KNJIŽNICA METROPOLITANA: Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis Branka Budin Oddano: 08.09.2003 – Sprejeto: 10.10.2003 Originalni znanstveni rad UDK 027.54KM(497.5 Zagreb) Apstrakt O Knjižnici Metropolitani (KM) i njezinim dragocjenostima pisano je tijekom 19. i 20. stoljeća više puta i na više načina.1 Predstavljena je Crkvenoj i svjetovnoj javnosti oso­bito prigodom 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, 1993./94. godine.2 Gotovo uz sve katedralne crkve postojale su, a i danas postoje, biskupijske knjižnice a ponekad se i u riznici katedrale mogu naći rijetke knjige; (npr. u Đakovu, Trogiru, ili knjižnica Grkokatoličke biskupije u Križevcima). Cilj ovog članka je slovenskim kulturnim djelatnicima dati na uvid povijesni pregled razvoja Metropolitane (knjižnice Zagrebačke nadbiskupije), upoznati ih sa znameni­tim osobama zaslužnim za razvoj KM, približiti im najljepše rukopisne dragocjenosti iz ove riznice pisane riječi, naznačiti tematsku podjelu fonda knjižnice, i progovoriti o Valvasorovoj knjižnici i grafičkoj zbirci. Ključne riječi: knjižničarstvo, povijesni pregledi, Knjižnica Metropolitana, Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, Valvasorova knjižnica 1 Kniewald, D. Iluminacija i notacija liturgijskih rukopisa. // Rad HAZU, Zagreb, 1944. Knjiga 279. -Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. -Markov, A. Metropolitanska knjižnica. //Kultrurno poviestni zbornik Zagrebačke nadbisku­pije. Zagreb: Hrvatsko izdavalački bibliografski zavod, 1944., I. dio. Str. 494 -549. - Magić, V. Metropolitana – knjižnica Zagrebačke nadbiskupije. // Riznica zagrebačke katedrale, Zagreb: MTM, 1987. Str. 211- 226. 2 Magić, V. Metropolitanska knjižnica. // Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebačke nadbisku­pije 1094 – 1994. Zageb: Muzej Mimara, 1994. Str. 230 -231. - Magić,V. Metropolitanska knjižnica. // Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994., Zagreb: Na­dbiskupija Zagrebačka, 1995. Str. 421 - 433. BUDIN, Branka: Metropolitana Library: Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabien­sis. Knjižnica, Ljubljana, 47(2003)3, 165-187 165 Original scientific article UDC 027.54KM(497.5 Zagreb) Abstract The Metropolitana Library (ML) with its valuables has often been mentioned and presented throughout the 19th and 20th century. We should mention a special public presentation of the Library in celebration of the 900th anniversary of the Zagreb Archbishopy in 1993/1994. Practically all the cathedrals had, and still have, bishopy libraries, which often hold very rare and valuble books in their collections (eg. in Đakovo, Trogir, or the library of the Greek Catholic Bishopy in Križevci). The aim of this article is to present to the Slovene cultural circles a historic overview of the history of the ML (Library of the Zagreb Archbishopy) and the important perso­nalities having credit for the development of the Library. The most valuable manu­scripts of the Library’s written treasures are presented and the thematic division of the library collection is laid out. Valvasor’s library and the graphic collection are also presented. Key words: librarianship, historical reviews, Knjižnica Metropolitana, Bibliotheca ca­thedralis ecclesiae Zagrabiensis, Valvasorova knjižnica Povijesni pregled Zagrebačka knjižnica Metropolitana ubraja se među najstarije crkvene knjižnice u Hrvatskoj, koja od svog nastanka u ranom srednjem vijeku djeluje neprekinu­to do danas. Počeci su joj vezani uz osnivanje biskupije u Zagrebu, oko 1093./94. godine. Mnogi stručnjaci stare knjige u svijetu i kod nas smatraju je jednom od vrednijih europskih knjižnica. Prvi zagrebački biskup imenom Duh3, porijeklom Čeh, dolazeći u Zagreb dono­si sa sobom, vjerojatno, nekoliko liturgijskih knjiga (rukopisa). Koje bi to knjige bile sa sigurnošću se ne može tvrditi, ali ako se pogleda u najstariji inventar Zagrebačke stolne crkve iz 1394. godine na popisu se nalazi 111 rukopisa. Danas se u KM čuvaju ovi primjerci s tog popisa: Sacramentarium sanctae Margarete4 Evangeliarium5 Agenda pontificalis.6 3 Dobronić, L. Duh oko 1094. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 1- 2. 4 Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 26 - 30. 5 Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 112 -113. 6 Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 7 - 12. 166 Slika 1: Biskup Aleksandar Ignacije Mikulić (1650.-1694.) Proučavajući inventar iz 14. st. mogli bi si predočiti kako je izgledala knjižnica u to vrijeme. Osnovu te knjižnice sačinjavale su: biblijske, pravne, liturgijske, fi­lozofske, teološke i druge knjige. Već davno bijaše zaključeno da svaki kanonik po svojoj smrti svoje knjige osta­vlja ovoj knjižnici na raspolaganje pa se tako Metropolitana popunjavala i obo­gaćivala dragocjenim rukopisima i knjigama. “Život” ove knjižnice do 17. st. može se pratiti proučavnajem inventara riznice zagrebačke katedrale. Metropolitana doživljava svoj procvat u vrijeme biskupa (slika 1) ALEKSAN­DRA IGNACIJA MIKULIĆA (r. 1650. - biskup od 1688. do 1694.), koji je bio veoma zauzet za kulturni rast i duhovno uzdizanje biskupije. On je dao očistiti i urediti sve knjige koje su se čuvale u sanducima u katedrali. Izgradio je 1692. godine novu zgradu za knjižnicu na Kaptolu, ispred katedrale a između dvije kule (slika 2) i u nju dao smjestiti sve knjige. Osnovao je Zakladu za uzdržavanje knjižnice. Povećao je fond Metropolitane kupnjom izuzetno vrijedne knjižnice slovenskog polihistora JANEZA VAJKARDA VALVASORA (1530 svezaka knji­ga i oko 7300 grafičkih listova starih i poznatih umjetnika, složenih u 18 mapa ).7 Slika 2: Prvotna zgrada Metropolitane, izgrađena 1692. godine Mikulićev nasljednik, zagrebački biskup STJEPAN SELIŠČEVIĆ /Želiščević/ (r. 1637. – biskup od 1694. do 1703.)8, u povijesti metropolitanske knjižnice značajan je po tome što je napisao 1695. godine Prve konstitucije o knjižnici Metropolita­ni u sporazumu s Prvostolnim kaptolom.9 Ove Konstitucije govore: -da je knjižnica pod nadzorom Kaptola i dotičnih biskupa, -da se Kaptol ima pravo knjigama služiti, ali ne izvan knjižnice i bez dozvole biskupa, 7 Magić, V. Aleksandar Ignacije Mikulić. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knji­ga, 1995. Str. 363 – 368. 8 Sekulić, A. Stjepan Seliščević. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 371- 375. 9 Kukuljević Sakcinski, I. Prvostolna crkva zagrebačka, Zagreb, 1856. Str. 68 - 69. -da čuvara knjižnice predlaže Kaptol, a imenuje ga biskup, -da ključeve vanjskih vrata, koja vode iz dvora u knjižnicu, čuva biskup, a njima će se služiti on i osobe kojima on dopusti, -da je uzdržavanje knjižnice i popravljanje zajednička briga biskupa, Kaptola i crkve. Za daljnji napredak Metropolitane velike su zasluge još dvojice biskupa a to su: MAKSIMILIJAN VRHOVAC (r. 1752. – biskup od 1787. do 1827.), kao predsta­vnik prosvjetiteljstva veoma se zanimao za stare hrvatske prijevode Biblije i zalagao da se Biblija prevede na suvremeni jezik. Nabavljao je literaturu iz različi­tih europskih država i načinio popise knjiga koje je zatekao u Metropolitani. Povećao je Zakladu za razvoj knjižnice. Osnovao je vlastitu tiskaru i brinuo za tisak knjiga – osobito za odgoj mladeži, natojeći da knjiga nađe najlakši put do čitatelja. Veoma je zaslužan za sređivanje gradiva u biskupskom arhivu.10 Nadbiskup i kardinal, porijeklom Čeh - JURAJ HAULIK (r. 1788. – biskup od 1837. do 1869.) veliki diplomat i zagovornik Hrvata pred bečkim dvorom, gdje je zastupao vitalne hrvatske interese. Podupirao je korisne mjere u širenju kato­ličkog odgoja, osobito odgoj ženske mladeži. Zalagao se da se Akademija uzvisi na rang Sveučilišta, a Zagrebačka biskupija uzdigne na čast nadbiskupije. Otvo­rio je Metropolitanu 1846. godine zagrebačkoj kulturnoj javnosti. Već 1849. g. pokrenuo je Zagrebački katolički list, a 1864. g. osnovao je prvu javnu pučku­posudbenu knjižnicu i čitaonicu s knjigama na hrvatskom i drugim europskim jezicima.11 U KM čuva se rukopisni Katalog Haulikove knjižnice. Autorica ovog članka pomno ga je istražila i zabilježila 932 naslova/oko 2600 svezaka knjiga s Haulikovim ex librisom. One su vrlo lijepo uvezane i dobro sačuvane te su bile raspoređene u devet skupina.12 Zgrada KM teško je stradala krajem 1880. godine u potresu pa su knjige bile pohranjene u jednu kaptolsku kuriju, gdje su ostale do 1914. godine. Posebnim ugovorom 1914. g. između Zagrebačke nadbiskupije/Prvostolnog kaptola te Kraljevske i sveučilišne knjižnice (kasnije: Nacionalna i sveučilišna biblioteka – a danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica/NSK) Metropolitana je preseljena 1916. g. u zgradu na Marulićev trg 21. Nakon preseljenja fonda NSK u novu zgra­du, 27. V. 1996. godine sklopljen je novi ugovor između Zagrebačke nadbisku­pije i Hrvatskog državnog arhiva (HDA) pa je Metropolitana ostala na Maruliće­ 10 Kolarić, J. Maksimilijan Vrhovac. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 427 - 444. 11 Meruševski, O. Juraj Haulik. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 461- 473. 12 Clasici Latini, Clasici Latini et Germanici, Miscellanea, Theologia ss. Patres, Auctores Classici Germ. Gal. et Italici; Belletristica, Germanica, Galica et Italica; Historia Ecclesiastica et Persona, Jus Canonici et Hungaricum, Jus Canonici … Romanum vom trgu. Vlasnik i nadalje ostaje Kaptol – Zagrebačka nadbiskupija. Ova nad­biskupijska knjižnica čuva brojna i vrijedna djela i rukopise koji svojim sadržajem obuhvaćaju sve oblasti znanosti i kulture. Tko su bili knjižničari u Metropolitani? Konstitucije o KM, koje je napisao i objavio biskup S. Seliščević 1695. g. govore nam o ulozi djelatnika – kanonika čuvara knjižnice.U razdoblju od 16. – 18. st. nema podataka o inventaru fonda, a tek na početku 18. st. pojavljuje se u doku­mentima prvo ime službenka koji je vršio službu knjižničara u KM. Ovu dužnost vršio je kanonik čuvar prvostolne crkve. Prvi do sada poznati knjižničar (koji nije bio kanonik) bio je Grgur Paravigić, koji se vrlo kratko zadržao na toj dužnosti, od 1704.-1706. godine. Pošto je ubrzo imenovan za ravnatelja Zavoda u Bologni on napušta ovu dužnost. Tek od 1823. do 1915. godine Metropolitana ima stalnog knjižničara uz neznatni prekid. Prema zapisu knjižničara Antuna Markova dono­sim kronološki niz imena knjižničara u KM:13 1. Paravigić Grgur 1704.-1706. 2. Ledinskzky dr Stjepan 1823.-1847. 3. Vojvodić Filip 1843.-1848. 4. Molnar dr. Đuro 1847.-1859. 5. Horvat Nikola 1860.-1870. 6. Balenović Šimun 1872. 7. Iveković dr. Franjo 1873.-1879. 8. Rubetić Florian 1880.-1896. 9. Bauer dr. Ante 1897.-1905. 10. Manzoni Vjekoslav 1905.-1906. 11. Peček dr. Dragutin 1907.-1915. 12. Marić dr. Josip 1920.-1921. 13. Barada dr. Miho 1935.-1938. 14. Buturac Josip 1942.-1943. 15. Markov Antun 1943. (daljnja tri imena dodala autorica članka) 16. Kukolja č. s. Božena 1966.-1979. 13 Markov, A. Metropolitanska knjižnica. // Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb: Hrvatsko izdavalački bibliografski zavod, 1944. I. dio. Str. 503. 17. Magić vlč. Vladimir 1979.­ 18. Budin č. s. M. Edith 1989.- Najzaslužniji knjižničar bijaše Stjepan Emerik Ledinszky, koji je izradio katalog svih metropolitanskih tiskanih knjiga i katalog rukopisnog blaga u KM. Tijekom stoljeća fond se povećavao, no nije bilo sustavne obrade. Prilikom preseljenja KM s Kaptola u Kraljevsku i sveučilišnu knjižnicu, trebalo je pristupiti izradi cjelovitog abecednog kataloga za svu građu. To je učinio knjižničar Dragutin Peček. U 35 kutija na slobodnim lisitićima i danas je sačuvan cjeloviti popis KM. On je napravio i inventar KM uvezan u 4 velika sveska, kao i katalog inkunabula. Antun Markov je objavio opširniji tekst i katalog rukopisa 1944. g. u Kulturno poviestnom zborniku Zagrebačke nadbiskupije. Časna sestra milosrdnica Božena Kukolja izradila je abecedni katakog Valvasorove knjižnice prema pruskim pra­vilima, a za tisak ga priredio današnji voditelj KM – velečasni gospodin Vladi­mir Magić uz pomoć dr. Milana Pelca i časne sestre M. Edith Budin – knjižničarke u KM. Podjela fonda Knjižnice Metropolitane14 Rukopisi Danas Metropolitana posjeduje oko 150 starijih rukopisa velike vrijednosti, od 11.- 16. st. s oznakom MR, od kojih su mnogi bogato iluminirani i predstavljaju svjetske raritete; npr.: Biblia Sollemnis, Biblia Veteris Testamenti i Misal Jurja Topuskog. U najstarijem inventaru na popisu nalaze se ova tri rukopisa: Sacramentrium sanctae Margarete pisan je karolinom u drugoj polovini 11. st. za benediktinski samostan sv. Margarete de Habot, a vjerojatno je donesen u Za­greb prigodom osnivanja biskupije i preuređen za potrebe zagrebačke stolne crkve. Evangeliarium pisan je karolinom na pergameni u 11. st. Na 1. foliji je slika kralja Davida koji nas uvodi u liturgijski raspored psalterija. Simboličke slike sv. Luke i sv. Ivana – evanđelista bogato su izrađene s mnogo fantazije i umjetničkog shvaćanja. 14 Grafikon 1.: Knjižnica Metropolitana sa svojim zbirkama i Valvasorova grafička zbirka Grafikon 2.: Knjižnica Metropolitana sa svojim zbirkama Agenda pontificalis ili “Missale antiquissimum” -pisan je karolinom na perga­meni krajem 11. st., za đurskog biskupa Chartwirga; (Györ u Mađarskoj). Ova liturgijska knjiga nije misal nego pontifikalni obrednik za mise tijekom cijele Crkvene godine. Najstariji liturgijski kodeks u KM je Passionale, pisan karolinom u dva stupca na pergameni. Veličina kodeksa je 28,2 x 38,8 cm. Prema mišljenju dr. Viktora Novaka nastao je u Splitu, a poznato je da je, jedan dio rukopisa ispisan beneven­tanom u Splitu između 1015.-1020. godine.15 Oko 50 rukopisa nastalo je u razdoblju od 17.-19. st. koji se ubrajaju u metropo­litanske raritete (kao na primjer prijepis Gundulićeva: Osmana, Gatalica Katari­ne Zrinske …) i oko 300 mlađih rukopisa s oznakom MP ( metropolitanske prigodnice, posve­te, diplome). Posebnu pažnju zaslužuje rukopis MP 236, koji se odnosi na slo­vensku crkvenu i državnu povijest, jer su u njemu pohranjeni opisi vizitacija biskupa Tomaža Hrena. Tu možemo naći mnogo genealoških podataka o pozna­tim slovenskim obiteljima, a pretpostavlja se da je nešto od toga napisao i sam Janez Vajkard Valvasor. Porijeklo, jezik i pismo rukopisa Rukopisi potječu iz: Italije, Mađarske, Češke, Njemačke, Francuske, ali ima ih i iz Hrvatske a pisani su raznim jezicima: latinskim, njemačkim, francuskim, mađarskim, hrvatskim, grčkim, talijanskim i drugim jezicima. Najveći broj ruko­pisa pisan je: goticom, 5 ih je pisano karolinom, 2 rukopisa pisana su glagolji­com (iz 15. st.), 5 dobro sačuvanih i ukrašenih arapskih rukopisa, a samo 1 u cjelini pisan beneventanom pa se ubraja među izuzetne vrijednosti. Missale beneventanum – najstariji je missale plenarium u Zagrebu, pisan bene­ventanom na pergameni, krajem 11. st. Uvezan je u drvene korice koje su u origi­nalu sačuvane do danas, ali su restaurirane u Restauratorskoj radionici NSK 1983. g.. Tekst je ukrašen s mnogo inicijala, a sadrži red i čin mise, potpune misne obra­sce koji nisu poredani po liturgijskoj godini. Prema mišljenju dr. Viktora No­vaka on je možda donesen iz Italije u Dalmatinsku Hrvatsku.16 (slika 3.) 15 Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI. - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 104 -107. 16 Kniewald, D. Iluminacije i notacija zagrebačkih liturgijskih knjiga. // Rad HAZU, Zagreb, 1944. Knj. 279. Str. 21- 24. Slika 3: Missale beneventanum, nastao krajem 11. st. Najljepši iluminirani rukopisi Među najljepše iluminirane rukopise u Metropolitanskoj knjižnici ubrajamo dvije Biblije: BIBLIA SOLLEMNIS ECCLESIAE CATHEDRALIS ZAGRABIENSIS / najrasko­šnija i svečana biblija zagrebačke stolne crkve, pisana goticom na pergameni u dva stupca, nastala u Francuskoj u 14. st. i ukrašena s mnogo inicijala i sitno­slika17 , i BIBLIA VETERIS TESTAMENTI / Biblija Starog zavjeta, pisana gotičkim kurzi­vom na pergameni, nastala je u Češkoj krajem 14. st., i ona je, također, vrlo boga­to ilustrirana.18 17 Šarić, S. Iluminacija svečane biblije zagrebačke stolne crkve iz 14. st. // Kulturno poviestni zbor­nik Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb: Hrvatsko izdavalački bibliografski zavod, 1944., I. dio. Str. 597 - 624. 18 Kniewald, D. Iluminacija zagrebačke biblije MR 156. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. XI., Zagreb, 1965. Br. 3-4. Str. 117 - 126. Od domaćih rukopisa ističe se po svoj ljepoti: MISSALE GEORGII DE TOPU­SZKO / Misal zagrebačkog kanonika, upravitelja i opata topuskog, čazmanskog prepošta Jurja. Nastao je u 15. st., pisan goticom na pergameni u dva stupca. Pi­sao ga je Matej de Milethincz, župnik sv . Pavla u Hotnji, a ilustrirao “pictor-slikar” Johannes Hans Almanus iz Zagreba. Liturgijski tekstovi su obrubljeni raznoboj­nim volutama s pticama i životinjama, cvijećem i plodovima.19 (slika 4.) Slika 4: Missale Georgii de Topuszko, nastao u 15. st. Najskupocjenija i najljepša liturgijska knjiga zagrebačkog obreda je Misal čaz­manskog prepošta (kanonika) Jurja (+1498.), pisan gotičkim pismom u dva stupca na bijeloj pergameni, veličine: 30 x 40,5 cm, 260 ispisanih folija. Čuva se u riz­nici zagrebačke katedrale. Ima uvez od teškog lijevanog srebra s pozlaćenim sre­ 19 Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI - XV.st. // Croatia sacra, Zagreb,1940. Br. 19. Str. 56 - 57. brnim medaljonima i grbom zagrebačkog biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića, te ornamentikom u stilu umjerenog baroka, podložen crvenim baršunom. Osim redovitih inicijala ukrašen je biljnom i životinjskom ornamentikom, a na dnu mnogih folija s mnogo sitnoslika. Gotičke iluminacije izveo je Hans Almanus u Zagrebu, a renesansne su se pripisivale Jurju Juliju Kloviću – najvećem minija­turistu renesansnog razdoblja.20 Inkunabule Iako je Josip Badalić popisao inkunabule (prvotisak) u republici Hrvatskoj21 to blago nije još do danas dovoljno poznato javnosti. Profesor Šime Jurić22 sasta­vio je novi katalog inkunabula metropolitanske knjižnice, jer to je jedna od najvre­dnijih zbirki u našoj zemlji. Sadržajna raznolikost otkriva ondašnje dosege čo­vječanstva, mogućnosti duhovnog rada i rasta u sredinama u kojima i mi danas živimo i radimo, samo obogaćeni napretkom znanosti i ubrzanim razvojem teh­nike. Metropolitana čuva najveću zbirku inkunabula u Hrvatskoj, 253 sveska. Jedan prekrasni primjerak “Legenda aurea” /Životi svetaca/ - Jacobusa de Voragine iz 1488. g. pronađen je prilikom revizije (provjere) 1996. godine. Pripada fondu Valavsorove knjižnice s njegovim ex librisom. Knjige 16. stoljeća Naklada pojedinih djela u 16. st. nije bila velika (od 1000 -1500 svezaka), ali mnoge od tih knjiga sačuvane su u ovoj knjižnici. Vrlo vrijedan dio fonda KM čini zbirka knjiga 16. st. – oko 1500 svezaka, koje su u postupku elektronske obrade pa uskoro očekujemo izdanje Katalog knjiga 16. st. u KM. Iz domaće tiskare u Rijeci sačuvan je samo Misal rvacki biskupa Šimuna Kožičića iz 1531. g. i nepotpun primjerak Officija rimskog. Od hrvatskih autora sačuva­na su djela: M. Marulića, I. Česmičkog, F. Petrića, M. Vrančića, Postila, jedno djelo 20 Kniewald, D. Missale secundum almae ecclesiae Zagrabiensis No. 354. //Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 58 - 60. 21 Badalić, J. Inkunabule u Hrvatskoj, Zagreb, Djela JAZU, knj. 45., 1952. 22 Jurić, Š. Zbirka inkunabula Metropolitanske knjižnice u Zagebu. // Vjesnik bibliotekara Hrva­tske, 8/1962., Zagreb. Str. 107 - 132. Vinka Pribojevića, dva djelca Andrije Dudića, govor bana Draškovića i jedno filozofsko djelo Benedikta Benkovića. Knjige 17. stoljeća Tijekom revizije izdvojene su i knjige 17. st. – oko 2200 svezaka. One su vrlo dobro sačuvane. Tematski pretežno prevladavaju knjige teološkog sadržaja, ali ih ima i iz drugih područja. Fondu knjiga 17. st. pribrajaju se i knjige Valvasorove knjižnice kojih ima oko 2200 naslova, ali o toj knjižnici bit će govora u sljedećem članku. Croatica Skupinu Croatica – oko 7500 svezaka, čini zbirka knjiga hrvatskih autora i časo­pisi (Hrvatske novine, Narodne novine, Pozor, Obzor, Agramer Zeitung, Vijenac, Katolički list) koji su izdvojeni iz cjelokupnog fonda KM. Od hrvatskih autora osobito napominjem ova imena: M. Marulić, J. Habdelić, P. Ritter-Vitezović, I. Belostenec, J. Mulih, R. Bošković, i P. Štoos. Miscellanea Tijekom 19. st. napisano je veoma mnogo prigodnica: za prigodne jubileje pisa­nih u stihovima, posveta znamenitim osobama (Haulik, Ožegović, Strossmayer, Vrhovac), papini govori i pisma, pravila: đačkih, staleških i građanskih udruženja i ogranizacija, prigodni govori za važnije životne momente, rođendane, imenda­ne, ili pogrebni govori. Za hrvatsku književnost veoma je važno gradivo koje tvore tekstovi iliraca (Pavao Štoos). Ova skupina broji oko 1750 svezaka. Zbirka atlasa i zemljovida Posebno treba spomenuti malu ali vrijednu zbirku atlasa – 40 svezaka i 94 zam­ljovida, koji su također dobro sačuvani i zaštićeni u kutijama ili kartonskoj mapi. Neki primjerci su vrlo lijepo ukrašeni i ručno obojeni. Šematizmi Za povijest Crkve važna je zbirka crkvenih i drugih šematizama – kojih u Metro­politani ima oko 1800 svezaka. Zastupljene su skupine stranih i hrvatskih šema­tizama iz većih i manjih biskupija, šematizmi redovničkih zajednica i drugih vjeroispovijesti. Janez Vajkard Valvasor Slika 5: Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.) Rođen je 1641. u Ljubljani a umro 1693. godine u Krškom. Potječe iz plemićke porodice koja se u Kranjsku doselila iz Bergama. Završivši retoriku kod isuso­vaca u Ljubljani odlazi na studijska putovanja u: Njemačku, Švicarsku, Francu­sku i Afriku. Bio je vojnik Nikole Šubića Zrinskog u Senju. Studirao je: povijest, matematiku, magiju i alkemiju u Lyonu. Vratio se u domovinu 1672. g. i kupio dvorac Wagensperg (Bogenšperk) kraj Litije gdje je počeo sređivati dragocjeni instrumentarij: knjige, rukopise, zbirke umjetnina, grafike, stari novac, plemićke grbove, instrumente i sve drugo što je prikupio na svojim putovanjima. U dvor­cu je uredio bakrorezačku radionicu i tiskaru. Među njegovim pomagačima bili su Pavao Ritter-Vitezović i mnogo drugih bakrorezaca iz Nizozemske, Francu­ske i Njemačke. Sam je izdao: Topografiju Vojvodine Kranjske, 1679. čije gra­fike je kasnije koristio za svoje životno djelo: Slava Vojvodine Kranjske, 1689. g., Ovidijeve metamorfoze, 1681., Topografiju stare i suvremene Koruške, 1688. g., nekoliko zbirki bakroreza s razjašnjenjima, te veliku knjigu grbova: Opus insignium armorumque, Regum et Regnorum, … 1688. g. u kojoj je Valvasor sabrao 2134 grba: kraljeva i kraljevstva, baruna i plemića, a oslikao ih Bartolo­mej - Jernej Ramschüssl. 23 U njegovoj knjižnici je sačuvano 1530 svezaka knji­ga i oko 7300 grafičkih listova. Mnoge od njegovih knjiga bogato su ilustrirane i imaju uz naslovnu i još jednu stranicu u bakrorezu, a tematski su veoma razno­like. Nakon izdanja svojih djela Valvasor je potrošio sav svoj imetak te je morao prodati dvorac, knjižnicu i grafičku zbirku koju je otkupio 1690. g. zagrebački biskup Aleksandar Ignacije Mikulić i time utemeljio Metropolitansku knjižnicu. Novija povijest i revizija Knjižnice Metropolitane U vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj (1991.-1995.) knjige su bile posprem­ljene na sigurno mjesto, ali su korisnici redovno mogli naručivati knjige i čitati ih u čitaonici rijetkosti NSK. Tijekom 1996. g., nakon preseljenja NSK u novu zgradu KM je dobila nešto više prostora u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Sav knjižni fond je raspoređen prema veličini knjiga (2o- folio, 4o- četvrtina, 8o- osmina, 16o- šesnaestina) unutar spre­mišta i riznice. Učinjena je revizija (provjera cjelokupnog fonda KM), 1996./97. g. i knjižnica je sustavno uređena. U četiri inventarne knjige (2o - folio formata) primjećuju se već neke bilješke od prošle revizije iz 1968. g., a sada su zabilježene sve nove promjene na knjigama. Izvršena je i usporedba duplikata s listićima u abecednom katalogu KM. Zabilježeni su i primjerci za restauraciju te prijašnji vlasnici knjiga, a dodana je i bilješka o otuđenim knjigama. Reviziju su obavili djelatnici KM ( V. Magić, s. E. Budin, mr. M. Abaffy – čuvarica Valvasorove grafičke zbirke, i dvije studentice: M. Magić i I. Tomić). 24 23 Reisp, B. Janez Vajkard Valvasor, Kranjski polihistor …, Ljubljana: Mladinska knjiga, 1983. 24 Budin, s. E. B. Provjera ili revizija Metropolitanske knjižnice. // Tkalčić, Godišnjak za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 2/1998. Str. 255 - 265. Slika 6: Slava Vojvodine Kranjske Kako već bijaše “od starih vremena zaključeno” ova knjižnica je sabirala knjižno blago iz ostavštine pokojnih biskupa ili nadbiskupa, kardinala i kanonika, sveće­nika, ili crkvenih darivatelja, i tako se njezin fond obogaćivao sve do preseljenja s Kaptola na Marulićev trg u Kraljevsku i sveučilišnu knjižnicu – NSK. Unatrag nekoliko desetljeća fond ove knjižnice nije se tako redovito popunjavao knjiga­ma iz ostavština pojedinih crkvenih ljudi. U posljednje tri godine opet se priku­plja obvezni primjerak izdanja crkvenih izdavačkih kuća. Danas Metropolitana posjeduje ukupno 31 000 signatura, tj., oko 60 000 vezaka gradiva. Zbirka priručne literature Otkada je KM dobila više prostora u zgradi HDA stvara se zbirka priručne litera­ture. Kupnjom ili darovima izdavačkih kuća, te razmjenom nabavljaju se novi: rječnici, enciklopedije, bibliografije, katalozi tiskara, koji su nam velika pomoć u procesu katalogizacije, provjere informacija i u radu s korisnicima. Korisnici u Knjižnici Metropolitani 25 Knjižnica Metropolitana je nakon ustanovljenja možda i bila samo interna crkvena knjižnica Zagrebačke nadbiskupije, ali je tijekom povijesti dobila novu ulogu. Godine 1846. nadbiskup/kardinal Juraj Hulik otvorio ju je zagrabačkoj kultur­noj javnosti i od tada u potpunosti ispunjava narav jedne specijalne knjižnice. Posjećuju je: djelatnici iz svih područja znanosti, sveučilišni i srednjoškolski profesori, studenti, diplomanti i postdiplomanti, i svi drugi građani, a osobito oni koji proučavaju porijeklo svojih predaka, priređivači izložbi i izdavači pre­tisaka i faksimila. Posljednjih godina 20. st. povečava se interes za proučavanje metropolitanskih rukopisa i rijetkosti, te djela iz Valvasorove knjižnice i njegovih grafičkih listo­va. Suradnja Metropolitane i drugih ustanova, te Metropolitane i Valvasorova odbora pri SAZU vrlo je dobra pa se povremeno ostvaruju projekti oko izdanja faksimila pojedinih vrijednih djela iz metropolitanske i Valvasorove knjižnice. Krajem 2001. g. Metropolitanu je posjetio tadašnji predsjednik Slovenije, gospo­din Milan Kučan i bio ugodno iznenađen dragocjenostima knjižnice i djelima J.V. Valvasora. Korisnici mogu svakodnevno, u uredovno vrijeme s prethodnom najavom, ko­ristiti gradivo KM i Valvasorovu grafičku zbirku. Za svoje stručne-znanstvene potrebe mogu i naručiti snimanje gradiva na mikrofilm ili CD. 25 B. Budin. Rad s korisnicima u Knjižnici Metropolitani. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 3-4/ 1994. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996. Str. 176 – 178. Izložbe Knjižnice Metropolitane Povodom obljetnica povijesnih događaja ili jubileja priređivane su prigodne izložbe u kojima je i KM sudjelovala vlastitim primjercima knjiga i grafika. Ovdje možete vidjeti samo pregled izložbi posljednjih 20 godina, uz mjesto izlaganja: 1982. Blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Zagreb, NSB 1986. Pisana riječ u Hrvatskoj, Zagreb, Muzejski prostor 1987. Riznica zagrebačke katedrale, Zagreb, Muzejski prostor i katedrala 1989. Hrvatske zemlje i francuska revolucija, Zagreb, NSB 1989. 300 obljetnica izdanja: Slava Vojvodine Kranjske -J. V. Valvasor, Ljubljana 1991. Biblija u Hrvata, Zagreb, NSK 1992. Zlatna bula Zagreba 1242.-1992., Zagreb, Muzej grada Zagreba 1992./93. Isusovačka baština u Hrvata, Zagreb, Muzejsko-galerijski centar 1993. Kulturno blago Lepoglave, Muzej Lepoglava 1993. Sjaj isusovačke baštine, Rijeka 1994. Sveti trag – Sakralna umjetnost zagrebačke biskupije u povodu 900 godina Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, Muzej Mimara 1996. Znanost u Hrvata, Zagreb, MGC - Klovićevi dvori 1998. Dani arhiva, Zagreb, Hrvatski državni arhiv 1998. Juraj Julije Klović u grafici, Zagreb, Palača HAZU 1999. La miniatura a Padova dal medioelo al settecento, Padova 1999./2000. Symphonia Hungarorum, Budimpešta 2000. Pasionska baština, Zagreb, Hrvatski državni arhiv 2001. L’ Europe des Anjou aventure des princes Angevins du XIII au XV siecle, Paris 2003. Martin Rota Kolunić i Natale Bonifacio – djela u hrvatskim zbirkama, Zagreb, Kabinet grafike HAZU. U postupku pripreme za izložbu i u tijeku održavanja izložbe posjećuje se izložbeni prostor i vodi se briga da li su osigurani mikroklimatski i sigurnosni uvjeti u izložbenom prostoru. Zaključak Iz gore navedenog može se zaključiti da je Knjižnica Metropolitana tijekom svoje de-vet stoljetne povijesti imala stalni ritam razvoja. Skupljeno blago pisane riječi pristiza­lo je iz ostavština crkvenih dostojanstvenika; od crkvenih i privatnih darivatelja, i danas pokazuje kontinuitet razvoja teološke, pravne, književno-umjetničke misli. Crkvene osobe dostojno su brinule o razvoju KM i o popunjavanju-obogaćenju njezina fonda te posvećivale pažnju pravilnoj zaštiti knjiga. U posljednja dva desetljeća rukopisi i rijetkosti su u postupku sustavnog zaštitnog snimanja na mikrofilm i CD. U zamahu prosvjetiteljstva, kad je već KM bila dobro uređena, otvorena je 1846. g. hrvatskoj kulturnoj javnosti. Tijekom prošlog stoljeća knjižnica je bila otvo­rena i u funkciji pa i za vrijeme II. svjetskog rata, s manjom mogučnošću kori­štenja, jer nije imala stalnog knjižničara. Veći interes za KM javlja se 70.- tih godina 20. st. Otkako ima svoju uređenu čitaonicu knjižnicu posjećuje sve više korisnika. Nakon preseljenja NSK u novu zgradu izvršeno je preuređenje prostora za KM. Obavljena je detaljna revizija ukupnog fonda 1996./97. g., oformljene su zbirke knjiga prema stoljećima (16. i 17. st., ) i tematski (Croatica, atlasi, karte, šematiz­mi), posebno je izdvojena Valvasorova knjižnica i njegova grafička zbirka te uspostavljena vlastita zbirka priručne literature. Tiskan je katalog: Valvasorove knjižnice/Bibliotheca Valvasoriana/, koji je do­stavljen u sve veće europske knjižnice; faksimil izdanje: Opus insignium armo­rumque … i: Topographia ducatus Carnioliae modernae; Topografija Kranjske -Skicna knjiga. Sudjelovanjem KM na tematskim izložbama ona je uključena u mnoge projekte muzeja i galerija. Iako je Metropolitana središnja crkvena knjižnica s pretežno teološkom literatu­rom, ipak u njoj svatko može pronaći i čitati djela iz svih područja: znanosti, kulture, tehnike, te vidjeti grafike - originale ili kopije poznatih renesansnih i baroknih umjetnika. U posljednje vrijeme njezina se knjižna građa i grafike elektronski obrađuju i prenose na novi medij pa će tako u budućnosti postati dostupnija javnosti, i biti potpuno na raspolaganju istraživačima. Priredila: sestra M. Edith Branka Budin, knjižničarka u Metropolitani, Zagreb, HRVATSKA Adresa: Knjižnica METROPOLITANA (Hrvatski državni arhiv) Marulićev trg 21 10 000 ZAGREB, H R V A T S K A tel. 385 1 48 01 927 / fax. 385 1 48 29 000 e-mail: ebudin@arhiv.hr Grafikon 1: Prikaz knjižnice Metropolitane + Valvasorova grafička zbirka Grafikon 2: Prikaz knjižnice Metropolitane Literatura: Badalić, J. Inkunabule u Hrvatskoj, Zagreb: Djela JAZU, knj. 45., 1952. Budin, B. Rad s korisnicima u Knjižnici Metropolitani. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 3-4/1994. Hrvatsko bibliotekarsko društvo. Str. 176- 178. Budin s. E. B. Provjera ili revizija Metropolitanske knjižnice // Tkalčić, Godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 2/1998. Str. 255-265. Croatia sacra, Arhiv za crkvenu povijest Hrvatske, Zagreb, 1940. Br. 19. Dobronić. L. Duh oko 1094. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 1-2. Jurić, Š. Zbirka inkunabula Metropolitanske knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 8/1962. Zagreb, 1962. Str. 107 – 132. Kniewald, D. Zagrebački liturgijski kodeksi XI-XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Kniewald, D. Iluminacija i notacija zagrebačkih liturgijskih rukopisa. // Rad HAZU, 1944. Knj. 279. Str. 21 -24. Kniewald, D. Missale secundum almae ecclesiae Zagrabiensis No. 354. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 58 - 60. Kniewald, D. Iluminacija zagrebačke biblie MR 156. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. XI., Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 3-4/1965. Str. 117 – 126. Kolarić, J. Maksimilijan Vrhovac.// Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 427 - 444. Kukuljević Sakcinski, I. Prvostolna crkva zagrebačka …, U Zagrebu, 1856. Str. 68 – 69. Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije Zagreb: Hrvatsko izdavalački bibliografski zavod, 1944. I. dio. Magić, V. Metropolitana – knjižnica Zagrebačke nadbiskupije. // Riznica zagrebačke katedrale, Zagreb: MTM, 1987. Str. 212. Magić, V. Metropolitanska knjižnica. // Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094-1994. Zagreb: MGC-Muzej Mimara, 1994. Str. 230-231. Magić, V. Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994. Zagreb: Nadbiskupija Zagrebačka, 1995. Str. 421 – 433. Magić, V. Aleksandar Ignacije Mikulić. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 363 – 368. Markov, A. Metropolitanska knjižnica // Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije Zagreb: Hrvatsko izdavalački bibliografski zavod. 1944. I. dio. Str. 493 – 550. Maruševski, O. Juraj Haulik, // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 461 – 473. Opća enciklopedija JLZ, Zagreb, 1977. Reisp, B. Janez Vajkard Valvasor, Kranjski polihistor …, Ljubljana: Mladinska knjiga, 1983. Sekulić, A. Stjepan Seliščević. // Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Str. 371 – 375. Šarić, S. Iluminacija svečane biblije zagrebačke stolne crkve iz 14. st. // Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb: Hrvatsko izdavački bibliografski zavod, 1944. I. dio. Str. 597 – 624. Tklačić, Godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 2/1998. Str. 255-265. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, god. XI., Zagreb, 1965. Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994. Zbornik. Zagreb: Nadbiskupija Zagrebačka, 1995. Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb: Školska knjiga, 1995. Sažetak Metropolitana – knjižnica Zagrebačke nadbiskupije, najstarija je crkvena knjižnica u Hr­vatskoj koja nastaje oko 1093./1094. g. kada u Zagreb dolazi za prvog biskupa Čeh – ime­nom Duh. Pravi procvat KM doživljava u 17. st., u vrijeme biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića (1688.-1694.), koji se pobrinuo oko restauracije knjiga i dao sagraditi 1692. zgra­du za Metropolitanu. Osnovao je zakladu za uzdržavanje knjižnice i znatno povečao fond kupnjom vrijedne knjižnice slovenskog polihistora Janeza Vajkarda Valvasora. Biskup S. Seliščević izdao je 1695. Konstitucije – prva pravila za knjižnicu. Biskup M. Vrhovac nabavljao je literaturu iz svih većih tiskarskih centara Zapadne Europe, a nadbiskup/ kardinal J. Haulik otvorio je KM 1846. g. zagrebačkoj kulturnoj javnosti. Zgrada knjižnice je stradala u potresu 1880. g. pa su knjige pospremljene u neki drugi prostor na Kaptolu. Godine 1916. sklopljen je ugovor između Metropolitane – Zagrebačke nadbiskupije i Kraljevske sveučilišne knjižnice (NSK) pa je KM preseljena na Marulićev trg, a vlasnik ostaje Zagrebačka nadbiskupija. Preseljenjem NSK u novu zgradu 1996. g. sklopljen je novi ugovor između Hrvatskog državnog arhiva i Zagrebačke nadbiskupije pa je KM i nadalje ostala na Marulićevom trgu 21, u zgradi današnjeg Hrvatskog državnog arhiva. U svom fondu čuva 150 rukopisa od 11. – 16. st. (vrlo rijetka djela – svjetski rariteti); 50 rukopisa od 17.-19. st. koji su metropolitanske rijetkosti; 300 rukopisa: prigodnica, pisama i posveta; 253 inkunabule, knjige 16. st. - oko 1500 svezaka; knjige 17. st. - oko 2200 sve­zaka; zbirku starih hrvatskih knjiga - “Croatica” oko 7500 svezaka; malu ali vrijednu zbirku atlasa - 40 i 94 zemljovida; Miscellanea - oko 1750 svezaka; Šematizmi - oko 1800 svezaka, Valvasorova knjižnica - 1530 svezaka knjiga s Valvasorovim ex librisom i oko 7300 gra­fičkih listova. Zasada: 31 000 signatura – više od 60 000 svezaka knjiga. Djela potječu iz različitih zemalja, a pisana su na: latinskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, mađarskom, grčkom, hrvatskom i drugim jezicima. Najveći broj rukopisa pisan je na gotici i latinici, a nekoliko rukopisa pisano je: karolinom, dva cjelovita gla­goljska rukopisa i jedan beneventanski rukopis iz 11. stoljeća. Iako je Metropolitana crkvena knjižnica u njoj se može čitati (osim teoloških djela) litera­tura iz gotovo svih područja znanosti, kulture, tehnike i umjetnosti. Knjižni fond ove biblioteke omogućuje nam: upoznati različite minijaturističke škole; daje nam na uvid sve vrste uveza i opreme knji­ge: drvo, koža, baršun, metal, marmorizirani papir ili karton; proučavanjem djela mogu se saznati informacije iz hrvatske i svjetske povijesti tiskarstva te vidjeti mnoga znamenita i rijetka izdanja svjetskih izdavača, pa se može zaključiti: “Metropolitana je, u cjelini i pojedinačno, dragocjeni biser u riznici hrvatske kulturne baštine i dokazuje da je hrvatski narod uvijek išao ukorak s evropskom kulturom”. 26 Povzetek Metropolitana, knjižnica Zagrebške nadškofije, je najstarejša cerkvena knjižnica na Hrvaškem. Ustanovljena je bila med 1093. in 1094. letom, v času, ko je v Za­greb prišel za škofa Čeh, imenovan Duh. Pravi razcvet doživi MK v 17. st., v času škofa Aleksandra Ignacija Mikulića (1688-1694), ki je poskrbel za restavriranje knjig in 1692. leta naročil gradnjo stavbe Metropolitane. Zagotovil je finančna sredstva za vzdrževanje knjižnice in občutno povečal zbirko z nakupom pomem­bne knjižnice slovenskega polihistorja in barona Janeza Vajkarda Valvasorja. Škof S. Seliščević je 1695. leta izdal Konstitucije, prva pravila za knjižnico. Škof M. Vrhovac je nabavljal literaturo v vseh večjih tiskarskih centrih zahodne Evrope. 26 Magić, V. Metropolitana - knjižnica Zagrebačke nadbiskupije. // Riznica zagrebačke katedrale, Zagreb, 1987. Str. 212. Nadškof in kardinal J. Haulik je 1846. leta KM odprl za zagrebško kulturno jav­nost. V potresu 1880. leta je bila stavba knjižnice poškodovana, zato so knjige prenesli na drugo lokacijo na Kapitolu. Leta 1916. je bilo po dogovoru med Zagrebško nadškofijo in Kraljevo univerzi­tetno knjižnico (NSK) sklenjeno, da se MK preseli na Marulićev trg, lastnik knjižnice pa ostane Zagrebška nadškofija. S selitvijo NSK v novo stavbo 1996. leta je bil sklenjen nov dogovor med Hrvaškim državnim arhivom in Zagrebško nadškofijo, po katerem KM še naprej ostane na Marulićevom trgu 21, v stavbi današnjega Hrvaškega državnega arhiva. V svoji zbirki hrani: 150 rokopisov iz 11.–16. st. (zelo redki rokopisi, svetovne raritete); 50 rokopisov iz 17.-19. st., ki so metropolitanska redkost; 300 rokopi­sov: prigodnic, pisem in posvetil; 253 inkunabul, okoli 1500 zvezkov iz 16. st.; okoli 2200 zvezkov iz 17. st; 7500 starih hrvaških knjig - “Croatica«; malo, ven­dar pomembno zbirko 40 atlasov in 94 zemljevidov; Miscellanea - okoli 1750 zvezkov; šematizmov - okoli 1800 zvezkov; Valvazorjevo knjižnico s 1530 zvezki, ki imajo Valvasorjev ekslibris in 7300 grafičnih listov. Skupno hranijo: 31000 signatur, to je več kot 60000 zvezkov. Gradivo izvira iz različnih dežel in je napisano v latinščini, nemščini, italijanšči­ni, francoščini, madžarščini, grščini, hrvaščini in v drugih jezikih. V glavnem so rokopisi napisani v gotici in latinici, nekaj rokopisov je v drugih pisavah: karo­lini, glagolici (2 rokopisa v celoti) in beneventani (rokopis iz 11. stoletja). Ne glede na to, da je Metropolitana cerkvena knjižnica, v njej lahko beremo, po­leg teoloških del, literaturo iz skoraj vseh področij znanosti, kulture, tehnike in umetnosti. Zbirka knjižnice nam omogoča spoznati različne miniaturistične šole, pogled na različne vrste opreme knjig in vezav: les, koža, žamet, kovina, marmoriran papir ali karton. S proučevanjem gradiv se lahko seznanimo s hrvaško in svetovno zgodovino, zgodovino tiskarstva ter lahko pogledamo mnoga znamenita in re­dka dela svetovnih založnikov. Lahko rečemo: “Metropolitana je v celoti in s posameznimi raritetami dragocen biser v zaklad­nici hrvaške kulturne dediščine, kar dokazuje, da je bil hrvaški narod od nekdaj v koraku z evropsko kulturo”. (Prevedla: Tereza Poličnik-Čermelj)