se glas narodnog pevača: »Popali i sruši, razbi i razori, Polupaj i skrši, robi i odnesi I ispričaj suncu o svemu što fesi, Da o tome delu zvezda zvezdi zbori. Ja plakati neču nad kutama palim, Nit u pustom domu tugovanke plesti, Jer ne možeš sobom nebo mi odvesti, A ja znam na pesku diči Jerusaliml* (»Pesme bola i ponosa«). Opet pokušaji bune, ali bez uspeha; (Grdanov ustanak u Hercegovini, Pe-ra Segedinac u Pomorišju, Kočina Krajina, bune u Crnoj Gori itd. Opet, pored radnje, glas vile: »Da li se pod nebom, išta crnje skriva, Od ovoga svega, što sa nama biva?/ Bože, zar ne vidiš ovu stašnu bedu, I sve crnje dane što idu po redu?! Davno hleba nema, ni parčeta kore, Zlo, I možda sa zla idemo na gore?* (»Izgnanici«) Brojno učestvovanje: učestvuju svi koji su več na sletištu, plus neprija-telj (osvajač), u jačini od oko 1000— 1500 ljudi (isključivo iz redova vojske). Svega 2.700—3000 učesnika na sletištu. Trajanje radnje: 8 minuta. Od po-četka svega 18 minuta. Наше јубиларне године Све пролази. Животни ваљак продужује свој ток, остављајући свој траг, некад јачи — некад сла-бији. Сваки народ у своме живо-ту оставља за собом те трагове, а ми Југословени имамо светле — историске трагове, који указују којим трагом треба, и ми и следе-ke генерације да идемо. Исполин-ске борбе за ослобођечзе и уједи-н>ење Југословгна, вођеке су од прве плануле пушке за слободу до самих данашњих дана. Умирало ср свесно и са радошћ; да се мо-rao и живот жртвоаати на олтар отаџбини. Борило се и умирало не само на бојишту, већ и ван боји-шта; не само у рату, већ и без рата. Када се умирало по затво-рима, на вешалима и гинуло у ра-ту, није се гледало је ли то Ср-бин, Хрват или Словенац, није се гледало је ли православне верои-сповести, католичке и\и мухаме-данске, већ се умирало као члан једне велике породице, који се жртвује за њену слободу! Ове су борбе трајале деценија-ма, да се најзад крунишу победом, која је донела ослобођење и ује-дињење свих Срба, Хрвата и Слозенаца! И сваке године, сваког месеца, па може се рећи, и сваког дана, имамо јубилеје појединаца, удружења, народне јубилеје. Ми славимо те јубилеје зато да се за-встујемо, појединачно и сви, да и даље следујемо примерима јунака! Ми смо народ, који не оплакујемо поразе, век их славимо! Славимо их с тога, што су у томе поразу јунаци изгинули свесни, да ke до-ћи дан освете. Благодарећи таквом васпитаљу, ми смо и могли пре двадесет и пет година да, из дана у дан, идемо из победе у победу! И нова година је јубиларна, света и за нас веома значајна. И ове године славимо, како смо пре чстврт века побеђивали на фрон-товима. Док се храбра српска војска борила на Церу, дотле јф наш народ у Словеначкој, Хрват-ској, Босни, Далмаиији, Херцего-вини и Војводини такође умирао по тамницама и на вешалима, са осмехом и покликом: Живела сло-бода, живео Краљ Петар! Свака покрајина и готово свако место и-мало је своје јунаке и своје херо-је. Зато се ове године са подјед-наким пијететом сећамо и клања-мо свима, како оним на бојмим по-љима, тако и онима, помрлим и по-бијеним у свима крајсвима, где наш народ живи! У свима овим данима светле прошлости, соколи су били они ко-ји су се јуначки борили и гинули, како на бојном пољу, тако и по казаматима и на вешалама. За нас су то хероји, који својим животи-ма потврђују да је национална свест свих сокола, без обзира на племе и на веру, висока и светла. Соко је соколу увек брат и ни-кад нико неће моћи да унесе раз-дор међу браћом. Ми, Соколи, можемо бити по-носни, јер наша велика соколска ндеја окупља око себе све већи број идејних бораца. Баш ового-дишши слетови, у доба, када не-пријатељи Соколства мисле да нас нестаје, дали су доказа наше 6poj-не и моралне јачине! Двадесетпетогодишњица многих и многих светлих и великих дана пада у доба, када вихор целим светом шири крила, да све сруши, а нама Југословенима даје поуку, како се треба спремити и прету-рити вихор, ако и нас захвати. Нама не треба много причања и парада, ми смо свесни данашњи-це, као што смо били свесни и пре двадест пет година. Збијмо и да-ље соколске редове и нека у oboj прослави двадесетпетгодишњице наше мисли буду посвећене сећа-шу на све знане и незнане јунаке и жртве за ослобођење и уједи-к>ен>е, а њихова љубав према гру-ди земље, где су се родили и за коју су се жртвовали, нека нам у-казује правац, којим и ми има да идемо. Ступајмо поносно и свесно кроз живот, јер је наш идеал све-тао и узвишен. — Главе горе! Александар Ђ. Николић Međužupske utakmice u Osijeku NaS dom u Komiži opet uništen Javljaju nam iz Komiže, na ostr-vu Visu, da su u nedelju na noč ponovo bile zapaljene prostorije so-kolskog društva u Komiži, te da je izgoreo sav inventar i č taonica. Kao što je »Sokolski Glasnik« več javio, na sokolanu u Komiži je bio več izvršen- jedair - napadaj; "prer meseč i po dana, kojom prilikom je bio de-moliran sav nameštaj i sva imovina Sokola. Naša brača u Komiži su, uz pripomoč Sokolske župe Split, nabavila nov nameštaj, odlučni da na-stave radom; ali je zločinačka ruka i po drugi put posegnula za njihovim imanjem i uništila ga. Župa Split je poslala o tome izveštaj svim nadležnim vlastima i tražila da se krivci kazne, a sokolskom društvu da se osigura zakonska zaštita; u toliko pre, što ni krivci za prošli zločinački napadaj nisu bili još kažnjeni. I još če nam »Obzor« i »Jutarnji list« govoriti o tome, da »kleveče-mo« i da »ne iznosimo konkretne činjenice« o progonima Sokolstva u U nedelju, 17 decembra, održane su i II medužupske utakmice u vežba-onici Osijek-Matica, na kojima je u-čestvovalo 8 naraštajskih i.4 članske vrste. Članske vrste postavile su župe: Zagreb, Beograd, Osijek, i Sarajevo, a naraštajske vrste postavile su župe: Zagreb (2 vrste), Beograd (2 vrste), Sarajevo, Novi Sad, Osijek, i jcdna vrsta kombinovana od pojedi-naca župe Bjelovar, Osijek i Novi Sad. Takmičilo se u obaveznoj vežbi na vratilu, razboju; krugovima, konju sa hvataljkama, preskocima preko konja bez hvataljki i prostoj vežbi, po uzoru na medunarodne proste vežbe. Celo takmičenje podeljeno je bilo u dva dela, na dve grupe sprava, tako da su se istovremeno tak-mičili članovi na jednoj, a naraštajci na drugoj strani. Sudije su dale sve župe, srazmerno. Takmičare i sudije pozdravio je starešina župe Osijek, brat Dušan Ki ulj, a takmičenja je otvorio načelnik župe Osijek, br. M. Kvapil. Delegat Saveza bio je br. Bogner Josip, zamenik načelnika Saveza, koji se zahvalio župi Osijek na uloženom trudu oko organizacije ovih utak-rhica. Tok takmičenja bio je na zavidnoj višini, zahvaljujuči odličnoj sokolskoj svesti i disciplini takmičara i sudija. Ni jedan priziv nije uložen u toku takmičenja, iako su sve vežbe bile kvalitativno vrlo teške, naročito one za članove. Ipak je naraštaj u svojoj spremi mnogo otskočio od članova, što se mora naglasiti. Ta činjenica daje nam velike nade da če, ovakvim radom, naraštajci dostojno moči za-meniti članove. Rezultati takmičenja su ovi: Članovi (vrste): Zagreb 85, 37°/o; —Beograd 76,30%; — Osijek 70,73%;—‘Sarajevo 56,18°/o; (4 pojedinca). Članovi (pojedine!): Vukičevič Pe-tar (Zagreb), 96,2$%; — Žmigovič Josip (Zagreb), 95,20%; — Momčilo- BariovmT 'Hrvatskoj,' Ra J im njihovi pristalice, iz dana u dan liferuju, ne samo konkretne, nego i plamteče primere tog varvarstva i tih progona!... vič Milan (Osijek), 91,63%; — Slapar Boleslav (Zagreb), 90,08%; — Jurman Ervin (Beograd), 83,71°/o; — Novače-vič Boško (Sarajevo), 83,62%; Naraštaj (vrste): Beograd 1—91, 75%; — Novi Sad 88,05%; — Zagreb 1—86,95%; — O-sijek 86,64%; — Beograd 2—79, 33%; — Sarajevo 69,86%; — Zagreb 2—63, 81%; — Kombinovana vrsta. Naraštaj (pojedinci): Hajduk Duro (Beograd, Zemun—Mat.) 93,36%; — Stankovič Dragan, (Beograd, Zemun — Mat.) 93,00%; — Stankovič Ljubiša (Beograd Zemun—Mat.) 92,83%; — Bočič Danilo, (Osijek, Vinkovci) 92, 51%; — Dragovac Vlado (Zagreb) 92,41%; — Stantič Stevan (N. Sad, Subotica—Mat.) 91,35%; Pobedničkim vrstama predati su prelazni srebrni lovor-venci na čuvanje, a pobednici pojedinci dobili su lovor vence, dok svi ostali takmičari dobivaju diplome. Sudije takoder do-bivaju spomen diplome, što se uvada kao novina kod nas, a koja može da posluži i kao izvesna kvalifikacija sudija. Kolika se borba vodila kod pojedi-naca, naročito kod naraštaja, vidi se iz rezultata, gde je izmedu I i VI mesta razlika svega 1, 21 tač. ili 2%. S,obzirom na prilike pod kojima danas neke župe rade, moramo biti potpuno zadovoljni i sa brojem uče-snika. U odnosu na prošlogodišnje u-takmice, kada je nastupilo 10 vrsti naraštaja i 6 vrsti članova, nije to velika razlika, uzevši u obzir još i izvesno nerazumevanje kod odgovornih lica za ovu stvar. Zar nije čudo na pr. da je župa Novi Sad bila pret-siavljena samo sa jednom vrstom naraštaja sok. dr. Subotica—Matica? A gde su članovi? Medutim,'i pored svega mora se ponovo naglasiti, da ove utakmice u pogledu spretne takmičara sokolske discipline i svih o-stalih vrsti, koje se od sličnih utak-mica očekuju, potpuno su uspele. Glavni zadatak t. j. da se podigne nivo telovežbe, spravama, postignut je i iz godine u -godinu mižemo očeki-vati da če se od ovih takmičara izdvojiti pojedinci, kao dostojni zame-nici medunarodnim takmičarima. Posle završenih utakmica prireden je svima takmičarima i sudijama za-jednički ručak. Govori pretstavnika župa učinili su neobičai utisak na takmičare, a naročito vidljiv saosečaj piema brači iz krajeva u kojima je ugroženo Sokolstvo. Ne treba da se ističe, koliko je vaspitno uticalo na takmičare sve ono što im je u Osijeku priredeno, zahvaljujuči uvidevnosti brače iz Osijeka. Medužupske utakmice na spravama učvrstile su se i za njih treba izdašne potpore i razumevanja merodavnih tela. Josip Bogner ■ T v* Ne kleveta, več žalosna istina! »Jutarnji Lis /«, od 17 decembra, objavljuje apel Sokolskog dr uliva Beograd II za pomoč braći Sokolima, koji su bili otpušleni iz službe u raznim mesiima Banovine Hrvatske, ili koji su pred raznim pretnjama i napadajima morali da se sele. Zajedno s time objavljuje i čla-nak, pod naslovom »K l e v e t a«, u kome najžučnije napada beogradsko Sokolstvo da »širi klevete o Banovini Hrvatskoj«, da »truje decu i srp-sku javnost«, da vređa Hrvate itd., pa poziva vlasti u Beogradu, da ta-kvoj »klevetničkoj akciji stanu na put.« Sve te krupne i patetične reči imaju, međutim, samo jedan i to vrlo mizeran cilj, — da odbrane ono šlo s-i odbraniti ne da i da sakriju istinu! »/utarnjem listu« možemo odgovoriti ono isto, što smo več nekoliko puta odgovorili »Obzoru«, — da bi Sokolstvo bilo najsretnije kad nebi tre-balo uopšte da preduzima takvu ak-ciju i kad niko od sokolske brače nebi morao da seli u Beograd, zbog toga što je bio gonjen, napadan i otpušten iz službe. Mi smo i u pro-šlom broju naveli cit av a dva st up c-a konkretnih činjenica, sa imenima i datumima, koja pokazuju, da se ne radi o kleveti, nego o vrlo žalosnim pojavama! Pri-znajerho i to’ da je tvornih napadajo u poslednje doba тпапјг; ali se o t-p ust a n j a vrše i dalje, u masi, i s p r e m a j u se nova! Sokolima u Beogradu nije sigurno piijatno, da za svoju braču traže nova nameštenja, da sakupljaju za njih pomoč, da otvaraju za njih kuhinje itd. i bili bi vrlo zahvalni »/utarnjem listu«, kada bi uputio apel na drugu stranu da se ta progonstva ne vrše, pa kad bi sva naša brača mogla mirno da ostanu tamo gde su bila. Ina-če pisanje »Jutarnjeg Usta« pretstav-Ija krajnji cinizam, kad najpre pusta i pomaže da se naša brača gone i otpuštaju, a onda traži od nas, da ih pustimo da umru od gladi! IGRA Prvi ustanak Približava se 1804 godina. Narodu u Sumadiji je dogorelo do nokata. Rad-nja nagoveštava velike dogadaje, koji su na pragu. Glas narodnog pevača: ■»Bože mili čuda velikoga! Kad se šćaše po zemlji Srbiji, Po Srbiji zemlji da prevrne I da druga postane sudija, Tu knezovi nisu radi kavgi, Nit su radi Turci izjelice, Al, rada je slrotinja raja, Koja globa dav ati ne može, Ni trpeti turskoga zuluma. Jer je krvca iz zemlje provrela, Zeman došo valja vojevati, Za krst časni krvcu proljevati Svaki svoje da pokaje stare. Sinu munja na časne Verige Potrese se zemlja sa istoka«. Pojavljuje se topolski genije »Turci misle da je raja Sala, Al' je raja gradovima glava, Usta raja k'o iz zemlje trava!* Početak Prvog ustanka »Čuvajte se raje sirotinje: Kad ustane kuka i motika, Biče Turkom po Mediji muka U Samu če kade proplakati! Neče imat’ ko jezan učiti: Drumovi če poželjet Turaka, A Turaka nigde biti neče*. Karadorde stresa lance ropstva i oslobada Beogradski Pašaluk: zame-tak današnje močne Jugoslavije: »U gradove sačeraše Turke*. (»Buna na dahije«) Ova neravna borba iz I srpskog ustanka imala bi se pokazati u živim i simboličnim vežbama, kako bi se osetila sva veličina ove borbe Davida sa Golijatom. Brojno učestvovanje: učestvuje samo »narod«, osvajači Beogradskog Pašaluka i vežbači beogradske župe. Vežbači učestvuju prvo kao ustani-ci, a zatim se prikupljaju na vežbu polj. radova. Svega oko 500 lica. Ostalo miruje. Trajanje radnje: 8 minuta. Svega 26 minuta. III. — Drugi ustanak i dalje oslobo-davanje Srbije, do 1904 Pošto ,je Beogradski Pašaluk qči- ščen od ugnjetača, narod je malo ži-vahnuo i uz svirku dvojnica obavlja poljske radove. Čežnja za slobodom se oseča i van Beogradskog Pašaluka. — Takovo, 1815. — Struja budenja prema jugu. — 1848 god. u Ugarskoj i Hrvatskoj. — Ugnjetači rabe najsvirepija sredstva, ali nesalomnjiva snaga naroda potiskuje postepeno ugnjetače i Srbija se širi: Čuprija, Aleksinac, Niš. Brojno učestvovanje: Učestvuje narod predratne Srbije i osvajači. Znači oko 700 lica. Ostalo miruje. U ovom delu nema vežbi. Trajanje radnje: 4 minuta. Svega 30 minuta. III. — Razdoblje od 1904—1912 Dolazak Kralja Petra I na presto. — Predkumanovska Srbija. — U grani-cama slobodne Srbije oseča se orga-nizovana država seljaka i vojnika, koji se spremaju za velika dela. — Upiru se pogledi na jug. — Oseča se dolazak 1912! Ostali delovi naroda čame u ropstvu. Glas narodnog pevača: »Ko pred vratnicama staroga Kanana Stoji jedan narod posle iskušenja, Ozbiljan k'o kedar sveStenog Livana I smiren k'o verni u velika bdenja. Pod čeličnim šlemom podočnica igra. Kamenit i ledan on ka jugu slukti. Pisti mu se grče kao kandže tigra, A krv skriva želju da oganj razbukti. Patnjama olupan, sa biblijskem verom, Sprema da poveljom poprsje ukrasi, Pisano krvavim i gvozdenim perom, Onom, koji mu je progrušao vlasi. On čeka, jer kuca čas velikih dana, On kog nisu mogli udarci da smožde, Nit ukoči kosa mrazeva i slana, K'o pred vratnicama drevnoga Kanana, Ustremljen i spreman glas Tvoj čeka, Voždel* (»Pred obečanom zemljom«) Brojno učestvovanje: Marcijalne i vojničke vežbe, vežbaju vežbači iz sokolskih župa Beograd, Novi Sad i narodna vojska. Broj učesnika kao u II delu. IV. — 1912 godina Čuju se trube za juriš. Vojska prelazi kod Prepolca, Javora, Ristovca i Raške. Kumanovska pobeda! — Ne-prijatelj beži u sunovrat. Kralj Petar I pobija srpsku trobojku u carskome Skoplju. Na sletištu se jasno vide gra-nice Srbije posle balkanskoga rata. — Dok narod u narodnim nošnjama Šu-dije, C me Gore i Južne Srbije, obav- Ija svoje poljske radove, čuje se Narodni pevač: »Budi gord na doba orjaško, kad stara Jauče kolevka gde se drobe mravi, I čeka da Gospod s maslinom se javi U gvozdenoj mori očajno razgara. Budi gord što tobom trne oluj smoren Sto sudbinu Tvoju reč največa prati: Kad se sve dobija, sve se mora dati, Jer gubitkom raja svet je sreče stvoren. Budi gord, godišta Što ti ime nose, Sto na tvom če grobu unuk vedar sniti. A Tebi oreol najlepši če biti Tvoje u borbama osedele kose. (»Samosvest«) Ostali delovi jugoslovenskog naroda još uvek čame u ropstvu. (Spava-ju pod črnim zastorima). Brojno učestvovanje: U trečem delu igre učestvuju svi kao u II delu, osim neprijatelja, koji se na te teritorije povuka.o. Znači oko 600 lica. Radnja: Oslobodenje Južne Srbije, a zatim vežbe i slavljenje oslobodenja Južne Srbije u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori. Trajanje radnje: 10 minuta. — Svega 46 minuta. (Svršiče se) Deklaracija sokolske župe Mostar Pretstavnici sviju sokolskih je-dinica Sokolske župe Mostar, — iz Dubrovačkog primorja, Južne Dalmacije, Imotske krajine i Hercegovine, — sastali su se na ple-narnom zasjedanju, 17 decembra 1939, u Mostaru, i sa največim plamom brižnog rodoljublja ra-spravljali o današnjem stanju ju-goslovenskog Sokolstva i njegovoj misiji u ovom, po državu i narod odlučnom času. Na pomenutom plenumu iedno-glasno je donesena ova DEKLARACIJA : Iako Sokolstvo po svom osnovnom načelu stoji, živi i djeluje iznad i iz-van svih političko partijskih akcija, ipak ono nije moglo osrati poštede-no, kao sastavni dio narodne duše i tijela od kobnih posljedica partizansko stranačkog utjecaja. Sokolstvo je sada u teškom položaju, ne zbog svoje sokolske ideje, koja je uvijek bila i ostala čista i sunčano svijetla, kao misao narodnog preporoda, nego zbog partizansko partijskog duha i rada, koji .je često provoden pod jugoslovenskim plaštom. Sokolstvo kao opča narodna organizacija ima samo jednu svoju, narodnoj duši svojstvenu politiku koja se zasniva na opčoj službi nedjeljivom narodu i nedjeljivoj Otadžbini. Zato Sokolstvo ne može, a da s krikom bolne duše ne konstatuje da su sve političke partije, boreči se medusobno o pre-vlast, zaboravile opči državni i narodni interes, iscjepkali, raslabili i zava-dili do uzetosti narodni duh, a zatim i sve njegove vječne i stvaralačke snage. Zato sad sa teškom i dubo-kom žalošču gledamo nemočno sud-bonosne dane, koji su na pomolu. Naš državni jugoslovenski brod nala-zi se u strahovitoj buri. Svi sinovi i kčeri Jugoslavije brode na njemu sa svim onim što im je milo i sveto; hramovima Božjim, porodicama svojim, grobovima otaca, junaka i sokola svojom svijetlom i ponosnom tra-dicijom i nemočno posmatraju straš-nu sudbu, dok se djeca partizanstva bez ljubavi i narodnjačke svijesti o-timlju o pojedine dijelove broda, tobož radi boljeg i slobodnijeg ure-denja njegova. Zbog toga, u ovom sudbonosnom času, Sokoli ne smiju izdati svoju Bogom danu misiju službe Kralju i Narodu, jer bi ih mogla snači strašna i grozna kletva jugoslovenske nejač', žena i nemočnih staraca, ako ne uči-ne sve što je u njihovoj vlasti i mo-gučnosti za spasavanje narodnog broda, dok bura ne prode. Vodeni o-vim mislima i osječajini3, Sokoli za-htjevaju od svog vočstva, Saveza Sokola Kr. Jugoslavije i svih poznanih, da ulože sav svoj autoritet, svu svoju duhovnu i moralnu snagu i spro-vedu u djelo slijedeče: 1) da narodno jedinstvo za Sokole ne može likvidirati niko, dok bude ma jednog Srbina, Hrvata ili Slovenca na ovom tlu, zbog njihove istorij-ske, životne i sudbinske povezanosti; 2) da u ovim teškim i sudbonosnim vremenima, koja državu mogu u te-meljima potresti, predu sve političke partije preko svojih sitnih i stranač-kih interesa, računa i sukoba sve složno i zajednički preuzmu odgovornost pred Bogom i Narodom za daljnu sudbinu Otadžbine; 3) da se jednom muški i odlučno stane na kraj raspojasanosti, valu de- ' fetizma i anarhije, koji bjesomučno i sistematski provodi komunistička propaganda uzimajuči s časa na čas razne vidove. Ove neprijatelje države i naroda, kao i sve ostale, koji po-drivaju temelje države, treba raskrin-kati i pozvati sve forume, organizacije, pokrete, stranke, rodoljube, ustanove, bilo duhovne ili svjetovne, da stvore jedinstven front protiv komunizma i Sovjetske najezde, kao naj-strahovitijeg zla za sve svetinje narodne državne, i opčeljudske; 4) da se seoska narodna duhovna kultura, koja je oprobana u svim i najtežim sudbonosnim narodnim do-gadajima, uzme i u ovim teškim časo-vima, kao kompas za upravljanje jugoslovenskim brodom, jer narodna mudrost kojom je svaki seoski dom nadahnut uči nas toj kulturi duše, .koja sad u ovom tmurn >m i hučnom dobu kliče: Kad se bratska srca slo-že i olovo plivat može 1 5) da se ova deklaracija plenuma Sokolske župe Mostar umnoži i raza-šaljem svemu našem članstvu, svima pozvanim i rodoljubima naše Otadžbine s molbom da svak izvrši u ovom sudbonosnom času svoju najsvetiju dužnost, za koju treba radosno i po-ginuti, da nas kletva otaca ne snade! Aktivnost Sokolskih četa u Sremu Inicijativom Sokolskog društva Sremska Mitroviča, održan je zajednički sastanak delegata svih četa tog društva u Divošu. Sastanku je pri-sustvovalo oko 400 lica. Starešina čete Divoš, br. M. Berisavljevič, o-tvorio je sastanak nakon otpevane himne. Iz pocjnetih izveštaja vidi se lep nnpredak pojedinih sokolskih četa. Tako je četa Sašinci predtizela akciju zu gradnju doma i sakupila 40.000 di-nara u tu svrhu. Četa Nočaj radi plodno na svim poljima. Četa u Divošu zevetovala se da u okviru Petrove pe-tcletnice sagradi dom. Do sada je prikupljen gradevni materijal i nešto gotovine. Podneti su izveštaji i o radu sokolskih četa u Lačarku, Kuzminu, Martincima, Jarku, Mandjelosu, i Sremskoj Rači. Brača iz Grgurevca izrazila su že-lju da se i kod njih osnuje sokolska četa. Nezavisno od toga, radi se i na osnutku čete u Ležimiru. Br. Dimitrije Rašič, iznosi plodan rad sekcija Sreskog narodnog univer-ziteta, koje postoje u svima selima gde i sokolske čete. Predavanja ovog univerziteta preko zime redovno po-hadaju i članovi Sokola. Posle diskusije o podnetim izvešta-jima usvojeni su brojni predloži, a medu ostalim, da se priredi stalna izložba sokolskih radova u matičnom društvu, da čete imaju u vežbaonica-ma zidne novine, da se upriliči izlet članova četa u prestonicu, gde če razgledati muzeje i ostale znamenitosti, (ovaj izlet je održan 9 o. m.), i dr. Brat D. Babič starešina društva iz Jubilej br. St. Flegara Skromno je proslavio 15 godišnji-cu sokolskog rada brat Stane Flegar, tajnik sokolske župe Ljubljana. Brat Flegar roden je 1901 godine u Ljubljani. U sokolske redove stupio je 1920 godine i otada se posvetio so-kolskom radu na svima poljima. OJ 1924 g. član je župske uprave u ko-joj vrši razne funkcije, a od 1926 g. dužnost tajnika župe. Vrlo aktivno je sudelovao u organizaciji sokolskih sletova u Ljubljani kao i kod gradnje sokolskog doma na Taboru. Uvek tih, požrtvovan i neumoran, brat Flegar stekao je opšte i nepodeljene simpatije svih koji ga poznaju. Vred-nom sokolu i trudbeniku za nacionalne ideale, bratu Stani Flegaru, želimo da i dalje radi kao i do sada za Sokolstvo i jugosloyenstvo. Šida, govorio je o radu svog društva, koje se zavetovalo da podigne spomenik na Despotovcu, nekadanjoj pre-stonici srpskih despota. Lep patriotski govor održao je poručnik Uroš Durič, izaslanik komandanta mesta, a onda je uzeo reč župski prosvetar brat Momir Sinobad, iznoseči zasluge Sokolstva u ovim krajevima za Au-strougarske tiranije, kao i zadatak njegov u današnjim teškim vremenima. Sve više se javlja novih pretplatnika za »Sokolski Glasnik« i sve veči broj starih pretplatnika plača dužnu pretplatu. Znači, da je naša sokolska ,i jugoslovenska javnost shvatila svoju dužnost u današnjim vremenima, — da po-dupiranjem »Sokolskog Glasnika« daje najuspe-šniji odgovor svima protivnicima Sokolstva i Jugoslovenstva! Brate, — koji još nisi poslao pretplatu, ili se nisi ni pretplatio na »Sokolski Glasnik«, — zar češ Ti izostati u tom plemenitom takmičenju i u toj časnoj borbi?! Pošalji odmah 50 Din. pretplate za »Sokolski G 1 a s n i k«, i nadi mu nove pretplatnike! Citaiuci novine.., Iz Sokolskog društva u Blatu Brat Miljenko Batistič, dugogodiš-nji član uprave i starešina, upravitelj Gradanske škole, premešten je iz Blata u Stapar, kraj Sombora. Brat Batistič je stari i oprobani sokolski radnik. Kao starešina društva vršio je savesno svoju dužnost, a bio je duša diletantske sekcije. Ja-kog učešča uzimao je i u društvenoj glazbi, čiji je u posljednje vrijeme bio pročelnik. Otkako je Sokolstvo raspisalo S. P. P., u našem je društvu njen referent. I u prosvetnom radu, predavanjima i recitovanjem nacionalnih pesama znao je da odu-ševi slušaoce. Naše društvo bratu Batističu duguje veliku zahvalnost za sav njegov sokolski i požrtvovni rad, a uvereni smo, da če on kao pravi soko-blačanin, i dalje pratiti rad sokolskog društva svog rodnog mesta. • Splitski »Hrvatski Glasnik« u svo-joj hajki protiv Sokolskih domova nije mimoišao ni domove u Blatu, Smokvici i Korčuli. Istini za volju želimo ipak utvrditi, da Sokolsko društvo Blato i njegova četa Smok- vica, nisu ni od koga, a najmanje od činovništva šilom uzimali doprinose. Na domovima nije upotrebljena ni jedna jedina nadnica od kuluka, a od Ministarstva šuma i Ruda ni društvo ni četa nijesu dobili apsolutno nika kovih pripomoči, ni u novcu ni u na turi. Mislimo da ovo nije teško pro veriti. Od 2upe i Saveza Društvo Četa dobili su znatnije pripomoči zajmove od onog što je u tom član ki izneto. Treba samo znati da So kolsko društvo u Blatu od 1927 sa bire doprinose širom Domovine i u prekomorskim zemljama, od svoje brače i prijatelja Hrvata, koji jugoslovenski osečaju, a svoj dom, ni nakon punih 12 godina, nije dovršilo. Zalosno je što se spominju tobožnje zloupotrebe na banovinskom putu Velaluka-Korčula koji je posle ve-kovnih čežnja izgraden, zaslugom gosp. Dr. Tomašiča, sa kojim se da-nas služi 23,000 Stanovnika, čime se ponose. Zalosno je što uredništva dnevne štampe u Banovini Hrvatskoj bez kontrole dozvoljavaju da se ova-kvi pamfleti puštaju u javnost. Širite „Sokolski glasnik" i časopis „Soko" Listovi beleže, da se proštih dana navršilo trideset godina od famoznog Fridjungovog procesa, kojim su bečki krugovi pokušali, da unesu razdor iz-medu Srba i Hrvata; da razbiju Hr-vatsko-srpsku koaliciju, te da na vlast ” Hrvatskoj dovedu madžarone i fran-kolurtimaše. Sem frankovaca, u torne ih je najviše pomagao zloglasni policijski konfident, Dorde Nastič, naža-lost Srbin. Medutim je, kao što je po-znato, bečka vlada tim procesom doživela grdnu blamažu, a zajednica Hrvata i Srba u Hrvatskoj izišla je iz л/ega pobedonosna i još jača. Kako li smo, Bože mili, bili pametni — pred trideset godinal... * »Hrvatska straža« piše o nedavnom predavanju prof. Slobodana Jovanoviča o jugoslovenstvu, pa kao argume-nat protiv teze o narodnom jedinstvu iznosi i ovtij primer: »Hrvati šu dugo vremena živje-li u uskoj političko j zajednici sa Madžarima, a od toga 700 godina u dosta prijateljskim odnosima, pa ipak nije došlo do stvaran.ia ugarskog naroda, nego su i dalje postojali hrvatski i madžarski narod«. Kad protivnici nemaju boljeg argumenta protiv tvrdnje da su Srbi i Hrvati jedan narod, nego što je taj, da Hrvati i Madžari (zašto ne Urugvajci?!) nisu mogli da postanu jedan narod, — onda možemo biti sigurni, da jugoslovenska misao mora da po-bedi!... * Svi smo se smejali, razumni Srbi, kao i razumni Hrvati, kada smo u 'uvesnim hrvatskim novinama, iz dana dan u dan čitali na svakom stupcu najmanje na trideset mesta reč »hrvatski« i »hrvatska*. Ma koliko da nam je ime hrvatsko isto tako časno i lepo, kao i srpsko i slovenačko, smatrali smo to, kao znak histerije i psihoze, a pomalo i profanisanja ... Sada medutim počinjemo sličnu pojavu da vidimo i kod nekih srpskih li-stora, doduse provinci/skili, ali bojimo se da se zaraza ne proširi... Tako n. pr. ima jedan list u Vojvodini, koji u svom apelu na čitaoce u svakom ret-ku upotrebljava reč »sroski* ističuči da mu je »srpstvo iznad svega*, da piše »za čuvanje srpskog imena i srp-ske slave*, da je on »izrazito srpski list*, da mu je cilj »preporod srpskog naroda* itd., dok o Jugoslaviji i jugoslovenstvu nema nigde ni s pomena. A takav je i ostali tekst lista. * Več smo jedamput pisali o tenden-cijama, koje su se, preko »Hrvatskog Dnevnika« bile javile, o torne da se i »Jadranska Straža« počepa na hr-vatsku, srpsku i slovcnačku, i da »Hrvati jedini odlučuju o moru* i t d. Tom prilikom smo upozorili na apsurdnost čitave te hajke, pogo-tovo kad se zna da se centar »Jadranske Straže* nalazi u Splitu, dakle u Banovini Hrvatskoj i da nema ni govora o jedinom odlučivanju Hrvata, kad more pripada čitavoj državi. Čitamo sada da je Izvršni odbor »J. Straže* imao sednicu u Splitu, te da je doneo rezoluciju, da če se doduše menjati pravila društva, »vodeči računa o novim promenama«, ali isto tako i o »interesima državne zajedni-ce*. A načrt novih pravila če najpre sastaviti pretsedništvo, pa če ih poslati oblasnim odborima na mišljenje, pa če tek tada biti izneta pred glav-nu godišnju skupštinu, koja če biti sazvata »kada to budu prilike dopu-šlale«... Znači, — odlučilo se da se pusti da stvar prespava. I uvereni smo da če se mnoga udruženja kajati, što nisu to isto učinili... * Zanimljlvi su naslovi u nemačkim novinama, kao i u češkim, koje još izlaze u protektoratu, a koje su prevod nemačkih: *U Engleskoj nema više papira!*, — »U Francuskoj nema slobode reči!*, — »Parizu preti glad*, — »Engleske žene su ogorčene na ratl* — »U Jugoslaviji su ogorčeni na Englesku i Francusku!*, — »Pobuna u Južnoj Africil«, — »Engleska vojska bez odela*, — »Engleska flota se skriva*, — »Beogradski izvoznici ne veruju engleskoj funti*, — »Engleski agenti izazivaju požare u Jugoslaviji«, — »Jugoslovenska štampa se raduje povratku »Bremena*, itd. * »Seljački Dom« je nedavno objavio pesmu od nekog Ivana Iliča, iz Hr-tkovaca blizu Rume, u kojoj kaže: »U mom selu četiri plemena, ali sloga još je premalena, zato Maček neka pismo piše: da nam sloge bude mnogo više, mi Hrvati, Švabe i Madari, jedan drugom vjeru da ne kvari, sva trojica — jedna-duša više, treba da se ne mrzimo više...« Pesnik, dakle, veli i sam, da su u njegovom selu »četiri plemena*, ali na slogu poziva samo Hrvate, Švabe i Madžare, dok Srbi uopšte ne dolaze u obzir za tu čudnu »slogu*... * »Hrvatski zagorac« piše o »potrebi susretljivosti Hrvata prema susednim narod ima*, pa kaže: »Mi bismo Hrva-li morali nastojati, da u svim susjed-nim narodima steknemo prijatelje, i-mali oni ovakav ili onakav politički, ili društveni poredak; osim onih, koji su nam zla nanijeli, ili za sigurno znamo, da nam žele zla... Pogotovo ka astrofalnO može hiti, kada se mali čovek prijeti svome velikem susje-du. Zadesi ga ista stvar, kao i »graj-zlera«, koji započne rat z bogatim in-dustrijalcem*. Zna se več, koga ovi »grajzleri* misle pod »narodima, koji su Hrva-tima zla nanijeli«, a koga pod »velikim susjedom«. Samo »grajzleri« imaju još jednu odliku, — da bi »velikim susjedima« predali, ne samo trgovački espap, r.ego i čitav svoj »grajzleraj*.. Iz slovenskog sveta ČESI 1 SLOVACI U INOSTRANSTVU »Československy boj«, koji izlazi u Parizu, demantuje u broju od 16 decembra sve vesti nemačke štampe, da su vode češke emigracije vodile ma kakve pregovore sa pretstavnicima' habsburške propagande. Emigrantski list veli, da su^Nemci naredili češkim listovima u protektoratu, da objave te vesti, kako bi kompromitovali akciju emigranata, što im neče uspeti, jer češki narod znade, da su Beneš, Osuski, J. Masarik itd. bili uvek naj-veči protivnici Habsburgovaca. List upozorava na to, da je on več nekoliko puta doneo članke protiv intriga 0 restauraciji Habsburgovaca. U istom broju piše Dr. Stefan O-susky da u Engleskoj postoji izve-stan krug ljudi, koji propagira ideju mira sa Nemačkom i zajedničkog fronta protiv Sovjetske Rusije. Osu-sky veli da bi to bila fatalna greška, jer bi to značilo osigurati neograni-čeno gospodstvo Nemačke u čitavoj Evropi, zapadno od Rajne. A time bi ravnoteža u Evropi bila definitivno poremečena. Osusky kaže, da taj krug ljudi nije brojan, ali da treba na vreme upozoriti na njegovu grešku. ,46; e IZ OKUPIRANE POLJSKE Holandski listovi javljaju, da su u Berlinu odustali od namere da stvore bilo kakvu novu poljsku državu, ma 1 u najmanjem obitnu; te da čf .sa-dašnji državno-pravni položaj okupi-rane poljske teritorije ostati nepro-menjen. Administrativni centar nemačke okupacione uprave če ostati u Krakovu, a zemlja je razdeljena na četiri distrikta, krakovski, varšavski, radomski i lublinski. U lublinskom distriktu biti če koncentrisani svi Jevreji. ^ PAŽNJA PREMA SOKOLSKOJ ŠTAMPI Za vreme boravka u Kranju, pret-stavnik Saveznih listova, br. Rade Lazarevič, bio je najsrdačnije prim-ljen od Franje Sirca, vlasnika tamo-šnje tekstilne industrije, koji mu je pokazao prostorije tvornice, najmo-dernije uredene, u kojoj su zaposleni brojni Sokoli. Br. Sire je i ovom prilikom pokazao veliku pažnju prema sokolskim listovima, na čemu mu je naše uredništvo naročito zahvalno. Поводом статистике o писмености Наступили су зимски дани. Пољски послови су прешли. Сети-»:о се наше соколске акције на ши-ре»у писмености у нашгм народу. Још увек бројеви страшно говоре 0 неписмености, која влада у сви-ма крајевима наше државе. Даии су врло озбиљни и такве нам се прилике указују да се мно-ги наши синови, браћа и домаћи-ни могу лако да позочу у службу за Кр аља и отаџбину. Како ic Temno бити без својих -милих и драгих, а не моћи им ншисати не-ку реч и писмом e с њима у раз-roBopv наки и споразумевати. Па и иначе служба отаџбини .тражи од свакога у првоме реду писме-ност, јер она је основ наше ду-ховне снаге и важан фактор у од-<5рани земље и народа. У данашњем веку културе и ци-вилизације не би сме\о да буде речи о неписмености. Истина је да држава путем основних школа на-стоји да се писменост развије у пуној мери, али и поред тога, ми се још увек боримо с великим броЈкама, које означују неписме-ност. Те велике бројке брзо би сс смањиле, ако ои се повео покрет, и то снажан соколски покрет, у духу Соколске Петрове петолетке, за оузбијање неписмености. Соколска идеологија никако не подноси, да буде таквих, који су поред вида слепи. Зато јг по-требно да се задобију сви наши просветни радници, нарочито на селима, да не жале тоуда на томе патриотском послу. Не треба из-бегавати ни колаборацију с про-светним властима и другим факто-рима, и изван Соколства. Велика се вредност полаже на кљижнице, али прва и најглавни-ја књига треба да буде — Бу-квар. Јер да кшижница може да послужи сваком, треба сваки да је и писмен ! Неписменост је тешка болест; и с каквим се пожртвозањем при- Ступа болнима и нсвол>нима,~1: и- стим таквим пожртвоваљем треба да се приступи и онима који же-ле да прогледају, путем писмено-сти. Ту акцију и тај покрет треба Соко да прихвати, нарочито за време трајања Соколске 11етровс пстолетке, у знаку својих сокол-ских начела, која заступају идеју братства, љубави према ближшем и пожртвовања. Учинимо апел на све иаше брат-ске јединице, да поведу утакмицу на тој акцији! Савсзнн просветни одбор издао је буквар за ту свр-ху, а Министарство просвете до-зволило је употребу школских у-чионица за тај рад, шго све вре-ди само поред добре воље, пожр-твовања и патриотизма. који сс имају у пуној мери да у ту акцију унесу. Само тако he ствар да иде иапред и да 1941 година буде у знаку правог соколског успеха! Ј. у. Smrt generala Colovića Prošle nedelje je preminilo u Beo-opranu brigadni general, Nikola Co-tcvić, jedan od najugledn\iih pretstav- 1 n:ka naših hrabrih ratnika. General Colović je učestvovao u svima rato-vima za oslobodenje i u.iedin jen je, a g. 1912 je na čelu svojih konjanika, ušao prvi u Solun. U svetskom ratu : se istakao u celom nizu borbi, pa je, pored ostalih odlikovanji, bio nosilac . Karadorđeve zvezde sa mačevima. Posle penzionisanja je saradivao u »Na-rodnoj odbrani« i u ostalim nacionalnim udruženjima. Hrabrom junaku, generalu Coloviću, neka je slava! TAKMICARSKO GRADIVO ZA ČLANICE I ŽENSKI NARAŠTAJ U nakladi Načelništva Saveza Sokola izišlo je ovih dana iz štampe »Takmičarsko gradivo za članice i ženski naraštaj, za godinu 1940.« Načelništvo Saveza uputilo je izve-stan broj ovih knjiga sokolskim žu-pama, dok če za slovenačke sokolske župe izraditi gradivo na slovenač-kom. Knjiga se dobija kod Saveza SKJ. u Beogradu. Jugoslovenski olimpijski odbor Jugoslovenski olimpijski odbor u Zagrebu je održao, prošle nedelje, svečanu sednicu, povodom 20-godiš-njice postojanja. Svečanom zboru pretsedao je pretsednik odbora, Dr. Stevan Hadžič, a uzeli su učešča na.i-ugledniji pretstavnici naše telovežbe i športa, osnivači odbora itd. Sa Strane Sokolstva prisustvovao je zame-nik starešine Saveza, Dr. Oton Ga-viančič i neka druga brača. Svečana sednica je uputila pdz'drav Nj. V. Kralju, zatim pretsednjku i potpret-sedniku vlade, te ministru za fizičko vaspitanje. Skupština je primila mnogo brzojavnih pozdrava, izmedu osta-log i od zamenika starešine, Dr. V. Belajčiča, u ime Saveza Sokola K. J. NAŠI SOKOLI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA Prema zvaničnim podacima Jugo-slovenskog Olimpijskog odbora, jugoslovenski Sokoli takmičari učestvo-vali su na Olimpijskim igrama tako, da su se od sviti ostalih jugosloven-skih grana najbolje plasirali i uvek osvetlali svojoj domovini obraz. Sva odlikovanja i prva mesta zauzeli su Sokoli. Tako su, na VIII olimpijskim igrama 1924, u Parizu osvojili Sokoli dva prva mesta i jedno četvrto, tj. Sokol Leon Štukelj iz Maribora osvojio je u višeboju prvo mesto i dobio zlatnu kolajnu, isto tako Leon Štukelj osvojio je na spravi vratilu prvo mesto i dobio zlatnu kolajnu. Sokoli su tada u gimnastici pribavili Jugoslaviji IV mesto. Tom prilikom rvač srednje kategorije Nikola Grbič osvojio je V mesto. Na IX olimpijskim igrama 1928, u Amsterdamu, osvojili su Sokoli jednu zlatnu, jednu srebrnu i tri brončane kolajne. Sokol Leon Štukelj osvojio je na spravi krugovima prvo mesto i dobio zlatnu kolajnu, Josip Primožič, takoder iz Maribora, osvojio je ni spravi razboju drugo mesto i dobio srebrnu kolajnu. U višeboju osvo-jic je sokol Leon Štukelj treče mesto t dobio brontanir kolajnu. -Derganc Stane iz Ljubljane osvojio je na spravi konju treče mesto i dobio bronča-nu kolajnu. Sokoli su tada u gimnastici pribavili Jugoslaviji treče mestj i brončanu kolajnu. Na XI olimpijskim igrama 1936, u Berlinu, jedinu kolajnu Jugoslaviji pribavio je Leon Štukelj. On je tada na spravi krugovima osvojio drugo mesto i dobio srebrnu kolajnu. Ju-goslovenska sokolska vrsta, koja je tada prvi puta nastupala na olimpijskim igrama pribavila je Jugoslaviji četvrto mesto, dok je muška sokolska vrsta, usled prevelike konkuren-cije, spala, i osvojila šesto mesto. Tom prilikom u veslanju jugoslovenski dvojac s kormilarom osvojio je šesto mesto. Ivan Sedlaček Smrt Dr. E. Markoviča Pre tri dana, usled tr:i«čne nesreče, završio je život direktor »Priza-da« i jedan od najuglednijih jugoslo-venskih privrednih stručnjaka. Dr. Edo Markovič. Poč. Markovič je, od rane mladosti, bio vrlo aktivan u nacionalnom radu, pripadao je jugo- i 4 Г" VI n ■ f \ ;• n - m* Д lupski prednjači na tečaju za Jedna valjana četa Sokolska četa u Goraždevcu, kod Peči, osvetila je 1 decembra na svečan način svoje strelište, koje su u-redili sami članovi. Ova četa je jedna od najaktivnijih u staroj Metohiji, a zato ima najviše zasluga vredni starešina, br. B. Radevič. Stanovnici ovog sela proslavili su se herojstvom u borbama i u posljednjim ratovima. Zbog dela svojih junačkih sinova, selo je dobilo častan naziv »male Crne gore«. Goraždevački sokoli neumorno rade na svima poljima sokolskog ‘i nacionalnog rada. Мироспаву Тиршу! Нек соколу сваком служи Као дужност, част и слава, С поштовањем да се сећа Брата Тирша Мнрослава. Ко словенски овај народ Ојача и дух иу диже, Да не клоне ii не падне И ко робље вечно гмиже. Када Иешки народ цео, Поста робље силе јаче Приморан да ропства ланце Носи и под њима плаче. Док туђинска сабља свуда Без милости робље боде, Појави се први весник Да најави пут слободе. Тнрш тај први весник беше, Он соколско друштво створи. Внтешку му дужност даде, За слободу да сс бори. Он потајно скупљат поче Око себе људе младе, Спремајућ их да сви сложно За слободу своју раде. Соколску идеју своју С успехом кроз народ шири, И у пркос томе што га Свуд туђински гоне^жбири. И соколи тада бише Први борци за слободу. Борећи се сложно, снажно Помогли су своне роду. Соколству је Тирш Мирослав Посветио живот цео, И заслугу главну носи, Што је скинут ропства вео. Нек херојско ово дело Брата Тирша Мирослава, Служи као пример свима Нека му је вечна слава ! Војислав Д. Коларић, , i Смедерево slovenskoj naprednoj omladini ,а za vreme rata se isticao protuaustrijskim stavom itd. Bio je aktivan i u Sokolstvu, jednako predratnom kao i po-sleratnom, pa je bio i član uprave za-grebačkog Sokolstva, posle rata. Sla-vj Mu! |П ^ * »rf *1 II t IH ' k ‘f’TL II ЛН1 i' 'ojničku obuku, u Beogradu. Dobre solu ПРЕДВОЈНИЧКА ОБУКА У СОКОЛСТВУ 16 децембра завршен je у Савезу Сокола K. J. течај за жупске путу-јуће предшаке из предвојничке о-буке. По завршетку течаја, ови жупски предњаци требају после да буду главни наставници по својим жупа-ма, друштвима и четама из предвој-ничке обуке. Чл. 42 и 49 Закона о устројству војске и морнарице, давао је чла-новима сокола повластице мањег служења у кадру 3 мгсеца (пуно-рокцима), односно 45 дана (скраћс-норокцима), ако је до ступања у кадар био члан C. C. K. Ј. најмање и без прекида тРИ године и да је за то време редовно вежбао, што се има доказати уверењем друштва — чете. Савез Сокола хтео је са своје стране да нашој војсци и морнарн-ци да још спремније чланове у вој-ничком погледу, те је у току про-шле године решио да сваки члан сокола, поред горњег услова, морл да положи испит из извесног бро-ја војничких предмета, које пропи-ше начелништво Савеза. Да би начелништво задовољило услове савезне Управе, оно је по-верило израду уџбеника за ове и-спите, из војничких предмета, које јг оно средило, члану техничког од-бора начелништва, артилериском пуковнику, бр. Димитрију Павло-вићу. Пуковник Павловић, уз сарадњу неколико млађих официра — члано-ва сокола, — израдио је књигу „Потребна знања за испите сокола који желе да служе ман>е у кадру”. Књига садржи 461 страну, укори-чена је врло укусно у платненом повезу, штампана на финој хартији и са великим бројем фотографија и цртежа. Књига је подељена на три дела и то: Први — општи део садржи: 1. — Правилник за полагање испита чла-нова C. C. К. ради служења ма-н>е у кадру 3 месеца, односно 45 дана. 2. — Упуте за подношење молби чланова C. C. K. Ј. ради служења мање у кадру 3 месеца, односно 45 дана. Други — стручни део садржи: Соколски део предмета и војнички део предмета, који обухватају ове предмете: стројну обуку; — опис пушке 7,9 мм М. 24; — упут за чу-вање. преглед и чишћеље оружја и муниције; — наставу за гађање пу-шком и аутоматским пиштољем; — пс-знавање карте и оријентација; — стражарску службу; — ратну слу-жбу и бојну отровну службу. Трећи део садржи питања, која обухватају све потребно из свију предмета. Књига је већ изашла из штампе у издању Савеза Сокола K. Ј. и про-даје се члановима сокола и сокол-ским јединицама по ценч од 30 ди-нара по комаду. Књига је наишла на врло леп од-зив, како код чланова сокола, тако и код несокола. Она врло корисно може послужити и резервним офи-цирима. По овој књизи држе се предава-ња и на садашњем поменутом те-, чају. По истој се књкзи имају у будуће држати сви течајеви у со-колским јединицама. Ниједном чла-џу сокола неће се спровести молба за мање служење у кадру, ако по-ред услова који се захтевају зако-ном о устројству војске и морнари-це, не положи испит из свију вој-ничких предмета, који су прописа-ни и у оном обиму оштампани у овој књизи. Вредно је истаћи и сараднике ове кшиге. То су: арт. пуковник Дими-тг.ије С. Павловић, који је и рефе-рент стрељачког отсека начелни-штва С.С.К.Ј.; — санитетски пуков-ник, Др. Миливоје М. Радуловнћ’; — артилериски капетан I кл. Миро-слав Т. Рашић; — артилериски по-ручник Драгутин А. Валтер, и са-везни предњак, Рафаел Бан, за со-колски део предмета. ■Iške knjige KALENDAR »SOKOLSKA NJIVA« Prosvetni odbor Saveza Sokola K. J., u redakciji brata Dure Brzakovi-ča, izdao je i za 1940 godinu popularni kalendar »Sokolsku Njivu«, koji ima preko 160 strana, ne računajuči opsežni oglasni deo. U kalendaru se nalaze, uz obične podatke, mnogo-brojne fotografije znamenitih ličnosti, kao i mnogo snimaka iz svih krajeva naše Otadžbine. Prvi deo kalendara posvečen je Sokolstvu. Tu su brojni članci iz pe-ra naših istaknutih sokolskih radnika, kao br. E. Gangla, Dr. Laze Popoviča, urednika br. Brzakoviča i dr. U ti-m delu štampane su vrlo lepe pe-sme br. Gangla, Zmaja Jove i t. d. Drugi deo je posvečen »Našim viednim zemljoradnicima«, sa velikim brojem članaka o zdravlju ljudi i stoke, o raznim bolestima i predohra-ni od njih, i ostalim uputama za zem-Ijoradnike. Treči deo je posvečen našoj pro-šlosti, sa podnaslovom »Vitezi pera i mača«, a ispunjen je člancima i pesmama o našim narodnim velika-nima. Četvrti deo nosi naslov: »Naše biatstvo i naše jedinstvo, u kulturnim naporima i ratnim okršajima«. I taj je deo pun članaka i pesama našim največih narodnih ljudi. Iz prošlosti i sadašnjosti. Naročitu pažnju zaslužu-ju članci o teškim danima iz prošlih ratova, kao i izjave istaknutih srp-skih i hrvatskih rodoljuba o jedin-stvu južnih Slovena. Kalendar je vrlo ukusno opremljen, sa narodnim ornamentima na korica-ma, izradenim u više boja i sa naslovom u čirilici i latinici. »Sokolsku Njivu« najtoplije prepo-ručamo svima našim članovima kao i svakome prijatelju Sokolstva i jugo-slovenske ideje. Pošto je interes za kalendar vanredno velik, potrebno je da ga svaki Soko i Jugosloven na vreme nabavi. Cena mu je samo 10 dinara, a naručuje se kod Saveza Sokola K. J., Beograd, Prestolonaslednikov trg 34, poštanski fah 342 (čekovni račun 57-686). »KALENDARIĆ ZA SOKOLSKU OMLADINU« Jugoslovenska Sokolska Matica u Ljubljani izdala je nov »Kalendarič sokolske omladine« za 1940 g., u redakciji našeg dičnog brata, Engel-berta Gangla. U kalendariču, koji iz-lazi več dvanaestu godinu, nalaze se, pored običnih podataka, slike Nj. V. Kralja Petra II, Kralja Ujedinitelja, I zamenika starešine SSKJ br. Dr. V. Belajčiča, načelnika Saveza br. I. Kovača, načelnice s. Skalarjeve i još mnoštvo lepih snimaka. Iako kalendarič ima 64 Strane, ne računajuči o-mota, koji je vrlo ukusno izraden, staje samo 2 dinara, pa ne bi smelo biti ni jednog sokolskog omladinca bez njega. Naručuje se kod izdavača u Ljubljani, Narodni Dom, ŽREBANJE EFEKTNE LOTERIJE SOKOLSKEGA DRUŠTVA NA VRANSKEM, DNE 10. DECEMBRA 1939 Izžrebane so sledeče srečke a) v vrednosti 25.— do 100.— din: 15, 64, 65, 85, 110, 172, 222, 226, 258, 296, 359, 399, 407, 443, 482, 692, 760, 781, 833, 888, 890, 977, 1157, 1291, 1417, 1443, 1617, 1644, 1651, 1687, 1809, 1838, 1861, 1885, 2126, 2289, 2349, 2359, 2421, 2441, 2480, 2498, 2f* 19, 2749, 2822, 2874, 2887, 2900, 3142, 3288, 3325, 3572, 3621, 3676, ЗГ86, 3791, 3882, 3940, 3962, 4243, 4304, 4342, 4600, 4615, 4759, 4930, 4965, 4971, 5149, 5324, 5347, 5506, 5580, 5600, 5841, 5857, 6034, 6076, 6224, 6269, 6304, 6401, 6851, 6975, 6986, 7030, 7075, 7098, 7107, 7523, 7544, 7739, 7763, 7766, 7840, 7869, 7999, 8025, 8221, 8321, 8534, 8585, 8692, 8844, 8858, 8890, 8898, 8955, 8973, 8997, 9038, 9043, 9074, 9178, 9232, 9442, 9493, 9636, 9811, 9840, 9898; b) glavni dobitki: 415, 1521, 2739, 4981, 6243, 6308, 6714, 6905, 7476, 8264, 8363, 8542, 8859. Dobitki se morajo dvigniti med 13. XII. 1939 in 18. I. 1940. Sokolsko društvo Vransko več radi tiho, uvereno u konačnu po bedu sokolskih ideala. Dubrovnik se sprema da podigne lera. Avion je opremljen sa 4 strojne spomenik svom slavnom sinu, £uve- puške, a prati ga uvek 16 lovačkih nom naučniku, Ruderu Boškoviču. aparata i 4 teško oboružana bombar-Spomenik če izraditi naš veliki vajar, dera. Kancelarovim avionom pilotira Ivan Meštrovič, a biče otkriven vero- sam armijski general, Udet. Posebni vatno več iduče godine. voz g. Hitlera je oboružan sa dvana- * est protivavionskih pušaka i 4 pro-Gradački list »Tagespost« je javio, tuavionska topa, a osim toga, svi va- da je 11 decembra bilo otpremljeno goni imaju čelične oklope. Stakla na iz Jugoslavije 50.000 kg. svinjske ma- prozorima su neprobojna za puščane st: i 20.000 kg. svinjskog mesa, kao metke, a voz je oskrbljen i protiv poseban dar nemačkom narodu. Taj napadaja sa Strane tenkova. dar je poslat od 8.000 nemačkih dr- * žavljana u Jugoslaviji, koji su, na . Nemačka štampa objavljuje ponovo poziv generalnog konzula Neuhause- nekoliko presuda zbog nedozvoljenog na, u Beogradu, sakupili milion dina- slušanja stranih radio stanica. Jedan ra za zimsku pomoč Rajhu. gradanin u Berlinu osuden je na če- * tiri godine robije, jedan u Diseldor-Nemački »Kulturbund« u Jugoslavi- fu na godinu, a jedan u Hamburgu na ji odlučio je da sprovede organizaciju 1 i po godinu. — Zaplenjena je sva svih nemačkih univerzitetskih stude- imovina velikog industrijalca Tisena, nata u našoj zemlji, pa je za vodu nekadašnjeg glavnog pomagača g. nemačkih studenata imenovao Wil!i Hitlera, koji je nedavno prebegao u Badla, študenta prava u Zagrebu. Švajcarsku. Sadržina sokolskih listova »NAŠA RADOST« Izašao je i treči broj lista jugoslo-venske dece, sa.-.ovim sadržajem: U poznu jesen (V. J. Ilič); — Pjesma stradanja i bola (R. Kovač); — Rasta-nak (F. Katarinič); — Kralj bon-bon i pikec; — Na Sv. Nikolu (I. Bendiš); — Mali prosjak (S. Mutibarič); — Gospodar i sluga; — Skrivnosti žepne ure; — Kiča Sokolič (J. Udicki); — Prevrtljivi novać; — Sveti Nikola (J. Matešič); — Zagonetke, prilog Našim mališanima i dr. »SOKOLSKI ŽIVOT« List subotičkog Sokolstva donosi u svom svečanom prvodecembarskom broju, pored ostalog i sledeče članke: Največi dan Jugoslavije, uvodnik, (Nenad Rajič, Nestor); — Naši glavni zadaci u sadašnjici (Milovan Kneže-vič); — Novo pOkoljenje; — Naš život; — Crna strana, i dr. »OKO SOKOLOVO« Izašao je 10 broj glasnika sokolske župe Beograd, sa ovim sadržajem: Sokolstvo i jugoslovenstvo u geslima i mislima; — Sokolske vrline (J. Ki-sačani; — Učitelj i Sokolstvo (M. Majstorovič); — Govori pred vrstom (četiri govora); — Ludi Radovan, pe-sma, (M. Vasič);f — Problem narodne odbrane u našoj nacionalnoj sadašnjici; — Soko i selo; — Rad u selu; — Rad u četi za vreme zime; — Da proizvodimo više i bolju pšeni-cu (K. Popovič); .— Mesec decembar; Samo napred, pesma (Dr. V. Ra-šič); - Dečija strana, rame vesti itd. Nemački listovi objavljuju vesti iz Moskve, da francuski vojni krugovi spremaju osnivanje velike armije u Turskoj, koja bi brojila preko mili-ona vojnika, od kojih bi polovina bili Turci, a ostalo Francuzi i Englezi. Ta vojska bi imala zadatak da vodi operacije protiv Sovjetske Rusije, u slučaju da dode do sukoba sa Tur-skom. U vezi sa time treba naglasiti, da je i američka štampa več više puta donela vesti o velikoj francjr-sko-engleskoj armiji, od preko milion ljudi, koja se sprema u Siriji, a čiji cilj bi bio da, prema potrebi, na-stupi na bilo kom istočnom bojištu gde se zato ukaže potreba. Tom vojakom zappveda francuski general Weygand. Odnosi Jugoslavije i Madžarske su se u poslednje vreme u mnogo čem popravili, tako da je došlo do nekoliko manifestacija prijateljstva izme-du dve države. Radi se na torne da dode do što čvrščih privrednih odnosa i do što bliže saradnje Madžarske, ne samo sa Jugoslavijom, nego i sa ostalim balkanskim državama. Madžarski listovi javljaju, da bi polovi-com januara trebao da poseti Ma-džarsku i potpretsednik jugosloven-ske vlade, g. Dr. Maček. ПОЈ1АР Дечије топле зимске чара-пице. У њима не зебу ноге. а стају само Дии. 5-- и 6-- Iz Budimpešte javljaju, da su vesti o prikupljanju Sovjetskih trupa na madžarskoj granici izazvale. uznemire-nje u čitavoj zemlji. Madžarski listovi ističu tom prilikom da se Madžarska oslanja na tradicionalno prijateljstvo sa Italijom. СИБ-ИРАЦ-. Топле зимске вунене чарапе. Мушке Дин. 19'-Женске Дин. 15'-Дечије Цин. 8--. lO- и 12' »MLADI SOKO« List naraštajaca iz Splita donosi u prvodecembarskom broju zanimljiv sadržaj: Prvi decembar (S. Lj. Pe-trič); Zar kriza jugoslavenstva? (N. Serventi);*— Putem istine; — Sokolstvo i školska omladina (Z. Si-nobad); — Bratska Poljska; — Rad kao odgovor; — Naša domovina (M. Puharič); — 20 novembra (A. Pokra-jac); — Historijske riječi; — Sokoli za narod (2. Trepov); — Zašto vjež-bamo (B. Bonači); — Pozdravljanje; — Povijest Sokolstva (Kučar A.); — Sokolski život, razne vijesti i dr. Sokolstvo u Hedumurju Hrv. Zagorju Finci pripadaju t. zv. Ugrofinskoj etnografskoj skupini. Madžarskoj skupini pripadaju Madžari, Voguli i Ostjaci, kojih zajedno ima oko 12 miliona. Finska grana deli se na tri skupine, permsku, kojoj pripadaju Permci, Zirjani i Vojtaci, koji svi žive u Rusiji, i kojih zajedno ima oko 750.000; — baltsku, pojoj pripadaju Vepsi, Ingrini i Voti, kojih zajedno ima samo oko pedesetak hiljada, za-tim Karelijci (250.000), Livonci, E-stonci (jedan i po milion) i Finci, kojih ima oko 3 i po miliona. Konačno dolazi treča skupina, povolška, kojoj pripadaju Čeremisi i Mordvini, koji žive u Rusiji i kojih ima oko 2 miliona. — Od Finaca živi u Rusiji oko 200.000, u Švedskoj oko 30.000, a u Severoameričkoj Uniji oko 350.000; i tamo imaju vrlo jake ekonomske kolonije. Fincima se pribraiaju i Laponci, kojih ima oko 40.000 i koji su mongolskog porekla, ali su primili jezik, koji je srodan finskome. Vredno je istači uspešan rad sokolskih četa u Medumurju, koje lepo napreduju, uprkos svima nepri-likama i progonima. Najaktivnije su čete Vratišinec, Šenkovec, Macinec, Sivica, Nedelišče, Pribislavec, Sveti Rok i dr. Borbene i nekompromisne u radu, ove čete su uspele, ne samo da ojačaju, več da steknu priznanje i onih koji nisu sokoli. Tako je, n. pr. župnik u Vratišincu, javno pohvalio rad te sokolske čete istakavši ga za primer drugim društvima. Bilo je po-kušaja, da se oduzme lep dom sokola u Vratišincu, ali su svi ti pokušaji ostali bez uspeha, jer je Članstvo kompaktno i odlučno u branjenju svoji prava. ЧЕШЉАНЕ **3: Ово су чарапе за хладне знмске дане. Топле, издрж-њиве и јевтаке. ЕКОНОМ Уз јаку ципелу и ye чизму купите ове јаке памучне ча-pane које стају свегаДин.9*- Ako hočete biti zadovoljni, potem kupujte za sebe in svojo družino moške klobuke, kravate, perilo vse vrste, nogavice, dokolenke in vse pletenine domačega izdelka; Ročne torbice, aktovke, nahrbtnike, denarnice; Dežnike in šolske potrebščine; — Volno za strojncHn ročno pletenje, konfekcijo in manufakturo na drobno in debelo V MODNI VELETRGOVINI Od društava u Medumurju vrlo aktivno radi ono u Murskom Središču koje ima krasan sokolski dom. Društvo u Kotoribi ostalo je bez doma, jet su se u njega uselili »Križari« i »Junači«, uz pomoč opštine, koji su sa doma bacili napis, premazali dr-žavnu trobojku i skinuli sve sokolske slike i napise. .Sve se to dešavalo na samoj državnoj granici! Ali kotorib-ski sokoli su ostali nepokolebivi i verni sokolskoj misli. Oni se i dalje 'sastaju i rade, očekujuči da se popravi nanesena im nepravda. Uspešno rade i ostale sokolske je-dinice u Medumurju. Njihov rad je vrlo težak, ali može da posluži za primer i onima koje su u boljim prilikama. U Hrvatskom Zagorju lepo radi sokolska četa Budinščina, koja imade svoj dom. Članovi se ne plaše napa- ВАЉАНЕ Вемљорадниии! Ово су ву-нене чарапе ва Вас. Топле и издржљиве. Пристају уз чивму и опанак. Agencija Stefani, jednako kao i a-gentija Reuter, šire vesti o vojničkim pobunama sovjetske vojske i o nemi-rima u Lenjingradu. Oni prenose vest danskog lista »Politiken«, da je jedan sovjetski bataljon pobio komesare i predao se Fincima; zatim da je morah u vojsci pao, što je izazvalo nezadovoljstvo kod Staljina, pa je Staljin naredio maršalu Vorošilovu, da povede istragu, zbog čega napad na Fin-sku nije bolje uspeo. I »Neue Ziiricher Zeitung« javlja, da je u Lenjingradu i Moskvi došlo do ozbiljnih nereda. Dalje se javlja, da su iz nekih sovjetskih aviona bacani letci, u kojima se po-zivaju Finci da izdrže borbu, jer da ЕЛЕГАНТНЕ КАМАШНЕ, неопхооно потребне сваком човеку. Угодно греју и чу-вају ноге од назеба. Prepričali se boste, da smo najcenejši. mrnm———’ OŽAN1Č VJEKOSLAV OSIJEK, Trg Kralja Petra 6 Kavana, restaurant, hotel 32 sobe za Strance, garaža, terasa Hotel CENTRAL Zanimljivosti iz Listovi javljaju, da je potpretsednik vlade, g. Dr. Maček, primio pozdravni telegram iz Njujorka, od »pretstavnika 18 jugoslovenskih društava i jugoslovenskog naroda«, koji su se »sakupili na veličanstvenoj proslavi Dana ujedinjenja«, sa željom, da sporazum »unapredi veličinu i sreču Kraljevine Jugoslavije«. * doma i sveta če u Rusiji doči do revolucije. Švedi javljaju, da se u Lenjingradu zvanič-no saopštava, da je izvestan broj lica pogubljen, zato što su izazvali nerede. * Nemački ilustrovani listovi su pre neko vreme objavili slike novog, cklopnog aviona i oklopnog vlaka, koji su izgradeni za upotrebu g. Hit- daja, a njihova odlučnost imponuje i protivnicima. Od- društava naročito je aktivno sokolsko društvo u Varaždinu, uprkos svima smetnjama. Naj-veče teškoče u svom radu ima društvo u Varaždinskim Toplicama, jer je ostalo bez prostorija, pošto mu je dom nepravedno oduzet. Takoder se bori sa ogromnim poteškočama i sokolsko društvo u Ludbregu, kome protivnici onemogučavaju rad na sve načine. Ipak članstvo nije klonulo, »VESTNIK SOKOLSKE ŽUPE CELJE« Izašao je 10 broj glasnika župe Celje sa sledečim sadržajem: Naš Prvi december (D. P.); — Mogočen plamen iz davnine šviga... (S. N.); — Naše ujedinjenje (I. Farčnik); — Kako pa žene? (S. M.); — Štirje jesenski dnevi (D. M.); — Smola (K. V.); — Svi če sokolovi život dati (M. M.); — Moji pogledi na letošnjo »Gozdno šolo« (T. Zorko); — razne vesti, itd. »SOKOLSKA VOLJA« Broj 151 nedeljnog lista župe Ljubljana, donosi pored ostalog značajan uvodnik o sokolskoj disciplini, spo-men članak, sa slikom Kralja Ujedini-telja, povodom 17 decembra, razne vesti, pesme i dr. »ČUVAJMO JUGOSLAVIJU« Izašao je iz štampe 9 broj sokol-skog vesnika župe Karlovac, sa sle- -dečim sadržajem: Rodendan Jugoslavije; — Otpuštanje Sokola iz službe, — Opća organizacija pasivne zaštite; — Sokolska štampa o sporazumu; — Crna strana; — Glavu gore, Česi; — Sličice iz sokolskog života; — Za na-jaštajce; Vesti. »» TRIKOTAŽA" I Ivan Savnik | K P H rt J | TvORNICA SVAKOJAKE lij TRIKOTAŽE RUKAVICA pil MUŠKOG RUBLJA. !;: TRAŽITE NA ZAŠTITNU MARKU I S K A Terčon Albin delikatese — špeceraja KRANJ, Tel. 70 preporucuje se bradi i sestrama. Trgovina sokolskih potrebština Branko Prilit ZAGREB, Kr. Marije 6 BEOGRAD, Balkanska ZZ ČESTITA s v i m svojim mušterijama nastupaj'uće božične praznike. Kao енглески нуде вам ce разни дру-ги штофови, али оригинални су и н a ј б о љ и F1NTEX CBETCKA'MAPKA ЕНГЛЕСКИХ ШТОФОВА Беогрид, ТерззиЈе 35 Једина енглеска фирма у држави, која продаје искључипо c а м о енглеске штофове »SOKOLSKI VESNIK« Broj 1 za 1940 g., lista za decu i naraštaj, koji izlazi u Sremskoj Mitroviči, donosi obiman sadržaj u član-cima, pesmama, igrokazima itd., iz pera poznatih sokolskih pisaca i trud-benika. Trsovina špeceraja delikatesa Svaki dan s v j e ž e pržena kava, koju pržimo u vlastitoj pržioni na električ-nom mlincu. - Odličan bife sa raznim pidem. OSIJEK 1. Županijska16. - Tel. 198. 0TPREMNIŠTV0 >BRZ0PRE№< Ovlašteni izvoz dr. želj. Kraljevine Jugoslavije ALEKSANDAR MALER Franjina ulica broj 10 — Telefon broj 7-05 Preuzima sve vrsti prevoza, preseljenja, carinjenja i uskladištenja TRAŽITE BEZOBUEZNU PONUDU. transportno, SKLAD1ŠNO 1 OTPREMN1ČKO PODUZEĆE mm BRELić Pomorska agentura Brzojavi: BREG Tel, inter. 23 suiti Masarikovo šetalište 5/1 f^°ll sHk GOOiSnjiCa trjr ZATRAŽITE CIJENIK ZA ZIMSKE ŠPORTOVE T) ———— PRVA JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠTINA M. DRUCKER ZAGREB ILIČA 3 9 Najveće preduzeće šporlskih potrepština u državi. Proizvodi „PATRIJA“ Osijek J L -mul ? *‘»ак штш Braćo Sokoli! Držite se gesla: Svoj svome! i kupujte samo domače proizvode Preporuča Vam se Amer i kanski bazar Marijan Bakarčič SUŠAK, Tyrševa ul. 3 CASOVNIČAR i JUVELIR M. MITROVIČ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: Svajcarskih ča-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, p e ha ra i plaketa. Bradi i sestrama popust Cene vrlo solidne. Man rad Traiite cene za Izraelu kllnaca i znaiaka. MANUFAKTURNA TRGOVINA M. A. Dimitrijević OSIJEK III. - TELEFON 514 Preporučujem cenj. mušterijama svu manufakturnu robu uz povoljne cene. Naročito mi je čast članovima sokolskih društava i četa staviti do znanja, da dobavljam sve sokolske potrepštine za sve kategorije i da izradujem po meri svečane o d o r e za članove i članice uz najpovolj. cene i uslove OSNOVANO GOD. 1907 GRADSKA GARANCIJA j Gradska štedionica U NOVOM SADU Telefon Štedionice 26-75 Telefon direktora 26-75 Telef. knjigovodstva 40-84 Telefon Zalagaonice 32-32 Žiro rač. kod Narod, banke Čekovni račun kod Pošt. šted. Beograd 51.455 BAVI SE SVIM BANKARSKO - ŠTEDIONIČKIM POSLOVIMA, KOJE OBAVLJA NAJKULANTNIJE. PRIMA ULOŠKE NA ŠTEDNJU za koje pruža potpunu sigurnost, jer za iste i njihovo ukamačenje jamči grad Novi Sad celom no-jom imovinom. NJENA ZALAGAONICA prima sve dragocenosti i robu u zalog. Štedionica je pustila u promet KASETE ZA ŠTEDNJU čime se pruža mogučnost da svako dete i naj« siromašnijih gradanin postane štediša-ulagač. RODITELJI učite svoju decu š t e d n j i. Tvornica plina grada Novog Sada proizvodi plin, prvoklasni plinski koks i katran što prodaje uz najpovoljnije cene. NAJBOLJA GARANCIJA »SIVA« mehanieka tvornica kefa, kefica za zube, celičnih četaka i britvica • Osijek Izrađuje sve vrsti kefa za kuču, obrt i industriju Medjunarodno otpremništvo i konces. carin, posredništvo SELIGMANN I DRUG otprema pokućstva u vlastitim patentiranim pokriv. koiima OSIJEK I. Telefon interurban 510 i 544 / Telegramadresa: Seligsped BANK-CONTI: Prva hrv. štedionica podr. Osijek / ČEK-KONTO Zagreb br. 34912 hoteli „GRAND" i „R03AL“ Osijek I. Kavana i restoracija, zimski i ljetni vrt. U „Grandu" dnevno umjetnički raspored, prvorazredna glazha. Cijena umjerena. Sastajalište najotmenije publike. Štamparski zavod i KRBAVAC I PAVLOV' TELEFON 5-61 i 1-16 ♦ ITI OSIJEK I. - Desatičina 33 Fotolitografija, Offset tisak, Tiskara, Knjigovežnica, Kartonaža, Spec. odio za složive kutije, Knjižara i papirnica. У штампи je друго коло библиотеке СВЕТСКИ писци у изд£њу ГТрсфессрске зг^руге Бссгргд, гсд уредништвом и редакцијом Радоја Л. Кнежевића Коло има 5 књига, у пуном платненом повезу, на финој хартији. Биће ro-тово првих дана јануара 1940. У њему су: Јордан Јовков, који је недавно умро у мужевној снази, и спада међу најда-ровитије бугарске приповедаче. Он се био сав посветио стварању буглрског рома-на, са мотивима из народног живота блиеке прошлости и савременим догађајима. ЧИФЛУК КРАЈ ГРАНИЦЕ У роману Чифлук крај границе, богозидани приповедач Јовков, са пуно лиричности и топлине, кроз једну иросту а врло узбудљиву фабулу, описује тужно проиадан.е великих чорбаџијских имања, чифлука и, с тим у вези завладавање ма-лог човека, чивчије, земљом својих дојучерашљих госиодара. Ово чувено дело превео je с бугарског г. Синиша Пауновић. Карел Чапек, стари знанац наше чнталачке публике по „Чапековој књизи", „Приповеткама“ (Српска књижевна задруга) и многим чланцима, дао је „највеће домето чехословачког духа на уметничком пољу у последљих некОлико децеиија.” ХОРДУБАЛ Хордубал је роман о поткарпатском сељаку. После осмогодишњег печал-барења у Америци, Хордубал се враћа у завичај, натраг своме дому, натраг својој земљи, коју треба заливати са много зноја ради мало рода, — милом крају у коме је оставио радост и песму. Али завичај у који се враћа — сад му је сасвим туђ; и не само и>иве и ливаде већ и жена за којом је чезнуо, и кћи о којој ic сневао, — све. Хсрдубал разочаран гине на крају од руке свога слуге. милосника љегове жене. МЕТЕОР Једнога дана с небеских висина срушио се авион, за време олује. Ту је, тешко ран.ен један човек. Не долази к свести; све хартије су му изгореле: не види се ко је ни откуд je. Ko je raj незнани путник, тако изненада бачен на чемљу? Док иезпанац умире о њему размишљају четири лица крај њега: сестра опатица, невра-стенични болесник, песник и лекар. Сви покушавају да проникну у та]ну тога чо-века, свак га замишља друкчије и тумачи према себи. Оба романа превео је са чешког r. Јарослав Мали. Хсрман Хесе је, поред браће Ман, највећи живи романсијер Немачке. Као толики други књижевници, који су хтели да очувају независност свога пера. и Хесе је иорао иИи ван отаџбине. Он је од оних даровитих л>уди који чине част не само својој иационалној кшижевности већ уопште људској природи и људском духу. ПЕТАР КАМЕНЦИНД Роман Петар Каменцинд, највише читано дело тога одличног немачког писца, даје узбудљиву повест човека који, очију уперених у висине, спотиче се и страда на земљи. После више радосних узлета и тешких падова, душевни иир и срећу палази у најилеменитијем осећању, у самилости. ДЕМИЈАН По оцени многобројних признатих критичара, Демијан је узор-делО у коме се као ретко где даје продубљена психолошка анализа дечака и младића. Млад^- лачка душа нигде није тако изванредно откривена. Оштар посматрач и познавалац на)скривенијих кутова људске природе, Хесе нам пажљиво оцртава еволуцију мла-дог биКа кроз жилаву борбу којом се једино може постати мрекаљеии човек. — Оба романа превела je с немачког гђа Паулина Лебл-Албала. Франсоа Моријак, песник вечитих људских страсти, сликар ie француске провинције. Поред Андреа Мороа, Диамела, Ромена и још неколицине, он j'e Један од најчитанијих савремених француских писаца. На српскохрватски су већ преве-дена љегова дела „Огњена река“ и „Пољуб/ш губавЦа". ЗМИЈСКИ СПЛЕТ У роману Змијски сплет Моријак је дао слику савремене дубоко разривене породицс, у којој су — као у каквом змијском сплсту тссно повсзани отац, мати и деца, повезани — али пуни неразумевања и пуии кивности једми на друге. Ре-љефно се ис^тиче изнад свих осталих лик Оца. У м^1адости склон плем^нитим људ-ским скећајима, он је сада — у тој иородици у којој жена склапа заверу с децом да би им обезбедила неокршено наслеђе — трагично усамљен и у вечитој душевној напрегнутости. Роман je с француског превео г. Павле Аничић. У додатку су две Мори-јакове приповетке,, Ударци ножем и Књижевник, у преводу г. Данила Милановића. Едуар Естонје je један од оних француских романсијера који, остајући ири класичном облику романа, иродиру у тамне одаје душевних збиваша. К Л И Ц Е У своме роману Клице, Естонје, танан психолог, иако није хтео писцти роман са тезом, дубоко је захватио проблем беспослице младога света који је про-шао кроз Ш|?оле, na се на крају, после више година тешкога рада и уложеног капи-тала Habe пред зидом који му не дЗ ни маћи даље. Пробијан>е )едног таквог неза-посленог интелектуалца кроз живот, његова огорчења и н»егове сумње, тешко хр-вање са еудбом и људима његово постепено кварење у додиру са новцем, душе иајзад лишене скрупула и цинички решене на све, кроз туђу матњу и кроз туђу оиасност, — то је иредмет овога дела које се с узбуђењем чита од почетка до краја. Ово је један од друштвених романа који гоне читаоца на млодна размишљаша. Цена за цело коло у претплати Дин. 175.— У продаји ће цена колу бити Дин. 220.— у ПРВОМ КОЛУ су ове књиге: 1. Цорџ Елиот: САЈЛЕЗ МАРНЕР, ТКАЧ ИЗ РЕВЛОА; 2. Анчре Мороа: НАГОН ЗА СРЕЋОМ и МЕРИЛАЦ ДУША; 3. Рајдер Хагард: РУДНИЦИ ЦАРА СОЛОМУНА; 4. В. Сјерошевски — С. Жеромски: ПРИПОВЕТКЕ; 5. Бојжс Паљњак: ИВАН МОСКВА и друге прнповетке. Цена за ових пет књига само Дин. 220,— Поједине свеске Дин. 50.— Претплата и поруџбине шаљу ее ПРОФЕСОРСКОЈ ЗАДРУЗИ Космајска 35, Београд, Поштански фах бр. 364, или на ЧЕКОВНИ РАЧУН БЕО! РАД бр. 51397 са ознаком „за Светске писце". Телефон број 23-0-71. lidaje Sev« Sokol« Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekee Nenadovića 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretecdnik Dr. Vlad. Belajčid) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Prouc, Beograd. Pre»tolona*lednikov Trg 34 — Stamparija »Zora«. Kotmajska 24 — Telefon 29-920 Beograd.