Poštarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— &OWO Lku i patriotsku dužnost u zdravlje Kralja Petra II, razvijte ovu sokohku zastavu i visoko je i časno uvek vijte! U to ime ja vam u ime ini-tropdita crnogorsko-primurskog g dra Dožiča čestitam ovo lepo slavlje. Zdravo!’’ Tada je primio zastavu izaslanik Nj. Vel. Kralja, general g. Varjačič, i pre-dao je starešini župe bratu Gavri Miloševiču ovim rečima: Rode udaii pretsednika Češkoslovačke Republike dra Eduarda Beneša Sa slave konjičke brigade Kraljeve garde 25 o. m.: Nj. Vel. Kralj Petar II poslužuje se žitom Brate starešino! Sokoli! Naš Soko pred Sokolima, naš mladi Kralj Petar II, darujuči vam sokolsku zastavu, vama je, u isto vreme time dao i Svoje najviše priznanje za vaš sokolski rad i dela koja ste dosad učinili, kako u vašoj sokolskoj prošlosti, tako i u vašoj sokolskoj sadašnjici. To visoko priznanje našeg mladog Kralja, vi čete umeti i znati i u buduće, u punom sokolskom sjaju i u punoj sokolskoj moči, da opravdate. Razvijajuči sokolsku zastavu pred domom u kome se rodio naš največi Kralj i Voda, vi time samo svečano potvrdujete vaša uzvišena osečanja i vaša sokolska stremljenja. Jer svi znamo: Da jačina vaših mišica, kojim pobe-donosno nosite sveto znamenje, izbija •z čvrstine vaše sokolske snage, plemenitosti srca i svesti i vaše rodoljubi-ve misli, kojima oživotvoriavate u sveko-Jikoj aktivnosti, obuhvatajuči sav narod i Otadžbinu, vaš sokolski duh: Jedan Kralj, jedan narod, jedna O-tadžbina! Stoga, bračo i sestre, mi čvrsto verujemo, da če ovo sveto znamenje, ko-je danas s ponosom svečano razvijate, biti uvek i na svakom mestu i u sva-koj situaciji, stvarni simbol vaše sokolske misli, osečanja, vere, rada i dela. S tim sokolskim duhom, ja vas junački i bratski pozdravljam: Napred! S verom u Boga za Kralja, Narod i Otadžbinu! Srečna vam zastava i zdravo sokolskoj zastavi! Živeo naš mladi Kralj Petar II Ka-rađorđevič! Živela Jugoslavija! — Tada je glazba otsvirala državnu himnu. Primajuči zastavu, starešina župe brat Miloševič rekao je u svoin veoma le-pom i vatrenom rodoljubivom govoru, da če Sokolstvo župe Cetinje i u buduče nesebično i oduševljeno širiti sokolsku misao, koja donosi ljubav i bratsku slogu, svesno, da če se time najbolje odužiti svome visokom Daro-vatelju, Kumu i Starešini, Nj. Vel. Kralju. Predajuči zatim zastavu bar-jaktaru bratu Marku Mijaču, starešina brat Miloševič pozvao ga je, da ovaj sveti simbol časno i uzvišeno nosi is-pred Sokolstva cetinjske župe. Nato je barjaktar brat Mijač primio zastavu i položio svečanu zakletvu, da če verno, neustrašivo, časno i neokaljano nositi sokolsku zastavu. U tome času brojue glazbe naizme-nično svirale su sokolski marš i sokolsku himnu „Hej Sloveni”. Zatim je govorio izaslanik pretsed-nika Kraljevske vlade g. dra Milana Stojadinoviča g. VladimT Jeftič, pomočnik bana Zetske banovine, koji je u svome govoru rekao sledeče: — Ovo naše današnje rodoljubivo sokolsko i narodno manifestovanje, na kome prc nekoliko časaka osveštasmo ovu divnu 2astavu, dar našeg uzvišenog mladog Kralja, Vrhovnog Starešine ju-goslovenskog Sokolstva, izraz je izvan-redne ljubavi koju naš narod manifestu-je za sokolsko stremljenje, za očuvanje narodnih tekovina našeg narodnog i državnog jedinstva i za negovanje svih onih ideala, za koje su se mnoge naše generacije i naraštaji borili, ginuli, da bi posle jednog snažnog pothvata o-stvarili veliko narodno delo, stvorili o-vu našu današnju veliku, snažnu i moč-nu državu, Jugoslaviju. Osveštasmo ovu divnu zastavu i danas se okupismo svi oko nje, da za-jedno manifestujemo našu bezgraničnu ljubav, našu punu vernost i nepoko-lebljivu odanost uzvišenom Kralju i Vladaru Petru II. Mi se nadamo, da če cetinjska Sokolska župa biti kadra, i sposobna da pod ovu zastavu okupi ceo mladi na-raštaj, te da mu pruži snagu i ojača mišice i da ga na taj način osposobi za teške napore budučnosti. Kraljevska vlada na čeiu sa vršnim i eminentnim državnikom g. d^-r Milanom Stojadinovičem, koga imam čast da pretstavljam, poklanjala je i pokla-njače punu svoju pažnju ovom heroj-skom i viteškom narodu, a napredak ovoga kraja, ovog nacionalnog tla, vazda če joj ležati na srcu. Pretsednik g. d-r M. Stojadinovič poklanja isto tako veliku pažnju razvoju Sokolstva u ovim krajevima. jer je svestan, da o-va naša nacionalna i prosvetna ustanova izvodi jedan deo onog velikog programa današnjice, koji če uskoro doči do izražaja u jednoj snažnoj manifestaciji narodne sloge i rada u vodenju svih naših narodnih i državnih po-slova. U ime pretsednika Kraljevske vlade g. d-r Milana Stojadinoviča pozdravljam ovu manifestaciju sokolske sloge, pozdravljam sve sokolske organizacije i sve Sokole, i pozivam da svi zajedno, gromko kliknemo: Da živi N j. V. Kralj Petar II! Da živi ceo Kraljevski Dom! — Izaslanik Narodne skupštine, narodni poslanik g. Duro Cejovič, pozdravio je Sokole ovim rečima: — U ime jugoslovenske Narodne skupštine ovlaščen sam da pozdravim Sokclsku župu Cetinje u najsvečanijem njenom času, prillkom primarna zastave od našeg uzvišenog Vladara, Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. Jugoslovcnsko Narodno pretstavni-štvo je vazda gledalo, gleda i gledače u Sokolstvu najbolju zalogu naše budučnosti, pogotovo otkad je na čelu istog došao za Starešinu Prvenac Bla-ženopočivšeg Kralja Aleksandra I U-jcdinitelja, naš mladi Kralj Petar II. Narodno pretstavništvo u Sokolstvu ovoga kraja gleda i večiti rasadtiik le-gendamog Sokolstva, oličenog u čoj-stvu i junaštvu, vaspitanog „Gorskim vijenccmt” i našoni narodnom pesmom. Čestitka Saveza SKJ ptretsedniku dru E, Benešu Prigodom rodendana pretsednika bratske češkoslovačke Repubblike dra Eduarda Beneša, dne 28 o. m., Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije uputio je sledeču brzojavnu čestitku: „Pretsedniku češkoslovačke Republike dru Eduardu Benešu Prag. U svežoj uspomeni na posetu na-šoj zemlji, Sokolstvo Jugoslavije pozdravlja na današnji dan dičnog pretsednika bratske Republike, mudrog državnika i dra go g brata Sokola sa najlepšim željama i iskrenim pozdravom: Na zdar! Zdravo! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije.” Smrt velifiog Slovena t Dr Karel Kramar! One 26 o. m. umro je u Pragu dr. Karel Kramar/, prvi pretsednik vlade Češkoslovačke Republike, veliki nacionalni i slovenski borac. Saučešće Saveza SKJ Češkoslovačkoj obci sokolskoj povodom smrti dra Kareta Kramarža Povodom smrti dra Karela Kramarža, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije u-putio je bratskoj češkoslovačkoj obci sokolskoj sledeče brzojavno saučešče: „češkoslovačka obec sokolska Prag. Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije o-plakuje smrt velikog sina češkaslovač-kog naroda, slavnog borca za narodna i slovenska prava i dragog brata Sokola d!ra Karela Kramarža. Neka mu je večna slava i večan spomen! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije.” Cetinje je znalo i umelo vazda, pa i sada, mimo ostalih gradova naše domovine, da dostojno i uzvišeno ma-nifestuje sokolske i nacionalne osečaje kako to herojima dolikuje, pa župi ko-ja nosi ime Cetinje, jugoslovcnsko Narodno pretstavništvo čestita svečanost sa sokolskim: Zdravo! — Posle je govorio zastupnik otsutnog bana Zetske banovine g. Petra Ivaniševiča, načelnik g. Panta Arandelovič, koji je kazao: — Pred ovim, slavom uvenčanim is-torijskim domom, sa svih strana doleteli Sokoli Sokolske župe Cetinje vrše u ovom svečanom momentu trostruku manifestaciju. Oduševljeni, razdragani, veseli i čili prireduju veličanstvenu manifestaciju svoje prevelike ljubavi prema Visokom Daradavcu Nj. V. Kralju Petru II i izražavaju Mu svoju dubo-ku zahvalnost na časti darivanja ova-ko skupocene župske zastave. Ovoj veličanstvenoj manifestaciji, Sokolstvo župe Cetinje pridružuje i dru-gu svoju manifestaciju, dokazujuči svu svoju vitešku snagu i zamašim moč svoje sokolske organizacije. Sa svih strana su poleteli eminentni i isiaknuti sokolski radnici, koji do samopregora, oduševljeno i istrajno šire sokolsku i-deologiju u ovim istoriskim krševima. Hiljade i hiljade njihovih sledbenika su sada u mislima ovde s njima. Iz ovako divne manifestacije bratske solidarnosti, Sokolstvo župe Cetinje prireduje jednovremeno i treču manifestaciju, izražavajuči ovde jauroi i od-lučno svoju nesalomljivu volju i čvrstu rešenost, da istraje u svojim rodolju-bivim nastojanjima i svome konstruk-tivnom radu na korist Kralja i Otadž-bine. Ban Zetske banovine g. Petar Ivaniševič i Kraljevska banska uprava Zetske banovine, na čijoj se teritoriji na-laze sokolske jedinice iz četiri Sokolske župe, sa največim simpatijama i budnim okom prate ovaj rodoljubivi rad naših Sokola i ukazuju im u svakoj pri-lici najobiiniju pomoč u cilju izvršenja njihovih stremljenja. U ime bana Zetske banovine g. Petra Ivaniševiča, osvedočenog prijatelja Sokola i Sokolstva, ja vam svesrdno čestitam današnje slavlje i toplo pozdravljam usklikom: Zdravo! — Svi su govori na koncu bili popra-čeni burnim i oduševljenim manifesta- cijama Nj. Vel. Kralju Petru II, Jugoslaviji i Sokolstvu. Zatim je izaslanik Nj. Vel. Kralja u-kucao na koplje zastave spomen čavlič Nj. Vel. Kralja. Nakon što je time svečanost osve-čenja bila završena, formirana je veli-čanstvena povorka, u kojoj je uzelo učešća nekoliko hiljada duša, koja je prošla glavnim ulicama Cetinja, odu-ševljeno kličuči Nj. Vel. Kralju i na-rodnom i državnom jedinstvu. Pii pro-lazu ispred Opštine sokolska povorka pozdravila je oduševljeno pretstavnike vojnih i civilnih vlasti. Svečani banket U 13 časova pretsednik Opštine g. Spasič priredio je u „Grand hotelu” svečani banket za pretstavnike vlasti i Sokolstva. Za vreme banketa održano je više zdravica. Pretsednik Opštine g. Spasič, koji je prvi govorio, rekao je izineđu ostalog, da je Cetinje, kao drevno sle-tište Sokolova, od uvek s velikim o-duševljenjem i ljubaviju prihvatilo svaki pothvat Sokolstva, i da kao takvo Cetinje ni sada ne izostaje, toplo želeči da učeščem u radu, predviđenom So-kolskom Petrovom petoljetkom, iskupi svoj dug prema uzvišenom zavetu Sokolstva. lako opština grada Cetinja ni-je u mogučnosti da pruži obilnu ma-terijalnu pomoč, ona če Sokolstvu i njegovim ciljevima uvek sledovati sa puno iskrene ljubavi, podržavajuči ga moralno, davajuči time dužno priznanje sokolskom radu za dobro Njego-vog Veličanstva Kralja, države i naroda. Izaslanik Saveza Sokola Kraljevine brat dr. Mirko Buič, nakon što je u ime Sokolstva toplo zahvalio pretsed-niku Opštine g. Spasiču, istakao je zasluge naroda tamošnjih krajeva za narodno oslobodenje i ujedinjenje, nagla-sivši, da če se Sokolstvo i u buduč-nosti ugledati na vrline naroda toga kraja. Dalje su govorili brača: dr. Nikola Škerovič, Milan Buj, seljak Marko Ra-danovič iz Grblja i Ščepan Ščepanovič. Svi govori bili su toplo pozdravljeni. Čestitka Kraljevskih namesnika gg. dra Stankoviča i tira Peroviča Za vreme banketa starešina župe brat Gavro Miloševič primio je od Kabineta Kraljevskih Namesnika sledeču br-zojavnu čestitku: „Kraljevski Namesnici gospoda dr. Radenko Stankovič i dr. Ivo Perovič pozdravljaju svečanost razvijanja žup-ske zastave i župski slet”. Čitanje brzojavne čestitke popračeno je oduševljenim klicanjem gospodi Kraljevskim Namesnicima. Župski javni čas Za župski javni čas bilo je naročito lepo udešeno sletište na prostoru na kome če još u toku ove godine otpo-četi radovi za izgradnju Sokolskog doma. Odmah na ulazu na sletište po-dignuta je bila velika tribina, bogato iskičena napisima, zastavama i zelenilom. Več od 3 časa građanstvo je počelo u velikotti broju ispunjavati sletište i zauzimati mesta na tribini. Računa se da je na ovom javnom času prisustvovalo preko 4.000 gradana i Sokola, dok je u raznim vežbama u-zelo učešča do 1.000 Sokola i Sokoli-ca, vojnika i mofnara. U 4 časa stigli su na sletište pret-stavnici vlasti na čelu sa komandantom divizije đeneralom g. Stefanovičem, pomočnikom bana g. Jevtičem i v. d. pretsednika opštine g. Spasičem. Njih je srdačno dočekao starešina župe brat Gavro Miloševič. Zatim' je brat Miloševič održao sakupljenom Sokolstvu veoma lep govor, u kome je izmedu ostalog kazao: — Doleteli ste sa svih strana Zet-ske banovine fcpod nacionalnog hrama Lovčena, da zalepršate svojim snažnim sokolskim krilima i da sokolski kliknete da odjekne Avala, Velebit i Šar-Pla-nina. Doleteli ste da okupate i osvežite svoje duše na Njegoševom vrelu jugoslovenstva; doleteli ste na ravno Cetinje, kolevku legendarnog Sokolstva, koje je kroz vekove odnjihalo bezbroj Sokolova, koji padoše nesebično služeči slovenskoj stvari. Doleteli ste na Cetinje, koje nam je rodilo i največeg Sina našega naroda, Tvorca Jugoslavije, Blaženopočlvšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Okupili smo se ovde da još jednom potvrdimo, da če nam uvek pred očima lebdeti reči Kralja Mučenika upu-čene Sokolstvu: „Od kolevke tio groba dužni ste služiti samo Jugoslaviji i jugoslovenskoj ideji. Njene su vaše mišice i vaša srca. Njene imaju da su sve vaše radosti, i-deali, vaša pregnuča. To traže od vas vaše sokolske tradicije, to je amanet onih što padoše za veličinu Otadžbine, to vam je moj Kraljevski pozdrav”. Primajuči danas zastavu iz ruku Sina največeg našeg Vladara, neka nam ona bude potstrek za dalja naša stremljenja, shvatajuči u potpunosti i oda-juči zahvalnost ovom najdražem priznanju sokolske ideje i misli, koje nam je došlo sa Najvišeg Mesta, sa Carskog Prestola. Naš se barjaktar jutros zakleo, pa se i mi svi složno zakunimo, da čemo do poslednje kapi krvi biti verni Kralju Petru II i sokolskoj jugoslovenskoj ideji. Ovaj poziv prihvatili su svi prisutni. Tada se iz hiljade grla prolomio snažni usklik: Kunemo se! Tako nam Bog pomogao! Tada je starešina brat Miloševič pro-čitao sledeču pozdravnu depešu upu-čenu Nj. V. Kralju: „Sokoli župe Cetinje, primajuči iz ruku Vašeg Veličanstva zastavu, pred licem celog sveta se zaklinju, da če do posljednjeg ciaha služiti jugoslovenskoj Dne 17 o. m. održala je Sokolska župa Cetinje svoju redovnu godišnju skupštinu. U ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije skupštini je prisu-stvovao kao delegat brat dr. Mirko Buič, starešina Sokolske župe Split. Skupštinu, koja je održana u prosto-rijama Narodnog pozorišta, otvorio je starešina župe Cetinje br. Gavro Miloševič, koji je odabranim rečima po-zdravio prisutne delegate i pročitao — pored telegrama gospode Kraljevskih namesnika dra Radenka Stankoviča i dra Iva Peroviča, koje smo več objavili na drugom mestu — i sledeče pozdravne telegrame, koje je Sokolska župa prhnila prilikom župskih svečanosti 16 maja t. g.: „Oko svetle Sokolske zastave, dara našeg Prvog Sokola, skupite viteške sinove vaših slavnih brda i sokolujte kao krasan i vidan primer ostaloj brači prostrane Jugoslavije. Zdravo! Savez.” — „Žalim što sprečen da lično prisu-stvujem razvijanju sokolske zastave u današnjem sokolskom slavlju pa vama i svoj brači Sokolima od srca čestitam sa željom: Nek vam sve srečno i če-stito bude poslužilo na diku, ponos Ijubljenog nam Kralja i mile Domovine uz sokolski pozdrav Zdravo! Ban Petar Ivaniševič.” — „Sokolskoj župi, čuvarici lovčenskih ideala slobode, narodnog jedinstva, srdačno čestitam razviče zastave obdare-ne od Nj. V. Kralja, želeči joj daljne sjajne uspehe u radu za dobro jugoslo-venskog naroda! — Kanonik Lukovič.” „Ponosni što se u gordom i isto-rijskom Cetinju visoko leprša sokolska zastava, simbol nacionalne svesti, — čestitamo vam retko slavlje, pozdrav-Ijajuči zetske Sokole sa Zdravo! Za-rija Joksimovič, Novica Popovič, Mirko Todorovič, narodni poslanici Zetske banovine, Stevan Mladenovič, Marko Plamenac, banski načelnici.” Zatim je pročitao veliki broj pozdravnih depeša od strane pojedinih sokolskih jedinica, te pretstavio prisut-nima izaslanika Saveza Sokola br. dr. Mirka Buiča, koji je tom prilikom održao veliki govor, čestitajuči Sokolima župe Cetinje u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije na jučerašnjim uspelim svečanostima, br. Buič je izmedu ostaloga rekao sledeče: „Dan jučerašnjih svečanosti bio je za mene jedno veliko radosno iznena-đenje. Na jučerašnjim svečanostima Sokoli Zetske banovine jasno su dokazali da je naše dično Sokolstvo dobilo svoj konkretan oblik i izrazilo svoj sistematski plan rada u Sokolstvu. Svi mi nosimo, ko više ko manje, teški krst ideji i nepokolebljivo biti verni i oda-ni Tebi, naš mili i dragi Starešino, pa Ti iz dubine duše kličemo: Da živiš mnogo Ijeta za sreču i sjaj Jugoslavije i veličinu viteškog doma Karađorđevića! Zdravo! Tada je počeo javni čas, koji je izveden na opšte zadovoljstvo. Naročito su bile pozdravljene vežbe vojske i mornarice kao i sokolskih četa u živopisnim narodnim našnjama. Na kraju javnog časa jedan bataljon je izveo borbu sa bombama na prostoru između Dinova brda i Orlova krša. Ova priredba izvedena sa florescentnim ubojnim zrnima, po prvi put videna od gradanstva, ostavila je duboki utisak i nagradena je priznanjem starešinstvu i usklicima našoj vojsei. Sokolska akademija Uveče je u zgradi Narodnog pozorišta priredena svečana akademija, koja je uspela u svakom pogledu. Posle akademije priredena je do kasno u noč igranka u sokolani, dok su u toku či-tavog dana na više mesta svirale sokolske muzike, a narod je pevao i igrao narodna kola. Sutradan Sokoli iz unutrašnjosti, is-pračeni srdačno od brače cetinjskih Sokola, otputovali su svojim kučama, po-nevši sa sobom najljepše dojmove s ove zaista krasne sokolske i nacionalne manifestacije. gradanske odgovornosti na izgradiva-nju duhovnog života našeg sela. Sokolstvo pretstavlja jezgru našeg nacionalnog i duhovnog života”. Govoreči o važnosti izvršenja zaveta sokolskih jedinica vezanih za Sokolsku Petrovu pe-toljetku, brat dr. Buič je rekao: „Kroz Sokolstvo u ovom slučaju govori ona snaga naroda, koja želi da pokaže, ka-kva treba da bude naša država”. — Govor brata Buiča bio je popračen spontanim odobravanjem od svih pri-sutnih. Tada je starešina župe pročitao pozdravne depeše, koje je župa uputila Nj. V. Kralju Petru Drugom, Savezu Sokola i Banu Zetske banovine. Čitanje depeše Nj. V. Kralju svi prisutni saslušali su stoječi i popratili burnim uzvikom: „Živeo naš Kralj!” i „Zdravo!” Posle primljenih i odobrenih izvešta-ja o radu uprave župe u prošloj godi-ni, bili su podnešeni konkretni predloži o pitanju dugova društava župi iz ranijih godina, o uspešnijem vodenju administracije župe i sokolskih jedinica neposrednim putem, o uredenju župske i društvene statistike, o štednji sokolskog dinara u toku trajanja petoljet-ke, o osnivanju sokolske zadruge raznih rujnih i lekovitih trava na teritoriji o-ve banovine i da se održi prilikom skupštine župe 1938 godine župska izložba sokolskih rukotvorina svih sokolskih jedinica župe Cetinje. Dalje se diskutovalo o jučerašnjim župskim svečanostima te je konstatovano da su one potpuno uspele, i da bi na iste došlo i još više sokolskih jedinica iz unutrašnjosti, kad bi bilo prevoznih sred-stava. Tom prilikom br. Maksim Zlo-kovič je izneo izvesne slučajeve napada-ja na Sokolstvo u pojedinim mestima u unutrašnjosti. Posle duže diskusije rešeno je, da se donese jedna rezoluci-ja, koja če se sprovesti Savezu Sokola u Beograd. Na koncu je delegat Podgorice br. Mitro Nez.ič predložio da se aklamacijom izabere da i dalje ostane za starešinu župe Cetinje br. Gavro Miloševič, što je skupština odmah i usvojila. Izabrani kandidacioni odbor predložio je tada sledeču listu nove u-prave, koja je i usvojena od strane skupštine,' i to: starešina br. Gavro Miloševič, prvi zamenik starešine br. dr. Nikola Škerovič (Podgorica), drugi za-inenik br. Miho Domančič (Kotor), tre-či zamenik br. Radivoje Zonjič (Peč), tajnik br. Milutin Ivanovič, prosvetar br. Panta Arandelovič, načelnik br. Rajko Ivanovič, I zamenik br. Kristifor Miloševič, II zamenik br. Đorđe Bou-hal, III zamenik br. Rude Njirič, načelnica sestra Tonka Vik, 1 zamenica sestra Vukica Tiodorovič, II zamenica sestra Dordina Škerovič, III zamenica Džodžo Stanislava, blagajnik br. Jo-vo Durovič, ekonom br. Risto Gor-dič, statističar br. Mikuličič, referent za poljoprivredu br. Duro Slapničar, referent za sokolske čete br. Dušan Živkovič, referent zdravstvenog otseka br. dr. Vladimir Geresimovič, referent za štampu br. Nikola Doriamedov, referent za sokolsku Petrovu petoljetku br. Jovan Trišič, barjaktar brat Marko Mijač. Članovi uprave, brača: general Mi-ljenko Varjačič, Fehim Musakadič, Bogdan Stajič, Jovo Sekulovič, Predrag Kovačevič, Dušan Popovič, Nikola Kne-ževič, Roman Lah, Jokica Grujičič, Ig-njo Zlokovič, Matan Kaluderovič, Jovan Ivovič, Petar K. Martinovič, Mitro Nenezič, Vuko Mitrovič, Stevan Mus-tur. Revizori: Jovo Dabkovič, Dušan Pajevič, Franjo Les, Krsto Pejovič, Maksim Zlokovič. Sud časti: Mihailo Bajič, dr. Niko Martinovič, proto Nikola Markovič, Milan Buj. Osim toga izabrati su i njihovi zamenici. — H. D. Slet Sokolske župe Novi Sad održaće se 13 juna Zbog velikog aero-mitinga, koji je bio ranije zakazan i koji če se prirediti u Novom Sadu dne 6 juna o. g., X župski slet Sokolske župe Novi Sad neče se održati toga dana, kako je to bilo pre odredeno, več nedelju dana ka-snije naime 13 juna. Raspored sleta ostaje nepromenjen, lkao i svi propisi za ovaj slet, jedino je produžen rok prijava zaključno do 30 ovog meseca. Sletski plakat razaslače se ovih dana svim jedinicama. Kako je ovaj župski slet obavezan za sve jedinice ove župe, vodstvo župe ih je upozorilo, da sletu učestvuju sa svim kategorijama vežbača,, i vežbačica, i to u največem broju. Kako se pak istog dana održava i pretsletski dan dece i naraštaja pokra-jinskog sleta u Skoplju, a za koji su neke jedinice župe Novi Sad prijavile i svoje učešče, to je župa Novi Sad radi svog župskog sleta, na kojem mora da jjčestvuje i sav njen naraštaj, dozvolila da na slet dece i naraštaja u Skoplju 13 juna može učestvovati svega jedna grupa od 50—60 naraštajaca i nara-štajka. Raspored sleta. Dolazak na slet u Novi Sad jutarnjim vozovima i sa že-lezničke stanice zajednički odlazak na sletište — stadion Muške gimnazije. U 8 časova pokusi zajedničkih sletekih ve-žaba* i to najpre po okružjima, a zatim skupno. Posle pokuša u 11 časova svečana povorka (bez dece) sa sletišta glavnim ulicama grada do Sokolskog doma, gde če biti pozdrav. U 15 časova zbor svih vežbača i vežbačica na sabi-biralištu kraj sletišta za sletsku javnu ve-žbu, koja počinje u 16.30 časova i na kojoj učestvuju deca samo iz Novog Sada* i najbliže okoline, mušlkii i ženski naraštaj, članovi i članice, članstvo sokolskih četa i starija brača, dalje ode-ljenja okružja rnuškog naraštaja i članova u stafetnom trčanju 4 X 100, za koje takiničenje svako okružje ima da postavi dva odeljenja, najzad vežbe na spravair^a i posebne vežbe. Naveče u. 21 čas zabava u Sokolskom domu i odlazak nočnim vlakovima. Vozne povlastice. Putovanje na slet je uz povlasticu od 50o/o. Putovanje je zajedničko pod vodstvom načelnika i načelnica. Sletskih značaka nema. Pored svečanih odora, na sletu se o-čekuje i veliki broj narodnih nošnja. Ovogodišnje letovanje Sokolske župe Novi Sad održaće se u Kaštel Sućurcu Letovanje Sokolske župe Novi Sad u taboru pod šatorima održače se i ove godine u Kaštel Sučurcu, blizu Splita, gde če letovalište sada biti potpuno uredeno. Osim toga tamošnje bratsko Sokolsko društvo urediče pla-žu za kupanje i podiči skakaonicu za kupače. Obzirom da načelništvo Saveza SKJ meseca jula prireduje na istom mestu vaspitnu školu za muški naraštaj, to če se po svršetku ove, letovanje ove župe održati od 1 do 21 avgusta. Članovi i pripadnici bratskih jedinica župe, koji žele u ovom letovanju Godišnja skupština Sokolske župe Cetinje učestvovati, moraju se preko svojih društava prijaviti načelništvu župe Novi Sad najkasnije do 10 jula o. g. i u-jedno 7.a potpunu opskrbu i troškove uplatiti 22 dinara dnevno po osobi, t.j. 462 dinara za 21 dan taborovanja. Na letovanje primiće se najviše 70 učesnika, i to onih koji su bar go-godinu dana pripadnici Sokola. Pobrinuto je da hrana bude dobra i ukusna te da tabor bude snabdeven svima potrebama kao i dobrorn pitkom vodom te električnim osvetljenjem. Putovanje je u smislu propissa o boravku na moru, uz povlasticu od 500/oj i staje od Novog Sada do Ka-štel Sučurca i nazad 289 dinara III r. osobnog voza. Organizovače se zajed-ničko putovanje sa direktnim kolima. Dan polaska kaio; i ostala uputstva sa-opštiče se naknadno. Slet Junaka Trakijske oblasti u Plovdivu na kome je uz pretstavnika Sama SKJ učestvovala i Sirupa Sokola iz župe Niš — Jugoslovenskim Sokolima braća bugarski Junači priredili su najsrdačniji bratski prijem Dne 16 i 17 o. m. održan je u Plovdivu oblasni — župski — slet Junaka Trakijske oblasti, koji je veoma lepo uspeo i bio brojno posečen. Ovome sletu od strane uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije prisustvo-vao je savezni tajnik brat dr. Mihailo Gradojevič, koji se tih dana bavio u ^ugarskoj da s vodstvom Saveza bugarskih Junaka u Sofiji utanači izve-sne pojedinosti u pogledu saradnje jugoslovenskih Sokola i bugarskih Junaka prilikom nekojih pretstoječih slet-skih priredaba. Sletu Trakijske oblasti u Plovdivu učestvovala su i tri odabrana odelje-nja od 35 lica iz Sokolske župe Niš na čelu sa starešinom župe bratom Radovanom Dimitrijevičem. Na železničkoj stanici u Plovdivu, gde su več bili stigli i pretstavnici Saveza bugarskih Junaka, priređen je ju-goslovenskim Sokolima veličanstven do-cek, u kome je uzelo učešča oko 2.000 Junaka sa zastavama, glazbama i gra-danstvom. Naveče toga dana bila je prirede-na u Junačkom domu lepa akademija, na kojoj je grupa jugoslovenskih Sokola nastupila sa svoje tri tačke. Ovo učešče jugoslovenskih Sokola bilo je na lepoj tehničkoj višini, te je njihov nastup bio oduševljeno pozdravljen. lačke koje su izveli bugarski Juna-Cl bile su od veoma lepog efekta, izvedene živo i s mnogo temperamenta. Naročito je od sviju otskočila simbolična tačka puna rodoljubivog smisla »Sečanje na Boteva”, koju su izvela niuška junačka deca. Sutradan održan je junački zbor sve-ga članstva na stadionu „Botev”, na Periferiji grada, gde je najpre izvršena smotra od strane izaslanika Saveza bugarskih Junaka, brata Nikole Stojano-Va, pretstavnika Saveza Sokola Kraljevi-ne Jugoslavije brata dra Oradojeviča, *e pratstavnika sletskog odbora, a za-je opet s pomenutim pretstavnici-^a izvršio smotru komandant mesta general g. Markov, na čiji su pozdrav »Zdravejte, Junači” svi složno odgo-v°rili gromkim „Ura!” Posle ovoga, sa uzvišene i pokrive-ne glavne tribine, na kojoj je bilo s Pevačkim horom oko 200 lica, izvršeno Je od strane plovdivskog mitropolita j^olepstvije za zdravlje Nj. Vel. Kra-Ja te vodoosvečenje. Nakon toga je sa tribine pred mikrobom održao govor najpre general g. jarkov, pa pretstavnik Saveza bugar-s*ih Junaka brat Nikola Stojanov. Pozvan od bugarskih pretstavnika, o-držao je zatim u ime Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije pozdravni govor Sayezni tajnik brat dr. Mihailo Gradoje-У*е. i to delom na bugarskom a de-0,11 na našem jeziku, tako da su go-'°r svi učesnici potpuno razumeli. Po-^dravljajući braču Junake, njihov slet ! grad Plovdiv, brat dr. Oradojevič izmedu ostalog izrazio svoju radost 0 je sa ostalom sokolskom bračom [adosna srca pohitao na ovaj slet da * svojim prisustvoin uveličali ovo brat-• 0 junačko slavlje, — kao što su to '^goslovenski Sokoli učinili i svojim 1q m učeščem na svejunačkoin sletu 35 godine u Sofiji, i kao što je tu jih pretstavnika Junaka banket na Sa-hat-tepeu, kojom su prilikom jugoslo-venski Sokoli bili uz komandanta mesta generala g. Markova na počasnom mestu. Sutradan u podne jugoslovenski Sokoli, srdačno ispračeni, napustili su Plovdiv, vračajuči se u otadžbinu. I ova poseta jugoslovenskih Sokola brači bugarskim Junacima bila je od koristi za na’šu zajedničku sokolsko-ju-načku saradnju, kao i za opštu stvai jugoslovensko-bugarskog bratstva. Dr. M. G. Pretsednik vlade g, dr. M. Stojadinovic poftlonio je zastavu Sokolskom društvu Visoko Prilikom svog nedavnog puta kroz Bosnu, pretsednik Kr. vlade g. dr. Milan Stojadinovič zaustavivši se u Vi-sokom posetio je i tamošnje Sokolsko društvo, i tom prilikom, saznavši da društvo nema zastave, istome poklonio sokolsku zastavu, primivši se da bude i kum zastaVi i uz obečanje, da če na-stojati lično prisustvovati njenom svečanom osvečenju i razviču. sko |rad svojom brojnom posetoin brači ,of|jske oblasti. Brat dr. Gradojevič je r° to učinila i Sokolska župa Beo- a'je izrazio želju, da i brača Bugari ^ dolaze jugoslovenskoj sokolskoj braći i da radeči za Bugarsku ne za-seh^Vljaju’ da nisu sami i prepušteni ‘> več da su s njima snažne slo- venske sokolske organizacije, češko-slovačke, poljske, ruske i jugosloven-ske, koje stoje uz njih i na koje mogu da se uvek bratski oslone. Svoj govor brat dr. Gradojevič završio je reči-ma: „Zdravi i silni, družno za Slav-janstvoto! i pozdravom: „Zdravej!” i „Zdravo!” Govor brata dra Gradojeviča bio je na koncu burno i oduševljeno pozdrav- Tada je pevački hor na tribini otpe-vao „Hej, Sloveni!”, što su i svi o-stali na stadionu stoječi prihvatili. U ime sletskog odbora govorio je nato starešina Trakijske oblasti brat Nasko Georgijev, advokat, koji se iz-medu ostalog poduže zadržao na Slovenstvu i dužnostima koje bugarski Junači imaju prema njemu kao i o bratskim odnosima prema Jugoslovenima. Oko 11 časova. krenula je zatim s vežbališta velika povorka s jugosloven-skim Sokolima na čelu, zatim s ruskim Sokolima, kojih je bilo oko 100, i oko 2.500 Junaka i Junakinja, što članstva, naraštaja i dece. Posle podne u 4 časa počela je slet-ska javna vežba, koja je trajala do 7 časova. Pred završetak vežbe, starešina Sokolske župe Niš, brat Radovan Di-mitrijevič, predao je pred svrstanim svim Junacima i gledaocima na svečan način poklon svoje župe Trakijskoj oblasti, i to bogato uokvirenu simbo-ličnu sliku o proslavi niške rezolucije. Ovu predaju brat Dimitrijevič popratio je lepim i toplim govorom, koji je zbog svoje misaone sadržine izazvao živo o-dobravanje kod svih prisutnih. Brat Dimitrijevič je u svome govoru pod-vukao slovensku notu u našem zajed-ničkom jugoslovensko-bugarskom radu i istakao zadatke, koji nas u torne radu očekuju u budučnosti. Primajuči poklon, starešina Trakijske oblasti brat Nasko Georgijev ponovno je oduševljeno govorio o slovenskom bratstvu, naglasivši, da taj dar prima kao zalog pobratimstva izmedu Sokolske župe Niš i Trakijske junačke oblasti. Posle oduševljenih poklika, kojima je ova predaja popračena, pristupilo se deljenju nagrada pojedinim jedinicama, društvima i seoskim četama, a što je bilo prihvačeno oduševljenim klicanjem „Ura” i bacanjem kapa u vis u znak radosti zbog primljenih nagrada. U zajedničkim sletskim vežbama, koje su izveli kako muški tako i ženske, članstvo i naraštaj, svi zajedno, na-stupilo je oko 1.200 vežbača i vež-bačica, nadalje su izvodene vežbe na spravama, te narodna kola, koja su igrale seoske čete, vrlo veselo i temperamentno, iako je glazba bila dosta daleko od njih te su je jedva čuli. U igranju kola Bugari su se opet pokazali kao pravi majstori. Jedna grupa je igrala uz zvuke gusala, u koje je guslar gudio stoječki. Dve tačke programa bile su madžarske igre uz zvuke čardaša, koje su izveli naraštajci i naraštajke, obučeni u šareno madžarsko odelo od hartije. Za ovo ih je spremio jedan njihov prednjak koji je studirao u Budipešti, naučivši ih ono što je i on mogao tamo da nauči. Da je bio u Pragu ili kod nas, učio bi ih drukčije. 'Slet je vodio načelnik brat Hadži-Kolev, češki vaspitanik, pa se u ostalim tačkama osečalo sokolsko bilo, a vodenje vežbi, nastupanje i otstupanje izvodeno je slično našem. Naveče je bio prireden u čast jugoslovenskih i ruskih Sokola te glavni- Sokolstvo u Južnoj Srbiji (Svršetak) Neposredno zatim, iste 1909 godine, osnovano je sokolsko društvo u Du-šanovu Prizrenu, koji je kroz ceo XIX vek, pod Turcima, bio u nacionalnom i kulturnom pogledu naše najživlje i najuticajnije mesto. Pre no u drugim mestima Južne Srbije, u Prizrenu su se pojavila prva naša kulturrfa i umet-nička društva, u vezi sa otvaranjem Bogoslovije 1871 godine. Tako je još 1880 g. bilo osnovano nacionalno-kul-turno društvo Sv. Save, čiji je član bio zaštitnik našeg življa i pokrovitelj naše prosvete, ruski konzul i pisac pok. Ivan Jastrebov. Krute mere turskog prekog suda 1885 godine, posle jedne velike arnautske pobune, sprečiše dalji op-stanak ovog korisnog društva. Prizrensko pevačko društvo „Car Uroš”, prvo u Južnoj Srbiji, osnovano 1885 godine, koje i danas uspešno vrši svoju nacio-nalno-umetničku misiju, dokaz je, koliko je srpski živalj u Prizrenu bio na-predan i nacionalno svestan. U prizren-skoj bogosloviji ponikla je 1889 godine prva dačka družina, čiji je prvi pretsednik bio Janko Spasojevič, a medu njenim književnim poletarcima bio se naročito istakao naš priznati književnik i publicista Grigorije Božovič, prede profesor prizrenske bogoslovije. Kulturno omladinsko društvo „Sv. Nedelja”, osnovano 1906 godine, priredbama, predavanjima, moralnim uticajem i socijalnom pomoču blagotvorno je delovalo na omladinu, naročito na njen veči deo — sirotinju. U zajednici sa sudijom i pretsednikom toga društva i Sokolom, bratom Antonijem Goce-vičem, sadašnji župski prosvetar, ranije profesor u Prizrenu, Mirko Jovanovič, osnovao je društveni Narodni univerzi-tet 1922 godine, prvi u Južnoj Srbiji, koji i sada radi. Zaklanjajuči svoj rad za svetački naziv zbog turske budne pažnje prema našim narodnim pokre-tima, članstvo „Sv. Nedelje” prisno se združilo sa Sokolskim društvom, staviv-ši mu na raspoloženje i svoju muziku. Iako službom vezan za skopsku gim-naziju, Karaklajič je čitave nedelje pro-vodio u Prizrenu, vežbajuči članstvo kao načelnik društva. U Bogosloviji je sokolski vod sa uspehom predvodio bo-goslov Kosta Todorovič, ranije član vinkovačkog Sokola. U dvorištu Bogoslovije bile su i sprave za vežbanje. Društvene vežbe obavljane su u školi Mladena Ugareviča. Prizrensko Sokolsko društvo je uzelo vidnog učešča u na-cionalnoj i sokolskoj manifestaciji na Veliku Gospodu 1910 godine, u inana-stiru Gračanici, kada je održan pomen znamenitom vojvodi Gligoru Sokolovi-ču, a zatim na sokolskom saboru1 i vežbi u Prištini. Kao gosti prištinskog društva, na okupu su se našla društva iz Prizrena, Skoplja i Kuinanova, pored prištinskog. Na odlično izvedenem jav-nom času prisustvovala je masa našeg sveta, a svirale su sokolske muzike iz Prizrena i Kuinanova. Karaklajiča je u Prizrenu zamenio odličan Soko i učitelj Stevan Tubič, rodom iz Sjenice. Na sokolskom sletu u Pragu 1912 godine Tubič je bio iza-slanik prizrenskog društva, pored izaslanika drugih južnosrbijanskih sokolskih društava. 1910 godine pokojni Karaklajič je osnovao sokolsko društvo u Prištini, na Kosovu, gde se još mnogo ranije, po dobru, osečalo prisustvo Srpskog konzulata, — od službovanja slavnih književnika Vojislava Iliča i Branislava Nu-šiča, pa do odličnog i nežnog umetnika Milana Rakiča, Sokoli su vežbali u osnovnoj školi, koja se nalazila u zgradi Mitropolije. Te godine osnovano je sokolsko društvo i u malom mestu Uroševcu (Ferizoviču), u kome su Srbi, još od izgradnje vardarsko-kosov-ske železnice 1875 godine, igrali glavnu privrednu ulogu. Pojava sokolskog društva u Tetovu 1911 godine vezana je za dolazak ona-mo, iz Kumanova, učitelja Dorda Bo-žinoviča. Kad je, zatim, pred oslobode-nje 1912' godine, ovaj vršni sokolski radnik bio premešten u Krivu Palanku, tetovško društvo je prekinulo rad, ali je zato proradilo novo društvo, u Kri-voj Palanci. Od 1909—1912 godine u Velesu je postojalo gimnastičko društvo „Veleški junak”. Kad je oktobarskih dana 1912 godine došlo dugoi i žudno očekivano o-slobodenje i ujedinjenje sa Srbijom, i Sokolstvo je u novim političkim uslo-vima otpočelo nov život, pun poleta, snage i vidnih plodova. Svestan od kolikog je značaja sokolsko vaspitanje i rad medu omladinom i narodom, i sam Soko, ministar prosvete pok. Ljub. Jovanovič, odmah po oslobodenju, još u toku 1913 godine, šalje u gimnazije Južne Srbije istaknufte i oprobane sokolske radnike kao nastavnike gimnastike, i to: u prizrensku učitelja Krstu Tače-viča, u kumanovsku suplenta Mihaila Gradojeviča, sadanjeg profesora Univer-iziteta i tajnika Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, u bitoljsku Josifa Pro-hasku, u tetovsku Františeka Vanjika i u skopsku Jaroslava Voštu. Njihov dolazak u pomenute škole i sokolska društva značio je mnogo za snaženje i širenje sokolske misli u oslobodenoj Južnoj Srbiji. U nekim mestima behu osnovana nova društva. Tako 1913 g. u Novom Pazaru, u početku 1914 god. u Bitolju. Nažalost, taj preporodni sokolski rad iza oslobodenja ne beše duga veka. Julskih dana 1914 godine nasta svetski rat,. dug i krvav, koji iserpe narodnu snagu i opustoši zemlju. Uprkos rat-nim smetnjama, nekoja društva radi-še sve do otstupanja 1915 godine, kao kumanovsko, skopsko i prizrensko. O-tada pa do jeseni 1918 godine, do oslobodenja i ujedinjenja, pod tudinskom okupacijom, punom patnji i nevolja, u-ništen je svaki trag naše sokolske organizacije u Južnoj Srbiji. Ali se zato, od 1919 godine, odmah po oslobodenju, preglo na posao da se obnovi rad ra-nijih sokolskih društava. Uspeh u torne, naravno, zavisio je ne toliko od omladine koja je več imala oduševlje-nja i ljubavi za Sokolstvo, koliko od spremnih sokolskih voda u kojima se uvek osetno oskudevalo. Ipak, pravi polet u radu i širenju sokolske misli mogao je nastati tek docnije, od 1923 godine, od organizovanja Sokolske župe u Skoplju. Teški napori oko obnove unazadenog, ratom razrivenog kraja uveliko su smetali da se još u prvim danima slobode nešto vidnije uradi za Sokolstvo^ i birojnp, i stvarno. Kada je 9 aprila 1923 godine obrazovana Sokolska župa u Skoplju, njenim jačim pot-strekom, smišljenim i istrajnim radom počeše se množiti društva, obnavljati ona zamrla,, i spremati sokolski stručni vodi za rad po jedinicama. Od pet društava: u Skoplju, Prizrenu, Kumano-vu, Štipu, i Bitolju, koliko ih je bilo u trenutku formiranja župe, broj njihov se uskoro povečao na 32. Pred-" njački tečajevi u jesen 1923 i 1924 godine, tehnička pomoč stalno ukazi-vana iz župe pojedinim društvima, u-činili su mnogo da sokolska misao pusti dublji koren i očvrsne. Zbog ne- dostatka spremnih načelnika mnoga su društva jedva životarila, i pored doka-zanog oduševljenja za Sokolstvo. Žup-ske uprave preduzimale su sve mere da se sokolske jedinice osnaže i po-dignu na stupanj na kome su bile jedinice drugih, naprednijih župa. Bilo je i za samu župu kritičnih momenata, naročito onda kada ni ona nije imala spremnog tehničkog voda i svoj teh-nički odbor (1927). I pored svih smet-nji, župa je nastojala da oživi sokolski rad u svim pravcima, poglavito u teh-ničkom i prosvetnom. Kada je mukom i naporima župa stekla 1927 godine svoj dom, posle 14 meseci njegova građenja, i za samu župu nastale su povoljnije prilike i mogučnosti da od svoga se-dišta u Skoplju stvori važan centar sokolske organizovane akcije na našem Jugu. Več prvi prednjački tečaj, odr-žan u novom domu u jesen 1927 godine, uz izdašnu pomoč Blaženopočiv-šeg Kralja Ujedinitelja, dao je odlične plodove koji su se, zatim, osetili i u radu jedinica. Na VI pokrajinskom sletu Jugoslo-venskog sokolskog saveza u Skoplju, početkom septembra 1928 godine, Juž-nosrbijanska župa, znatno brojnija, i ja-ča no ranije, pokazala je vidan uspeh u radu i organizatorskim sposobnosti-tna. I ako je najmlada medu sokolskim župama, ona otada sve snaznije i jsve u-spešnije razvija svoju akciju, no uvek zavisno od nesebičnog rada, istrajnosti i vrsnoče svojih voda. 1 na župskom sletu na Duhove 1933 godine, Sokolstvo Južne Srbije potvr-duje svoju sokolsku zrelost i oduševlje-nje. Vidno učešče na sletu seoskih sokolskih četa, u živopisnoj narodnoj nošnji, pokazalo je c*i je sokolska misao počela osvajati i srce našeg mirnog i trudoljubivog južnosrbijanskogsela. Na svim sokolskim sletovima poslednjih godina: u Beogradu, Pragu, Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Sofijj i Subotici naša župa je bila zapažena kao ravna u svemu drugim, starijim župama, koje su se razvijale u povoljnijim kulturnim i političkim prilikama. 1 pored mnogih smetnji koje su posledica poratnih društvenih poremečaja, pored izvesnog nepoverenja kulturno još zaostale narodne mase’koju je stotinama godina pritiskivalo ropstvo i be-spravlje, za srazmerno kratko vreme, poglavito od 1928 i 1930 godine, sve večrna i osetnije raste broj seoskih sokolskih četa, medu kojima jedan zna-tan deo radi vrlo agilno i po narod korisno. Pored 41 društva u večim i manjim mestima, naša župa danas bro-ji 71 stalnu i 30 privremenih četa. Uku-pan broj članstva prelazi preko 17.000. Mnoge su čete u svome radu pošle pravilnim putem, razvijajuči sokolsku de-latnost ne samo u pravcu telesnog od-goja i prosvečivanja, nego i u pravcu privrednog podizanja seoskog življa. Znatan je broj četa koje su se zaveto-vale da ostvare mnoge korisne pri-vredne, kulturne i moralno-vaspitne po-duhvate u vezi sa Petrovom petolet-kom. Več su u tom pogledu, u nekojim jedinicama, postignuti vidni rezultati. Svake godine župa Skoplje održava tehničke i prosvetne tečajeve čiji pose-tioci doprinose veliku korist društvima i četama. Na području župe škole i Sokolstvo prisno se dopunjavaju. Prosvetni radnici, nastavnici osnovnih i srednjih škola, kao, uostalom, i drugi službenici, zatim i mnogi časnici naše hrabre vojske, svsrdno podržavaju aktivnost naših sokolskih jedinica. Mnoge zajedničke narodne i sokolske nevolje, posledice naših političkih, e-konomskih i socijalno-moralnih nedača, smetaju uspešnom, još obilnijemj i vid-nijem radu ove župe, pored njenih posebnih nezgoda. No dubok koren koji je Sokolstvo pustilo u tlo Južne Srbije, rodoljublje, radinost, skromnost, istraj-no-st i poštenje našeg čoveka u životnoj borbi i nacionalnom razvoju, bez malo trideset godina sokolske tradicije i misije, doprineče da se od več postig-nutog uspeha, ma koliko on bio vidan, znatan i utešan, krene još dalje i dalje, kroz sokolska pregnuča i bor-bu ka pobedi sokolskih ideala. Na kla-sičnom tlu Nemanjičke slave i veličine slatko je za njihovu pobedu i umreti, jer je Sokolstvo, uistinu, živa, pokret-na snaga pravog nacionalnog života. Zdravo! M. F. Jovanovič SIef Sokolske župe Banja Luka održače se 12 i 13 juna u Banjoj Luci prigodom svečanog otvaranja novo podignufog Sokolskog doma U subotui i nedelju 72 i 13 juna o. g. održava se u Banjoj Luci župski slet banjolučke Sokolske župe, za koji se po naročitim sletskim odborima vrše sve pripreme. Sletski plakat, odista umetničko delo, puno simbolike, izrađen je u Kranju i dostavljen je svima župskim jedinicama. Sem jedinicama banjolučke Sokolske župe, sletski plakat dostavljen ije i svima župama u Savezu. Na ovom župskom sletu uzeče u-češča sve sokolske jedinice župe Banja Luka, a i neke jedinice Sokolskih župa: Karlovac, Zagreb, Šibenik-Zadar, Tu|z!la i Sarajevo, koje se uveliko spre-maju na banjolučki slet. Sletske značke dostavljače se jedinicama za sve učesnike prema njihovim narudžbama. Jedinice u župi obilazi župski pred-njak, koji pregledava i sravnjiva sletske vežbfet i daje sva potrebna uputstva za učestvovanje na sletu. Iz prispelih prijava i izveštaja vidi se, da če učešče biti brojnof, i da se jedinice ozbiljno spremaju, pa če tako župski slet biti prava i velika sokolska manifestacija svih Sokola Mrkonjiča Krajine. Iz izveštaja župskog prednjaka i na-čelništva drvarskog okružja razabire se da če jedinice drvarskog okružja. (Drvar, Oštrelj, Bos. Petrovac, Bos. Grahovo, Ključ i njihove čete) održati na žati na dan 30 maja o.g. okružnu smotru svih kategorija i učesnika na župskom sletu na Bravskom. Sokolsko društvo Bos. Gradiška ta-kode prirecluje smotru na dan 30 maja o. g., a Sokolsko društvo Bos. Krupa na dan 6 juna o. g. Direkcija Šipadovih železnica radi na sastavljanju posebnih vozova, koji če dovesti na slet sve učesnike drvarskog okružja i nekojih jedinica prijedorskog okružja. Za povlastice na železnicama izra-dene su posebne legitimacije, koje če župa blagovremeno dostaviti svima jedinicama za njihove učesnike. Sletište se ureduje, a isto tako i letnje vežbalište poreci Sokolskog doma za večernju zabavu. Radovi na dovršenju Sokolskog doma privode se kraju. Na vrhu fasade Sokolskog doma izraden je iz poseb-nog kamenitog materijala veliki soko raširenih krila kao čuvar doma na ko-jem je več izrađen natpis. Sokolska župa Sarajevo spretna se za svoj župski slet i prvi sabor Sokolske Petrove petoljetke, koji če se održati 6 juna u Zenici Sokolska župa Sarajevo pokazala je u izvršenju Sokolske Petrove Petoljet-ke naročitu aktivnost. Od 85 njenih jedinica, 70 ih je potpisalo zavetnici! s velikim brojem zavetovanih radova na području telesnog, prosvetnogl i gospo-darskog podizanja člaffstva, naročito na selu. Pored tih zavetovanih redovnih zadataka, jedinice ove župe zavetovale su se da če izvršiti i druge zadatke, medu kojima: da če podignuti 33 sokolska doma, izgraditi 15 sokolskih vežbališta, zasaditi 50.800 vočaka, nabaviti 34 veče i 88 matijih poljoprivrednih sprava, u-rediti 14 hambara, podignuti 25 česama, urediti 5 ulica, podignuti 2 spomenika i 2 spomen-ploče, urediti jedno odma-ralište, prirediti 51 izložbu, 204 tečaja higijenska i poljoprivredna, urediti 127 modernih dubrišta, podignuti 8 mostova, urediti 2 pčelinjaka, 15 štala, 95 higijenskih nužnika, nabaviti 250 kre-veta, podignuti 3 kupatila, osnovati 13 apoteka, urediti jedan pa^k; i t. d. i t. 'd!. Na 6 juna o. g. ističe prvi period rada na izvršenju Sokolske Petrove pe-toljetke, koji se sastojao u zavetovanju pojedinih ciruštava i četa. Diugi period rada, čiji če početak biti svečano obeležen župskim sletom i saborom Sokolske Petrove petoljetke sastojače se u akciji na ličnom zavetovanju svakog pojedinog člana-ice i naraštajca-ke ove župe. Sabor Sokolske Petrove petoljetke, kojim se otvara župski slet u Zenici 6 juna, održače se u dvorani Sokolskog doma. On če dati pregled o- vih napora Sokolske župe Sarajevo na izvođenju SPP i dače objašnjenje i poticaj za uvođenje ličnih zavetnica. Na sabor če svako društvo poslati naj-manje 8 a svaka četa najmanje 5 odbornika sa četnom zastavom. Sabor če početi sokolskim pozdravom zastavi, a otvoriče ga starešina župe brat dr. Vojislav Besarovič govorom koji če dati povoda da Sokoli cele župe odaju poštu seni Kralja Mučenika, i da daju oduška svoje ljubavi za svog Starešinu Nj. V. Kralja Petra II. Nakon toga če članovi odbora za SPP pri župi dati referat o radu. i govoriti o značenju ličnih zavetnica. Sokolski govornici sa sela dače izraza pogledima sela na za-dače Sokolstva a dve snažne deklamacije o ideji petoljetke dopuniče ovu svečanost koja če završiti jednom svečanom izjavom Sokolstva sarajevske župe. Posle sabora svi učesnici če kre-nuti na sletište odakle če krenuti slet-ska povorka kroz Zenicu. Slet sokolske župe Tuzla Sokolska župa Tuzla prireduje 11, 12 i 13 juna o. g. u Tuzli svoj XI župski slet. Prva dva dana, 11 i 12 juna, održače se takmičenja u svim sokolskim disciplinama, a trečeg dana, u nedelju 13 juna, javni čas na Vilso-novom trgu u Tuzli. Istog dana posle javnog časa narodno veselje na letnjem vežbalištu kod Sokolskog doma. U subotu 12-V1 održače se uveče u Sokolskom domu svečano sletsko veče sa prigodnim programom. Komemorativna sednica pok. br. Branku Živkovicu Svečana komemorativna sednica u spomen pok. brata Branka Živkoviča, starešine društva Zemun-Matica i go-spodara Saveza SKJ., održana je u Zemunu u nedelju, 23 o. m., pre podne. Svečanu sednicu je održalo matično Sokolsko društvo u zajednici sa Jugo-slav. akademskim pevačkim društvom iz Zemuna, Muzičkim društvom iz Zemuna, Mesnim' i Oblasnim odborom Jadranske straže, Crvenim krstom, Kura-torijem doma Kralja Aleksandra I. u Zemunu i mnogim drugim društvima u kojima je pokojni brat Branko Živ-kovič bio aktivan član, pretsednikt i o-snivač. Od strane Saveza SKJ sednici su prisustvovali brača: Milivoj Smiljanič, Stevo Žakula( i dr. Milorad Dragič, a od strane Sokolske župe Beograd brača Miro Stojanovič i Miodrag Popovič. Sednica je otvorena u prisustvu velikog broja gradanstva, članova raznih dru-štava i prijatelja i poštovalaca pdkoj-nog brata Živkoviča. Potstarešina Sokolskog društva, brat Laza Pokalič je u kratkom govoru otvorio sednicu i iz-neo velike zasluge pokojnog brata starešine i težak gubitak koje je Sokolsko društvo njegovom smrču pretrpelo. Sokolsko društvo Zemun je rešilo da sliku brata starešine postavi u soko-lani i za večnu uspomenu ureže ispod nje reči, da je brat Živkovič zaslužan za Sokolstvo. Kao drugu tačku komemorativne sed-nice, otpevalo je Jugosl. akademsko pevačko društvo „Vječna Panijat” od Hrističa. Brat dr. Milorad Dragič je zatim vanredno lepo i toplo izneo i o-živeo ličnost pokojnog brata Živkoviča, njegov svetao karakter, toplo ljudsko i sokolsko srce i njegovu neumor- nu radljivost. On je u punom smislu delao i živeo po dubokoj Cvijičevoj misli, da je život ljudski zato dat, da se plemenito utroši, Govor br. Dragiča ostavio je na sve prisutne vrlo dubok utisak. Posle govora br. Dragiča izvelo je Jugosl. akad. pevačko društvo, za-jedno sa Muzičkim društvom, ,,Ave verum” od Mocarta, a potom je samo Muzičko društvo izvelo posmrtni mars od Mocarta. Ovu vanredno svečanu i dostojanstveni! sednicu završio je brat potstarešina zemunskog društva kratkim govorom, odavši poslednju počast pok. bratu Branku Živkoviču. Uzvikom: „Slava mu” razišli su se svi prisutni duboko-potreseni. Saučešča povodom smrti brata Branka Živkoviča Povodom smrti brata Branka Živkoviča, člana uprave Saveza SKJ i sa-veznog ekonoma te starešine Sokolskog društva Zemun-Matica, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije primio je sait-češča od: češkoslovačke obce sokolske, brata Adama Zamojskog, pretsed-nika Medunarodne gimnastičke federacije, Sokolskog društva Aleksandrovo, Sokolskog društva Bakar, Sokolske župe Banja Luka, Sokolskog društva Beočin, P. F. Tošoviča iz Beograda, Sokolske župe Bjelovar, Sokolskog društva Duga Resa, Jove Sekuloviča iz Herceg No-vog, Sokolske župe Karlovac, Sokolskog društva Karlovac, zamenika saveznog starešine brata E. Gangla, Sokolske župe Ljubljana, Sokolskog društva Lju-bljana-Vič, Sokolskog društva Ljublja-na-šiška, Sokolskog društva Makarska, Sokolskog društva Mandalina, Sokolske župe Maribor, Sokolskog društva Ma-ribor-Matice, Sokolskog društva Muta-Vuzenica, Sokolske župe Niš, Sokolskog društva Niš-Matice, Sokolske župe O-sijek, Sokolskog društva Pančevo, Sokolskog društva Pisarovina, Sokolskog" društva Ruše, Sokolske žape Sarajevo, Sokolskog društva Sarajevo-Matica,. brata Jove Petroviča, starešine Sokolske župe Tuzla, Sokolske župe Split, Sokolskog društva Sr. Mitroviča, Sokolske župe Sušak-Rijeka, Sokolske župe Šibenik-Zadar, Sokolske župe Tuzla, Sokolske župe Užice, Sokolske župe Varaždin, Sokolskog društva Vinkovci i Sokolske župe Zagreb. Treći savezni tečaj za načelnike društava Načelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije prireduje u Beogradu treči tečaj za načelnike sokolskih društava. Tečaj če se održati od 1 do 10 juna o. g. u prostorijama Sokolskog doma Beograd-Matica, Deligradska ul. 27. Glasovi štampe ZA OBNOVU ORGANIZACIJE „ORAO’ Ljubljanske novine javljaju, da je na Šmarni Goii održan omladinski katolički sastanak, na kojem je bio glavni govornik referent Ministarstva prosvete g-Fran Erjavec. G. Erjavec je u svome govoru izja-vio, da pravi odgoj omladine može dati samo organizacija „Orao” koju su pro-šli režimi raspustili, ali koju Slovenci neče žrtvovati za nikakve fraze i traže da se uspostavi. Bt! n m Osnova Sokolskog doma koji če se podignuti u Metkoviču Visoka olimpijska odlikovanja naših sokolskih radnika Nedavno je nemački poslanik na našem Dvoru g. fon Heren izručio olimpijska odlikovanja II stepena našim sokolskim radnicima, bratu ing. Kosti Petroviču, članu uprave Saveza SKJ, i bratu dru Alfredu Pihleru, načelniku Savezu SKJ. Kao što je poznato, brat ing. Kosta Petrovič bio je je-dini Jugosloven koji je učestvovao na izložbi umetničke sekcije u okviru berlinske olimpijade, izloživši planove jed-nog najmodernije zasnovanog stadiona, ■a koji je jedniin delom podignut u Subotici, i na kome je prošle godine održan pokrajinski slet jugoslovenskog Sokolstva. Pored toga brat ing. Kosta Petrovič izradio je načrte i za po-dignuče velikog Sokolskog stadiona u Beogradu u okviru monumentalnog Na-rodnog parka Kralja Aleksandra, napi-sao više stručnih knjiga i publikacija,, medu kojima naročito veliko delo „Gra-đevine za telesno vaspitanje” i t. d., istakavši se tako kao naš najbolji i nialj-priznatiji stručnjak na ovome polju, o kome je i domača i strana stručna štampa donela u više navrata najlepši sud i priznanje. Svršeiak prvog saveznog lečaja za plivanje Prošlih dana zavržen je u Beogradu prvi ovogodišnji plivački tečaj Saveza SKJ. Do sada je bilo praktikovano, da se ovi tečajevi drže pri kraju plivačke sezone, u jesen. Ove godine pak načelni-štvo Saveza SKJ odlučilo je da ove te-čajeve održava u proleče|„ i to s razloga, da bi se tečajcima pružila moguč nost da više iskoriste svoje u tečaju stečeno znanje u samoj sezoni. Na ovaj tečaj bili su primani samo oni članovi, koji su bili vešti u takmi-čarskom plivanju. Svrha ovoga tečaja bila je usavršavanje sokolskih prednja-njaka u plivačkom športu, kako bi i oni sami mogli kasnije da vode plivačke tečajeve u svojim jedinicama. Na žalost, ovaj prvi tečaj pohadao je vrlo mali broj učesnika. Nastava u tečaju sastojala se u po-stupku učenja neplivača, u predvežba-тпа za rad nogamla i rukama svih sti-lova, u pravilnom disanju, startovanju, okretima, u učenju svih stilova, u o-kretima u vodi, u postupku spasavanja utopljenika, u učenju u plivanju dece i u košarci. Voda tečaja bio je savezni prednjak brat Rafael Ban, a nastavnici bili su brača: Ulaga, Kavčič, Milin i Pavič. U ime načelništva Saveza SKJ tečaj je posetio brat Miroslav Vojinovič, za-menik saveznog načelnika. Tečaj je tra-jao 10 dana. — B. R. R. Dan pripravnosti maribor« sbih Sokolskih društava Dne 6 o. m. su mariborska Sokolska društva, Maribor-matica, Maribor 1, Maribor II Pohorje, Maribor III Krčevina, Studenci i Tezno, priredila dan pripravnosti, koji je zaista bio veoma uspela manifestacija sokolske misli. Mariborski Sokoli su opet javno pokazali svoju disciplinu i nepokolebljivu vernost velikoj sokolskoj ideji. Kako je toga dana pao i Đurđevdan, mariborski Sokoli izveli su svoj dan pripravnosti s tradicionalnim đurđevdanskim Urankom i zajedno s našom hrabrom Vojskom, što je bilo nesumnjivo od velike nacionalno propagandne važnosti га naš pogranični Maribor. Pojedina sokolska društva skupila su svoje članstvo u svojim sedištima, a zatim došla na zajedničko zborno mesto, u centru Maribora, na Trg slobo-de, gde su več čekale jedinice maribor-skog garnizona. U 7 časova krenula je povorka mariborskim glavnim ulicama, pa preko državnog mosta na уојпо vežbalište na Teznu. Povorku je otvarao brojni župski konjički ot-sek u svečanim odorama i sa fanfarama, a za njim su stupale jedinice ma-rjborskog garnizona, pešadija, artilje-fija i inžinjerci, s vojnom glazbom, pa sokolsko članstvo sa železničarskom glazborn „Drava”. Povorku je zaklju-ftvalo više od 100 Sokola biciklista a ostaloga članstva bilo je oko 1000. Naraštaj, naročito srednjoškolski, nije mogao učestvovati radi školske mise, a i članstva bi bilo još i više da ni-su radile tvornice, mnogi uredi i ra-dionice. Iz Sv. Lenarta došao je i starešina župe brat dr. Gorišek. Kad je povorka stigla na Tezno, prvo se je postrojila vojska, a zatim prema njoj Sokolstvo. Kad je odjeknula zapoved ,,mirno”, vojna glazba zasvirala je pozdravni marš. Tada je došao komandant mesta brig. general Milkovič, koji je primio od pukovnika Božoviča raport i pregledao sve vojne jedinice pozdra-vivši ih vojničkim pozdravom, a zatim je osmotrio i postrojene Sokole, po-zdravivši ih sa „Zdravo, Sokoli”, našto su mu oni odgovorili s gromkim „Zdravo”. Posle ponovne komande „mirno” dignuta je na stup državna zastava i u tom času odjeknula je komanda „Pozdrav državnoj zastali”, a vojna glazba otsvirala je pozdrav. Nato je pretsed-nik medudruštvenog odbora mariborskih sokolskih društava brat prof. Struna održao veoma lep prigodni govor, u kome je naglasio važnost sokolskog dana pripravnosti, pozdravio našu na-rodnu vojsku kao čuvara naših državnih granica i istakao ulogu Sokolstva u nacionalnom i državljanskom vaspi-tanju širokih slojeva našega naroda, kao i vernost Sokolstva ideji jugoslovenskog narodnog i državnog jedin-stva. Na koncu je istakao značaj Dur-đevđana i svoj govor završio pozdravom sokolskom starešini, Nj. Vel. Kralju Petru II, našto je odjeknuo trokrat-ni gromki „Zdravo”, a glazba je tada intonirala „Boža pravde”. Tada je načelnik brat Hočevar upozorio članstvo na ovogodišnje sokolske priredbe. Na-kon otpevane himne, državna zastava je bila opet spuštena, i time je bio svršen oficijelni deo priredbe. Kada je odjeknula zapoved „voljno”, glazba je zaigrala „Kraljevo kolo”, koje je prvi poveo general Milenkovič. Divno je bilo pogledati poskočno kolo, u kojem su igrali jedan do drugoga oficiri i podoficiri, Sokoli i Sokolice. Narodno veselje trajalo je do pred podne, kada su se Sokoli vratili svojim domovima osveženi i pripravni da ustrajno na-stave požrtvovnim sokolskim radom za narodne ideale. Iz naših župa Proslava 25 letnice Sokolskega društva Ormož. — Sokolsko društvo Ormož proslavi dne 6. junija 1937. svojo 25 letnico. Pri tej priliki bo društvo razvilo društveni prapor ter tako napravilo prvi korak v programu Petrove petletke. Da bo ta slavnosni dan proslavljen kar najsvečaneje, je ptujsko sokolsko okrožje določilo na ta dan o-krožni zlet. V Ormožu se vršijo že sedaj živahne predpriprave in razposlana so vabila edinicam okrožja ter vsem bivšim članom in prijateljem našega društva. Po sedanjih prijavah sodeč se obeta na ta dan veličanstvena sokolska manifestacija vsega Dravskega polja. Vabimo tem potom vse pripadnike in prijatelje Sokolstva, da nas na ta dan posetijo ter nam dajo novih pobud za nadaljnje sokolsko delo. Zveze z vlaki so zelo ugodne. — Zdravo! Akademija Sokolskog društva Beograd I. U nedelju 16 o. m. održana je u zgradi Narodnog pozorišta na Vra-čaru akademija Sokolskog društva Beo-gr>ad I u prisustvu zamenika starešine Saveza brata Dure Paunkoviča, izasla-nika ministra za fizičko vaspitanje g. Aračiča, pomočnika komandanta Beograda đenerala g. V. Milojkoviča i druge odabrane publike. Akademiji je prisustvovala, i ako još bolesna, i le-gatorka ovog društva, sestra Mica Mi-lojkovič, koju je starešina društva brat Doka Ilič pre početka akademije u svome govoru toplo pozdravio. Posle pozdrava starešine ženska deca su izvela slikovitu vežbu „Markizice” sa motivima menueta. Drugi muški naraštaj izveo je složno Jeličeve „Nove vežbe”, a ženski naraštaj i članovi Se-dlačekove „Simultanke”. Prvi muški naraštaj dao je skladno „Proste vežbe” brata Doke Iliča. Prvi deo završen je uspelim Skokovima naraštajaca preko stola. U drugom delu četa Boleč tumačila je figurativni! vežbu „Selo” od Sedla- čeka. Zatim su članovi na visokom raz-boju pokazali da ovo društvo raspolaže sa odličnim vežbama. Tu svoju teh-ničku izvežbanost potvrdili su i u te-škoj ali lepo sastavljenoj parternoj vežbj „Krug” od Jurmana. Ženski naraštaj izveo je veoma složno i ritmički „Jutro” od Jemelkove. Akademija je završena sa „Uzornim časom” od Lide Randiskove — jedne veoma originalne vežbe, koju su članice dobro proučile i izvele sa velikim uspehom. Uopšte se može reči, da su sve vežbe dobro uspele, ali se naročito svojom lepotoml i uvežbanošču ističu poslednje četiri tačke. Pohvalno je što su na ovoj akademiji prikazane ne samo dobro odabrane vežbe, več što se večina njih izvodi javno kod nas prvi put, te time daje samoj priredbi veču vrednost. Na akademiji je sudelovala muzika Doma maloletnika. Za žaljenje je samo što odziv publike nije bio veči, jer je to trud vežbačai i prednjaka ovog društva zaslužio. Sokolsko društvo Trogir priredilo je 9 o. m. akademiju u proslavu muče-ničke smrti Zrinskog i Frankopana, koja je u moralnomt i 'materijalnom pogledu izvanredno uspela. Izveden je veoma lep i obilan program pred dupkom punom dvoranom, u kojem su nastupili naraštajci i nara-štajke sa vrlo lepim vežbama, zatim sokolski pevački zbor, sokolski orkestar i diletantska sekcija. Ova priredba, kao i sve ostale ovog društva, priinljena je sa simpatijama i razumevanjem kod građanstva, te je ostavila duboki utisak. Priredba je pro-tekla u znaku zahvalnosti svim našim narodnim velikanim'a i herojima, te u spontanom oduševljenju i manifestaciji Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom domu i ujedinjenoj velikoj Jugoslaviji. Sokolsko društvo Ljubljana — Vič. V proslavo materinskoga dne smo priredili 6. maja t. 1. uspelo proslavo, pri kateri je sudelovala priznana koncertna pevka s. Vida Rudolfova, gledališki odsek pa je vprizoril učinkovito dramo „Sveti plamen” v režiji br. Pajka. Pomladanskega zbora v nedeljo 9. maja smo se udeležili v častnem številu nad 230 oseb, seveda pa bi bila udeležba lahko še večja, ako bi se članstvo zavedalo svojih sokolskih dolžnosti. Za tekoči mesec in mesec junij so predvideni društveni izleti članstva, naraščaja in dece, 11. julija pa bomo priredili javen telovadni nastop na svojem letnem' telovadišču. Prosvetni odbor je tudi določil program dela za letno sezono, predvsem serijo predavanj iz sokolske ideologije, zgodovine, organizacije in načelnih vprašanj in gesel. Načrt je izdelal predsednik predavateljskega odseka br. prof. Lojze Merčun. Viški Sokol dela vztrajno in tako je prav. — J. N. Sokolska četa u Vojnom Tuku, ž. Sušak—Rijeka. Naša Sokolska četa pro slavila je svečano tradicionalni durdev-danski uranak. Usprkos kiše, uranak je protekao u ugodnoj bratskoj zabavi i veselju. Na uranku je održao prigodan govor brat prosvetar. Na 9 o. m. održana je veoma lepa i odlično posečena prosvetna akademija, . u proslavu obletnice Zrinjskog i Frankopana, sa biranim programom. Posle programa razvila se igranka. Čist pri hod ove akademije namenjen je za put brače i sestara na pokrajinski slet u Skopi ju. Sokolsko društvo Pag. Naše granič-no Sokolsko društvo radi koliko u teh-ničkom, tako isto u prosvetnom pravcu veoma uspešno. Prosvetni odbor društva je konstituisan odniah po potvr-đenju uprave po bratskoj Sokolskoj župi. Društvo je proslavilo 30 aprila kao uspomenu na dan pogibije naših narodnih velikana Petra Zrinskog i Franje Krste Frankopana po običaju veoma svečano. Navečer održao je pred dupkom punom dvoranom prosvetar brat Vjetrov Jakob predavanje o zna-čenju dana. — DurcTevdanski uranak proslavilo je društvo radi nevremena umesto na sam dan 6 maja dana 9 maja o. g. Uranku su prisustvovale sve vežbače kategorije sa upravom društva kao i ostali članovi. Društvo se marljivo sprema za vidovdansku akademiju. — J. G. Sokolsko društvo Bjelovar održalo je 8 o. m. u Sokolskom domu II selo za svoje članove i prijatelje Sokolstva. Na selu nastupilo je članstvo na spravama i u raznolikostima. Program izveden je dosta dobro. Program je po-punila vojna glazba sa nekoliko ta-čaka, a uprava društva pobrinula se i za tombolu, koja je donela lep materi jalni uspeh. U nedelju 9 o. m. održano je u Sokolskom domu drugo selo, koje je priredio naraštajski otsek s nekoliko vežbi. Šteta je što u izvodenju programa nisu učestvovale i naraštajke. Ceo program izveden je vrlo dobro pa su pojedinci a tako i vrste ubrali zaslužno priznanje. Poseta obzirom na lep dan bila je dosta dobra. Posle izvedenog programa razvila se igranka. Sokolsko društvo Kneževi Vinogradi priredilo je na drugi dan pravoslavnog Uskrsa uspelu sokolsku zabavu, na ko-joj je bio prikazan šaljivi pozorišni komad „Lekarska veština” od Čehova, a posle toga održana je plesna zabava, koja je protekla u najlepšem raspo-loženju. Načelnica belomanastirskog sokolskog okružja, sestra Horvat Nada, obišla je 5 maja o. g. Sokolsko društvo Kneževi Vinogradi radi pregleda rada nad ženskim kategorijama. Društvo broji22 ženske dece i 6 naraštajki. Telovežbe-ni rad sa svima kategorijama je redo-van. Sa ženskom decom je savladano sve ovogodišnje takmičarsko gradivo za okružno takmičenje i naučene su slet-ske proste vežbe. Sestra okružna načelnica je prilikom pregleda izvršila neke manje ispravke. Sa naraštajkama su takoder več naučene ovogodišnje proste vežbe, ali sestrama neče biti omo-gučeno da nastupe na takmičenju, pošto nemaju u društvu potrebnih sprava. Društvo je opčenito u svome radu aktivno. Postoji prednjački zbor, koji redovno održava sednice i prepise sed-ničkih zapisnika šalje putem načelništva okružja načelništvu župe na uvid. — B. S. Sokolsko društvo Ljubljana — Šiška. Pretekli mesec je bilo Sokolsko društvo Ljubljana—šiška zopet pridno na delu. Prosvetni odbor, lutkovni oder in predjaški zbor so priredili v mesecu aprilu celo vrsto prav dobro uspelih prireditev. Prosvetni odbor je priredil sledeča svoja predavanja: 2. aprila je predaval prof. Šest o razvoju gledališča, 16. aprila br. Bučar skozi Dalmacijo in Južno Srbijo, 30. aprila dr. Alujevič o socijalni zaščiti delavstva. Vsa predavanja so odlično uspela ter je bil obisk izredno dober. Dne 9. aprila je gostoval na našem gledališkem odru dramski odsek bratskega Sokolskega društva Ljubljana — Vič z L. Andrejevo igro življenja „Mla-doletje”. Gostje so pokazali svojo odlično igro polno življenja in resničnega doživetja. Igralci so bili nagrajeni za lepo igro z burnim ploskanjem od strani prisotnega občinstva. Obisk igre je bil na žalost prav slab, kar je na goste prav slab utis napravilo. Dne 11. aprila se je ponovila društvena mladinska akademija z istim sporedom kot pri prvem nastopu. Mladinska prosvetna akademija se je tokrat vršila dopoldne kar je bilo menda vzrok, da dvorana ni bila polno zasedena kot pri prvem nastopu. Popoldne istega dne pa je mladina nastopila kot gost na sokolskem odru sokolskega društva Ljubljana —Vič. Lutkovni oder je priredil v aprilu dve dobro uspeli otroški igrici in sicer: Jurček čarovnik in Vragov svak. Obe igrici sta bili prav dobro odigrani. Mladina je bila vzhičena in ni šte-dila z aplavzem. Omenjamo, da so vse lutkovne predstave prav dobro obiskane. Naša mladina prav pridno in v velikem številu poseča vse lutkovne predstave. Dne 29. aprila pa se je vršila prav lepa telovadna akademija z izbranim in res prvovrstnim sporedom. Spored te lepe telovadne akademije je vestno in skrbno pripravil društveni prednja-ški zbor, kateremu gre vsa hvala za tako lepo telovadno prireditev. Pri tej telovadni prireditvi je sodelovalo članstvo, članice, ter moški in ženski naraščaj. Moški naraščaj je prav dobro odrezal z vajami na drogu. Vrsta članov je zadivila vse prisotne z lepimi in težkimi vajami na krogih. Prav ugajali so preskoki ženskega naraščaja čez konja na šir. Nekaj preskokov je bilo izvedenih prav elegantno. Dalje so nastopile člaeice s prostimi vajami, ženski naraščaj z valčkom, moški naraščaj z telovadno kompozicijo Jadransko morje ter člani z telovadno kompozicijo Večerni zvon. Vse točke sporeda so bile prav dobro izvedene, ter je prisotno občinstvo, katerega pa je bilo na žalost prav malo, nastopajoče nagradilo s toplim in prisrčnim aplavzom. Lepo uspela telovadna akademija naj bo vsem v ponos in bodrilo za nadaljno delo v telovadnici. Zdravo! —bir Sokolsko društvo Olovo. Dne 2 o. m. naše društvo održalo u prostorijama svoju uskrsnu zabavu ,koja je uspela kako u moralnom tako i u materijal-nom pogledu iznad svakog očekivanja. Velika sala prostranog Sokolskog doma bila je ispunjena tnnogobrojnom publi-kom iz sokolskih i vansokolskih redova. Pozdravni govor održao je starešina brat Kuzman Milevič, koji je za-tim u sastavu društvene idejne škole održao i predavanje sa temom „Sokolstvo i selo”. Sledila je dalje jedna deklamacija, a nakon toga su veoma lepo odigrana dva pozorišna komada u jedilom činu pod režiranjem brata ing. Jožefa Izraela. Nakon što je još izveden jedan monolog, razvila se posle programa lepa igranka. Kako je naše društvo dosta siromašno i mlado, te oskudeva u materijal-nim sredstvima, to se obratilo na prijatelje Sokolstva, da ga materijalno po-mognu. Između mnogobrojnih pred nekoliko dana odazvao se je i poznati sokolski radnik brat Bogdan Kalaba, direktor Državne šuinske železnice Zavi-doviči—Olovo—Kusače, koji je poklo-nio društvu potrebita slova za natpis na domu, koja su izradena od metala. Ovaj gest brata Kalabe je za svaku pohvalu. B. F. Sokolsko društvo Petrovaradin održalo je 9 o. m. svoju tradicionalnu akademiji! posvečenu uspomeni narodnih mučenika Petra Zrinjskog i Krste Frankopana. Nakon pozdrava starešine brata V. Višoševiča ,otpevana je drž. himna, a zatim je S. Preprek, društveni prosveta! prikazao ukratko život, i rad bana Petra Zrinjskog i F. K. Frankopana kao i rad Katarine Zrinjske. Sledio je zatim veoma biran i odlično izveden program koji se sastojao od pevanja, deklamacija, pozorišnih slika i vežbi. Vredno je da se istakne, kako su skoro sve tačke program-a bazirane na narodnoj psihi i njenim umetničkim manifestacijama (melos, kostimi) pa i na samom životu naroda, što je za odgoj u nacionalnom smeru od neprocenjive važnosti. Narodna pesma je dominirala, a to več mnogo znači u današnje doba raznih efemernih i bezvrednih šlagera. To je jedini pravi put umetničkog uzgoja širili narodnih slojeva. Akademiju je posetio veliki broj gra-tlana iz Petrovaradina kao i gostiju iz Novog Sada, medu kojima su bili izaslanik gosp. Bana, starešina Sok. žu-pe Novi Sad, brat dr. lgnjat Pavlas i mnogi drugi, a naročito je zapažen lep broj viših i nižih oficira. Sokolsko društvo „Resava” u Barama na dan 2 o. m. priredilo je sokolsku . akademiju sa jedanaest tačaka. Akademija je bila odlično posečena, gotovo od samih ovdašnjih rudarskih radnika, što je za pohvalu od njine strane. Jer pored svog teškog rudarskog rada, oni svi složno nastoje da se Sokolstvo u ovom kraju što više šiiri i da napreduje. B. G. Javan čas Sokolske čete Banatsko Novo Selo. Na drugi dan Uskrsa, dne 2 o. m., Sokolska četa Banatskog Novog Sela priredila je svoj prvi javni .čas ove godine. Skup vežbača bio je u četnoj sokolani, odakle se sa zasta-vom na čelu išlo glavnom ulicom do vežbališta u osnovnoj školi. Usput je povorka dočekivana ovacijama sakup-ljenog naroda, koji joj se pnaruživao. Kako posebnih ulaznica nije bilo, več dobrovoljni prilog, to je na blagajni palo svega 345.— dinara, ali je zato moralni uspeh mnogo veči. Ovom uspehu naročito su doprineli brat načelnik Andreja M. Grujič i pred-njak Zoran Stejič, koji su spremili sve tri vrste muških vežbača, sestra načelnica Jelena A. Drenča, koja je spremila vežbe ženske dece, te starešina brat Pavle Maluševič. Sokolska četa Zaplanik priredila je иг učešče ovdašnje Osnovne škole dur-devdanski uranak dana 6 maja t. g. Več oko 4 sata iskupilo se pred Soko-lanom mnoštvo članova, naraštaja i dece. Odatle su pod vodstvom starešine brata Riste Pupiča pošli na jedno o-bližnje brdo. Posle kračeg odmora i zakuske brat starešina je prisutnima održao govor o značaju durdevdan-skog uranka, koji je pažljivo saslušan od svili članova. Zatim su priredene burne ovacije Nj. V. Kralju Petru II, Jugoslaviji i Sokolstvu. Sokolsko društvo Korčula. — Naše društvo proslavilo je uspomenu na narodne mučenike Zrinjskbjgj i Frankopana kao i svake godine akademijom u svom domu, koju je priredilo 6 o. m. Prosvetar je održao proslov o Petru Zrinjskom i Krsti Frankopanu. Zatim su se sve kategorije izmenile na po-zornici sa posebnim tačkama. Uspeh materijalni,, i moralni bio je vrlo dobar. Dana 16 o. m. naše je društvo odr-. žalo đurđevdanski uranak, jer je ne-vreme omelo da se održi na Durdev-dan. U 5 sati korporativno se je su-delovalo sv. misi, a posle toga krenulo u velikom broju na odredeno mesto. U „Baniji”, izmedu Žrnova i Korčule, našli su se u velikom broju društva: Korčula i Žrnovo sa četama Pupnat i Račišče. Br. dr. Juro Arnerič održao je predavanje o značenju uranka, a br. M. Baničevič održao je vatren pri-godni govor. Uranku je sudelovala i mornarska škola Kraljeviča Tomislava, s vodom g. Soričem. Nastalo je pravo narodno veselje, koje je potrajalo sve do podne, kada se je u velikoj povorci prošlo kroz Korčulu pevajuči i kličuči Kralju i Jugoslaviji. Službena saopštenja Pravilnik Muzičkog otseka Prosvetno# odbora Saveza SKJ § i Na osnovu § 19 pravilnika Prosvet-nog odbora Saveza SKJ osniva se pri saveznom prosvetnom odboru za mu-zičke poslove naročiti otsek pod imenom „Muzički otsek Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije” ili skračeno „Savezni muzički otsek”. § 2 Zadatak je saveznog muzičkog otseka da organizuje vodi i nadzire celokupni muzički rad u Sokolstvu, u duhu sokolske ideologije, a na temelju ju-goslovenske nacionalne i slovenske mu-zičke umetnosti, starajuči se pri torne da taj rad odgovara potrebama Sokolstva i da bude na umetničkoj višini. § 3 Savezni muzički otsek vrši ovaj svoj zadatak: 1) priredivanjem naročitih tečajeva za sokolske zborovode i kapelnike u saveznoj prosvetnoj školi; 2) izdavanjem i širenjem sokolskih i ostalih za sokolske potrebe podesnih inuzičkih dela jugoslovenskih i slovenskih skladatelja (kompozitora) i suzbi-janjem strane muzike u Sokolstvu; 3) raspisivanjem natečaja za nova sokolska muzička dela; 4) organizovanjem i vodenjem sa-veznih sokolskih jnuzičkih utakinica i muzičkih akademija u okviru pokrajinskih i svesokolskih sletova, kao i drugim podesnim prilikama, po naročitom pravilniku za sokolske utakmice; IPIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII | TRANSPORTNO, SKLADIŠNO I OTREMNIČKO POD UZEĆE 1 GUSTAV BRELIĆ nllllllllllllllllllllll POMORSKA AGENTURA Brzojavi: BREG Tel. unicr. 23 S U Š A K iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii MASARIKOVO SETALISTE 5/1 21-4 ^PSOLUTNA SIGURNOST imnastifikih sprava prvi je zahtev vežbača. Naše prave ne odgovaraju svima vašim zahtevima amo svojem apsolutnom sigurnošću, nego i u ogledu praktične upotrebe, preciznosti, krasne zvedbe i neverovatno niške cene. TVORNICA GIMNASTIČKIH II - SPRAVA- J. ORAŽEM RIBNICA NA DOLENJSKEM 20-10 IZRADA SOKOLSKIH ZASTAVA Izradujem sokolske zastave društvene, čelne, naraštajske i druge sa savršeno umetničkim vezom, zlatom, prvoklasnim materijalom i iz-vanrednom tehnikom. Uprava Dvora Nj. Vel. Hralja, koja mi poverava svoje narudžbe več čeliri godine bez zamerke, dokaz je mojoj od« ličnoj spremi. — Cene su umerene. MIROSLAVA VALIČ BEOGRAD, Uzun Mirkova ul. br. 10 22-1 5) organizovanjem i vodenjem muzičkih vrsta (ansambla) Saveza SKJ pri muzičkim utakmicama za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva u vezi sa sveslovenskim sokolskim sletovima, kao i drugim podesnim prilikama; 6) davanjem saveta i uputstava za muzički rad kod župa, društava i četa; 7) uopšte, pomaganjem i davanjem podstreka, da se muzičkom umetnošču unapreduje vaspitanje sokolskih pripadnika u duhu sokolske ideologije; 8) Savezni muzički otsek može stu-piti u saradnju sa ostalim nacionalnim muzičkim savezima kao i takvim save-vezima u drugim slovenskim zemljama. § 4 Savezni muzički otsek čine: a) pročelnik, b) tajnik, c) izvestilac za muzike, fanfare i orkestre, d) izvestilac za vokalnu muziku (muške, ženske, mešoVite i dečje horove), e) izvestilac za pozorišnu muziku, f) izvestilac za tam-buraške i mandolinske orkestre, g) izvestilac za folklor i narodno guslanje, h) izvestilac za- narodne igre, i) arhivar. § 5 Pročelnik Saveznog muzičkog otseka je po svome položaju član i izvestilac za muziku SPO i STO. Savezni muzički pročelnik treba da je svestrano akademski obrazovan mu-zičar, koji je naročito ne samo teoretski nego i praktički upučen u vodenje svih instrumentalnih i vokalnih ansambla u-običajenih u Savezu SKJ. On je sokolski artistički voda na svim svesokolskim i pokrajinskim sletovima i sokolskim manifestacijama Saveza SKJ uopšte, u pogledu celokupnog sokolsko-muzičkog rada. Savezni muzički pročelnik izdaje u-putstva i naredenja izvestiocima svoga otseka i župskim muzičkim pročelnici-ma, kao i svima ostalini učesnicima u sokolsko-muzičkom radu na svima pokrajinskim i večim sletovima, utakmica-ma i ostalini sokolskim saveznim priredbama. Njegov položaj u toni pogledu odgovara položaju načelnika Saveza. Njegova prava i dužnost, naročito i pravo da isključi od učešča i na-stupanja pojedine muzičke otseke, ansamble i pojedine njihove članove ako bi se ovi bilo kojim načinom ogrešili o sokolsku disciplinu ili ideologiju, od-redeni su bliže u pravilniku o saveznim muzičkim utakmicama i priredbama. Savezni muzički pročelnik stara se da od Saveznog prosvetnog odbora u okviru odobrenog budžeta izdejstvuje potrebne kredite za izdatke skopčane sa radom Saveznog muzičkog otseka. Saziva sednice otseka muzičke kon-ferencije i zborove župskih muzičkih pročelnika i na njima po pravilu pred- sedava. Prima izveštaje pojedinih članova otseka i nadzire njihov rad. Posečuje župske muzičke priredbe i daje potrebna uputstva i sarete, starajuči se da ove sa sokolskog i umet-ničkog gledišta što bolje uspiju. Na sednicama SPO podnosi izveštaje o radu otseka i predlaže na odobrenje njegove zaključke (§ 12 od. 2 i 3). Na saveznim tečajevima, koje prire-duje načelništvo Saveza, održava kao nastavnik muzičko pedagoška predavanja o muzici potrebnoj za ritmitiku, za sokolsko telesno vežbanje itd. § 6 Tajnik vodi zapisnik sednice konfe-rencija i zborova, kao i celokupnu pre-pisku otseka, i pomaže pročelniku n administrativno!!! radu. § 7 Izvestioci otseka upravljaju — pod vodstvom i po uputama pročelnika — poverenim im granatna sokolsko-umet-ničkog rada i iznosi predloge za njegovo unapredenje. Oni naročito nadziru rad muzičkih otseka i ansambla koji spadaju u njiho-vu nadležnost i vode o njima statistiku. § 8' Izvestilac za folklor organizuje i u-pravlja preko župskih muzičkih otseka sakupljanjem i beleženjem narodnih pe-sama i muzičkih motiva. § 9 Izvestilac za narodne igre stara se u sporazumu sa TOS o uvodenju narodnih igara u narodnim nošnjama pri svima sokolskim priredbama naročito sletovima, javnim časovima i akademijama, brinuči se pri torne naročito za muzičku stranu njihovu. Čini predloge za održavanje utakmi-ca u igranju narodnih kola i drugih narodnih igara. Uopšte, stara se za popularisanje i širenje narodnih igara i nošnji jugoslovenskih i ostalih slovenskih naroda pri sokolskim priredbama. § 10 Arhivar ureduje i vodi muzičku arhivu i biblioteku i sakuplja životopisne podatke i slike sviju slovenskih skladatelja (kompozitora u prvom redu onih koji su se istakli na polju sokolske muzike), kao i pobedničkih sokolskih ansambla, otseka i pojedinaca sa sokolskih muzičkih utakmica. Sakuplja i sve programe sokolskih priredaba sa muzičkim tačkama. § H Sednice Saveznog muzičkog otseka o-državaju se prema potrebi no najviše jedanput mesečno. Muzičke stručne konferencije održa-vaju se po potrebi. Zbor župskih muzičkih pročelnika o-država se, po pravilu, jedanput godi-šnje, i to pre zbora župskih prosve-tara. U pogledu njihovog rada imaju se sohdno primeniti propisi pravilnika Saveznog prosvetnog odbora. 8 12 Za pokriče izdataka skopčanih sa radom Saveznog muzičkog otseka predvidena su potrebna materijalna sredstva u budžetu Saveznog prosvetnog odbora. Za sve zaključke Saveznog muzič-kog otseka koji povlače za sobom ma-terijalne izdatke potrebno je odobrenje Saveznog prosvetnog odbora. To važi i za sve ostale zaključke od načelnog značenja. 8 13 Administrativni rad Saveznog muzičkog otseka upravlja se prema pro-pisima sadržanim u pravilniku za admi-nistraciju otseka Saveznog prosvetnog odbora. 8 14 Ako se Savezni muzički otsek ukine, preuzima staranje o celom inventa-ru kao i daljnjem radu otseka Savezni prosvetni odbor odnosno njegov izvestilac za muziku. 8 15 Ovaj pravilnik stupa na snagu kad