INFORMATICA časopis izdaja Slovonsko društvo INKOBMA IIK A, 610(H) Ljubljana, .l;inióva Juyu-slfiyijci UKEDNIŠKI ODllOK: Člani: T. Aleksić, Ueoc|rad, D. Ultrakov, Skoi.).;, I'; Ora' gòjlóvié, Roka, Sl Hixl/.ai , I.Jnbljaiiii, H. Horvat Maribor, A. Mandžl6, Santjovo, S. MHialir, Varaždin, Š. Turk j Zacjrfjlv. Cliayni in wUjovornrurtKlnik : Ä.P. Žoieziiikiii TEHNIČNI Ol)l)OR: IJut-dniki področij : ■ - ' ' ' V. I1ata()(>lj - |ir(i(|raiiiirani(! . . . . ' I.; lUatko - U[ni;lna.tiitolif|(.-n(;a 'D/Će<':«z-li!Cni.iiKivić - informacijski sislijtni •'' M. Èxeloiniracijski sist.onii A . "Jertnan-Ulažič .novice yjilo/.iii.štva B. ,)urnian-Dla/.ič-r>/.i>noya - liU.Tàl.ina in .srfraiija' 1,. Uüiarl - pt'ocÒKna infoi iiiatika ' L).VNovak - niiki>> računalniki. - ' N. l'apić študontška vpiaSaiija. ' !.. rijvin - lertniiioliMiija U. Popóvic.-novico in »'■aniinivosti V.' Rajkctvić - vüjoja in izot.iražol.ika P. Taiici<| - račuiialništvo. v liuiiiaiilstičiiili in drn^'lHì- nih vodah S. Turk - malerialiia oprKnia Toluiični ur«,Hlnik : R. Murn.. ■../AKpŽNlŠKi SVKT . . ■ ■ - . I 'i'. llanovoc,'/,aviHl.Sil Slovenije /ia druKlionii planiranj«!, I.juliljana ■ A. Jornian-IJlažič , Sl'ovcnskodruštvu Infnrnialika, l-jnWJanà' . IH, Klonioiičič, iSKKA, Rluktriiniohanika, Kranj "S. SakNida,- Institut za'iiocioliM|iJo in filozofijo pri .Univer/.i v l.jubl jani J.'Virant, FakulUita za clokirotf/linikM, Hnivurza v • ' Ljubljani Urudništvo in uprava.: T) 1000 l.jubljana, Institut "Jožof Slibfan", Jamova .19, tdcifoii (061) 6,') 261, Ichxirani : JUSTIN, tfilux: :n if>V YM ItisTÌN.... ^^ l.otna naročnina /.a delovne..or(|aniy.a<.-ijo ju :i()0,(M) iliii, za. posanic/Jiika 100,00 din, prixlajii |H>.sanio/.ni; siovllki; 50,00 din;. v ' Žiro račun; 50.101-fi7H-51H41 Stališču urt^dnistva su lalilio.ra/JikuJf.- ihI nuiinija avtorjev Na |HKtla<|i ninunja Kopubl.išks»>|iis. INKOHMA I'ICA stt okovni časopis, ki j« opm.sčon tunielj-n»!(|ii (lavka . Žoloznikai S. Tripković M. Aškrabić H. k»!n.i M. Kovač<.wić I). Novak ■I. Novak -, A.r. Žolr-^rnikar IJ. <.iojanovi<: J. Kalan « U. rdu.šac J v ra.slč I'-, ■■«.■nari ri.Hlatiiik . letnik 1.1977 - št. 3 VSEBINA 5 Now Face of Artificial Inlolliiioiic«.! 12 l'ri>b)«nialika; i/.vi;dlH! in vkljiičt.--van.|a vùlikili prcHiraniskili »islij-iiiov ri»alno()rMk<: i-/.v(!4llm injerila liroja okrotaja 32 Preizkušanji.) mikr(>računalniškili mcxlulov 36 Ciraiiiiics Macliint! In<>dataku iziiiedju nia(|nelidli medijuiiui i C KC-Kontrola 50 Ctfiieni tnik'i o računalnik s iU'ó-cesofjom SC/i^lP , . . 56. Moč udružtHiili ndkroprocesora 56 Študentska vprašanja • ■• 57 Novice In/.àniniivóail 58 I V. Gas-hliiž.ič-l)?.<.'tllif|5) L. Umài-t - I'riKoss InfDriniilK'.s Ui Novak - MIcrocuiutHiUM-ii. NPaplć - Sludéiit M61)63 261, Cabio:. JUSTIN Ljubljana, TbÌox:"31 26') YU JOSTIN • Annual šub.si;rlptlon rate for abroad lä US IH for . coinimhii» „ and liS 36 tór liidlvIcluaU. . Opliiiolìa c'xprusKud In the ccin'trlbutiuiiii nut necusan"-rhy shartid by.the Edltorlat Bòi»fd. . ■ ■ . ■ ■ ■ PrtlitiKl by: Tlskarmi Kreslja, Ljubljana . ' ' . • . . _ • "li WmiNi Tiliotnir Šlinončii« . ' volume!. 1977> IMI*'3 I). Michlu V. UolMjrUit M. Mrak ». PojMWl?. M.. (ìay.vìKla T. Kalin I. Lajiiyii: V. Kiilkóvlr ü. Vlllflf. I) i Ncivàk M.KovadcvIć A.P. Žolc/Jiikal" CONIENI'S S New Faci> of Artificial liiti.>ltii|i»i<-u 12 Problfins of Inipliinirtnlalltln and Instalatlon of- Lar. Novak J . Novak A.P. '^oli!/.nikar CiojanoVić 38 23 Crosš-^Asišcinbliir and Simulator '' for Micro/MIhi CoiiiiiUti'rs 27 The Čon.strui-tloh of tho Tac'lionietor lising Microprocossor 40-10 Mlcroomnputiir Modulo To.stlnc| . J. Kal an 11 ..OIuW: J. Tiislf L. I^;nart U. Hlainlk Grapldcu Machinu Indutxindimce with Molt) of Niitwork (>raphii:s '.Protocol 40 SyMtoinH Network Architecture (SNA) 46 Reliability Of Tranüfer Ruia bctweon Magnolie Media and C.RC-Control 60 l<<'>w Cost Micrnconiputer with the PrtK:ftsaor SC/MP 68 Stacktid MicruprociissorH 86 Student Matttirs 67 Nowa 68 K'rOiii Current Literaturo 60. I.lteralul-u and Mcutinyä. äp i '. ■ i ,;■.„" ■' Äi »ili'. :■ ■ .f'-rv'-rry^-v':.. • v wvf,i- - S» [■iV..- , . J ..........., M- ■ I-' »I • I • -, .1; ' !.. • ! a. • ' ■ l-v'''" ! '■' • t !»'•'• ga pazljivo nalepite na mesto napake. .. -ii-J^-:-. '.i.J i;.. -W- vi; ■ ■ijv.iV' mi ■■r-a èlanek. . -jih l^-uippràbiaàjté":^^^^ Hia- ven-.nalepiti) '' ;:V!Napak0 .......... . Cà^àiinii^SiiJaJtéinà ■ i.^lim^ '4me i'ii t'i-é.i-.,»'. Naslovrstanovanja UUca\/.y.\......... Poštna šteArilka_v Kraj; J- - Naslov aölövne organlsMclje.y Delovna organlfcaclja.. i... ^.. <. ■ . é V«,» • t • • • Ulica......... Poštna Steyllkö_ Datumv Kraj. .Bödplsjf ■.•iifA f-l,-. i • ... . / • ihstirüctions : fb prepari - ; : ion of a manuscript ; ■ • • . • • . .' , . . '• •'• 'I , Authors'are invited to,isend .In the ,addrešš a^ > ■ ,.6U(nniary of Üielr articlég aiià' indicate the opprmirnaté -size of their contributions ( in terms of A 4 paper } . -Subsequently they will receive the outör* s kits .: . Type your manuscript on the enclosed twoTCÖlumh-förmat manuscript paper. If you require additional manuscript paper you can use similar-size white paper and keep the proposed format but in that case please do not draw the format limits on the paper. ''Use a good typewriter. If the text allows It^ use single spacing. Use a black ribbon only. Keep your copy within the blue margin lines on the paper, typing to the lines, but not beyond them. Double space between paragraphs. Be accurate in your typing and through in ypur proof reading. this manuscript wUl be phot^raphically reduć^ for' reproduction without any proof reading or. corrections be-^ fore printing. . First i»ge manuscript: a) Givie title of the paper in the upper böx on the first ! J. page. Use block letters. b) Under the title give authorVs names, company name, city and state - all centered. ć) As it is.marked, begin the abstract of the paper. Type over both the columns. The abstract.should be written in. the language of the paper and should not excesed . . . 10 lines.- d) If the paper is not in Bhglish, drop 2 cm after having J .written the abstract in the language of the paper and •v I. • . write the abstract in English as well. In front of the - ».«««««.«.ii _ « abstract put the English title of the paper. Use block . X , . - ' , : letters for the title. The lenght of the abstract should Časopis INFORMATICA not be flrèater than Ì0 lines. i U^niStypi: Institut Józaf Stefan, Jamova. 39i Ljübljaha ! ' ii è) Drop 2,cm and begin the text of the paper in the left PléàsèWèr my subscription to INFORMATrt'cA fdr thé^ Secortd and .succeeding pages of the manuscripts volume 1.9^7 (four issues), .and send me the bill. ! {.i . As it is marked on the papei; begin the text of the second Annual subscription price : companies 300 ,00 din (fór - ; | succeeding pages iri the left upper corner. abrMdUS^lS), individuals lOOiOO din (fora ' : Fórmatiof the subject headings: VS 5 e) .-., ; ; • • •! I Headings-are separated from text by double spacing. Send journal to myQ home address □ : .. • : .■ ,J If some characters are not available on your typwriter company's address. - I write them legibly in blac.k ink ór with a pencil. Do not ■ •.. . l use blue ink, because it shows poorly. Surname...........' ' . '1 Illustrations must be black and white, sharp and clear, a .........è..,.^ ■ If you incorporate your illustrations ihto the text keep Home address ^ - . the proposed format. Illustration can also be placed at • ■ . • ; ■ . . ;i the end of all text material provided, however, that i>trTOt......,,..ì....i.i...I they are kept within the margin lines of the full size Postal còde.. • .: "City..>.'...........;.> , two-column format. All illustrations must bè placed Company address ' j . into appropriate positons in the text by the author. Comply.: Typinig errors may be corrected by using white correction .. . ' ' V . ! ''y retyping the word, Sentence or paragraph on "tf ' ' ff'' • f 'fy f . . y: J a piece erf Opaque , white paper and pasting it nearly Over^ ;Street.,.y ...iv..•''•'•'I ■,■ .Postal code-:..: - 'i;.-^ . City;;.:.-;;... . Use jfencil to number each page on the upper-right-hand , • . ■ ' . co^^r of the manusci-ipi, oiitside the blue margin lines : ■ ■ " . v'. . •'•": T-.r-v "' ' ' so that.the numfciers may be orased. . V . ^... -Signature ^■'' ' * - j ' •.■■■■ ■.■... ^ . " : . ■' ' \ "■"- .'•',1 ■ . ■ .' ' ■ . ■ ■ • -'-•'f'",'-".f. .■ . ■ : . - ' . , - •■ . •■■ ■ ■ •■.■ i. : . ... '.Vi'/-.: - " Infromatictf št. 3'lütnik 1977 intelligences/ : doiiald-^michiie : -UbK 5I9;i:68Ì:3'^r:: Machine InteUigencé Research IInit_ University of Edinburgh . NOVA PODOBA UMETNE INTELIÒEÌSICE - PodrfSčje umetne Inteligence v računalništvu je eden izmed pomembnih faktorjev . ■ pri prehodu družbe i- stanje, ki bi triu lahko rekli informacijska doba. Članek analiziral vzroke žaragi katerih nekatere -raziskave v umetni inteligenci v pr^eklbsti niso dale pričakovanih rezultatov: predvsem zaradi neustrezno sestavljenih • ambicij, iz katerih so izhajali neustrezni kriteriji za vrednostenje teh rezultatov. Definirana so nova, trdnejša izhodišča. za raziskave v umetni' inteligenci tèr tisti ključni cilji teh raziskav, ki bodo po avtorjevem mnenju igrali pomembno vlogo v razvoju kompleksnih informacijskih sistemov^ ki jih avtor označuje š"knowledge enhancement" in "conceptual interface". Pt-i prvem gre za povečevanje oziroma sistematiziranje človekovega znanja ob razvoju "inteligentnega" informa-> , • cijskega sistema, jiri drugem pa za"kphceptuàìni vmesnik" med sistemom in uporabnikom, tako da je ta vinesnik sposoben n(3 samo posredovati svoje odločitve uporabniku; temveč tudi pojasn^^^^ . ■ Àrtificiàl-intelllgence has k role to play In"Ui'e transition to the information.society. A definition of aims and approaches . is advanced which lays émphasis on knowledge enchancement ^ . .. INTRODUetlON ..The present moment is one of upheaval in the information ; sciences. The microprocessor revolution" continues, and . nesw main-frames ehtèr sèirvice with processors capable.. •of execiitihg 100 niiliibri inòtruciìónsjpér. second (e .g. Cray computer, installed at the European Medliim-range Veather ForTCastiijg Centre), and.memories giving immediate access to .10. bitis of stiored Information (operational at the Lawrence Radiation Labóratories, Livérmp-: re). Table 1 shows some numerical aspects of the trend. At the samé time new programming techniques Me under ; development fo.r representing hiinian' accumulations of knwledge in problem-solving systems. In step with EPOCH ■; PROCESSING' early 197,0's ■ 10'-bit i-andomraccess ' .. ' 10 m.ii.p.s. .late 1970's . 10" .bits . - lOO.m.i.p.a. '■'■I ' ■ i. (Precision DataCorp.)(Cray Research Corp.) early 1980's ' 10".bits 1000 m;i.p.s. (Lawrence Radiation ■ 'Laboratory tender) ; ■ ■. (NASA.Ames tender) , ■iäySÜLi l Advance in "brute force" hardware capability. ..Processing speeds aire shown in millions of / instructions per second (in.i.P.S.). "Fast ; memory"'denotes a'tiy.thing with random acces» ■r: in milliseconds..' these tTOhnicWl developments we see the r^uction of working hours through factory automation, and from this increase of leisure the rise of new social ne^ for "know-^ . ledge automation". Institutions such as Britain's Open University are tooling up to supply consumers, of all . ages with intellectual and cultural goods, - a pointer to tomorrow's information society i ,, .. j Artificial intelligence (AI) is capable of playing a key ; role in the social transition, but is still the prisoner of . , its own past. I shall advance a (Jefinitioh óf aims and approaches for AI in terms somewhat "more humble than \ has been customary, throwing the emphasis where it belongs, - namely on the "conceptual interface" between people and machines. ■ . • '. ■ • ■.i THE PERFORMANCE CRITERION AI scientists have tended in the past.to use as their inéa» : surlng stick an information system's unaided ability to .• ; solve problems in competition with thè trained human - j, expert. Yet AI methods have recently been outmanoeuvred; by orthodox computing technology in a number of complex domains. The cumulative effect is to discredit the pretensions of artificial intelligence to be.the only way to , ■ machine solution foi- all complex:problems. Such facts . do not, however, discredit the field itself. On the contrary, only after unsound pretensions have been stripped ' away can Al's true role be recognised in the next phase , of our stir.iety's development. Some peftinent facts.from. the Devil's advocate (see Table 2) : •computational chemistky automallc guidance speech understanding . robotics computer chess Complex domains Iii which conventional computing . inethöds'have scored notable successes. Add a sixth; Weather prediction Table 2 . Some complex task environments for - computing (see text). Computational chemistry . Stanford University's DENDRAL system< for organic chemistry has ari "intelli-' gent " jiart. This is the component which proposes molecular structures from data on unknown compounds, and it represents a noteworthy advance in artificial Intelli- . gence. I have in mind the suite of programs which inter--prets mass spectrogram and nuclear magnetic resonance data, together with the Meta -DENDRAL module which proposes modifications and extensions of the identification rules. These are not, however, the programs which most excite interest among chemists, nor will they deserve their Interest until the width of DENDRAL's built-in che- . , mistry knowledge has been expanded by at least a factor , . of ten. The chemists want the CONGEN module. Which , allows them interactively to generate possible molecular structures withjn the Constraints set by the data and by their owri intuitions. As for being intelligent about CONGEN's output, the chemist prefers to do this for him^ self. CONGEN was, of course, written by AI people, but primarily in their capacity äs giJted computer scientists rather than as AI specialists. Conclusion : orthodox Computing methods have already demonstrated high performance In practical chemistry, but AI has rtot. Automatic guidance. The computer programs which guided the Apollo space vehicles, and with which groiiiid con-; • tröl interfaced during the desperate days of the Apollo 13 ' mission, were developed by Draper- Laboratories, Mass-, achusetts. They performes work comparable in many re-. spects to the intellectual tasks of a trained space havi- ; gator. These programs, however , contained nothing Corresponding to the broad and flexible conceptual structures characteristic of human thought. Instead they embodied a complete N^toniaii model of thè solài-system together with an elaborate hierarchy òf provisions for everything which could possibly be foreseen as going wrong . The one big thiiij) which did go wrong was » in the event not foreseeiv, - the Explosion which disabled the space-craft's main engine. But so excellent was ' the software engineering for man-machine communication . that although large parts of the computing system had been rendered li-relevant by the disaster, other (»arts were able to mediate emergency humän intervention., Conclusion: orthodox computing methods have already demonstrated high j^rformance in practical astronautics, but AI has not. Spjjgch understanding. A difficult and important challenge tP intelligent systems j machine understanding of connected speech, has recently been subjected to an intensive ó-yèar study at Carnegie-Mellon Uhiversity with notaljltì success^ Two computer programs Were complett»d, HEARSAY-II and HARPY, HÈARSAY-II embodies machine intelligence techniques. But HARPY, which has little AI in its design, is the one which more convincingly met the exacting performance criteria of the University's research contract from the US Defense Department. Conclusion: orthodox methods have already demonstrated higfi performance in practical speech understanding, but AI has not. Roboticis. Edinburgh's FREDDY system represented a step forward in the study of how a computing machine can acquire and manipulate descriptive concepts about a "hand-eye" world, aild General Motors have been able to Incorporate Spin-off from this project into their robotics R and D progt-amme. But for those primarily interested in cost-effective automatic assembly, I would recommend a visit to Draper Laboratories in Cambridge, Mass. There you may see Jim Nevins* impressive combination of high-calibre software engineering witli clever mèchanlcal design in a context of factory economics. Conclusion: Orthodox computing methods have already ' demonstrated high performance in practical automation, but AI has not. It should be added tliat the Edinburgh project was motivated by the knowledge-representation issue rather than by the goal of cosi-effective shbp-floor automation. Computer chess. in chess we have seen two or three programs for unaided play of the complete game based oh the Ai approach, i.e. with emphasis on conceptualisation and casual reasoning. The earliest program of this typé was Newell j Shaw and Simon's.^ More recent examples are Berliner's CAPS^ and i'itrat's progräm® for finding tactical cónibiriàUons. But the programs which have won the respect of the chess world by defeating expert players are different. They are clever programming exploitations of thè gift which hardware technology has bestowed upon computing., - à million - fold advantage in raw computing power over what the human brain is physically equipped to do (seä Table 3}. Conclusion: orthodox computing methods have already demonstrated high performance In practical chess, but ÀI has not. Does this méan, then, that artificial Intelligence has been sqUeessed out into the cold, with nothing left to do for its living. Quite thè opposite. It ineans that AI scientists can switch attention from what should never been 30 bits per sec. 10^0 bits 1. Rate of Information transmission along any Input ór output chantiel 2. Maximum amoiint of information explicitly storable by the age of 50 Si.Nuiiièr of mental discriminations 18 per second during intellectual work 4. Number of addresses which can.be 7 held in short-term memory Si Time to access an addressable 2 seconds "chunk" In long-term memory 6. Rate transfer form I^ng-term to 3 elements short-term memory of successive per elements of one "chunk" second Table 3. Some information-processing iMMWetf^fd of the brain. 'i-■'S. . ~ their central äim àndxoncentrate mstead o^ - - which only they, can do; and-which the -workJ is f)oin(|.to need very badryi- ( l ) .V\I próblcin-solvors for doinams, : -- ' not reducible" by brute force ;( 2 ) conceptual inter faces -, for brutefrforcexproblein-^solvers and (3.), knowledtje. . ■ i- enchancement for human problemTSol vers i ■ - v. , v DOMAINS NOT-REDUeiBLE BY BRUTE FORGE , - Some task,environments.are not reducible by brute force : - computing because the.y-are-messy: no compact, algo;, "; rithmic representation exists .-The Stanford program :; Ö /MYCIN^idehtifieis. Wc^^^ from the results >;. .. : pf blood-and,urine test^ data about the v -S patiieiitj/and^rescriti . It is,unlikely, • ' ' ktcl; pj^: ^ildly^ttìat. ari^^ theory «ists-aiialo- .(Vy ■ ■ ■ goiii-;tó;the. töp^l^ic'ä^ I. , chémicalVstructù^ or' théVgamè-4hèOT ; basis'of chès'is'i'.;^^ ' ■yß-^'-""'!■■ ■.■'. ' ■ ■■'•'■"j ■■■ ' .■ . ^Qther^ non-reducible-tasks'are-enlar^^^^ of re- ■. '■ ' ducible'tasks ..'Tlié/chéss' e^ ^ PiWn against king aW'QuWri: is r^ucible, although iipt ' ■ ''fMlly fathomable.by Grandmas • reduqed', by.Arlazarpy. à Futér;®, to.-a computer look-■ ■ • • ''■ up table of. some liundrMs'of .millions'of , • • df .fàultléss 'pla/with'in t ; : . The füll' game chess-ìsv however, not reducible-to a • ìook^up tàble iri àiiy féasl^ plày'niaèhine W^ certàinly necessitate AI trèat- . ' . ment of thà kind which Pijxat; working in Paris, recently ■ brought ,tb bear; üpori\tbe' problem of finding deep cohibi- ,. ^ nations-;'This pro^a^ .. r than; many Gi-an^ woiild te exacted to dd.;oh this. . narrowly defined task'.- Indeed U yet clear whether .. ž the program .^an'bie m^ , • ! . ; , / .Fpr rcompleteness ; tHis strictly haye .b^n . V .'^Domaihs thöughit to fe'nbt reduclble by briité fdrće" ! U ." ; can neyér be excluded that .riew^^ .. . be deyélppe'd for simpltfyiibg int^ for the descriptiön .of'ä giw ßome cases ài' shrewd a^ . ; ' . . trOTsform .tKé .sitùà^^^^^ » Barrow : ,. ,:and'BUrstaU's;attdck'fón-the;d^ pròbi erri'..' ■ . in robot vision-Preyiously. peoplie had foiight; agaiiist ■ ; the cónibihptprial' • éxiplósi<;^:with Vcolléctiòns of- ad hoc ' . ; heuristics concerning Ì(KàÌdescription-grafts; . Without t'he mathematicV have cpnUnued^tp Very;hard row .. Another; càsé is ■ the réòènt refoirrpulatiòn by working in/ Olir Vàbpràtory-pn. leave pf the topòlogi- ,, ., cai problem .pf géneràtihg chemical: structures ; ^a'dind : to ä cómputatipnàily. more efficient GONGEN prog^ ; . Its outmoded pf^Jećešs^^ chemical knöwiedge/^ rple ih impro- : .:ving the .miria$ pftlie ćbmputatip^ . I shall ' ■ : return to this later; in^^ ^ . ^''khowledge-enhaitóèrn^ / : '' ^ " ; '.. "' .- ' ■ . V..'; ■ ■fvv'-- ■■ ■ : .■■'; . -C' ■ .-'- - •v ." TOE CONCEPTUAL INTERFACE / \ V ■ -■ v- ^ As àearUèr stat^,. QOTvpn«^^ systems - .can now pirtpérform hum^^ variety of, cpni-V ■ pi>x intelÌTCtuai;^sks i.;^ which-can be re^ .... ■ .dvcèd by bi-utè ,fprcé?1Jè;iist given above did not Include wpaither pr^iction^ early ÀI attempt ' fuid SmithJ^^^Birt^it^m ; ; ;dóneso. ,Cpntémpdràry;n^ form thè task at éy^i-^nci-M of effectiveness, but they do hot éònceìptuailize the próblenirdpmain in ; t^rms resembling thpse ,in Vhic represents' it; .At ■first, yiiinco it;wó\ik!lseétii thatviiiachiri reiiresofiil/iti:ÓMs' of-hiitnàii Knowjedtje ;iiré tliiirpfpre hot ; -, rüquircM.! in siicli.'/as-Trieteorolpgy 'nihkoW clearfthat ^ constructiptiCöf.-' . suòli.'réivrésentnti'òiVs'"^^^^^ a new .ijrgency .'-.H'«^^^ - will tho hüinaniüserCrpfairi ah^ coriijjrehensioiV of'wh^ :.. is .going. ón?:'ll)is.-iiidicati-is -thtì tedge autpriiation" , :thè'dosign and ć^ ;. ^ concéptiiail interface t ò al, low people ( w I ip -a re s t i 11 ; 111 u^ h . ' more intelligent than nunchinjes) and mach are already,cleyorer-than pebplé)'-to;un'det-stand'eàch;.- - • other.. ;-"• ■■'- . / - ."'.-■ ' ;'•- '.- ■ ' ;.'' '■ ' The poiht can be ;dramatised by reference tp.a computer ' cliess occurrence at tji'ejrecent iFIP^ Kenneth Thompspn of. Beli Laboratories has .computed put the Wtire problem space for: King a^^ '. king and Ropkand Kad/epr , ' -.for both .sides in the'' foi^m' -.b^ 'm'achirie - ; . memory. The. tablé cpmprises-about-4 , • ' cprresponding to the total numfaiDr of legal .Kingrflueen-' Rpok ppsitionis after excluding syriiétricàl cases. From , all but a few special starting positions this ending "is a theoretical win for queen's side. It is also.known that, chess-masters can ordinarily, guarantee to execute tlie . win against ariy human opponent. At Tpronto.twp Inter-.. ' -national Màsters, fòrmer World Cprrešponderiće Chess ' .Ćhampićin Hans Berliner- and.'Canadi^h Champion; Lawren-• ce Day, were invited'to dòmcinstrate; the .winning stra^gy ■ in play against the optirnàì defèncè'embedded in the date-base. To their^embarrassemerit they "discpvered that. , they could not win against the machine in spite, pf many , renewed attempts..;-.' , -.. ^ '■ . '..■ Naturally they then wanted to ask the program what were..the key ideas undéHying its defend Of course i neither the program rior; ite author could , answer èiich à question^ since the. program's kntwledge, although compréhènsive," had tiot been„condensed"into ; a form which huinans can mentally haridie.. Since U.does. . ■; not contain things like, ideas, concepts:, themes, goals ; and thè= like, it is in rio position to giye,answers like : ' . " At this stage Whité must drive the"enemy.,King .into.; the^ge of the board". Thé'progràm.has no v ■ interface..:--"' f - • 'tV'■■''.,,:.-■" ; It may be said thàt chess is ju'sf a gaipe3ut-let the , • ; reader generalise: à little ^ Let^him imagine a comprp-' :hensiyé büt opaque Jtratpigy not in the world of chess ; but in the world of air-traffic cori'trol, iirban design, ' economic plaraiing or eyeri iri factory aiitomation; A .full^ . ■ scale investigation • of RVä.l Steel ' s Hoogoyens- plant was prpvok^ by Urièxipectéd and untoward deyelòprnents ,. in theit Vtpmatically cpntro^ mill. ;: : : These:cehtt-éd around.t.he operators', problem pf judging ' ' when to step in-to take over, from the .computer ., the J follov/ihg.account,te from Hadley Vovsev ([New Scientist . 18. AuguistV:1977,.pp; 416r-7) : ^: ';. "The operators became sò u'lisure of themVelyès that, . . . on some occasions,.they actuaily left the pulpits u>fed for control unmanned... The operators also failed , ., •fully to.iinderstahd.the cpntról theory of the programs . used in the controlling com'puter; and this, reinforced .. their attitude of "standing well ,back" from thp; opèration- except when things were very clearly gping ?wry,. By ihtervening latfe, the operators? let the productivity drop : ■:béìow that öf plants using traditional contr.ol nnethbds. So automation had led to lower productivity and operator alienation simultaneously." . :. .'! ;> Tiie same article also mentions a Uniyepity. study of air traffic control which expresses analogous anxieties. The US Federal Aviation Administration has plans to increase the scope of automation in such a wfly as to displace human control interaction with Individual air- ' craft altogether. Voyséy comments : "Because of the vulnerability of human lives In the air traffic control scheme, the certainty and uncertainties of particidar combinations of man and computers attract acute atten^ tion". there are thus already grounds for worry thst unless the study of conceptual interfäCes is givétì priority our technological scciety may flouder in a sea of .intorinati-onal complexity^ iti which machines swim but people sink. . A number of academic AI laboratories have practical plans. An example iS the CGHSI.P proposal ^^ of the DENDRAL group which will constitute an Understanding. buffer between the user and the liew and conceptually opaque version of CÖNGEN. The main interfacing vehicles between existing knowledge Sources take the form of language and pictures. I am thinking of communication between one human -being and another, and between humans, and inanimate devices such as boöks and films. Clearly AI studies . devoted to language-understanding and computer Vision have immediate relevance, and these studies have begun to harvest their first fruits in application. In language understanding, Harris' ROBOT systemf^j. database interrogation is commercially available by dial-up access to the Artificial Intelligence Corporation, operating from Washington D.C. In comi«rtsr vision, as earlier ' noted, General Motors^^ are applying techniques in part derived from Edinburgh's FREDDY work to the identification atld "manipüiation of engineering parts J but from the Stand- point of the conceptual interface », even more significance attaches to studies in'^progress elsewhere on machine understanding of diagrams, drawings and čartć>on strips . '^® ■ ■ J KNOWLEDGE ENHANCEMENT I mentioned earlier the chemists, although greatly interested in Using the CONGEN part of Stanford's DENDRAL system, are less by the part which makes intelligent intei-pretations of mass spectrogram patterns. I should qualify this• statement. Although thèy dò not so often want to rUn the program, tlie chemists write to thè Stanford group askiing for the rules, in which the prograni's knowledge of spectroscopy is represented. These rules have been constructed by chemists working interactively with Ì3ENDRAL on a trlal-and-error basis. Moreover, a recent paper ^^ in the chemical literature con^ slsts essentially of machine-discovered rules output by the Meta-DENDRAL part of the program and subsequently accredited by a committee of chemists. So the DENDRAL project has achieved something Important for mass spectroscopy which was never envisaged, ' namely a reformulation of text-book material j including the addition of hew knowlec^é. Ruiinlng the rules on the • forms part of a process of accrediting à knowledge-source Intended for humans- an improved rule^book on "how to do it". Likewise, the initial phase of the Stanford work on the CONGEN structure-generator achieved a conceptual clarification of many strictly chemical issues to do with symetry properties of molecules . This gairi in knowledge-representation for human consumption would not have come about without the AI heuristic programming approach. Although Ray Carhart's mathematical treatment is now leading to a stripped-down algorithmic version which runs fast, the eairller knowledge-rich representations made a contribution alt of their own to chemical understanding. In Edinburgh We witnessed a similar phenomenon during i : a I^ecent visit fròni Ivaii Bratko of the Josef Stefan Insti- • tute, LJubljana. Ho used our lòèal knowledge-representa- 1. Loc^ for a way to mate opponent's King In two moves. ' 2. If the above is hot possible, then look for a way to further constrain the area on the chess-board to ■which the exponent's King is confined by our Rook. 3. If the above is not possible, then look for a Way to move our King closer to opponent's King. 4. If none of thè above pieces of advice 1,2,3, works, then look for a way of maintaining the present achievements in the sense of 2 and 3 (i.e. make a waiting move). 5. If none of 1, 2, 3, or 4 is attainable then look for way of obtaining a ^sition In which our Rook divides the two Kings either vertically or horizontally. Table 4, How to mate with King and Rook against King (see text). tional language ALI to formulate an elementary end- ! game in chess, which he tested on the machine. He also developed a formal proof of correctness^'. Then he' translated the ALI expression back into'^nglish. The result (Table 4) was found to be a text on this ending Superior to any of the accounts in the chess-books : more-compact, more complete, certifiably correct, and easy to memorise . • Similar ideas are suggested by the experience of Stan-..ford Medical School with the MYCIN knowledge-based program for bacterial identification and drug prescription. The range of diseases aiid organisms over which MYCIN's knowledge presently extends is too limited for it to be widely used by pathologists as yet. But for knowledgetransfer to students (i.e. as a teaching aid) it has established a solid position. From such shoots could grow, a branch of the technical publishing industry devMed to the machine clarification and enhancement of existing instructional texts. INTERACTIVE KNOWLEDGE-BASES In social terms the new direction is the planning and incremental construction of interactive knowledge-bases for selected areas of science. A facility is needed to act as the computer-based analogue of today's scientific and technical publishing industry, but destined to develop bn a ^rge scales Prototype system exist for mass bj^-tometry*, clinical bacteriology', internal medicine molecular genetics^' and X-ray crystallography^^, to name some of the best known. In the USA industrial nad other applied scientists have begun to interact with these facilities as paying users, and academic scientists both as non-paying users and as royalty-earning contributors. In the case of chemistry a national computational resource has recently been established by the US Government, on lines which (defensibly, according to the argument developed earlier in the paper) place the immediate emphasis on brute force methods and heavy-duty numerical computing. But the participation of the Stanford group ensures that the "conceptual interface" and "knowled^ enhancement" themes will be built in-from the start. As stated, the main "knowledge industry" in the past has been thè plication of text-books. We should now be . preparing for a future in which home TV and dial-up systems of the "CEFAX" and "VIEWDATA" type, enhanced ' . with Inftn-ential retrieval ca(V>billtles, will increasingly . supplement the bocdc as the typical knowledge source, not . .;:. forgetting the contribution also of the "home computer" ,. I déyel'ópméhtVorWng sciéhttstó willihot • ' ; ) be sorry;': Mòre than bhé sury '.vthey almpstlnevèr tiìrh.taliòòks and pà^rs for ansWers\ . ' toVtèchiiical qüestiohs .VThey cali up other professióniails V ■ iVón the teiephcMiéj .'usintì 'éa^^ interv; ; THÈ COMPLEkltY EXPLOSION ■ t ■ i'-' 'A'dr'awback to existing t^-book .technology is that -sciénr ' . ' I tific knowledge is'nowcproliférating so fast as to' create , P' obstacles,to its(oyirn 1974: thè Science Citation ; r Index cpyérbd about 400 , pod^a^^^ communications .( citing,about thrTO million differeht publications (Nature,. " pec,,16Vp^609) L Vórtó thè frontiers of some ; . j' rééearcii.areas , for\^ampie,iii'ol«ular ,genieties:and \ , . > " iòrg^ic^chèmistry,^ to be simùltaihe.T.,i ■.' ously."aWare of enough of the relevant faćts to plan the • next..experiihent ■ intelligentlyAccording to.Jbshija.'LeVv.',-;-derbepg,:who^ PHi^ was' for w^^ ih'the gènetics : : of micro-orgariisiiis M , ■'in the D^DRAL devèlopinénts-^ earlier, vitally ' 1 needed/experiments in genetics are bemg missed .just .. ' ' :;fòi:vthis\reasòn;;'\^/''^'^ cJ'''.' '•' ■ ' ' ' v . • s ' ■ ' ' Scientiists':contihue.'to combat the GompiexityrexplTOicm '. With centralised library;aiid inter-library facilities, ; ■■ ■private ćirćuiatipri of technical noteé. arid, personal interr J, ,actii»iS;and rrieetin These measures ^crffer '.' niultiple access to th^ knowledge-basè distributed through ; the brains of the participating scientists. But they^so additional demands on these isame brains, déflèc- . tiiig'.šorne of toéir 'àctì • ■ fiinètions. .A break^^vèii .'point comes beyond which . further elaboration of conventional knpwledge'alds is un^!. -proactive; or "even" counter-:^^^ so much' tò . absOTb^ hq^ can.à ioiiš"' are hèied'ed'i ■ ■ 'NEW PERSPECTIVE'i'.! v-V • ■ Now return tò tlie .list .of specimen.còmplex domains Tafale. 1 . In calling the roll for à-sécond time we shall. ■ nrte, the pliìcè of; AI-m^ to the new perspective-. This paper .opened with a recital of facts; fr^om the point'" > of view of the prosecuting coiiris^. The perori . to the defence.'.. ' .' ■■ '■■. '; .-. ' Corriputatiohal chemistry li The lack of immediate market i fpi-.the "intelligent".-part of DENDRA^ has lio more signi- ., ficariće for the long terrii than the fact that,the Wright, brp- ^ thers.did not open an air: line. It is a matter of time. In the ^reseirt case time is needed to èxpand BENDRAL^s' base of "useful knowleclge by methods already tried and ' ' proved. In the meantime we have seen from this project: .'^(l) 'The first original cohtribiition by à machine system -' ■ . to.scientiflc kriowiéiige;. • -., . .•"■ '' ■ (2) the first'concrete experience in support of the !'knów-ledge enhancement" theriie; V (3) A well-documented reqiiirement , in the aftermath pf ., , succesful. reductipn of an iapparently "tiiessy" problem to efficient algorithmic form, for construction of a conceptual interface^ -the CGHELP facility. Automatic guidance. Beyònd the guidance tasks of interplanetary flight lies a computational challenge of an .eriti- rely different order: .the Mars Rover project. The heed . < is for an unmanned robot vehicle to navigate Mars' ■. : irregular terrain, conduct scientific measurements, ■ and-. •' . condense and com results''. ;;.- • V / The prctolem is :dominated by^a not encounte-. ' red in thè general.run of terrestrial undWtakings ^ Remote ; mah-machine in^teractioh is! limited to the transit tim of radio signals between Earth and Mairs i Th^ ti]tne is ■ . of tìie order of half an hour, depending on the reiati-ve ; jwsitioné of. the two pi anets in their orbits round the Sun. Arsignal-delay-of this magnitude means-an extension of . ,the machine's ireisponsibilities froirri the tactical towards^ the strategie end of the "seaje., leaving to mission control , only "superstrategic" judgments and decisions . " ;The NASA-supported group;at: the Jet Propulsion Lai>ora- .tory, Pasadena^ is now some five yeai:s into tliè Mars Rover project22, with anothet five before the-first inter-: ' plàhetary trial. These sp.aće roboticists see. th^ problem , as jprimarily one of artificial. intelUgèncé J is par exéllehce oiie in which a special need for štand- - 'I alòné performance exists, unattainable by. conventional . i i.cbmputing methods: either'the robot lias a "cognitive" !,, map" of.its task.envirònment" or.it fails.',.'; .,v ' Speech understanding . To forestall premature rejoicing . . by HARPY p-ver her more intelligent stable-mate HEAR-"- ' • SAY-II, w.e have to r;aise",the->takes;à-little,.so e the universe of discourse as tći render indispensable a-tJio-rougii.' . grasp of its semantics avid causality . Onéè a - ' world is large enough tò contain-both' ."nitrate"'an3 "higüt . . - rate", both "fizzy cysts" and,"physiciita"both Vabomi- ' i riable" and "a.bomb'in a bull", then not all ttìetheoriés '"' - of acouistics , phonetics and linguistics will salvage sense from the waveform; .the lise òf'stor^ semantic .and prag.. matic models, first indicate by WinogradIs.-pioneer'study, • is'npw accepted::as a néc.essary»and'growing ingredient ." , '. for further language-understanding develpprnents'i It is ' ■ '] .; of interest that Winograd is currently, coliaborating witli f . ' Bobrpw in an office, automation projectsince'^this is an . : _ ajpplication area within wich cost-effectiVè machine steno- i graphy will one day find a welcoming, niche..' That day is, V • : ■ however, rather remote, even fpr restricted and stereo- i typed dictation chores : Air traffic controlmentioned ■ earlier , is likely to be an earlier bèheficiary of signifi- ' ! cant advancè . Stockmarket transactiòri aiid a variety of • ì ' bpoicing^lerk and ticketing-aprilications arie already the . ,'targét of prototyi» commercial sfteech-inpUt-systems, { ' ; but.the'iimited repertoire- reqülred may wéll''be''satisfiàblé ' : for a long time io come by clever b'ut'Jkhowiedge-poor' ' systems of thè HARPY;type"; . ■, / ^ ■ ' . ; . • '' Robotics 1 Nevins' project^ y having reached first-base ' 'i' ■ iBUcces by, exploiting conventional methods to the.limit, - ' ; is now reaching towards, thè incorporation of machine vi- . ■ Sion, in collaboration with Stanford Research Institute. SRI in turn ha Ve enjoyed uptake for the machine" vision ' studies done-at Edinburgii and other-centres of academic . AI. As for-the "conceptual interface!'', the case study .. ; ^ quoted earlier from Royal Dutch Steel underlines the need; ; Amoiig moves towards filling it by AI techniques it is legi- | timate to cite the man-machine communication facilities ' ' of Edinburgh robot's description matching and descriptibn-.. learning module. .■■''.; .," Computer chess 1 Brute force computing has achieved ex-, ' pert play for. the games as a whole'. The'author's laboratory is engaged in studies from a slightly, different point of view. Here the aim is to implement master-level,.and . where possible error-free, play in selected sub-gameis' of chess, enlarging step by step the size and complexity of the sub-games attemptes . The basis of this approach is i a special "advice-taking", computer lancniage, Al,!^^,,used as a vohičie fòr transferring knpvvledge of how to handle' ; ■ the giving sub-game from chess book òr from direct iiiterr; , action with chess-masters. Representation of knwledcje is ii\.terms of pattern-based rules, comprising ordered lists of constraints and goals, in. isbmething like the same" förin that "the Mas'ter Is tóiight to represent'his knowledge. Low-level detail and calculational lookahead is kept behind, the scenes , freeing ths human ''teacher." tp "converse with- . -the machine "pupiU' pgrel^ at the level of concepts . Early indications are that by this AÌ approach a rate and effectiveness òfi knowledge-transfer is achieveble which outruns conventional programming methods. . ' . • . ' '. ■ ' ' ' ■ ■ , • . Weather prediction.. Mention-was made of the European ; . Centre for Mfedium-range Weather Forecasting, whose accomplishments rest solidly ori mathematical modelling . and large-scale numberrcrunching. The meteorologists, . however, see themeselves at some future $tage facing diminishing returns,/and are accordingly Including methodological diversification in their new planning proposals.' These include'use of statistical, and Monte Carlo apprpxi-matlons and.in addition investigation of the yalue of incorporating heuristic knowledge. . jn summary.the interplay betwéén convèntiònal (algorithmic) . and AI < knowledge-base)'methods, and representations is-\£omplex and varies from case to.case\ Even on strict -performance, we see cases where algorithmic execution . of fixed mathematical models, (as in interplanetary navi. gaUon) has succeded SÒ well that.AI will only be required ! for conceptual mediation between the. higli-performance : system and the technical personnel. We see. other cases I where the domain is so iil-structiired an< subject to . . I change (MYCIN; Mars'Rover project) as to demand that ' performance'be based'cn. V^ge stores of machine know.- . ■ ledge about thè objectsrelations and heuvistic and gross : causal laws of the task environment. Between these extremes lies an intriguing scatter of mix^ cases : . ' I problems initially only tractable throught machine usp ' of heuristic knowledge (àhemicàl structure generation which iirnproved mathematical treatment has.subsequently laid,open to a more efficient; knówledge-pòór, algorith- . mie approach; problems where conventional methods-deliver résUlts up to. a certein level' of acceptability (speech-uhderstanding;'chess; weather, prediction), but ' which will be dt?ligéd to recruit AI i-esourceš should ra7 . dically Higher performance goals'^ set, as demonstrated in a preliiiiinary way by Pitrat's chess program ; ■ and j finally problems whose impressively complete algorithmic I solutions (factory autóniatión; air traffic control) are. '. ■ vitiated orrenderedsuspect by the human factor. Far from . i concluding that Al*s' place is in Umbo, a more energetic development of the art seems indicated, in active liaison with related branches of information science. In this connection note should Be takeii of the development usually ^ ., known as automatic programming. AUTOMATIC PROGRAMMING It is common ground in every branch of computer science that significant.extension of present achievement in automating thè skills of prograniming would constitute the greatest leap forward of all. The common goal of making programming siiccesively easier, more self- . verifying, and more explainable to the user of the resulting code unites, (whether they.like it or not) theoretical piirists. Such as Dijkstra and Hoare, and practical software engineers such as Baltzer. intervening territory includes projects such as C .C, Green's^'' which combines the criteria and man-machine approaches of ex|5ori-mental AI with a well-ordered intellectual background in computation theory and logic. This piroject is building •a "how-'tò.dó it." knowledge-base about LISP programming for- task which iriclude sorting and description-building. Interface facilities guide the user intelligently in the ; step-by^step construction of his program. NEGIiECT OF EXPERIMENTAL AI 'This example rerninds us that in common with other branches oficómpiuter sciencej AI needs theory and it alóo needs experiment, ^o long as authoritative opinion in Britain remined . aware of this it was possible to achieve a specially close qo-opèration between computation theory arid experimental programming. Recent years have seen a hiatus. A re-evaluation of the field for the ■ Science Research Council was instigated by physicists in 1972-3. Their conclusions were that certain theoretical and biologickiiy oriented aspects of the field are healthy, as also immediate industrial application, but that the academic study of the knowledge-representation issue by experimental means is not. This decision may ultinriately be seen as hasty, and in cultural and long-term economic terms costly. Analogy with another complex information science is not out of Dlace i .Recent events in Britain (which find no echo in scientific opinion anywhere else in the world) are as though ' at an early stage of twentieth century genetics it were said : ."Yoii have the mathematical theory of Mendel to play With arid, a thiéoretical model of chromosomal linkage. : You have breeding work to do for the community's good in improving crops and farm animals. You are also free, and we will even fund this modestly, to Investigate the brokeri matrix; of biological processes in which the ge" netical idi'enomena are embedded. But frankly we see DO need tp be breeding., fruit flies .Foftünkteiy for everybody, .including ultimately for the farmers too, Mórgan and his colleagues were enablèd | to get ahead with, the work. I hope that enough has been ! Indicatèd of ačcomplished fact and new opportunity to . establish at least a prima facie case that the same should : be done' for Ai.Oppsiibn can be expected, and in Britain has already shown itself. The offending discipline, high. energy physics, has long enjoyed a paramount position in the public confidence. It is not surprising, therefore, if physiqists find Unwelcome the possibility that their discipline is no longer the sole inheritor of the medieval Church's role as chief explaner'of the Universe. Let us > hppe that they will learn to live In peace'with upstart . .sciences such as ours ; and to accept that knowledge-based computation can offer to all sciences new expla- . natpry tools. REFERENCES 1. R.E. Carhart, S.M. Johnson, D.H. Smith, B.G. Buchanan, R.G. Dromey and J. Lederberg. Networking and a collaborative research community: a case study using the DENDRAL programs. ACS Sympw Ser. No. 19 : Computer networking and Chemistry (ed. P. Lykbs), 192-217, Amer. Chem. ; Society, 1975. 2. F.Hayes-Roth and V.R. Lesser. Focus of attention In the Hearsay-II speech understanding system. Proc. 5tH Intnrn. Joint Conf. Art. Intell.. 27-35. 1977. Speech understanding systems : report of a steering committee. SIC.ART Newsletter No.62. 4-8. 1977. 3 ; J .L'i Nevins j. D .E. Miitney et al. Research Issues ."•■ for Automatic Assembly . Cambridge: Charles Stark ; : Draper Laboratory, 1977. ' 4 ; ""A ; Newell ,',J. Shaw. and. H. Simon. Chess-rplaying programs and the problem of.complexity.-IBM J.Res. 'Develop..- 2. 320-35, 1958. 5i? H. Berliner'i Chess as'problem solving: the develop- . ■ment of a.tactics analyzer.:Ph. D; Thesis , Carnegte-Mellon University, 1974. öv'J. Pitrat. A chess combination program which uses -' -plansArtificial.Intelligendie. 8. 275-3?l, .1.977.; ; V '^'U' -'V; - " d-.-fXPcS '.y- " ^ • :. u / 7 . :E;H. Shortlifte : Cbmpufer-tos^ medidal conisultà'- , . ^ • ti'ohs :v M YCINkew.'York'. AmsterdamOxford : : . - . i ;'.; .;Elseyiér. r ■ '-t' r ...':■ S.^y.it.ArlVzar^^ analysis . of a Róók^ eridTflämev in Machine Intelligence 9 (éds ; . ; J.E..Hé;Yé0,'D. M in press-.! , 9 , ; H .G Ì. Bàrr.ow^ .tó , I 'ism, 'matching^ relatlmal s^^ wd. maximal cliques 1 Information Processing Lettei-s ^ 4 ...83-84 j ' ~ 1976. , ' - 15. see , for éxample-; ^papers by: A.K. Mackwprth, A.H. . Dixon, M .R-. Adler; ànd FTsuji and colleagues ot pp. j.. 598^610 k Pr oc ; 5th Intern ; rJointr Conf.. Ar-t. Intell. j 16. B.G. Büfchanarii D.Hvimi^^ . ^Gritter, E.A. Feigènbaùin, J. Lederberg àndG.^ Djerassi. Applications of artificial intelligence for • chemical inference, 22, .Automatic rule fprrhatiori in. •. mass spectrometry by means of the Meta-D^DRAL . prnnram. J. Amer. Chem. Soc.. 98 . 6168t6178, : ] 17 ; i : Bratko. À KRK Advice Table arid a proof :of its ; ' ; l: dorrpctaess . Personal communication ^ 1977. . ■ , ; 181 H. Pople. The fòrmatìon of composite hypòthéses. in ■:' diagnostic problem solving: an exercise in synthetic . . . reasoning. Proč::5th Intern; Joint Cohf..Art'.- Intell.,' ^ ■lb30-Ì37,;i'9'77. - ." v-. ■ ■ ' V--;'"' ':; " v ■ ' '1 /' . r 19. Ni Martin, P. Friedland",-J...Xing and .M.. Stefik. : rt ^ Knowledge base mariagèment for, e^pe^imente^ planning* in molèculàr ' genetics.. Proč 5th Intérh. /Joitit Cdnf. -.' Art. Intell., .882:-887, 1977,. ■..■ •>'-■. \ 10. 11. ■!■ ' - • '.12; 13; 14.: :•• ...'. : R. -Carhart i Reprogramming DENDRAL. AISlB European Newsiettèirf 28.;i October 1977^ ; [y/,.;-; '.; :V:' / ról systems ih Computer, ar^! Information Sciencèià " .(.èds.; J .T i'.Tou^.and 9 .G>; Wilcox) C^yer. Hume ; - - \ ■ Press;':i9è4.V . '• ■i.^J ' ' ■■'i^'-'V- ;" ; Unpublished (teÄgri' ktudy by R, Carhart and others. . ;of the DBNpÌlAL gróup^;-l^ . . / ' . L.' Hai-is;. ROBOT;'à'.hig^r i iàh^uage-data-basé gue^ Pròò ; 5th Intern. ., Joint'Conf i Art.^hteiu'^ .^903-^, 1977. , S Mii HoUänä i A pro^ramable Computer visión sysi^m J rbMtó on ìspatiél^ relationships. Reséarch Publiòàti^ \ • GMR-2078,-' MichigM;'.GènéraUMptorS:C ■ .19.76 ; W .A i: .Perkins i- A model Abased- viisibri system- " for. industrial'"parts ^ReisèàròhP^^ . ■ Michigan.^: Gè^^ 1977. ,20; ; 21. 22. 23. ■ù' R ;S. Engelmpré and:H;.P. ;;Nii:. A knpwledgeTbased : ; system, for thè; inWpreiàtiph of prpteinOC-^ray : ; crystailographic data, ..Memo'HPP-77r2 and Report , ;. No; STAN-ĆS-77-589, Stànfprd University,-1977, ' ' . see C i Scott i the science of science;:v.what sciehtists-, ^STd and whyi Discórery; -2O, ÌÌ0Tll4i March 1959 ; A.M. Kiompson. The navigation system Of thè JPL . rdaotl Proč. 5th Intern; Joint Conf.-Art. Intell. j .,'■. ^ 759-760, 1977. ^ ■•v''^;- "• • ' •..' " ' 1. Bratico, Di Kopec and D.. MicK^.vPatterhr-bas^ . j ; ^..p^i^oofitatlnn nf fjhfSS end-^òànie knowledge. Compii- ; i ter Journal (in press). • ■"'■■.;'■ ■■. j.!' . .. -•, .. —~—■ ■■'■., : ■h'- 24. C ;C .4reeiv.> suminary df.the PSI program.s system i Proc5 th Intern i Joint ■ Ci^fer. Art. Intell'.:. j ' ;; ; • V ■ 380r81xÌ977, p;;}Barstow . 'A knov^l^e^àsed^^V ' ' systèrt for automatic.pirogram coristrücÜon.^Procjl.' - 5th Intern. Joint Conf. Art. Intell., 382-88, 1977 - 12 Informatica št. 3 letnik 1977 problerhr»at;i'Pča izvedbp in vključevanja^ velikih • pppgramskih sistemov pealnpga časa-;: ; , , " -s v. doberlet m. mrak b. popovič m. gazvoda ■ I .ii i..., ■«. UDK 621.395.345:681,3 Iskra-Telekomunikacije» Kranj V prlEuJoiém sianku podajamo nekaj speci fùii I h problemov, s kaUVlml so sreEuJeir» pr gradnji < in vklJuEevanju velikih si s teniov realnega Casa i zelo kratkimi odzivnimi .£asl (reda lOms)'! Kof tlplien primer smo vzeli programsko vodene telefonske centrale. Nävajänn IzkuSnJe, ki smo Jlh< orldoblll prt. Izvedbi In vklJuEevanJu tranzitnih central MIOC v Jugoslovansko telefonsko oinreìje, Poseben poudarek-smò dal 1 težavam, i Itateriml smo se. sreSél I 'ob postopnem poveSe-vanju StevI la. Upbrabnfkòy šlstema jdo nekaj ^^t^^ ne da bi pri; .tein moti 11 ie orlklJuCene naročnike. PBGÌBIiEìIS ÜF'-IlWPM21iENTATIÜ^ INSMJATIO^ OP^ lÀBGE.E^ M the paper there ere • outlined sòme-specific probloms we usuaily cóme upón at the. iinplementétion and installation of large real time systems'with very short response-titie .(10 ...ms).Ag. a typical example we are gi" .Ving SPC -telephone .exchanges.Some ejqjérienc.es got with.toll.exdhah^ in Xugoslav telepho- ne neWork àré presented'.We underlia we met atythe šteprby:Tstep increasing number of users up to some, thousands "without disturbing already, "oon^^^^ V naglo razvijajoči se družbi, se paralelno s celotnim ; razvojem razSIrJa.' tudi teiekoniuhikačiJskb omreZJe, . preobremenjenost telefonskega omreZJa je pred petimi leti prisilila J pTT,'da v praktično že popolnoma zasičeno telefonsko omrežje vključi, nove, večje centra- ' le. Večina PTT-podJetIJ. se Je odloči la za modèrne SPC • (Stored Program Control) centrale tipa Hetacohta IOC,' kl Jih. proizvaja ISKRA,v sodelovanju z belgijsko tovarni no "Bell TelepKóne'Mfg, Co", Ti-enutno Je v jugoslovan-. skem omrežju vključenih že osem tranzitnih central te- • ga tipa, ; Vse telefonske.operacije MIOC centrale nadzorujeta dva . alt trije procesorjI S'svojo programsko opremo. Uporabljajo se procesorji: ITI; .3200 z 32 bitno besedo, k| Imajo možnost àdrósiranja do 512. K. besed htti-ega pomr ' ntlnlka. Ker za telefonske probleme Se'nimamo .dovolj učinkov 111.h prevajalnikov-, so vsi programi p-isani v ' zbirnem ("assem.bIerskem") Jeziku. .Tà Je optimalen za procesiranje telefonskega prometa,, vendar zahteva večji napor pri programiranju. Programski - si stem poslužuje tudi več tisoč telefonsklh linlj In odzivni čas. s t stema mora biti reda lOm sek, ' ' Sposobnost centrale je odvisna od programske opreme, dimenzij mul.tlpleksa In sposobnosti delovnih organov ; (naprav za krmiljenje spojnih In signalnih.óhót ter za vzpostavljanje signalnih.In govoTnlh poti). S pomočjo programske opreme odkrivamo In analiziramo telefonske . signale-ter krmi l Imo delovne organe.'Dodatna programska-oprema nadzoruje delovanje same centrale,. Omogoča .. komuniciranje vzdrževalnega osebja s sistemom In posreduje .v prtmeru Izpada procesorja ali pomniInISkega bloka. Pomožna programska oprema za diagnostici ranJe služI za preizkus posamez'nlh enot centrale, za ugotavljanje statističnih podatkov .o telefonskem prometu, za ažuriranje parametrov centrale ter za merjenje kvalitete . telefonskih .V.lnlJ, Celotna programska oprema obsega cca 110 k. Vse InfomracIJe o telefonskih'pozivih In stanjuslstema morajo biti dostopne v časih reda u sekundi'-zato Je celotna p^atkövna baza y hitrem pomni Inlku In obsega do 160 k spomina. Kova tehnologija Je prinesla poenostavitev večine tele-fonišklh vezij v centrali, To Je prineslo enostavnejšo In hItreJSo proizvodnjo ter učinkovitejšo kontrolo. Zapletene telefonske funkcije so se prenesle na programsko opremo centrale. Tako Je postala programska oprema bistveni sestavni del centrale. Programsko vodene centrale lahko nudijo dodatne funkcije, npr, administrativne, ki Jih ne moremo vnesti v elektromehanske, to pä poveča kompleksnost programske opreme. Pisanje programov' Je tako moralo prerasti Individualne okvire In : r>ob 11 kova 1 a sev J e , 11 mska. p ro I zvodnj a ,p rog ramske ,op reitie, ■ A:: tzkuSnJe.-.so pokaza I e/--da-so: bi 11 .doseženi naJbolJSI^-re-...zultatj. ob. neprekinJenem.delu .kvaM.tetnlh. kadrov, ' . -'-ponienl';'.da,,'so bi lJ,.|.sti.<::VJudJe prisotni :pri"vseh .-fazah ^ ...- proizvodnje- programske kopreme odi anal iz,- kodi ranja- lri'-.!.. .-:-''konSnega .prel:zkusa.^na.'centra1ah," j • .v.- .-, i . \ .i . ■:.i:'' ■■'y':^ . ■..-.■ .-■ Si.lka .1 : .Poraba £asa pri:.'posameznlh 'fazah .proizvodnje ■ ■ '"■i"; ■ , ; - . ' , ': ^r:v..._• ••'.•■■-..programske-opremev;. T' " - ■■-.•.C ■ : NajSirSi nivo.strokovnosti^je-b)) .potreben pri samem . - -, pre I zkusu,J ozi roma ;vkl JučevanJu central v .obratovanje;:-: : 'l',.- '' '-.-'i..''-'-v ■' -.- '"-Samo -poznavanje programske, opreme-nI. bi to zadostno,.. potrebno Je bi to Se detaljno poznavanje telefonskih: , ->-/.-s I qna i l-zac i J:--'l n'-pri nc I p i . delovanj a posamezn i h- vezi J . > -Vključevanje- HiOC central' v.'jugoslovansko cnreSJe'Je .bi- -to postopno; tako kot: se'Je postopno. čisti ta programska oprema;. Ob .za£etku> preizkušanja, je':bi la-verjetnost- pro- ■ l,v qratnske inapake' zelo .vel ika-. ^Ne moremo Se-govori ti-'O :s1a- • ^'bl; kval I teti programske opreme (. ker Je bi to. Stevi lo .od-, ..■...■ ■ . -. . ... .,-,.. .J.- .r .. ....Jh.- ; . . ... . i . ■.... • , pravijenlh-napak.^do,-trenutka, ko.so: bi le realizirane .-.. prve-testn'S^zvézè-retatl.vno.-maJhno.^ :,-■-'■- .- i-.t.e..upoSitevaim,rda Je- verjetnost programskeMiapake ifun-r^ "i J a^ v.hodn i,hipogoJ e v. ;.(2 )ci n : s tev i Vb^ - v. pak,-potem.ilahko rezumemoi'zakaj.Je bi to:'potrebna po- - : - :!..S.topno.;.vk1ju£evanJe''prometa. .5 -tem-,.se .-je prostor- vhod-? :. Vi nlh- pogpjev postopno\eča:tV'ne da bijse: problemi kopl- -.. £11 i', "Vsakl':novl-".stopnj:i"vključevanja sorskoraj '.redno . ..-: .:S.ledl 1 K.Izpadi...ra£unaVni£ke-konfiguracije In programske b1okadeYrazlI£nih-vezljv-Toda upoštevati, moramo-, da je : bilo to/Se vedno; obdobje pretzkuSanJa programske opreme. Jasno, je, da, se ni nadai jevaio.-z vkij.učevanjem .dokler, nt .' bil.ponujeni promet.zadovoljivo.realiziran, Vklju£evanje ...novih linij ob>prek1nttvah--de1ovanJa^ O^tovo nr..-ne. vhodne pogoje lahko .rečemo, ..da napak.v programski o- >-. premi. nT ve£, Se. vedno pa-obstojajo v stranskihi vejah , programov, kamor, zaidemo Sele ob pojavu, raznih neregu,---. larnostlh. Take neregularnosti: so signall.,~sprejet1^ Iz drugih icentral , ki. niso v, skladu s specifikacijami^, Ne->.-.,. regularnosti lahko :lzvi rajo tudi .' Iz nepravl.lnega .delor.. -, vanJa. organov ..v -saml . central i, Te nepravi Inos 1lahko,- • tvorijo kombinacijo-vhodnih-pogojev, ;k1 ■ j-I.h. diagnosti-;., £ni programi: ne znajo obdelat i'ker-take kombinacije....: sploh niso bile predvidene;-al I pa ustrezne veje. proqra-.. ma n I so-' b 11 e dovo 1 j .dob ro j, p re I zkuSene,.. ,, - ..-..'-.■'■■■-, '.,■■ . ... -.v"i■■ 'v^i.;-',-.■■■ 7■..'. -' - ■ . ■ ';.': -.K'^ : ■' '" -zJ; ..'' '-.";:■■ 1 :, ■■ . .'j'... 'w.'- - ■ -'.Vse te napake- pa .ne dosegajo-.več- takega, nlvoja-j'da bi "-..--lahko b.lokl-rale. centralo',za. dobo'>-dalJSo"od nekaj minut', ,-..' : '>;■.- '"■ ' --- ■ '.b' .-.'. ' . -■ ..p.;.'v;'j* .'.- Razpo I ož IJI vos t ' s I s tema- .se za rad 1- - tak i h ":napak ^ zman j ša -:- ' -' Odprava napak, 'ki; se,.poiavIlajo'zelo naključnoj-pa' je , ravno zaradi- svoje naključnosti ~ zelo težavna, iZa'/to-bi-,. ' '. bill potrebni na vseh centralahr-strokovnjaklr naj.v.išjer:'».; ga''ni volatali pa central ni'..vzdrževain.i' center; -kjer bi. • se.' zbiral 1.. vsi podatki Iz .vseh- centr^.l.,COv ^V-icentral-;,-?• -nem vzdrJfevalnem centru, ■ bi-.^ooleg -anal iz^napak, .tudi di --' stribuirali .vse intervenci le In Izvajal i d.i stribucljov . . korekcij ter pripravo slstemskih ■ (3) V.Dpber.let: "Avtumatsko obnavljanje pomnllhlSke konfiguracije v tnuitlproceisorskein slšt^mu'.'.' Inforihiatlca. Bled V-9 oktober 1976'- . ■J ■■■ r . :(%)~6;Popbvič:' "ÀvtòmtlzlTanl admlni^^^ In vzdr- ■ "■' ' ■ . • - ^ ■ ievalnT centri:! - 10, .'-Jugoslovanski' simpozij o telekomunikacijah,' • ; ' tJubVJanBi^-oktober'l.97f ^ . • (5) ;R.k./Banòrd,; D.U.Goble, M,K.Ward: . VSoftwaris i>roductl^ for this Hetačonta IQC System . •In. the Australian teiecommunlcatlons Commission", Software' Engineering for Jelećpimunlcatlon.SMttching ; Systems, Conference F>ub1tcatlon nr. 135 .' . Salzburg Fei>ruary 197'6 ■ 15 Informatica št. 3 letnik 197.7, osnóyni i=^aparTìe1i;pi ih usnQ^bijtek/. .6a creava n j ä., rapu,i7ia!niš:ke': m y ;•.; Slovi^iaiji r V. r ■ ^ , r .-II.-.:: ■ j-j."- ■ kalinih --.la j ©\/l G d.^vilicic i-.is,- • i I-■:>.■: ..--v .L'iäfr! A'r'iA ; UD1C;,621 ,.395 ,74 1.3 (497. .1-2 ), - ■ • ■ Eüiüp'^ninföKiibri^s-'h^l^V«^^ —- leodlng^on, ih Institur j.Sfefan,' Ljubljana •:•, -.!.■.■■. • ■...■■. • TéxHf'Cbnimerce';; LjubVjbnb ' ' • ■' • - , . '.. Institut j.Štefan/ ljubi,jaria , ''' " ■ ' Republiški računski center, vjši: Ljubl jano . , . ^lanek..pps!-ž Vmrežji"' s preklapljanjem vodov. Noto sledi komen^ar dosedaj opravljenih anket o potrebah po prenosu podatkov v Sloveniji-"i n"'predlog''^*'' vzpostavitve,,komunikacijskega .podsistema, za preklapljanje paketov v Sloveniji. Kot poseben primer so prikazane možnosti za komunikocije v prvi fazi Republiške računalniške mreže. Po kratkem prikazu prizadevanj drugod po'Jügosldviji■ je'pösebej po-''■ '' udarjeno pomembnost skupnih akcij v celi Jugoslaviji, kjer bodo važno vlogo igrale PTT organizacije.' BASIC PARAMETERS AND GUIDELINES FOR PLANNING COMPUTER NETWORK IN SLÒyENlÀ.-jKe propose basic guidelines'For thè"plannit^ of the future computer networks in Slovenia. Some operational;and plqnned publ.i.c;.; computer.communication nétwò'rks are described and basic differences between line and pocket swjtching,are given. Two-.ijacent. , polls on''dota cómmunicotion In'Slovenia are examined and a proposal for a packet switching network given, qs,the.result,.'.Data,,.. .,^ commijni'ća'tion-'pldns'for the first stage of the Republic Computer Network are described. "À ^shór't ^outline .o^,efforts'^ in other pbrti' of- Yugoslavia ii' given with emphasis on future coordinated work where a-ver/iiimportant .port has'.to be.,fylfilled . by-the'fPTT'i ol^a'ni'zdtiori." ' ' ' ' „ , I. uvop,..: ,... ... , •,,, . . , ' , ■ ., . , . V moderni; družbi postajajo,računalniške komunikacije pokazatelj razvojne stopnje'posamezne .države. Tako je Simpson (U. pokazal, da,bo leta .1985 narodni dohodek premosoraz-meren s,količino.prenešenih.,podatkpv: . -. .• .-.ND-fe 1-;8' +■ 1:7 D' • kjer je "ND" narodni dohodek na prebivalca v tisoč dolarjev (preračunanih no-vrednost leta 1972) jn "D" pa število megabitov no dan- na' zaposlenega. Zgornja formula je seveda, povprečje za. več rozvitih evropskih.držav, od kqteregq. odstopajo nekatere države, posebno Vel,ik'a Britqnijq, kjer je več.prenose podatkov kot katerikoli državi rožen USA.. To formulo se da;razlagati, na,-dva načina: - dežela; ki bo- imèl'a velik nacionalni' dohodek na prebivalca, bo visoko informacijsko'raivita, ' - druž.ba, ki bo hoteja dohiteti; ostale., v-viš.ini nacionalne^ ga [dohodka, bo morola .investirati, v informacijski. sistem, kajti . investiclje-.lzkjjučno .l.e v proizvodne segmente • . SVETU ■■■•. I-'; ,--1.. i ;•. .-J--.f >-^U' 1. Trenutno stanje .òb uporabi ariolognih-telefo.nskih' omrežij '' "- . ' ri Vse PTT organizacije nudljo-bol j-'011, manj zainteresirano!-'''-"--svoje klasično telefonsko omrežje ket-mèdi j''-za'prenos pd-' >' datkov s pomočjo digitainp-andloghih Mii-anarbghd^digitalnili' ' konverterjev-modemov. ■Pri--tem so-'PTT 'oi-gdhr-idcije 'dokaj';:'''-kanzervativne gledé hi.trosti;-ki -jih dojjuščdjo,' čeprdv'sb- '• ^ dobni modemi omógoòajo^vècje-hitrosti'.' • -■.■•.-,:-,--•..! ... ■ ■ . . . ' 'i ' .' --■'-'-.-.. .'f.. .sr..^ .•■'...,.,- Modemi ta večje hitrosti, so žeio dragi,'-tako-;'da'lahko'do-sežejo cene, ki so prbcej'višje'kot-céne térniiiialby, "ki'jih ■'''' povezujejo. Zarodi močno omejéiiega' frekvenčnega'^'sù,'''ki "'■ ' ga smejo uporabljati, so potrfebné'kómpl'eksrie fi^ijlöcijske'" tehnike, kot recimo' kombinacije-fdzne ih'd'mprituanè" modu-' '' locije. Vse to seveda močno-ivlšb ceno rhcidemu. Zdto'F-'-qv'' gotovo prihodnost-ne Išžl 'v -uporabi' andl'ognih'-komühikdcij-'" skih sistemov/ ki so-standardizirani'in prilagojeni zd-jirenös ■ • glasu. ' fS:- --t -....... 2. Digitalni sistemi >'zó'pi-črVoš pòdatkóv!-"" V severni Ameriki sto tako Kanada kot USA uvedli ali uvajata dócèla digitälrie sistemè;'za'- prérTos podatkov.':'To'"s'Fa ^ Dataroiite' (2)'v'Karidcli iri sistem'najetih dla'i'tdrriih"'kdnal,oy'-, ' DDS, ki g'à'nudi ATT;'('3-), '(•4');; '(5) so račuhdiriiki in termiiYal'l '^Vezani''"'s teiitralb' s'itii-lži'cnimi: ' zankami, ki omogočajo ,prenos od. 2400 do 56000. bi toy no . sekundb-. V-centrali sé =^več 'ta"kšhVK"lst: Časovno sliko kože kratke intcrvole ko se podatki prenašajo z velikimi povzami med njimi. Tipični izkoristek linije je med 1 in 10%. To neekonomičnost je moč odpraviti z uporabo stikalnih računalnikov omrežja, ki multipleksiro mnogo uporabnikov no iste linije s pomočjo paketne rehnike. Ker stroške računalnikov podaje mnogo hitre e kot stroške prenosa je ekonomično upórob-Ijati 'računa niko za to funkcijo.* b) Fleksibilnost: Mreža za preklapljanje paketov je v principu fleksibilna. Sprejme molo ali mnogo paketov, koliko, kdaj, iz katere točke ritireže,' o teni 'odločo uporabnik. Uporabnik ima nò'ràzpòlago'medij zo prenos podatkov, ki ima spremenljivo hitrost prenosa, ni problemov pred-videti°'asimetrično zvezo, z različnima hitrostimo v obeh smereh'.- Tudi stroški zo prenos so elastični, saj večina omrežij predvideva plačevanje po količini prenesene informacije. • ■ ' c) Kvalitetne usluge: , . . , - hitra vzpostavitev zveze 250 ms - polno dupleksno povezavo v primerjavi s poldupleksni-mi zvezami na. komutiranih linijah.. - zagotpvljena nizko pogostnost napak. V mreže vgrajeni m.eho.nizm! sa odkrivanje .nppak jag'jtavljojoido je j. v. / • 'p<:^tóit':napoik''reda.^YeÌiÌc6strv je, Vwj; M ■ : vv ■ V 5'réelóv-veiìkóitr haiMi«H;;naieHh llhir ' ; vMMiMlii;»«^».' SMJÌ^...•*#!* HrAuMM*'nArlfiHTAU•. V." -rf močjo préltiapliahjei-'poke!^^^^ ■ rw. -v'iéto;-: ^ ' . Glavno vppàiànjè'ipa- so prenosa podatkov-v . omrežjih'zd prekjap.t janje vi^óy vr-primerjovi s prektapljdrr . --: njem paketov'zó .KrSó: skupino," kot' jé Vejcimo; nacipndina. Jv, PTT ali:sltüpfriostHRTT.ö^BdW Ìtòtrté-CERT., : Ta ciilémq> ^ jVjĆ^ dpl^'" £qsa' prisòtnq, posebno v ,kìrogih . :PTTv^.Ì<,'ie;'rqzidsniÌBrid;:ìO Pf«" neiené informociliB'Vr^ prek^^ pólcetoy bistveno nižjo/ ' ; ^ kot pri' prekldplianj.u^yodòv^ bl .V.j^ novih . ' . V; ■tehnik- (PCM) ;za :'célf\yelikM^^ ceno idmégci ' . prenosq 'pó konqljhjvM' K vednò poketw.ostalo ■ 'cenej5e'(l 1 );■ Edind.prénò«' .ze količin pòdotk'w , . . je cenejji V iiste^u;;s ^ ' rwvé'ìiaiÈiskave''hibrjdnik'^^ omrežij, ki ; ' '; bi najlažje,/ najceneje ìh'z hdjmdnj režije .obvladovala tako. ■■ prenos; yel|kili\koiičin pódatlèóv,V'^ tudi kratke : transakč^ ' .za\katélre;iè najprimernejjie;^ ..■ -';■ ■ • " f/ \ -V' -/' ■ III/-PRENOS-PODATKOV . - V ' T. Potrebé po/prer»su,^octatkw>v Slovenk v zadnjih treh létih sta bili .0; stanju in potrejxih. po prenosu ' . podatkov: napravljeni; dye banketi.'1. ; ' "■'• )' ' ■. : ; ^ \ ■■ '■■'''• ■:■,' Prvo je ..nqprdvilpV^leti, '1974; delw skupina za prenos pó-dari",predstavijd ^vz^^^^ : . ■ ■•-■ ;•■•■ ..." . ,■'■.:".■ ■• .. ■ . • i' ..- . ■■■■ • ;^.Tqbela^l:vL^thi priròsiy<^■'i -V ' / .: - ■ • AÜMa'i ■ 1?76^.' jm ' 1978 . 1979 1980 i •m * ' . t"'-! J. poleti 1 ; ■;..{' , ' i.' ' * •ilös" \\6 ;: poleti 1976 . ■ 18 če prlmerjamö rèzultateiòb^^ vidi^ž da so. bile pioleti '1974 òéene po pòtrebàh zelo'opHrhistiČTO korekture • y -.riov« jJ i ghketr, 'Té razi ike so ver jétno ■ del ho/posi (s^ .diÌEq .slqbj^ó'pož^ leti> ko. je bila dèldrM pì^ò' anketq/'^^^ rezùltciti.;ótnéjevqnjq.,. . uvozq ročundinikov; y Ìetih"Ì97^ ' .Vsekakor jé lètnì prirastek;' kpt- je pre^idevicin/im ■. majhen. Vedeti .fxijjó.'treba, nèkótòre 'pótrebò ;nisö. bile:' . pókrite'z anketo:.Tu .gre.predvsem .za terrriindlske 'mr^é,^^ gosj^arskiK or^qriizacij; kot sö SDK, TNZ, UniyériaV pa'; ' -^di mreža .'ejekhogospodarstvd.,'N 'pa se^jiozabltl.'.na'''. '.dokqj.'obSirno. mrežo .centro;, ki bi 'dèldl 'pretežno za.'jovnp ■ upiqvorin rM^^ terminali. riamćiče-.- : ;:nr bodcičo; ' f; mrežo aytoimtskih'^imérilnih postqj. meteörbloSke /ih ekólòike ' ; vslužbe'v.Siloveril i/k|5je .s«>daj iw . Zato bi bila ir€|ò na pr^vid^d^ja lahko bistvèhp viija,^- ■ šebej; če. bo',zaradi'delne; opreme prišlo do, montaže ' iMkqterih večjih 'sistemov, ki bodo : zmožni; podpiranja , terminolske. mreže. . ' ■Če.;pč^lisdanio razvojne načrte dyeh velikih irstafw^.^'s."po.-: . . dročjo■ firMnčnega/poslovanjd/ to je; Ljubijq'nske., bqrjkein ; ' Službe družbeni^ knjigovodstva SRS, vidimo>.dq ^ I :;id6kdj sliilnó-tbpologijo rw^iäCiem^v" Liübliani>in vozliSči v. v V^večjih/ktajihr- ; " v'.v^q^ :.;-; ^ v'/'i;'Vž''.'.'' " Podobno sliko bi kazale, tadi-Mliple rKičriovane .iri obstoječe .'■mreže.'" ."'■' "v ' Treba je poùdarìti,,da je realizacija; in dinamika .realizacije teh načrtov odvisno od mnpgih zunanjih elementov, vendor je vožiio, dq sé zavedamo-potreb prenosu podatkov.; y Sloveniji v,srednjeročnism obdobju, ki :». večje, kot bi. to sklepali. .'no-jprvi.,pogled. _ ■. ^^^: -'V 2..Možnosti ZÒ vzpostavitev komunikacijskega;sist^ " .Sloveniji V . , ^ : ■■ ; ' i'-V. • "Iz pr^ledo Obstoječih mrežzd prenos podatkov v Sloveniji je mogoče skiepati/-d^ že v Srednjeročnem • obdobju, vsekakor .po "pred: letom .1985, smotrno: vzpostoviti sistetn za-prenos podatkov .V SR Sloveniji; TokSen sistem bi" seveda mdrolq vzpostaviti PJ.T bigdhizaci.ja v Sloveniji :v pò- ' .Vvezovi s-:sorödr)imi: podjetji,v druigih republikah.^ . , ; Možne obi ike komunikacijskega. sistema:' : ... / ., --v i- sistem najetih linij- drag in hefleksibilén} ; ' :. T v itudlji "itočunalniško/omrežji ŠRS^iz l^tq je;! bila p^i^ldgana rrfitev z. večkanolnimi 'modemi, ki i Vrhiinsito tehniko in kombinacijo fdzne in qmplituolne mo-: ■ ■ dulqéije omogočajo' prérws štirih n^višnih 2400 b/s ko-^ .• nolov po'enem Mmem telefonskem'govornem kanalu.' Takino reJiteV je lähko zanimiva za nekatere manj obre- •' menjehe relacije, ki zoh tevo jo ; prenos večje količine por . ^tkov, vendar je! zelo droga in nérdcionqlna,' sqj jo zlahka nodómésti računalniško rnultipreksiranje/'.kl: »(no, po; sebi nudi omrežje zà'pr'eklapilianjè paketov, ki imd • . poleg tega .še mnogo večjo perspektivo'. : ^ ' Ze brez .povečanja propiištnosti povezav med vozlišči .ko- .>." " munikocijskego podsistema je mogoče, doseči mnogo večje.. : treriuthe propustnosti za jwidmeznè kanale; kot pri frék- .' :.venčnem mùltipléksu, kjer je: frekvenčni, pas rezerviran za : ? . pqsomézeh.'konal rie glede;'.na'to oli je ta v rabi ali. ne.'. . ' rPri sistemu s'préklapljohjem paketov-pò je no razpolago ' } celokupna hitrost povezav za krajše, čase, kòr-je ^posebej . ' .5 - pomembno žo: sisteme z;večjim, številom krajših/transakciji - Sistem^zd preklopi joiijef: paketov, ,z vozlišči v Ljubi joni, Celju,: Mariboru, Novem mesto; Postojni, Novi-Goriči, ; Kdpto, , Kranju. . Sqmé'fizične'povezdve me^ ki . naj bi bile prav-tako kot ;y0z)išča y kpmpetenci PTT pod- ; jetij;. bi bile lahko speljane.-f» alternativnih poteh; kjer ;, bi to bilp mogoče,.(VF, UKV),. do bi i tern zdgo^ili do-', voij. vejiko. varnost posloyanjo. Za povezavo rtièd komuni- . . : kacijskim podsistemom' in-rpčunalniki in .terminqli^ bi seveda ■ moral služiti standqi^rii X25 vmesnik, ki bo,do realizacije ' t^a ndčrla doživel vse potrebne korekture iri ipko postal ' i ' zrel ih uporaben staiiddrd> ki sé mu bodo pokoravali tudi;^ ' vsi najvažnejši proizvdiolci računalniške;in terminolške f- . opreme. Že sedaj so go .:hamreč podprl i številni ,'döbavitel ji. vključhp/z IBM., ■■ ' - .V ■'; . : :'i :Nò. tem mestu b>'bilo preuranjeno načrtati; komunikacijski I podsistem v večje detajle, saj so potrebne temeljite štodije ; • možnih tehniških rešitev in i^kušehj, ki, sin jih bodo nabrale . |, v nasl^njih nekdj letih jpvrn. omrežja za preklopi jahje pq^ , I kétov"^. Poglejnip pa, kpkšne;bi. biìé: jqhkó možnosti ;;za pre-' ■ .; Vkl0plar>j0 sporočil z ìhfóiaktiyhih .terminalov v rep^^^ f 'računalniški ■ mreži v 'njenem' pivem obdobju-. V:-.'. . 3. Možnosti komunikacij v Republiški računalniški mreži v > njeni najzgodnejši fazi. .' . ' . ' ■ V V prvem, obdobju pb.nastajanju in konsolidaciji RRM, ki naj- bi bilo v začetku sestovl'iena ,iz obeh. sistemov v RRC, laiv nalnika za javno upravo v upravi jonju Zavoda za sfafistiko SRS In inreraktivne enofe v upravljanju Univerae, je vpra-ianje fizičnih pove^ ročunolnikov somih med seboj nekoliko manj važno, kar pd ne pomeni, da b| definicijo osmvnih parametrov le^tega smeli odiatati. Drugače se bo namreč pojovi-'lo nekompatibilnost v terminalski in komunikacijski opremi, ki je nikoli več ne bo mogoče prebroditi,, ali pa bo povezava terjalo veliko večja srisdstva, kot če bi pravočasno, na-črtali komunikacijski sistem^ Da bi' se to preprečilo, se je.- trelxi dogovoriti za nasledhj.e: o) Primarni tip terminalà>, kü naj, bi omogočal doseg;.do por- . dotkov ha vseh računalhikih RRM. Sam po sebi se vsiljuje terminal, ki je TtY, kompatibilen, to. |e, dà. préhqSa podatke v asinhronem načinu s hitrostmi od 110 do 4800 b dli viije. To je edini tip terminala,, ki ga bol]' ali .manj uspeSno pod- , -pirojo vsi sistemi; ki. pridejo v poStev. Eventualni drugi display terminali, ki'sicer lahko dajejo več, kot npr. 711 (pri CĐC), 3270 (IBM)'itd., pa bodo lahko, nastopal i le v ' iokolriih mrežah posameznih, centrov, za katere bo treba paziti, da ne bi preveč narasle,, predno bi ši, bili na jasnem, kolikšne so potrebe za dòlo-no drugih rdčunalpikih. Pri de- . finiciji vmesnika med aplikacijam! .in terminali bomo lahko uporabili izkušnje, ki jih bosto dotedaj nobrala EIN in EURONEt z implementacijo virtualnega terminalnega protokola. b) Komunikacijski sistem naj bi omogočal vsem terminalom, ki ne bi pripadali lokalni mreži enega od hostov RRM, da se priveze na koterikolV sistem v mreži. Možnih je več struktur tokäne mreže: - Zvezdasto s .centrathi.m:'vozlom, na-katerega, so privezani vsi terminali, ki mlgrirajo od enega na druge računalnike. To vozel služi kot korwentrator in je jsovezòn z dekon-centratorji, k| so pri vsalUm od host računalnikov. - Distribuiran komunikacijski podsistem (KPS). Tu nastopa ob vsakem hostu po en vozel/ ki upravlja-s terminali za "domač" host in posreduje'sporočilo drugim vozlom, ki' jih prjsdojajo svojemu hbstu. Druga varianta pomeni'rnanjSe telefonske strdke Icot piva in manjSo.kortcmtracijo funkcij ter t tei» večjo, zanesljivost. ••. ■ .■.-. V obeh primerih lahko vozli komunikacijskega podsistema -"^^KPS), ki so ob posameznem host računalniku, demulti- pleksirajo informacijo v posamezm asinhrona vrata. To po pomeni nepotrebno, veliko oprarne (vrata, modemi ali zero-modèrni), poč po ni potreben noben poseg v komunikacijski softwer hott ročunolnikov. Drugo raclonalnejäo možnost |a, do se td funkcijo prenese v čelne liičuhalriike host računalnikov. ' . Ne gledć na ta tehnični detajl (a z velikimi finančnimi' posledicomi) bì vzpostavitev zveze med terminalom In hostom potekala tako, da bi terminal najprej svojemu vozlu KPŠ dal podatek na kateri host bi se rad'priključil. KPS bo no zaželenem hoštu' poskušal najti prosta fizična - òli logična vrata (glede nO metodo demultipleksiranjo) in če jih bo našel, bo to sporočil terminalu In ga povezal s hostam. Zatem bi moral terminal izvesti standardni razpoznavni postopek, kot ga zohteva dotičeh ročunolnlk. V kasnejšem obdobju bi lahko, premišljevali ó enothéii:) postopku in enotnih geslih za čelo mrežo, kjer,bi tronsfor» močijo na specifično proceduro izvajal KPS^ V takšnem KPS je mogoče postaviti manjši kóneentrator no mestò, kjer je v bližini večjo koncentracijo terminalov in go povezati z enim ali dvema vozloma KPS. Čo koncentrator staji v drugem kraju in je nanj privezanih . več terminalov, se njes^vò cena hitro izplača s prihranki pri telefonskih vödih. - Pitimet med vozli KPS bi potekal v obliki- paketov s fiksnim -formatom, kjer bi bilo dolžina podatkovnega polja od nič do 1i32 znokoK. Kontrola prenosa od terminala do vozla bi potekalo s pomočjo lokalheg|a odmeva med vozli po' t standardnimi postopki (parnost qj'i CRC) in med KPS in hostam spet' s pomočjo odmévó.. Stroški za KPS bi se gibali okrog 50.000 ^ m vozel, če bi ° uporabiK standarden miiii -računalnik, oziroma več kot pol manj,. če bi se odločili za načrtovan multimikroprocesni sl-' steni (13). ' c)j Koctični terminali imajo pri vsakem od proizvajalcev svoj komunikacijski protokoli iii bi bilo njihovo direktno prilagajanje neracionalno. Prenosa datotek bi se lotili v okviru . povezave host računalnikov. d) Pove»iva host računalnikov, če bi hoteli doseči polno pwezavo, bi morali v vseh host računalnikih ali njihovih čelnih procesorjih predvideti softwer, s katerim bi vzposta- . vili vse nivoje potrebnih protokolov. Pri tem bi morali upoštevati .izkušnje EIN In se'ravnati še v skladu z. novimi standardi na področju računalniških mrež (X25, EURONET VTP, itd.). . e) iz povedanega je razvidno, da je spekter komunikacijskih problemov v mreži hetarogenih računalnikov zelo širok in do je treba z načrtovanjem začeti dovolj zgodaj, te načrte verificirati in se noto po njih. ravnati, do nos dogodki in nesmotrni nakupi ne prehitijo. : iy. PRIZADEVANJA V DRUGIH REPUBLIKAH Iz pOdotkov, ki so ho razpolago, je načrtovanje računalniških KPS najbolj napredovalo v SR Hivolski (14,15). Tom {e v okviru republiškega sveta za informatiko in gospodarske zbornice Hrvatske, nastala študija o grobih elementih planiranja računalniške mreže. Predstavljeni so bili nekateri Izhodiščni pogoji la, izgradnjo mreže: - mreža mora biti odprta , - mreža morp biti sploino in omogočiti, zasnovo skupnih boz podatkov . - ! r'moirp biti ekonomično Fh pihc^čiti izrabljanje prostih kapacitet računskih centrov - mora biti modularna in fleksibilna - rnora biti hieraHiično orgoriižirona in mora omogočiti priključitev tako ve.likih sistemov no eni kot enostavnih terminalov na drugi strani * moro omogočiti povazovo z mrežomi drugih republik in gru^cij (SDK, JLA, EIN, EURONET Itd.) ' - trarisporenti» - primerno za eksploatacijo različnih stmktar informacijskih sistemov. htečrt predvideva Izgradnjo mreže z glavnimi vozlišči v Zogrebu, Osijeku, Reki in Splitu ter s koncentrotorji v številnih drugih krajih in povežovo s Slovenijo, Vojvodino in BIH. Realizacijo načrta noj bi tra njeni na 173 milijonov dinar alo pet let, stroški pa so oce-ev. V. SKUPEK REPUBLIŠKIH MREŽ ALI JUGOSLOVANSKA MREŽA Nedvomno je, da bi bilo zelo neekonomično načrtovati republiške mreže, ki bi bile le-bolj ohlapno povezane med seboj v jugoslovanski sistem. Žota bo treba že v obdobju načrtovanja komunikacijsk^o'podsistema združiti sile in razviti skupne poglede in skupne koncepte prenosa podatkov __ , ,-, . , . ■ ■ -. - ■ ........■. ■• ' Pòjr^rio,;;)e računalniških kornu- : ' :hikdcij-:y: S^ republik? rter v t črtati Ì«omùnikòcìjskr;^p^ii$tém ' .'•-eoe . y ■ .... ; ^rs; LITEIIATURA:.: ■Vvvć.. -1. K.M.' Simpsonr'.PIonning'^for. Data 'Communications,: \^rld ;^ ^Teleeommunicatiöns-Forum ITV (1975) 2.J .2 2.. D.J. :Horton:-ot\al.: An'Oveiview of Dataroute: Š/stem^ and Performance,' Int'.^Conference on Comm.(1974), 3. R.T; Jdmes-diid P.FiviMuench; AT & T Facilities äwl'V Services, Prod.IEEE, 00,11 (nov. 1972) 4. B.GStüelerki- The. Bell Systems Dataphdne Digitäl/^ • . Service/, Proc. 2nd Int. Conf; on Comm. (1974). .5; "C.R: Mwtér/ LjRi' Pamm: Thè- Digital Dota System ' -Lounches. A-New Era In; Dota Communications, Bell Lab'.' Report (1975) 6. CCITT; Prop<^ls .fórLNéw?dnd Revised Series v 11. 13. 14. ;15. ' " ■^iù' ■. ; l l- ■ '' . T. Kai in et di ^^ liecbméndàtiót« r, Dàtq Ttpnsmisiiòn'' Over : ". •;Public :pata;.^itWòrks,;:f19^y ' ' ■ :^.' ; ■ • Računal niifka inreža?;^^^ létiià ppridčild" R. Peifiresj et";d.;;The French pubi!jc':pócket Switchr^ ' ; ' Service: The.Transpock Netvràrk, Próò. 3rd'IĆČĆ, 'Tò^^ ! (1976) 251-260 L.G. Roberts: The Telenet network: The benefits of the ' public packet.seiyice. Pix»c.,3rd iCČC, Torohtp (1976) :, .■ . R.p. Rosner, B, Springer: Circuit, ond pocket switch!^, A Cóst'!dnd performance tradeoff study; Computer Net-' > ' works■1vV'.(1?Ì'6),;7t2^;>;; ;. Jr^l:-': ■ G.J^Conviello; R.D. Rdsner: Cost'Considerations for a Large bota Network, Pride, öf ICCĆ (1974)>. SlockhoIrn. ". / . .Poročilo-'^RdčunalrilSko omrežje.SRS", ' Fakulteta za .elektrotehniko, .Liubljdna. (1975) ; b. Vlilčlć, T. Kolih, '!. Uaipvič;/V;:Rajk9vič: Rqw^^^^ . multiprocesonk^q. računalnika, žo koihunlkacijški center'' heiterogenego računalhiikegd omrei{a,' Informatica 77,, Bléd/'-1.977'."-'. S. Türk: betermirante i äsnövnä pravci'projektiranja I '''' uspostayllónja-kbmpiutenke mreže u SRtI,. Savjetovanje." centara i korisnika ÀOP y SRH, Opotijo. (1976) . . . . , S. Dobrinič: Determinante i osnovril"pravci-projektiranja I : " izgradnje informatičkog, sistema SR Hrvatske, Opatija :.' (1976) '.. ; - H v- , ■- sr ■ ' SI . Informatica št. 3 letnik 1977 priključitev tjiitpégà. Qitalnikä luknjànega, traku na nhikro rabuhalnjk d. novak hh. kovačevip à. p. železnikar udk 681 .3 v isi .4:681-.s??; ,44 Institut "Jožef Stefan" Članek opisuje priključitev hitrega čitalnika FACIT PE 1000 na mikro računalnika F8-SDB (Software Development Board) in Motbrpl'a 6800. Poleg opisa vmesnika sta podana programa za čitanje- in način vključitve teh programov v obstoječa moriitorjkV • . . " . • . • . CONNECTION OF THE PAPER TAPE READER TO THE MICRO COMP.UTER - The following article describes the connection of the "fast FACIT PE 1000 reader to the micro computer F8-SpB:(Software Development Board) and to Motorola 6800. Besides interface description two programs for reading and^theway of Including these-programs to the existing monitors is given. 1, UVOD .. Pri večini manjših mikropyocesorskih sistemov je teleprinter edina periferna naprava, ki služi za vnašanje in izpis podatkov. Razlogov za to je več. Pbglavitna pa sta univerzalnost (teleprinter združuje tastaturo, tiskalnik ' in luknjalnik trakti) in nizka cena. Njegovi hibi, počasnost (110 Bodbv) in hrupnost, pa:sta pogosto vzrok, da ga zamenjujemo z zmogljivejšimi perifernimi napravami, kot so: Videoterminal, hitri čita Inik in luknjalnik ali floppy disk, oz. kaseta. S priključitvijo hitrega čitainika traku (lOOO ali 500 znakov/sek.) še bistveno skrajša čas, potreben za naia- ' ganje daljših programov. Hitri čitalnik se priključi para^ lelno (vseh 7, Oz. 8 informacijskih bitov se prenaša istočasno) , z razliko od telepr;ÌSK:à krmilnika za prlključitev hitrega , CJTALNiKA na MjKHO računalnika S proćeš0rje- Sedaj; ko smo hai-dWeröko priključili hiti-i citalnik,'^re-bujen)ò Se program - krmilnik, ki bo omiagočil čitanje posamesstiih isnakpv s b-aku. Tak krmilnik lahko, kot siiib-rùtirió, pbtern vkljücimp v òstalé pi-ograitiiie, ki čitajb podatke V iukWjahegä tra^^ ,flrogr;am generirati v skladu s časovnimi diagrami na /Sliki 3 y startni impiilž; če se. seveda čitanje že ne izvaja . Ob pojavu taktnega impulza je potrebno precitati žhak . ' |z podktkpvhih linij; Pšeudo kod takega krmilnika je šle.' 'deči:: .. . :•:.;■•■ ^ ■.. • " • ' /Subroutihie. krmiihjfe'«. hitri ^italnik . ! ^ - IniciaUzacija';::■ -"V. . . ' : ; čakaj dokler jé ks=öV . .:- : ; Formiraj štartni inipul z dolžine 50-500 Eeü . - $EFFC ■ PIfiC ■Eéu F I NCH LDRft T HSLfi ÉCC ■ FINCH." LC>fifi' ■■155 - . STflfi " . PIflC • L'&ftfi' »20 iMfil-f • DE C ■ . i ' . - SNE- Hfl I T ; ' LD.Rfl ■ ISEV ET'flft .PlfiC • jftKT Lt>flFI. aSLfl BCC T.tlKT LC'flfl PIRD aNDfj tTF ■ RTS • • j- krmilni program za hiiri čitalnik računalnik 6800?: v' -' ■-■ - iff PIfl POC'flTK-OVNI REG., PIH KONTRCLNI REG:-. ■tRKftilO- tjfl- KS«!.- .-..'>-■ .- ■ 6ENERI.F:flFI0 STfiRT.;' ■ -■ ä ,. : ' ' ■ r -■■v ■ ^ \ - , ;.'.- ..... 'r ■ ;; ■ > , f ' . -, ■ ■ -'. -- • V/c fl !<;« M 0 Vi< ft;. >. 0 D fi T E K .v', . HECI T.ftii'o^PÒDffirEKv: FAGIT PEÌÒÒÓ za ihikro| -J.-:,:"; ■ •■. .-i' . . ■ , 4. VKLJUČITEV PROGRAMSKIH KRMILNIKOV V OBSTOJE- ■ ČE MpNITORJE , , X • ' ' • ■ ;r •. Opisane prügram'ske krtnilnlke jé sevečla treba vključiti ■ "v obstojècè tnoritorje.- To' je doseženo na dva -različna ^ ■ . načina. Za mikro račiirialnik 6800 je bilo potrebno napl-^" .; sati.še nalagaliil program, ki uporablja opisani krVhilnik. • Ta nalagalni program sé.pptem aktivira z vnaprej definir rano direktivo^ Pri mikro računalniku F8-SPB (Software:''^ "Development Board) pa je tc obsto]0či monitor napisan.■ •• tako, da je nip^oce/no'vè'krniiiniké enostavno vključiti ' , v obstoječi .nalagalni priagram.' Ob iriicializaciji sistema definirarh.o naslov, kjer^Ieži programski krmilnik za rio- ' : vo periferno napravo, niu priredimo simbolično ime .\ •;! (recimo FA) in nato definiramo katerenriu ožmed sištemV-;t skih kanalov bo dodeljena , Obstaja sest icéinalóvI'ClSi J. ŠO sourcé-input/output;- OÌ;, T j OÓ object input/olitput; ĆI , .CO.ćcmsol inpùt/òtitput) ; če ■ . imamo krmilnik za hitri-čitalnik na naslovu 5000.^-in če'-.- želimo či&ti izvirne trtikbve, je potrebho ob iniclaliraci- ' ji storiti nàsledrye:. -V-■ ;■,..'.''•• .■•■■';.. '. ....'.W .L-; .M 4072 . .4.072 80 LiP . 4073 00 LA ;: 4074 00 50. 4075 .00 02 .. 4076' ,00. 80 4077 O.Ö. : ' .M :Si :SI rTB :FA' :S0 : Ta? . . : LF pometal ."Load P.".. ' ' , ■ ; ; Niàislovu; 5002^^ isino priredili jsimboličrio ime 'PA ; .'v;-.- Pri tem je zanimiva še naslednja poišebripšt. Progfanti za | J krmilnik'se začne na naslovu 5000^^.. Pri definiranju-pa. i I' Vmo navedli naslov 5002 .. Vzrok je sledeč: Pri aübru-tinškein kticanju.krmilnika se začne krmilnik izvajati od definiranega naslova d«ilje (tj. od 5002^^) . Pri inicializä-j ;'ciji; kó prlrèjànió periferne naprave posameznim sištern-• skiirn kanalom, pa;Se enkrat izvede krmilni program, in sicer od naslova, ki Je za 2 -manjši od definiranega, torej : . od 5Ó00 g. Ta mehanizem omogoča enkratno iniclalizacijo periferne naprave,-če je ta potrebna. Zato je na i»'vih. dveh iokacijali.običajnp'škok na segment ža iniciallzacijo, : àii pa'vmitèv v kličiijočiprogram; če inicializacija ni . potrebna. • ' , /' •■'.''V ^ ^ ' ■ :■ - - , ' ' ■ ■ ■ Iz opisàné priključitve jé razvidno, da je mogoče z relativno malo napora (enostaven hardwarski vmesnik t zelo > enostaven programski, krmilnik) priključiti običajne peri-'férné naprave tudi na; mikro računalnik. Gdeii izmed raz-^ ipgpV je dejistvo, da^stojajo že išelo integrirana in komi pieksnà-éploSnà vmesnlška Vezja j kijih je mogoče enos-tàvnp.prpgiràmirati i Taka vezja so napr. PIA, UART (Universal Asyncteonoiis Receiver Transmittèr), CRTC (COTControìler), DMAC (DMA Controller), FDC (Floppy Disk. Controller), itd. '. 6.'LITERATURA 1 . • ■ . i; Motorola:Semičoriductor Products Inc., M6800 ; ■ Application. Manual ,1975 - 2.i M.òiatek, F8 Dèvelppment Systßm Documentation . Facit PB 1000 Tehnična dokunientacija •vi- 23 k hösy avertible p i ■ simulatop za m i kro/mini računa ne. Informàtica št. 3 letnik 1977 S. tnpkdviG TO. aškrabić. .'v ■■ " 'A' . ■ yPK.681,3 181.4.06 Institut za računarske, i .infprmäciphe sisteme-IRIs; ENKKtìÒ'INVESTj, Sarajevu- ■ Poanato da se moć mikroračunala može povećati obeztjeđjivanjem veće softverske podrške'u smislu ■ 1 instrukoijskoe; skupa i Ni§ih"prevodiooàiVeliSina datog programa i. neophodnog piievođiooa jé o- . bično veća-od razpoloZivé; memori je mikroračunara.Da, bi se razri ješio iškrsl.i problein',koristi se kro's-rasembleriCkros kompaj Ieri).Ovaj rad daje opštu strategi ju,uključujući, sve relevantne deta-ije,za"razvoj •takvih prévodioiaòa.Dalje,u. radu je.predio-/,en jedan način raVyoja ,simulatora. ' ■■ GBtfsŠ^iŠSEMBi:^ AMD SIMULATOR FOR HICfiO/jaNI COMPUTERS.It has "been realised Tor a while that . ' • • I .th^ ,power of , a liiiproćomputer could be greatly'.improved by sof tware support in. terms of the po^ 'i'wèrfuil instruction set .and necessary translating device.The size of. a given prldgram -and the tr-j an^lating device"; is usually, beyond the size of cyailable microcomputer meinory.As a'remedy, soniet-;■■ hing-called, dross-assembler (cross-compiler) is used.This paper .gives the. general' strategy,.in-: ^ ciujling all releva.nf. details,for such translating device develox.uvent.The develpment isj. given . ~ ■ in .a^well-sti?uòtured form in order to be comprehensible as much . as possible.ì'urthér- . mor.e'jwe propose a way for a simulator development. l. UVOD - . (Smanjenje cijerié mikr'oračUnara,' povećanje nje-|go ve h ard vérske , moć i i", ve lič ine memori je ne :uspijeva da.premosti jaz. izme.dju-njegovih nio-•.'güönosti'i zahtjeva korisnika. 'Moć. mikroraću-■nara^se m9že povećati obezbjed^jivanjem veće . ,:Sof;tyerske podrške ■ ü smislu instrukcijskop . ■. ..skupa i ■'WiSih'l.rprevodi.laca, Veličina, datog programa-i neophodnog prevodioca' je obično veća od raspoložive memorije mlkroračunara.' Pro; širenje memori je ne pre.đstavlja .rješenje, nego je ,on.p nad jénò ' 'U .'razvoju krós -asembiera - i 'kroa-kompajlera.j ... ..-Neka^.su date. dvije mašine, mašina. X i mašina Y čije- su veličine memorija- M^^i M^,..respekti'vnp. .Pretpostavimo da j.è; lieka je veličina programa za maginu X koji želimo da provedemo Ù ob-jektni kod i veličina prevodioca veća od i h-sica je. programski:, jezik u kome je izražen da'ti .-program Inerazuml jiv za mašinu Y. Ovaj räd razmatra 1 daje: algóri-tamsko rješenje dva probilema: ' ' . ' l.i'napravi-t-i'niži prevodilac (asembler) koji će :izvršavati'.na .mašini -Y i na osnovu izvornog, programa pisanog .'ža .mašinu' X gé-nerisati objektni kod raz'umljiv toj maši-; „ni. - ^ ■ i .2,' napraviti simulator koji, oihpgućava l.zyr-;' [ šavanje programa pisanih za'.mašinu'X ;na ! mašini Y. ' ...........■ ■ . ■ '^.---w -.] Algoritmi su razvi.jeni, u koracima preciziranja, (strukturirani pristup sa vrha ka dnu).i izrarj ženi su Ü programskom jeziku PASCAL. Ovaj je-.. zik je korišten ^bog.dobrih kontrolnih•stru- ; ktura, razumljivosti 1 zbog lakoće prevodjenja- aigoritama napisanih . u. Ovom^ .ježi-ku' -u bilo 'ko ji • drugi, uključujući i "asembierske jezike. 2. KROS-ASEMBLER . .- , .".V. ' '' Pretpostavimo da ..mašina X prihvata programe -i .napisane -u asemblerskpm'jeziku čija j.e sintaksa data u sljedećoj BNF notaciji: ..- . . ■ :: = |.(j} \ - : : =' Ùmneinpnik). - ^ : :=. ■/ ' . . . ■ ■../..-,.' ■,'.'. '• tdolar>: : = Uoiiéli bt«3> : : = <òpèràhd>.<óf)èt'àtÒi?> i<òlàéx'àna>. . ^opét-àtor^ : +i• • • .' ' •'. : := koméhtàr ì òznaeàva {iodètak' kòmèritaìÉ'à- ■ t 'tìznà&àva Kifàj isi^tìnóg próér>àma tzvorhi féà đefiniširab kaö tekst (né bilo. körn ulàènóm mediju) dužine dö 60 karàktérà: ' . i (instrukcija) <ćrta> i <č> I <àòlar> ; ;i : = <^èmbnik>jdabèià> Ì Kiroa^aäenaslei? kò.ji fièhio ràiviti pripada klasi . dVö prolaznih"àSemblerà i koristi sljèdeéè tabele: SVM^AB - tabelä siinboići za storiraiije labela MOT • - ■t,aÌDèÌà,.U kojoj su aàpàméèrii .menörnoi'. ' ftlci irtStrukcija "nižć" määine MTRa'k . - izlazna tab'èià kbja sadrži objektni kód • VRED tabela vrijè.drtòsti brojača ìzvòrrtih;- ■ redova. Osnovna BtruktUrà apstraktnog algóritrna je: brojač! i 0; whilè imà i-zvólr'hih rédóva ^ ■ begih'pi^ačttaj izvöirtii. t«d * ; HzVt<äi potrebne radnje »j .Cl) • , - brojač; a bi^jàa> 1 ■ ^ '■■■ ■ Mnémóniòi i operatóri su odvojéhi Ì)~08èbhim • znakom kbji inòié biti. blànkè» Ža^i ,iil bilö ■koji drugi pejaebni ahäk-, bà òèmò gà jédnòstà^. vno tiàài'vàti ''žhak". Àko Izvof^fti ré d riè šadfži iabelu mbrà "i^oèéti "žnakom"i Dužina labèià hi-jé egMničifia iriä iiobièàjèflih Seit karaktera dk' ■bi U öiiiogüöiia ràzùmi jiv/i'jà linèna; (ÖVä -bdlü-kä ù-tiéè tìàiftò/na tabelu simbola ŠVHtAB). Éa¥é'm :jedàh biänk tabrà.da odvàjè Imfmònik od àdreSè (ili 'iz¥äzä> kao I izraS òd komentara. Sàdriàj izvorriòg i^dà je Sapàitóèri ü uìàznbm • ' bàfér^ "'izvor*' i .predötäVijen je datotekom tipa text. Pretpostavlja sé dà jé sadržaj ulaz- . riòg bàfèi»à iscrpljen jjòslijé 12 ''kölöne.". Kàdà hastüjpi Ova situacija, uéìtava sé ri'bvi ' izybnii ìàt klàsa: (cifra, slo'vo, erta, dolàr, bla' . . rtköj imèinòftik) äimbol koji daje skahéi^ 3é äuVa u globalhòj-piramjénljivoj simbol déklai^iisanoj kaó • var simbol: téxt Pö^lije ovih razmatranja še algoritam (1) može • izifàzìtikaó L'SÖj libKjjač izvornih fedöVaJ While, ima izvornih rèdòVa ^ '' • begin var eh: (öiff'a,8loVa, črt,a, dolar, anak blanko, ópératòr); vai; kömötitar: Boolean; limà/nema komen. tara) ■ •. . ijag 1: integers Ibrojač karaktera u ba-feruj ' ■ ■ var Ic: integer;Ibrojač karaktera u la-- bèli) l:«Oj " ■ ■ prWé'duye gètehàr} (pročitaj karakterj bsgin 'i72 thèn efi?or and" i| ćh in i'A'.ii »Ž1 théii klasa: s slovo else .If ćh »» »tlifert "kìàsèi i ii>rteni6htk_61.80 if èh V.» Jhen klasa; s člpta élse .tT eh = tH.eri kla3à:= dölai* .iélbe érrtr; .réjpéat getcitìa^ {traži jptwi riè -^blànk karaktér| . UriÙl eh ^ . .tiaéé klasà ^ ' . èlovó: bégin leifeOV (2) .. 'repeat Wrìté(éimbòl joh ) { •• . get'char; if bh not ih . • [»A^.i'ž! ' .. - V [»O». .. »9'] V then érror; lc:=lc+l ■ until eh = znak; symtab tPöziV pročedure sytntab> end'. . mnémonik; operator;■"(poziv procedure j ■■ • ■.■"■• ■'. '■■' -operatorI • ■ crta: komentar:= true J- ' dolarf begin-" ■ ' 'ima izvornih redor' ■• ■..:■■ , ■ :;ya»:= . :.• . ■ '■.".■ ■ •■ . false; ' • ■. •"- .■. ■ ■ ; : komentar: = true ■ A,- . ■ V ;. ■ ■ end .:■'.■ end ; J of case) ■ .procedure -.operator; {čitanje i testiranje i ' mnemonikaj if not komentar thèn bej^in repeat getchar'; i;" ifch not in [♦A«...'Z'] • then error; ' write (simbol, eh) . until eh ='".;. . if simbol not in:MOT then error; ! »zapamti simbol >,MTRAK» end , ., ■ . eise komentar:= false; ; ".■L!■=L-^l ./ ■ .' " ' end Jglavna pet-ljä} 'Štampaj: kraj prvoj; prolaza* Procedura symtàb vrši-smještanje pročitane la-'-beie.u tabelu s imbola SYMTAB, zapisuje njenu . adresu (pokazivač) i dužinu. • Te podatke šmješta.'u tabelu POKAZIVAČI. Jasno je da."symtab" ne'mora biti deklarisana kao ■ procedura, nego se'može' uključiti.u složeni . ': iskaz .urivit,ar grananja :"sipvo" čime. se os-tvaru- : je . veća efikasnost i. i^azumljivost. j .Završetak algoritma ,(?;). predstavlja kraj prvog; . [.prolaza kros-asémbléra. 1) njemu, je koriš-tena . ..procedura symtàb koja storira labelu u tabèlu j simbolai Pošto su labelé:'promjenljive dužine '; neophodno je žap'amti-ti i dužine labela. ■ ; Upotrebom pokazivača se problem sortiranja ta-.-■■ beie simbola svoji na izmjenu pokazivača. Za pretraživainje uredjene tabele pretpostavimo ; metod binarnog pretraživanja pokazivača u ta-.\b.eli. pokazivači'.. ■ pokazivači' j: adresa IouSinAAi prvoo .1 prve -ubele ADRESA P^NA^ PRV.KARAT.jàil^ TLj • ' ' - : / • vreo .labelat LABELA K ; ADR. PRVOO KAR. K-7E LABELB i ADR. PRV. KAR. PRVE I.ABELE * Ai -! .' '■ ; ■ • ia1 ' ■ ' . '■■'.<■'" . ■ ■ ■ ' . ' ■ Drugi prolaz kros-asemblera je'znatno jednostavniji i u apstraktnoj formi jè dat.sai- begin 'sortiraj.. SYMTAB • ;• ".»nadji ista imena i indiciraj.grešku'; ■repeat 'pročitaj izvonii red'.; . . 'pročitaj MT.RAK'; if memorijška instrukcija then begih 'razriješi način.adre-. siranja'; - , 'sračunar .aritmetički ,' izraz' ■ • end; ' .' ' ''.. EijU then 'pridruži vrijednost labe li'' else .begin 'pridruži -vrijednost instrukciji' »upiši instrukciju ria izlazni medij» end; 'štampaj greške'; if listing;then štampaj until.ch='2'; štampaj SYMTAB; . . štampaj broj grešaka - end Prije definisanja forme izdaivanjà objektnog koda na perifernom mèmori jskom. mediju (na pr. papirnoj traci) potrebno jie definisati loder, koji može biti apsolutni ili relalrivni. U drugom slučaju njemu se mogu dodati još.'nek'e funkcije, kao prevodjenje nekih relativmih adresa u apsolutne j što če. opet. uticati.na . iformu objektnog koda. 3. SIMULATOR ' - . ^ Simulator omogučava'da se dobijeni objektni kod namijenjen mašini X izvršava na mašini Y. Ovo i zapravo predstavlja slmulaci'ju jednog- rač'unara ; na drugom. Obilježimo sa W i- W -dužine memo- - X y . . rijskih riječi mašina X i'Y respektivrio.- Pret-^ ■postavimo da je W . i y . . ^Način- preslikavanja memorijškog -prostora ma-r . Išine X u mémorijs.ki pTOStör mašine 'Y mora bi^ "ti. defini'san 0 loderü^ Kontroiriu j'edin.i;ču. ma,-; 'šine X p^dstavlja sam simul.ätor;.- Radni Tegi'- ■stri, indikatori i os.-fcali rie'bphodni régistri - ' ' mašine X .sé modeliraju ,u odredjènoj.; memori jr ' skpj zoni mašine.Y. Osnóyni uslov koji-še ria-- .;meče simulatoru je da je š.adržaj memorije-u '«^ojoj je smješten objektni ! . : ' A: 'pixacedure A» B.: »procedure B* C: 'procedure C" D: 'procedure D'end case tip of Da l?i sé izbjeglo duplioirànjis sekvenći i sta-; Ino prétraiivarije TÀBIN, iništrukcij^-se mogu podijeliti u grupe pri ćemu ^e izbor procedura, vrši.ha dva nivoa (nivo,grupe i unutar grupe ' • ■ . ... '.•..•■: : \ . . . : ■ Izvršimo podjelu iristruk'cija na: . GRUPA i instrukcije.koje.zahtijevaju či--' tanje •memprije. (memory reference) ' ■ ■■ '. • ; ■ ■ ■ •. ■ ; ' \ " GRUPA •2 ■ ostale.. . . ■■;. . • ■ GRUPA i se može podijeliti na. pb.dgrupe , . A: inst"ruk.čije granan-ja '.B: .instrukcije ;č'i'tanj.al ,.:■•.. ' Ci .'instrukqlje pisàrijà: •; '' • ■ ' p.; radne instrukci je .C . GRUPA "2 se može pobijeliti na E: :r«gi.starske f: ulazno.-izlazne ■. G: speci jđlne Osnovna-struktura simulato.ra, ako prihvat in» • drugi naäin.je:. ' ■ ■ ,. . 'procedure E * 'pročedui^ F* 'procedure 'S* end end end ■.. .ZAKLJUČAK . . . •'U radu je razmatran problem-konstrukcije kros-iase-mbl-éra i -simulatora i data su rješenja koja šu.relativno jednostavna za realizaciju. Rješenja su; izražena u. formi apstraktnih algo' ritama .koji uključuju relevantne detalje. Ovakvo izražavanje potpomaže prevodjenju (kodir^T nj.e)-'u ciate'-progi?.amške jessike i predstavlja pokušaj formalizovari ja razvoja kros-asemblefa i : :šim\ila-tor:a. V " ' Na početku razmatranja je pretpostavljeno važenje M .. ^o pretpostavimo da jé M as M onda suVdata rješenja primjenljiva na klasü mi-niračunara. Sto znači da se programi razvijani [za jedan miniračunar X. mogu izvršavati na organizaciono drugačijem miniračunaru Y. Reference 1, Donpvan: "Systems Programming", MC Grow Hill . N-.Y' •1&72 •.'■..-.• 2, Wirth Niklaus, "The Prqgramming Language PASCAL", Acta Informatica, ' •• 1971, 1,1, str. 35-63 tà. Digital Equipment Corporation,PDP-8/E • • . ; ■ Small Computer Handbook, . . ■-. 1971 27 -t:.." 'specifičnosti mij^noprdce"-.'sbrske izvedbe^ 'broja pl;•.'•'„".. \ ' v:-.' :■..■■'■■ , " v"-'"'- r'. ' • i- ■ ■■ ..... . • ;.„;'.: ;'IHB COfeRUCTÄi^ . ■ , . '. -Ihé two siiccésslTé. pulse me.tHòd. is cliosèn 'f or the. tacho- or velocity measurements^ The. accuracy . . . and speed of ,the' iiieas|^ is,.:'analisedV-^T^^ and divide operations should be perf or- . ■ . med« ,.Ihe;oons,truct^^^ measuring system, on the mlicroprocessbr 4Ó40;-basis .Is đescribediIt is given, the^ comparison with oneother .tacho^ter cohstouctlon ■'''baaed;on JÉI^anđ•;s$i: iaiemer^^ '.' . •:: ;'■■' ■ r-'= . ■ UVOD. : ■ ■; Blok m^ za određivanje broja. - okretajaji "^odnosno ža Ind ir ektnp. određivanje, bi^ .'Zine polražćma je: m. šl.i..'Rezultat mjef^ .digitainom ^obilku :ào2e se koristiti u .razne š'vr-: hé:. optička indikacija, regiilÄcija,' alarm i siv. Eap~mehaničko električki pretvornik kórié'te še . . različiti t^ogenerati)ri ili davači IngpulsaiL. ' ; Okdiliio-.' se, mjeriia, • Veličina', može ! na&i u području. ■ ■r^ ' i ■ nm et. / fwrmitNiK. Mojnueùtc ppO^y^lf^^ '..M f^atiip' yri/ftnie ìfe^'tkfàp lùAerftu^ izvw nominalnog područja rada .piw'^ornl^, tada je p.òtrebnò upò'brebit;i ^àdaipteràSyàk pretvornika pridružen; je pripatol Veišni sklop; ( Interface )ko j i generira Ing^ull^evujedm :.M|ièrenjé se može' izvrSitl; na. dva.'načina: : . -' . iV Integ^äiöna metöda só ; zäs^^. nà' .^umulir^ njii lit^ulsa iz davaiča -u ^èiwnskom ^tervàlii konstantnog trajanja rektno .proporcionalen ìbrzini,. Vremenski' iiter- . val^ treba bi^ dugačak'da:'bi se postigla' želj^. na točnost,pft đe to-: U OBhóliri spòro m'jerénje'i ' '■■'■■ . ■ ìà-.'.;''".■..■■V-". ji^^-cy. '^ .:• :yI-:.:. '■ 2.Met,ođa /dva ;Ì^,ul8a ;se zasniva; mjerenjii.'' ' veličine,-koja/je òbriittto pr^ V! nalna mjerenoj brzini. Ova metoda omogućava brzo mjerenje. Na ulaze procesora privode.set • • • • . ' T - Digitalizirana vrijednost kontlnulrcmo pro- mjènj^.vog perioda Tj^i,' £ - Konstanta davaüa.' Podatak koji moiSe biti . trajno ožičen ha veznom sklopu* U - Podatak adapteraè Su veliSlnu namješta operater na nizu rotàólo&ib[ preklopnika s in-, đlkaoljon postavljane vrijednosti. . Makon uključivanja mjernog,alstema vellčiiio K i M se n« mjenjàju, pa procesor treba stalno -učitava'tl podatak 7 1 i&rafiunavatl rezultat ^ • M R » T Rezultatom R Ižrai^ava se izmjereto brzina 6 Željenom težinom na pr. tokr/min, km/b i t.đ^; POpRUČJa MJŠkEiMJA Ì TOČNOST • MaksimaijML relativna greška Izračunatog rezultata je» AR Tr- ipos + ^ ) i ioo % Točnost rezultata ovisi p poznavanju ulaznih parametara 1 o dovoljno preciznom prikazivanju kako ulawlh parametara, tako i konačnog razulr-tota. jedina nj er em veličina je parametar X. Ako je parametar T izražen u ^ek, tada će primjena davača 1 ^p/okr 111 60 in^/okf., te rezultat izražen kao broj ioićć/min. zàhtjèvati ' pripadne konstante 60.000.000. odnosno l.OOQÓÒO U mjernom području bd 100 bkf/min do 10.000 okr/fflln ti davači će. generiraH Impulse, g pe- ' riodom od lOC^sek minimalno do éOOósek lóàkslmaìr no. Upotrebom adapterà mjérno područje še pro-žiruje,;a veličina M predstavlja omjer broja zubaca, ù zupčaniciiiia adaptera. Parametri i 1 M su apsolutaó poznate veličine pa.oni povečava ju greöku saÀo^ ako se ne učitava 1 manje vrijeđan dio numeričkih prikaza.tih izhósà. Veličina M može biti iracionalan broj,pu u ■ takvom slučaju nužno postoji groSka.Veličinu + ) je moguće učiniti po volji ma-lenom'é Sakle, točnost rezultata R se može svesti na točnost koju se ostvaruje pri mjerenju intervala T. S rezolucijom mjerenja ±0,5 ^ek ' kod intervala TslOOjpisek maksimalno odstupanje . će biti ^«^t 1 'ono brzo opada s porastom I« Greiku se čini i prilikom jprlkazlvanja rezultata,ako se ne prikaže manje važan dio. BRZINA MJERENJA Cjelokupno vrijeme mjerenja sadrži komponente* 'X - vrijeme mjerenja ^ - vrijono obrade,t.j. vrijeme potrebno da procesor učita i obradi ulazne veličine te •• . izda rezultat. < Vrijeme T ovisi kako ò mjerenoj veličini, tako i .0 izboru davača s adàpterom. U većini slučaje* .va područje T je od 10q;iisek do 1 sek. Vrijeme ovisi, o izboru te o načinu rada procesora. Rješenje s inlhlmumom sklopova zahtijeva S* u području 40 fflsek. Sto pruža mogućnost dobivanjü oko 20 rezultata u sek, a to zadovoljava mnoge priitijene. Impuls iz davača označava završetak prethodnog i početak narednog mjernog intervala T,pa prema .tome mjerenje može započeti samo u tom trenutku. Ako su sklopovi izvedeni tako, da se istovremeno.Vrši mjerenje 1 obrada, tada brzinu. »da mogu ograničiti T ill ^ , ovisno o njUwyom međusobnom odnosu pokazanim na 81.2» Ü slučaju T ubrrÄvanje rada procesora nema smisla, jer on izbacuje rezultat brŽQ nego što prima mjerene podatke, pa se nužno pojavljuju; intervali u kojima procesor č«ka. Važno je, da se u trenutku zavrgetka p.rdthođnog X mjerui sistem oslobodi za slijedeće mjerenje^' se. • 6>«.c£«t. n : d u] sluča du i -i r-.. , fer Zina ; c j o lòfcùpAPg prooèsà j e ograničena brzinom rađa procesora^ Ako se u,, . ' i^ernom'ajelù ifltò/brojilò koristi za mjerenje T 1 za: öuTOnje podatka T dok: ga procesor ne uöita, tada je liužho; po isteku prethodnog ; " ' intervala T zabraniti novo mjerenje dok procesor ne obavi učita vanje. Nakon Sto ,je'mjerofi-nje dozvoljeno ono može započeti samo u trenutku kada se dobije in^puis Iž davača. ; ROM 4kbyhL >—Li—- —--ks ....... SI. 3. Blok shema mjernog sistema s 4040 mikroprocesorom • MJBRBn SISagiM s, I£ÈEÈ0ÌE«ÒGBSÒR0M :40»0' : -Bl(đE shama tšJioiMt]» s mtalj^bia sklopoTa &a; .tazl 4040, milExopEoceäora je pokazana oa . ;Eređviđ;eia6 Je dà procesor prihvaća v datke 'prl]£49«ajie u H^I).ködd s primjenom dekadr. Bke aril^tUce, Interval S smije poprimiti' .. . vrijediipstl u pod^d^ ICiC^ek dò 1 sek,;. a ako. de .izvsua. tog podrušj^^ se. pripädi» . ; };V .slgnalizačlJa,Ža mjèrénde rotaoi.da bipž^ od> . lO.OOOé' Qkr/miA potrebni'sii redukcioni zupSap- . . nioi i prèdTlden je prihvat redukcionih omjera', od. 1,000 ,iap, 5)999/; Nekoliko konstantiza : , p&v tllpov^' dav&Sa moSa. biti' tqpisauo u ROli, a'. : preko -l^ ulaia iao.dòWya poda o tipu korištenog daVàgài" Ako s« želi omogufiiti upotreba većeg bri^ ,raBÌi6ltlh day^aöa, tada {(e^ 3edno.f^ tavnije direjrtno t^itat^^ •■ koaslante/.Kp' .■.,.■'•■•■•' ' . Kontrolnl-šklo^sadrSi nekoliko bistabii^ . stabila i logiòkihi sklopova»; laj sklop stalno / prima-impulse iz davaSa d kontinuiranft promje-> njlVim trajanjOT T nadenp je slalom OfI«.. se takt impulsi, pribrajaju u brojilu*> Po zayrSenòiii. mjerenju ; . podatak i" se prenosi u äpifemnik (latoh), brp-. jilp se čisti 1 poSlije novo. mjerenje/brojanje, samo ako je iž 4040 primljen si^l BHAOE. ..laj signal oziis^äva zavrSetak obj^ade'preyed-nog podatkai Ppeilije mjerenja intervala T kon^ trolni skiop posatavi ja s igml HHE , à mikr o- ; procesor :4lD4D prihvaća. _tÄj . za^^ , ; ako je prethodna obrada završena«, Opisani sisteii oiMgućava mjere^nja u. pódi^jti ■ 100^ 15.000« 6kr/min s Äiaksimlnom relativnom greSkbm' manjom, od t 0,2^ ili i 0,5 digitai: \ Greška je .većia pri visokim, brzinama koje ge^ , neriràju 25Ö lusek, ali to Se npi&e izbjeći . pra^lnim'izborom davaöa i ädaptera,, : -Za izvrSenje pojedinih djelova progran» potrebna :su vremenat , ,' poŠetno brisanje sklopa te .uöitavaftio. K l II .. 0,2. maak '^ tóoSenje K i M :(5tìLgita 3c . i: Vdigita » 9 , hom kontrolom'. 0,5 Josok "O djeljenje ,(9aigita i Ódlgitas ; 4; ?H-Ö,5 dijeta) ; 28,0 msek - kodirtuiije rezultata za izlaz na ,optiSku indikaciju ,. 0,3 msek izlaiz 0,2 msek .nto^o' trajànje obrade msek ; Specifičnost opisanog sistema je .da ne koris-r v t^ RAK elemente. Za. čuvanje msđurezul'tata ko. vlst0 .se IxMSakE! iragistei fflikroprocesorào Fri--likjjm izvođenja epes^pi ja podaci K i M su .niSteni, ja je pri avvücoj obradi potrebno pojmio očitovanje E i il te njihovo ono^enja.. ' Kajpopùlàrnije mat za izvođenje množenja .: SUI ioetóda akumuliranjà parcijalnih produkata, i. ipetoda'mnbSéiijà-s tabelom množenja upisanom u JroM (Look up). Posljednja: metoda je brža pa-:-se primjenjuje u opisahom sistemu« Budùói da , je'područje mjerenja-definirano od 100 do .15*0ÖOi okr/mln to yoličine(K»M) 1 I nisu potpuno nezavisne«. Prije poče-tka djeljenja vrši . Se konzola da^ će-rezultat biti unutar mjex^ ,. hog područja, s inoguènosti :si{^ližiranja po, jave üieregiilarnih stanja« Djeljenje je izvedi-vo metodom sukcesivnih odbijanja s restauriranjem .ostatka, ili metodom množenja s vjerojatnim' digltcua kvoójeAtài 'Vjerojatni digit kvoc-jenta određuje se .sdkcšesivnlm odbijanjem samo najvišeg digita divlzbra pd dva najviša digita dividenda« Posljednja,metoda brže dovodi do rezultata, pogotovo kad se, koristi tabela množenja u ROit>u« v" r' :3l 4 •;. ^■ •7 -Bé^ént' lli ^ . tòj kpàst^^ xaSut^jà èu izyodézià .óetpdc^^^ brpjsiailàà;' Takve metoàa.éé kcjrlBte u digitalkUn difeieneijalnlk anàiiaàto . Iato: brojilo se ; J korìétllo. u prooestt mjerenja i u procesu riaöur-j • ^ Takva,;kö dòzyòijaVà' isto-)-V-' c' yiemèntt;;'.m3'ér pav ijé •■,tq pružalo"- , ■ ■ ■ •• ' ■ ■ ■'sjporiràdv ■ ' ■••;•■:■ ^ ■ i . MOSUĆNOSli POBOlijSAlilijA.iiróléoG SISTMIÌA'^^ ! -" ' ' ' ' ' " f 4 '•" i' • ■ " ^ " . ■• " • . • (^is^l sistem be^'d^f^ini'-;^^ minìjtolnu ;'-,;^ iVv V -koliS^tt skìò^ ; ' 'de skrpauili^góói^^ br- • .■ ^ ' ... ' ^ ^ ' ■ ■ ' ■ ". " ' ■ Zina" zàdpvóldaVajurmose .prikjóne, ; " ^ . - ^ s? iüko' pòstizé. kbrištenjem düäSih ridasi za prikaz ulaznäi^^^ . ; . • /C-mjeianjem V'" ;,■ ; ■. • ■■ ■■ ■ .•.• •■ ■ • . .■•. i,«" • ■ ' W■ ' ■ ''"^''vV • v'••■ . " ' .k-' i: ' ^v.^UV;'':--;:';-;:-• .'i .;. •■ • - :■ ■■ • : •kiädanfijeattrito 12 bi^;;.zà'^^isu;/i za eksponeiit.Koii^Ieksnidi kikroÈfroòéVori > tako^, : aérvzahtjevaju programsko: iizyodéiije 'àrltméti&^;, klh operacija, pa je daldnje-ubrzayanje moguće samo'dodaTanjem specijalnih sklopova* ^čocj^ potrebniJb vremeria za Izvođenje operaci je jel je- . nja riaveđene su U tabéli." ' -Siateil 4040programom,' .. . '. : ; ■ - ; dekadska aritmetika: , - .9digita i- ^d^il». ;' V . ■■■ ■•;■.,:.■;. .'1 .;.• v28 .msek.;'*' •• r • »■ Mikroproceàori 8-16 bità riječ ' ' ' ,.• - programom,;' . 12 bita : 12 bita : binarno ■ 2 '-i '5 msek ■■ : . Speci jà^a sklopovska' rjesènja ■ ' V .-.12. bita" : "'12' bita-■.binarno. '.■■•v ■■■■■ ■ ■...... . ■ .•..,•;•■ ■:■■■ a .đamSnjim: iiiÌki?opiioo'esòr . : id jal jen ja 80 nužno izvode programiinaiiòi je • ; izvođen j e ; : z^ti jéya dugà^a. vrémenaiBr zinu ràda, • . .•opisanog sistema-jejmogd^ poboljšati dodavanjem ' •v^RAM, memori jé kako; bi- se^ijotkipnila pòtreW stó^ V konstanti.Daljnje utìrzài je;procesa ■-• 'ì '. ■■■ ■.■■■:-'■ ...■■'" ■ i '. ■ . s mikropročešprl^ ko . .':-.tpm slučaju prikladan je binaran prliaž ippdata!- ; ka, što zahtijeva 'binarmi aritmetiku koja je:' ;'brža,' Binarni prikaz po'dataka na ,;ulazu.se lako- •.■;.iivpdl/ jer^E■■l "M'-B :,; foìjMrà'nje podatkà- a? dóyoljnò • je-ùiptrebiW'^bil v, nàrno umjesto^ Na ižlaau je/ ■■ . .-•pò^rébm" konvériaì ja-prb^^^ ili skiopovimai . ^tiiuilhi'kpmpromiši izm^ • i zi^tjéva brz^e postižu se primjenom binar: nih prikaza^ š ;'p(^nlSnik izarezpm«. 1 Obzirom na staj>. ^;.^^a^o-kpmerci jali^ elemente pri^. . ZAKUUĆAK ■ ^ ; .J'. ■ • ■ s- • Mjerni sistem mora o'tovltl. operacije, im djeljenjà.' S: m^ sklopova ostvaruje se \ sistem čije su mkšWine netočnosti manje od 1 'i'''' ■■■■ wü'^v'V ■.'..■ ■;•■'■■ à vri je^ ; obrade oko- 4pmàéki što .dà je > . - preko 2ö;'rezultata; uvsekunđl.Toč¥ipst injerenja še lako poboljšava, a, bgranlcenši . jé a točnosti • 'mjerenja vremenski intervala.Bržl^ rada ovisi 0 brzini dobivanja podatakiei iz davača ill p br^- zini óbràdé poda or i visha je .0 trajanju procesa^ d^Š-' njim Äli^pprpcesprskim'Si'BtemiiDaä proces djeljei?' njà še.izvodi programom^ a ito zahtjeva; relativ-- no dugaöl» .iraemenaiZa'brzo ■izvođenje đjeljenja :. . nu^ip je korištenje .speci jaln^ .sklopova. 'Za postizanje^ većUi točnosti i^bfzbg.:.raaa•. treba.' ] korl8titl7bina3fnu 'aritmetiku 1 .s^pómi'^ ■ nlÄ-zMeisomi. ■•' I"-,/ 'y, ". -'A: I^pmataj? jš razvijen na ŽavvdV za jBlektroniku.'. Posebno se ističe zalaganje studenta Željka-. "'. -MikSić, koji je u okviru kónstri^òioiiog 1 dirjV: ■■ plomskóg rada đoprinjeo reàllisaciji uređaja. V " '- 32' Informatica št. 3 letnik 1977 preizkušanje mikro-. računalniških modulov m.. kovačevic d, novak j. - novak a. p. železnikar UDK.681,3 -- 181.4.001.4 ' Institut "Jožef Stefan" Ljubljana Članek opisuje praktične prijeme pri preizkušanju In odkrivanju napak, v mikroračunalniških modulih modularnega mikro-računalniškega sistema. Izkušnje, ki so opisane, so nastale pri razvoju modularnega mikroračunalniškega.sistema na osnovi procesorja 6800. MICROCOMPUTER MODULE TESTING ^ The following artlclje describes practical ways of testing and detecting of faults in microcompiiter modules of the modular microcomputer system. The described experiences arose together with the . development' of the modular microcomputer-systetn, based oh the processor 6800. 1. Uvod . Modularni mikroračunalniški sistem gradimo nad Univerzalnim vodilom, ki vsebuje podatkovne Unije ter nabor kontrolnih linij, ki je bogatejši, če sistem obsega več možnosti In načinov delovanjä*^ Koncept modularnega mikroračunalhlškega sistema nam prinaša več različnih . ugodnosti tako s stališča razvijalca sistèma kot s stališča uporabnika. Za uporabnika je važno, da lahko kpnfi- ' gurira sistem v skladu s potrebami. Z drugimi besedami,-uporabnik kupuje samo tiste module, ki so neobhodni za njegovo aplikacijo. Pri Irazvbju modularnega mikroračunalniškega sistema uporabljamo koncept. "top^Klown" > načrtovanja. Najprej specificiramo vse lastnosti bodočega sistema. Nato določimo module, njihove fiihkcije ter kontrolne signale vodila,, ki krmilijo delovanje, modula, i Pri testiranju' prototipnih modulov srečujemo več različnih tipov napak,-ki imajo različne izvore. IVije osnovni tipi napak^pri prototipnih modulih so logične ali koh-strukeIjske-napake', réalizacljské napake ter. nai»ke za- ' radi defektnih elementov. Seveda pri serijskih modulih > ni konstrukcijskih napak; realizacijske napake ter napake zaradi deféktnih elementov ostanejo aktualne tudi v tem primeru. Pri odkrivanju in identifikaciji teh^napak upor^ljamp staiidanlno <^remo (merilne instrumente, ' signalTgeneratorje, osciloskope itn.) ter razne druge j harc^arske in softwarske pripomočke, ki jih moramo najpogosteje nar èditi, sami., ■ . ' 2. Preizkušanje mikroračunalniških modulov ,v obstoje- ' čem modularnem sistemu - - > ' Najbolj enostaven način preisdcušanja mikroračunalniških modulov ustvarimo, če imamo na razpolago modularni mikroračunalniški sistem z ustrezno programsko ppremo, v katerega enostavno vstavljaipo module , ki jih preizkušamo. Na ta način preizkusimo modul funkcionalno. V primeru, da po vstavitvi preizkusnega modula, sistem nedela pravilno, pristopimo k identifikaciji '' napake za katero zagotovo vemo, da Je na preizkušanem modulu. Tak preizkusni modularni sistem vodi program ki v času preizkusa angažira vse module sistema, hkra-' ti pa daje poročila o rezultatih testiranja za preizkušeni modul. Blok shema takšnega sistema je podana na sliki 1. .mpäul, ki ga ■ preizkušamo ^ >1 L vodilo^ v-v . sistem N J / Slika JU_ Bločna shema za funkcionalno preizkušanje modulov •. , Takšrii sistemi so ix>sebéj primerni za funkcionalno pre; i^ušanje industrijsko izdelanih,, serijskih modulov. . ; Pri preizkušanju prototipnih modulov se moramo posluževati drugih načinov in pripomočkov. 3. Préizkusanjè prototipnih modulov Pri preizkušanju realiziranih prototipnih modulov navad' no začnemo pri CPU (Central Processing Unit) modulu, tako da najprej preizkusimo in v pirimeru nepravilnega delovanja usposobimo "srce" vsakega mikroračunalniškega šistemia, uro. Pri sistemih s prócesorjem 6800 . je ura'dvofazna in ima navadno možnost podaljševanja ene ali druge polperiode. Ta preizkus najlažje opravimo z oščlloskopom, tako da s krmilnimi signali podaljšujemo eno ali drugo polperiodo .in dobimo pri tem ustrezno sliko na zaslonu osciloskopa. Šele potem, ko smo prepričani, da dfeluje ura, lahko pristojpimo k preizkušanju cél^a CPU modula. Jasno je, da v tej fazi testiranja . ne morémo sprožiti užvajanja nobehega programa glede na tO,'.da v, že ^zgrajenem" sištemii nimamo še pomnilnikov. Lahko pa opazujemo kaj se zgodi ob resetiranju CPU čipai Ob resetiranju CPU modula se mora na adresnem vodilu pojaviti naslov prvega zloga restartné adrese ter READ signal na kontrolnem vodilu. Naslov pryéga zloga restartne adrese identificiramo tako, da' na adreàno vodilo priključimo iistrezni dekodér z indikatorjem (slika ,2). . CPU '. modiil K dekoder indikator Slika 2. Preizkušanje ČPU modula na osnovi RESET sicjnala . ■. READ signal najlažje identificiramo z osciloskopom. Potem, ko šnio opravili preišdciis CPU modula pristopimo k razširitvi našega Sistema. V tém trenutku bi bilo koi^istno usposobiti ter vključiti v sistem PROM pomnilnik. •Če namreč želimo preizkušati sistem kot celoto, moramo to opraviti s programom, ki bo rezldentéh v določenem poinnllniku (ROM ali RAM). PROM pomnilnik preizkusimo spet tako, da opazùjenìo reakcijo siistema na RESET signal. • Če je v restartni lokaciji sistema, ki je znotraj pomnil-hlSkega segmenta na PROM porrihilniškem modulu vpisa-na-.določena vi-édnpst, jo.moranìo'ob RESET signalu identificirati na podatkovnem vodilu., Tiidi v tem pi imeru moramo uporabiti ustrezni dekoder z indikatorjem. Če želimo biti prepričani, da PROM pomnilniški modul pravilno.deluje, moramo preizkusiti še pravilnost čitanja iz lokacije katere naslov" je eniški komplement k naslovu reslarthe lokäcije sistema. Prt tem je vsebina v tej lokaciji,enaka eniškemu komplemetitu k.vsebini restartne lokacije sistèma, ta preizkus lalikp opravimo na nasled, njinočin: v.-réstartno lokacijo.sistema vpišemo naslov lokacije, kije enjški liomplement I« restartnem naslovu sistema tiir^v ometijenb lokacijo vpišemo vsebino, ki je eniški kotnpiement k vsebini rejätartne lokacije'. Na podatkovno vofiiio priključimo ustrezni dekoder z indikatorjem. Če v ob"jli primerili indikator reagira na RESET signal sklepamo, dà Pi^OM pomnilniški modul pravilno deluje, •pó.miriirrinlné; konfiguracijo siistema manjka še samo določen I/O niotlui ter i 11)11), ,ii ■ luH i ,*T;'iV ■ E^üT .; B«!l .•Ollfl:' "J,- tùtuiar i'iJii' ■ K'i" " il.v i'tii/tii'fc ' ■ 1.31. • f/.-tJ »rU-'lF hLiies^ .■Ki'nij); •«.isahi A);ti J, ".liü.iiiu ■ unire VI,.»; .\im.Ai\i .. ß-'J.i- ■ fi'U aiiiöay ■ '.IM f. il-MT. Ki'-.IJ •iKf 1 -.'..JI . ■w;:-. ..J: wii.ei i.JM- ■ lifc-y • üJif..' uvi "IT ^-;J•;•l^^ iim'üil . 14-JU ■ iiM.lC" Jt.'iriu iiu«. i.tiiit ... Em; ■ .ii)l 1:1 v.ià.i i-s uinvijT'jjivi-.-n; ' 1 tjj-j ■ LOi IS • • ■ n..- ,SÖ/J ■■. Kl n-..- ■ .v53 KOL.. FCa -fl« ^Ül-" j^'j 1 VC!. ■ -jr/s . . ..<,3 >Cu ECL • ' J l-Cli ./Ii'- ■Ir i-Jrt . X.LU TtiiJl;' pi.KiM Ib..T CLSi. .■ lil'l.Jli CU if.l>ÜT .CI.J:.Ì;. .£Ì;:\I-. Ò'JII.! fli!. Lbr. i> ^liSB ■ WiilJ ■ul:vU v. ■ • .1 »ibS ■ US.- TfcST rv:sT Kiji-. S!) l.l>it Ii ■l-DA 13 i^bAik LJAI.' i.;jÀu firt- l>l.h 1'. tAAPi IIL! lùST Vi-i 1 v VOI, nn LI>A tt • WiIiJl) 1 ' ■. ■' cuurid. 1 ■ ., ■ . » ■ l.OJ.. 1 v'-i- Plià-S H.I.jT MiS.iiJt. yuljM.i. ■U •JliV liüiJ LOnO Ir i.:uii'iK,1 ■('.CC Ii "lu ii.-.i J..V t.>i.!üüi> IjlAlj IrM UliUl» i^jj-t:. ifJi Ü itj;; ui..-. .rc.- d«lil'.i;t . Tibi l ca ll JT KKr-T:/ •' LyciJ'. » GiìiiTe.u'f itcc.-.i ••ni; .«.-.jci. r^'-T LÜ;; ijS^Örttii' JD'JfT u:-v f. iiiij Cül'T I- . FftU. Win ■.. TI'.: 1 F:;.-. Ü." "I.-: I qiUT!' . in;- li-.Jl i-aoi'T hìOp. « l'la • • mn-i-uT Lj i 'j.- H. »WXSK K Ui^tM'l:.!!' . 'a i": I. Ki* iL fi ^■•Hi-. •j; : ' c; LK : i-ii.r üi. « I.V ■Vf. .«.HVh • Lu;. tlMSH Ci-MS j'l.JKT t-iSAJ". ■ijnjrr" 19 L-vIrK ■ J5t. WllT'il oirii'iir i? ill-;... i:t-;n « ■ •■••;:üii j-ouiiTMii •.i.i;; 1 1- jr.i. Lr. JÜU' Kl-tT ■ LÜ5> .W'ii •■ ' LDi\ .■V -Hl .TA £J1I IiJii .-.tr i-.;.ij. r!..-'■» STft A. iiiT r.i'.i :-L...! IwCi-.b.imJ'l' K'-o;. Wlil T," ' U/A 1-, äv.3. . ■■ . . . .• ... V • • . . Wgi^äphlcs r" enee AA/jfch-' be of metwork ........ •s.-.'. , 'i;- vi' '■■ x:\. . Infórmatica št. 3 ik^^ d. goj a ho vie ; '\;.UDK-68Ì:.327.13 / Zavod za elektroniku ■ Elektrotehnički ^ fakultet .Zagreb ■; .IIAŠINSKA HEZAVISNĆisa) tlJlvlViKOLA Ü GÜAi'Ici KiMuČO MKEŽNoG GRAllČKCG PHJlO^UM-^vaj čianak opi-• e : àhviiìiìmh'ipv^lpiénò^ ' inrelinffg eräfiököij pröboköla 2) -i neka. iskustva dòìji jena prilitoin . 'Jtiiu'iiaper prèsetìt^stt'ucture of the prOfosćđ Metwork Graphics Protocol"2) and some-.öxperience. . , '-(sniuod dui-iné .its implementatipn and .testing. . : • ■■ 1.Introduction ' " ■ •'.V'-'-/-- v-.. V"'. ' ■ ,32very tìWé aygrapbióàl displ&jc- tèrminal lis ■ - àttàòhèd to a óótoputér iii ,à. unique configuration, à hew grapbicä' software system must .be written to Support .it.The (Jesign and imple-^ ' mentation of tbiis software is an activity that apšorbš time ahd energy in large quantities. Recognising "this problem, some progreiss haSi been madé ,in building so .called "device iiv^ :. .dépendèht'^grà systems iThé syétems must bé sufficiently .génórài'.piir'pbse. to support a ■ wide'varièty. of àppiicktions with a range of . . erap'hicš . peMpherals, There .is also, thè desl-i- . rability that graphics syst be . high level i They should hide from the programi- . ' . ithraer thè low features of, hardware^ . ^ Ònó stèp/tbwkrds ge^erài.^ . graphics in computer" networks^ where it is ssibie that users with various.different kinds . . • 6f display hardware at different sites in a \ network use còinmòn application programs. In ttìià way it: would not be neoesbary to duplica-jté applications'programs at every installation. ;. '®hè benefitš bf systems aré wide., Without high initial investment, in hardware and .söftwa-r 're it, wiil bé possible to use existed application programs located anywhere in network on . .. . easy rèachablè terminal, at site bf the user, ^ • beoaüBö of àdaptibility of proposed network ; .graphics iprotocol.to vàrlé'ty of graphics terini- -fial, : v , •• ' ■ ' •, ' ■ • ' '' . • The Network grjapb^Cs. protocol is defined as interface between appliooitions'programs and . graiphicä terùiinàl (Pig.l) ",' '. . I'ig i ' A graphics application program running in one oompiiter(the Server Host) drives a display console attached to another computer ( the User Host) Server host U,ser';-hóst . ■ . . . . ' UP User program^ protocpl). AP u p ■ AP. Application j. ■ program • ' ŠP Server program ■ (protocol). .Network graphics protòcol is the fòrinàting of . input/output information between applicatioh . program and graphics, terminal. Instead of go- ■ òratihg device dependent code, logibial" code. .. is generated which can. bé understood Snd converted tu suit dèpendènt icodev i:Viith 'h«>lp- of ' ; the Server, and the.. User .piaà?t of protoc.ol... ' ' ; ' 2. Possible organisations of protocol . Graphics protocol can essentially be at one of. three levels (A.Š.Č t .déaignirited on picture), dependent on the division of respóhsibtllt.i:e3,;. between Server process end User prpcteasi^»'^ y " ^ ■ • 'a..." " ;.•,.' ' j;' ■ • ^ ' ••.■ tv"- • ' i" 36 Structured" display filK generation•fj Transformer tions and' clipping . i i -U r Device dependent code generation Display production Pig.. 2 If the'Mterfaoe between two sites.is at point : B then'we are tialking about transformed formt, protocol (all transformation processing is done at tiie.Servàp)r In those ..CMe, the role of _ ' : the protocol'4-0 to build and modify à iset of , segments of a transformed display,:file stored ' ; in the'.User host, Segnientjation of t^e :di8play fiie helps; to. >e,dw)é tlie ainomt; of--informa^^^ ' ithat must, be transmitted tbi?oui^ the'network to. afeo,t a etere i "- '■ , Another possibility is. to use st^ct^ed ' for>-mat, which allows a calls to some other.parts . : of-the picture.'Oalla. contain iiiformation f.or traösfoz'matiòà:',..to apply'.tè^the cabled pictitte .■■psirt..-;: ' ^ ^''V The-structured fprmiat requirea even"less-ne^ ■ ■. work bandwith for updates then does the trän- ; sformed format. In addition st'ructuriiig can' : j- . save space in satellite, memoiyi -when picturs •'; include repeated .symbols, süch.äs logic and ' .. electric bircuit «ieinehta.'Howeveir the prpto^ V -. col pròposal'^'^Jddés hot accomodate this reqi-rement in. the case- of transformed rjiìJptoóol. r ; If we introduce, the aùbpicturiiag in transformed format protocol^ we progress .a bit to structured display file. Some applications do not require. of ten transfpmatións. Somet mes it is enoi^h only to copy elements on • different ..place's, of the.screen. •. '•'V.,:; ' • ' To understand, how to/acM !.- ■ transformed formated protocol it,is necessary i . to look at the description'of the organisation' . of display file in the-satellite (Figi3) ' 3.Transformed protocol ; ' ' In ti'8nsf prmed. .i)rotoco3S all. transform^ions. ! and generation of'independent mashine oòdè" describing picture'segmentis are 'doné àt the . Server host, piéplay file- in, case of inteli-geht terminal- is maintened at satellite, it has .-two parts:Main..Đisplay file and common subpicture display filé. .ÈrPin figure 4 v;e: see that inaih file contains for every prea-ted segment: name, attribu-tes, absoiltute. .cooiv ?dinates for"positioning and connection with -, 'sTit>pic^ire part of . segméntiEvery subpicture •• f.päi^^^^ in. common, èubpicinrpa. display file conta-.in attributes,vectors,text and calls to other 1 subpictures (segments). 3.1.Segment con-trol . ; Fot segment control ".next commands are used: !• ■•cseg.open7. . : ;', '. ■''•• " . f . ■ 1 ' ; v sWg. append name . ■- • ' Solent is creted in the following fashion: The open segment cPimnand is sent to the UP, toge^èr with a name for the segment. Any fPll-j oving graphical .primitives sent to the UP are a added',tp. the currontly'open segment. The crea' t'ion process is-termins'tiìd by a "close segment • óòmmahd, .. . ' /All'atWibu'tes (parameters) received immediately aftercseg.-ppon^ondbefore^set. position> 'rpse-t -the defav^t values (see table I) in Main ' file. These parameters ."could be called also ' ."■glpbar^ parameters» ^ öan be changed at any time- during -ćhe session with cPmmand signals the end of genera.« tion of.the currently open segment. Withitseg.appendxname> all aubsequent graphical ..primitives are added to the end of the named . segment-,-'which must already exist. Cpmraand«name-» deists the segment fi-om 'display-fxle. I.Proposed protoco^^ defines alsojcommands for^'. ' ' : posti'ne-and unpostingv-Thèse commands tnolude . ,-and: exclude loglcaly-the-segment ' f or display!- : .ng. UnpoBting cani bel implemented .as .JUMP over ; -- ps.ègmen-ti/'-ffkt^V.. • -{.U-'' " ; '. Any - ohi^^ display 'im-ràge vpn, screen isr-post-; : .V -poned; : The. "f low: diagrsua die segment control is given ^ j.in-'fiffurè 1 -After; TTOeiVirig'-^^^ ; ^.v'. fitj^vWa^/^f;- .■,•;:■■., Ì'HS"^óhàr8ic.ter,:,;ìf . p^er ' p^sé^ ; - Ixke: ordinary sterminai ;mesšage- inside predéter^ i mined ^|u?ea of the screen, t • G,eneraly, the .^contents of receive buffer can 1 look lik« on figure 3. . -^r ■■■.. ; .-..''-., ,;• ■■■.■■■■■,■ ■ name . ' ■. -. ■ ■•. ■ ■ ."■• ■ ■ ' ■■ .. • • at'ttibutes>-••■'■■-■ ■ . "J-!;-.-- '.»iJ; ,. ' . . v - .• usetiposition>•■■,. *x> «y> • ■:.• •:-. = - ? ^càll» . ■- ■ c^.^ >. ■ -T.." - !.■ .•«vefitors> . • ■ •• ; ■ : ■ :• - - . . • . ■ ■■ - .; ■ '■■.-■ ■■••■iseg.close»; ■ 5'ig.' 3 - The; sequence•ofvinformatioh sent from host to create segment ^ Recognising ' the command ; of segment ist inserted 'ih Hain-file •.; and the. default values' for attributes • are set (see Table I);. All óubsè^ent-attributes, up: to recèiying command, < set^^^'p^^ inseiv led; in- Main ,file "reseting. defaults values-.: '. : After: rópeiving?-thé'^p^ ! : <■0.01: .position >cause8 transfer '. o'f di.apiay/code form subpicture bui '_.t.p ... 3.3 Segment append -f - Once the segment is created,, it is^possible at." any time to: append-'graphical primitivs. to :Seg-.'.. ■ iaent with-oommand < segiappend>ubpioture buildihg^ \ filò to oominbn subpictuire display ? file , begi-'. -J--«- • ♦•> '-J"»' .t •• • ••• - • ' _ lining:,from first free location, • ! insert."JMP. re-burh command.'; at^ ' s - allow display of .appended, infoine " ' : V■ • ; .- • ! ■ ; \ ■ ': ;•■■ ■ :■'-V 3 Delete ; segment ;. .■;■:. ■■ ■ ■ ..With; this command se^ent'is deleted .^rpm^;^ splay file. To delete the 'seigment tit is -noposs-r ary to search for his naineJ in ,Main; file'v; Before , deleting the>segmenti' ìt Aùèt: some other segment, iis referencing tha^is^ segment as subpictiare.,:If: nò';e^ s'egme'nt" refe, • rencesl;/'it, , thé :>e^ehtVis ,deÌété^ . ; \ : Deletion, could be .logical ' ànd-, physical.',Logical ■ • deletion'deietes isegm'ehts with^jtlP.:''instruotiòn, ' in Main, file ,pyer~ deleted ^segment Pt^sical-;.. deletion' is deletion, by ,new. priieir^ both,! : v • the Main 'file and subpictÄei ^f^^ This; Jprocess, of garble collection could be done when; space in memory starts to be critical.'. ' ' , 3.5-Vectors'^■• ■J.V/^, '" All repiyed vector .data-'arò appeMedi' to/ ppén' ; segment i. Receiving code, for veotp datàsàte^;. Hite protocol ste^s in; '!,yéctòre it;receives-informatiòn tp^e froù this mode. The béam jis . always-M :^oint -to -new one;,-.'- ■ • -X.,-.;^ IDhe. startiiig yppint; is -set^ , sition^x»«JH .'Afterv^ • ^ variables ^'iX.'and 3Š .contain absolute , corrdiiia- -tes. increments/ of- eyery vector to be;^awn are computed as difference': , i -V-^;:'. ' • ''ibY-'^'mf'i - where PN;,IYN koordinates of points where ends néw vector;, IX and-TT are/òpordinates of -last beam "position. ÌX and ÌY . receive values., of new point when vector is comptitedé . /< ', 3.5.1 Format of vector data - ! byte 1 Hi x' The bottom 5 bits of the • byte are used bp.store top byte 2 Lo x byte 5 HI y byte Lò y 5 bits of the 11 bit value of X coordj.nate The bottom 6 bits are uaed to store bottom 6 bits o x. used as per Hi x used as per Lo.x Bit.6 of byte 3 (Hi y) is used to transmit in! formation about vector visibility. If bit 6 is i set, a visible vector is dravm, otherwise m • invisible move to x,y. is :porformod. • The first' byte Hi x of each group of four bytes I is checked by the procedure before it is used ■ to start a'new 'coordinate pait. If bit 6- is found set, the byte is.interpreted not as ve; ctor but as an inst3?uction to' exit vector mod. The next byte is then treated as a new command. 3.6 Call other segments With this feature it iä jposs'ible to use subpio^. turing. Keceiving command «seg.call7^name>tbe address of subpicture part of called segment is found and graphic return jump to called segment (subpicture) is generated and inserted . . in display file for open segment. 3.7 Close segment This command causes, a display of defined segment. The subpiotvu?e part of sec^ent is connected to Main file part. Before that the subpicture part from bidldihg file must be transferred to common subpicture display file. . Implementation The Pi^otocol is implemented on SDP 15 with rtf^ fresh graphics terminal and ÉMAS (Edinburgh MD-Iti'Aöces System) as a server host. ^S is multiprogramming operating system supported on , two ICL y75 main frames. The existing PDP tì5'. J has 64 K of memory (unfortunately only .8 K usable FORTRAN system),disk,SEC tapes,Tape unit and two VT -15 refresh displays. FORTRANwas choosen as programming language f-res the sizes' of the I/O handlers are not ixH cluded. At the server site (EMAS) the protocol is implemented as extension of graphical package with capabilities and syntax similar to HiOT lo package for Tektronix storage tube terminal. Magority of protocol functions are implemented on host and satellite so that is easy to configure system to suit application and optimise use of all resowces.. ;" It is reasonal^ly to move high interactive pa^ • rts of application program to satellite. Because all function of protocol are well isolated it is possible to modularise application program satisfactorely. Programming is consistent because protocol is implemented on both mashi-ne and moreover in same language. Through experimentations we made these divisions of labor'between Server host nand satellite: - whole system on satellite - protocol split between two mashines . - some applications modul transferd to satellite - complete protocol at central site (in case of noninteligent tèrminal) The implemented protocol was tested with couple of simple programs. One of them was program for interactive drawing of circuit she-matios. Moving highly interactive parts of program to inteligent terminal improvment in responce time is obtained, simultanously releasing Server host of trivial services.. SummaÌ7 : The experimentation with protocol has shown great flexibility in case when some parts of Server protocol are also implemented at user site i Using this approach it is easy to move some interactive parts of program to satellit when some computation and memory power exist localy. ReXerences 1.'W.Hewman,S.Spro(all: An approach to graphic systems design". 2. R.Sproull,£.Thomas: A network graphics protocol. 3.V.Sam,6.Stabler,J.HarringtQni Intelligent Satellites for Interactive Graphics 4-.P.Vaswani, D.Rayner: Another conqparsion of protocol A with proposed protocol of Sproull and Thomas. ■■'■• v'v 39 'čhangeabieV-^attrlbute8\ .-^òèitioa:» JMPS v;...' eoómoh aubpictux e.. ; display Xile ' JSi, ' . ■■ ■ .■■ M: m ■ ■ • ' >eturn adAi attributes vectors; texts caùs . imnz i?oturn oddrly'^ ' ... ■-■" .■ i- *'.■■ ■' .... - Maiii'display: .'l Organisatiop ■ òfdiéplì^ file 1 / ' ■■'.Fig. •.■,■• .Details, of. User pairt. oif, protocol 40 'ìi: Informatica št. a.Iotnik 1977 primer koncepta računalniškega omrežja j. kalan • ìV ' UDK 621.395.74:681.3 INTERTRADE J-TOZD Zastopstvo IBM Ljubljana Namen tega članka je, da pokaže eno od možnih realizacij računalniškega omrežja i Vsekakor obstoji želja, da še v tako omrežje lahko vključujejo tako obstoječi, kot bodoči terminali in sistemi. Prav ta cilj zasleduje tudi SNA. Opisani so cilji, ki jih zaäeduje koncept računalniškega omrežja, nivoji funkcij, fizična in logična slika mreže, vrste vozlišč in povezave med vozlišči, podsistemi omrežja in možna uporaba različnih IBM-ovlh računalnikov in terminalov v omrežju. SYS'1-EMS NljnVORK ARCHIlTSCtURE (SNA).me objective of tWs article is to show one of the possible solutions of systems network architecture on example of IBM-s SNA. There is a need to include existing as well as future devices, and this is an objectiv of SNA too. Follows a description of objectives, functional levels, phisical and logical view of the network, types of the nodes and links, network subsystems and the possibilities of different IBM machines and terminals. SNA z ustreznimi produkti za realizacljći je bil v prvotni verziji objavljen leta 1974. Od tedaj je doživel koncept že nekaj dopolnitev. Prvotno je bil to koncept strogo hi- ■ erarhične mreže z enim samim glavnim ali host računalnikom. Razširitev koncepta, ki je bila objavljena koncem leta 1976 in programi, ki naj bi bili predvidoma na razpolago konec leta 1977, pa omogočajo povezavo večlh glavnih računalnikov in s tem oblikovanje univerzalne mreže za obdeiavp'pòdàtkov. Cilj vsakega računalniškega omrežja jé, da nudi končnim uporabnikom vše potrebne funkcije na najbolj racionalen način. Želimb si predvsem univerzalnost. Vsak terminal naj bi bilo mogoče pooblastiti za dostop do katerekoli aplikacije v omrežju. Že nekaj časa je znano, da so primarnega pomena funkcije, ki jih omrežje nudi na terminalu. Uporaba teh funkcij mora biti za človeka kot končnega uporabnika čim bolj sprejemljiva in stalna, kajti večina delovnih mest je taka, da morajo zanje ve-.; I jati trdno ustaljeni postopki. Tudi za programe velja, ' naj ne bodo podvrženi potrebam po čestih spremembah. Z aspekta računalniškega omrežja nam je znano, da so se zaradi hitrega razvoja iehnologije postopki za pridobivanje enakih funkcij na terminalih znotraj sistema, bistveno spremenili. Predvsem smo v zadnjem času prešli iz prvotno uveljavljene popolnoma centralizirane c4>delave zaradi novega razmerja med cenami komponent omrežja na distribuirano obdelavo. Če naj to ne vpliva na delo kon&ega uporabnika je potrebno točno definirati nivo končnega uporabnika. Nivo končnega uporabnika, ; tako imerioyani'aplikacijski nivo funkcij, .moramo strogo ločiti od ostalih funkcij računalniškega omrežja. Na nastali meji moramo definirati standardni vmasnik ali ' interfejs. Tudi preostale funkcije računalniškega omrež-' ja lahko dalje delimo na nivoje. . Danes razpolagamo z razmeroma velikimi možnostmi obdelave podatkov .s iramočjo mikroprocesorjev, še vefl-[ no pa smo precej omejeni pri prenosu podatkov. Ker • tudi na tém iKšdročju luhko pričakujemo v bodočnosti določen razvoj, na primer optične povezave preko satelitov, je umestno, da se'na to pripravimo. Zato preosta-,le funkcije omrežja razdelimo vsaj še na tako imenovani funkcijski nivo ter na prenosni nivo. V RAČUNALNIŠKEM OMREŽJU ZASTOPANE PUNKCIJE Osnovni cilj koncepta SNÄ je.standardizacija arhitekture računalniškega.omrežja. Standardizacija mora upoštevati tako d^ašnje stanje kot bodoče zahteve, katere bomo lahko postavljali računalniškemu omrežju. SNA skuša omogočiti čim bolj fleksibilen razvoj računalniških omrežij s tem, da Jasno ločuje odgovornosti treh osnovnih nivojev funkcije in standardizira povezave med tremi nivoji. Ti nivoji so: . - nivo. aplikacij nivo funkcij -, T nivo prenosa SNA té nivoje ločuje v vsakem vozlišču mreže. Realizi-' rani so v potrebnem hardware-ru in software-u. V omrežju so med dvem^ končnima uporabnikoma ti nivoji po-,razdeljeni simetrično. Slika 1 prikazuje primer povezave računalnika in terminala po stari ad hoc rešitvi in rešitev po konceptu SNA. Pred uvedbo INA standardov so bile odgovornosti za krmiljenje prenosa in terminala često pomešane z obdelavo in pripravo podatkov. SNA zahteva strogo ločitev teh funkcij v vsakem vozlišču v diskretne nivoje. SNA določa način sodelovanje, vsakega nivoja z odgovarjajočim nivojem v drugem vozlišču. To omogoča delitev odgovornosti med tema dvema nivojema. Po potrebi eden od njiju lahko prevzame večji del funkcij in s tem razbremeni drugega. Ker sta oba nivoja strogo ločeni enoti, ki na določen način komunicirata med seboj, se ta delitev ne odraža na ostalih nivojih. Tako se .lahko posamezen nivo razmeroma enostavno modificira. Nivo aplikacij je tisti del sistema, ki obdeluje le podatke, ki zaninifijo oba končna uporabnika, ko je med njima že vzpostavljena povezava, ki jo imenujemo pogovor. 41 Slika 1 TERMINA L Delitev funkcij prèd in v SNA, T = : tèrminal Slika 2 . Vrste vozlišč v omrežju - Nivo funkcij je tisti nivo,, ki končnemu uporabniku omogoča aprejenianje teh podatkov v čim preglednejši ob- ž liki; ali pa triii pomngo te podatke pripravljati s,len», ;:dfi ni u nudi orodje ali oporo pri delu, dai ga opozarja na formalne napake, ter'dà vodi zapisnik opravljenega pogbvora. ■.■.,'., Nivo prenosa skrbi if,a to,-da se podatki brez napak prenesejo na pravi naslov in tam predajo nivoju funkcij. /VPZIJŠČA IN POVEZAVE V SNA .. Prednosti nivojske zgradbe omrežja se pokažejo piiseb- . ■ no takrat., ko'pristopimo k načrtovanju omrežja. Oiiirež- ■ : -je je fizično*le skupek vozlišč, méd seboj povezanih s . povežavaini';"Vendar ni potrebno, da bi' bila vsa vozlišča ■ ali poveaave^opolnoma^ ni.(x>lFebnb].da . ■ bi vsaka voziišice obsegalo cislótni šjiektei: možrcisti',- ki jih obsega SN^', Prvotno je bila v sistemih za daljinsko ' obdelavo pc^atkov uporabljena le povezava med glavnim . - " računalnikom :iti terminjilom; torej le med dvema tipoma vozlišč. .SNA definira .štiri-iipe vozlišč (šlika 2) : ■ 4|lavno .vozlišče ( host node). . . , -:voisli.ščc sr..-! krmfi.jeii.jé koinunikecij (conimunications contioler node) ■ ; . .-krmilno vozli.šče za grupo terminalov (cluster controler ;node) . ' •. ". - ■■ -vozlišče v termiiiaiu (terminal node) . , Glavno vozlišče ' .' ; . ■ . ; ' . ' • SNA zahteva v vsakem računalniškem omrežju vsaj . eno glavno vozlišče. To iiavadno zadovpijujo glavne po- ■ trebe omrežja po podatkih in ye&jih/olxiéÌavaÌi,:pi;edy- , ■ seni pa.krinili pripadajoče |X)dročje (domain) omrežji). Celotno omrežje delimo po SNA v toliko področij, kolikor imamo v omrežju-glavnih vozlišč . Glavno vozlišče krnVi-!i svoje potiroč.je omrežja in skrbi za poviszavo vozlišč, svojega p;ìihsparéhtnav to.pòirriéni v da v primeru, kó v krmilni ' "pilòti ni ustreznega pr.pgraina avtomatsko pVeda rialogo .glavnemu račuiialhiku i ta'ka'jé napriniér krmilna enota . UIM.3791 š termiaàii .3277 ■ : i ' Vozlišče v terminalu . . ' ■ l'PžilŠče/v terminal u iìrèdstavljd najnižji nivo v hierarhiji računalni skègà omrežjaJNajveckrat opravlja le funkci- " „JO zajema äU predajanja podatkov. Vseeno inorajo biti .tildi v.takém Vozlišču zastopani vsi nivoji funkcij. Re- ■ :?itve sp lahko,sani0 hardwaré-ske. Aplikacijski nivo je ■iflhko zastopan le ž deloVanjem òperàterja. Lahko pa se ,nu teni nivoju priključi y omrežje kompleten računalnik s evojo nä aplikacijski nivo usmerjeno periferijo in le :;;? |iajnujnfej^imi funkcijami M ' .J!oyezave tirifed vozHšni' . ■ .SNA prMvideVa .. ;P^atkov med.sosèdfijiliià vozliščema. To je SDLC ^Synchronous Data Unk.Control) protokol, ki je bil razvit z namenom -, da izboljša prenos podatkov nà ka-. tereinkoll tipu fizične ppveMve . Naliaga SDLĆ protokola ' ■ .J^ Wéj, da rtäni tudi prekó'manj ianesljivé tìziénè pó- - omogoča zanesljiv pre^^ .n^ljlvp l«5atóHo|)oVeiiayo-..SDLÒ-.Skrbi «a iniggHt^ ' ..Ri mfjsnä'SaJÖ-i^š'^a v di-ugò VbzHšče, tako y point to point, kot tildi V müitipoiht konfiguraciji ali' ' ^ prenosni;zanki. . ' ^ ;• / - : _ F^kcijskl hivpji v vpzliščih komiinicifajp z odgovarjajo- ' :. cimi ft»ikcijsKrmi.nivpji/v,drugih-yörf podat- - • . Kpv.i ki jih dodajajo osnovna .ali repa (slikvf, glavo ih rep. ŠUka 4- komunićiranje iiied'hivpji . V glavi za krmiljenje prenosa sé haliajajo jppdatki o tem, kdo posipa, kdo je prejemnik, za poredna, štev vpra^-šanja oziroma odgovora V okviru p^ovcira, prioriteta prenosa, ali jé pakét prvi^ zadnji, srednji ali édini . ter včasih Sé dolžina podatkov i : , " V glavi za krmiljenje pogovora mora biti poilatek ali je sporočilo vpi-ašanje ali odgovor, kateremu nivoju je podatek namenjen, ali je pričakovan odgovor in ostali podatki ža krmiljenje pogovora. ,V vsaki komponenti Vozlišča še obdeluje le tej komponenti namenjen podatek iž odgovarjajoče giave. l'ray to . hecävisno obdelòvanjé gUv in r.)oij v teh glavah pfnogoča delitev funkcij v SNA v strogo ločene .ni voje i'! . V PODSISTEMI OMREŽJA . Na računalniško omrežje gledamo lahko hä dva luictiia. ' Spoznali smo fizikalno, gledanje na omrežje šeštavljfeno iz fazličnih vrst vozlišč^ méd seboj povezanih-s póv«-. . 2avami; Drug način gledanja je logičen.-Šlika 5 pirodsta-vlja logično zgradbo onirežjaV to.tvorijo prenosni |iod-sistem In okrog njega razporejene hašlovljiVe enote > ; (NAÜ - Network Adresšable Onitè) : ìsiasìòvijivà eiiota. ' l; je logičen pojeni, tp so yratej skozi katera imajo konč- ' hi uporabniki.dostop do omrežja, ki jihi omogoča ko •municiranje. Čp želita dva končnaHiporabiiika ižiiienja- i ,vaU podatke ié mora méd hjiniä vzppštaviti pogovor. Ta je običajno sestavljen I ž večih vprašanj in odgovorov, ' ki si jih izmenjujeta udeleženca. Pogovor je začashfi . . .logična povezava, med dvema naslovi ji vi iria ehotaVini. . ■ , - I ' I. ' ■ ' Slika 5 Logična slika pftirežja Nekatere naslovljive enote vodijo veq pogovorov hkrati , . vednar Je vsak od feti pogovorov od ostalih neodvisen in izoliran: - ' . • Videli smo, da so vsa vozlišča zgrajena po istem načelu. Zato je odgovorjajoče nivoje funJjcij v različnih vozliščih mogoče združiti v podsisteme. Te si lahko predstavljamo kot lupino'; ki ovijajo posamezne nivoje funkcij. Definiramo lahko: . . . . - komunikacijski siätem - prenosni podsistem In - skupno omrežje Komunikacijski sistem tvorijo funkcije funkcijskega in prenosnega nivoja. Končni uporabnik še pri pogovorih poslužuje uslug komunikricijskega sistema, do katerega ima dostop preko naslovijivih enot. Prenosni podsistem krmili pogovore in ureja promet v omrežje in iz njega. Predstavljajo ga elementi za krmiljenjé prenosa (TCE - Transmission Control Element), ki so razporejeni okrog skupnega omrežja. Skupno omrežje je podsistem, ki si ga lahko predstavljamo kot jedro celotnega sistema, sestavljata ga pravzaprav dve plasti, usmerjanje in krmiljenje povezav. Z logičnega stališča lahko gledamo na omrežje kot na črno škatlo, ki omogoča priključevanje naslovi jivih enot. Fizikalno pa je to, kot smo videli, več med seboj povezanih voališč. Da se prenese informacija Ofi enega naslovnika do drugega. Je treba najti pravo pot preko vozlišč in povezav. Usmerjanje se odvija v vsakem vozlišču na poti. Za vsak paket podatkov, najsi pride od zunaj ali iz Istega vozlišča, usmerjanje določi, v katero vozlišče ga mora poslati, da se približa ćilju. Nato ga preda krmiljenju prenosa, ki se prav tako nahaja v vsakem vozlišču in skrbi za pravilen prenos do naslednjega vozlišča. MESTO RAČUNALNIKOV V RAČUNALNIŠKEl^ OMBEŽJU Obstojeèl IBM-ovi računalniki in terminali, kot tudi-račuiialmkl in terminali ostalih proizvajalcev se lahko vključujejo v omrežje če sò ustrezno opremljeni za komuniciranje in če v omrežju obstoje potrebne funkcije za priključitev. SNA Je razmeroma nov koncept, zato Je v uporabi še mnogo račimalnikov in terminalov, ki temu konceptu niso prilagojeni, vseeno pa je normalno, da se tudi ti vkljtičujejo v omrežje. Kot smo spoznali , razlikuje SNA štiri vrste vozlišč. Od načrtovalca omrežja je odvisno, na katero mesto bo postavil določen računalnik in kako bo realiziral priklJuSne funkcije. V glavnem vozlišču v SNA lahko deluje le računalnik tipa IBM/370 z enim od operacijskih sistemov'za to, serijo, ki uporablja virtuelni pomnilnik, Da deluje uspešno, mora imeti ta računalnik dovolj velik pomnilnik- V tem mora biti prostor za opt^racijski sistem, komunikacijski program VTAM (Virtual Telecommunications Acces Method) in uporeibnikove aplikacije. . - V lokalnem voališču za krmiljenje komunikacij Je potrebna enota IBM 3705. V SNA omrežju deluje ta enota po programu NCP (Network Control Program). Ta program se pripravi na glavnem računalniku na osnovi istih podatkov kot VTAM. Glavni računalnik lahko na eksternem pomnilniku hrani, za 3705 po ••/eč procjramov, kar omogoča delovanje v več režimih. l.ßM 3705 ima le hiter pomnilnik velikosti do 256 KByte -, .Nanj. Je mogoče priključiti do cca 350 linij. V SNA ima t.a krmilna enota ostro omejen obseg «lelovanja. Vrši usmei jortja in krmili prenos podatkov po linijah do sosednjih vozlišč. Nanjo je mogoče priključiti skoraj vse vrste Unij in sisteme prénosa, asinhronski, .sinhronski in SDLC. Na njo je možno priključiti skoraj vse vrste terminalov, ki so se pojavili v doslej razmeroma kratki dobi daljinske obdelave podatkov. Poudariti je potrebno, da ta enota predstavlja le dei celovitega kompleksa za krmiljenje omrežja, katerega sestavni deli so še glavni računalnik, operacijski sistem ter programa VTAM in NCP. Ta enota s programom NCP le ščiti glavni računalnik pred kompleksnostjo krmiljenja povezav. V oddaljenem vozlišču za krmiljenje komunikacij nastopa zopet enota 3705 ali 3704 s programom NCP, vendar je na tem mestu mogoče uporabiti tudi kak drug računalnik , za katerega pa je potrebno napisati program, ki naj zadovolji potrebnim funkcijam. Od IBM-ovih siste-mov.šta za to nalogo primerna Sistem/7 in Serija 1. V vozlišču za krmiljenje grupe terminalov lahko nastopa katerikoli računalnik, na katerega je vezanih eden ali več terminalov. Vendar razlikujemo nekaj stopenj povezanosti z omrežjem . Lahko imamo čvrsto povezavo, ki omogoča s pomočjo standardnega hardware-a in software-a izkoriščanje vseh možnosti, predvidenih v SNA, ali pa imamo le ohlapno povezavo, ki se izraža v omejenih možnostih adresiranja in s tem manjši univerzalnosti terminalov. Med čvrsto povezane sisteme lahko štejemo realizacije omrežja z uporabo IBM-ovih terminalskih sistemov 3270 in 3790. Ta dva se programira v glavnem le na glavnem računalniku in sta za uporabnika popolnoma zaprta sistema. Krmilna enota za grupo terminalov pri sistemu 3270 predstavlja popolnoma hardware-sko rešitev brez možnosti programiranja, pri 3790 pa obstoji možnost uporabe lokalnih obdelav in lokalnih datotek v krmilni enoti 3791. Za uporabo teh možnosti mora v enoti 3791 obstajati program, če pa tega programa ni, se sistem 3790 obnaša enako kot sistem 3270, pravimo, da je enota 3791 za priključene terminale transparenta. Glavni računalnik ima pregled nad vsebino datotek in stanjem programov v enoti 3790, saj se kopije datotek In programov nahajajo kot varnostna rezerva v glavnem računalniku. Taka rešitev predstavlja dosledno izvedbo mreže po načelih SNA. V njej se končnemu uporabniku na terminalu nudijo vse v omrežju razpoložljive funkcije. Ostali računalniki omogočajo v glavnem le rahlo vezane sisteme. Od programa-v računalniku, ki Je postavljen v vlogo krmilne enote za grupo terminalov Je odvisno, kakšne možnosti imajo terminali. Rešitve na splošno niso popolnoma standardizirane. Vzrokov za to je več. Ali Je to razpoložljiv starejši hardware in software, ali pa manjše zahteve podsistema, ki jih lahko popolnoma zadovoljivo rešimo, vsaj v današnjem pre-^ hodnem obdobju, z manjšo univerzalnost-o. Vendar tudi v teh primerih skušamo zasledovati koncept SNA, ker si s tem olajšamo kasnejše vzdrževanje sistema. Od IBM-ovih računalnikov pridejo v poštev za take rešitve Serija .1, šistem/34, slstem/3, pa tndi sistemi/360 in manjši sistemi/370. V vozliščih najnižjega reda lahko nastopajo raznovrstni terminali in tudi raznovrstnimi računalniki, v kolikor so ti brez priključenih terminalov. Terminali so po svojih.funkcijskih sposobnostih zelo različni. Na funkcijskem nivoju SNA trenutno razlikuje pet profilov terminalov, prav tako razlikuje pet profilov pogovorov. Razlike med terminali so v Izboru funkcij, načinu krmiljenja terminala, načinu prenosa podatkov, velikosti bufferjov Itd. Obstoje terminali, ki jih je mogoče enos-l-.ivDo preklopiti iz enega načina dela v drugega. Terminali so definirani s terminnlakim protokoli, ti pa so ■- Wir-''-' ■ i ''/j j. i ..f.- . J.v v-'.i-V;; - V ■■ ■ ■ ' - ■ " tipičnih predstavnikih iz proizvod-, nega prpgr^mei ÌBM,-a! aÜ^ driigegà proizvajalca." , • ; Kot pHniere iiaj nayeàerno rà^ 3270 kot pfeàstaTOika s ^ -> funkcijami bogatega rtuùippiht.terminala, IBM. System/3 . ali Sérije i kpipredstavnika sinhronega point-to ^int . prenosa,,' IBM 2740 kpt predstavriika 'asinhronskega termi -yiala in Teletype 33 kot pr^stavtilka.ameriških teleprin- ! i 'terjéyi katerega način prenosa je òsvòjilo mnogo proizr • 'vajalcev terminalov. R tém bi,bili) potrebno dodati še * / evropski teleprinter. Takp-smó àòblll že zbirko različ- ' hih'tèrminàlpv> V mrežah moramo računati z • možnostjo nàstòpanja vseh teh tipov términalov. Pò nö-yih stana^dih.lahkò délùjejò le termihàli z novimi mož- ■ •'nostmi;obdplave podatkov,-ozirohia krmiljenja povezav . ; s pomocjo-hiikroiprocesbrjev/•Težiti mor bodpče v^poste le sajóbne ^ezaVe, ki odgor . v^arjajoSNAvi^^^^ .;casa obstojali terminali in ipovezave ž omejénirni možnostmi. O telefonskih linijäh lahk.o rečemo, da so še . vedno zelò drag; način za množični prenos podatkor. V , mnogih primerih bo še vedno zanimiv '.'off line" prenos :,i?odatkpv.z disketo ali nfiagnètnini trakóm. Siriiselno.bi . ' • bilo, da še podatki, ki jih čiovek kpt uporabnik terminala, takoj prebere in usvòji prenašajo preko linije, kjer pa . •se. ppdatki pišejo za kksriejšo uporabo ali za razdeljevanje, , bi bilo še, Vedno mnogokrat'üinestno razhnisliti o "offline" prenosu. Kljub 'Wline'.' prenosu pa še lahko poslu- . zujemo "on line" potrditvé prejéma in pravilnosti podatkov po analognih: postopkih, kot veljajo za podatke prenesene pp liniji. ... . V .. ■■ v . zaključek; -.sna sam^ sébi jè lé koncept , ki définira pptrebhe 'fùnk- i ćije računalniškega omrežja, Ta koriče^pjjrfvide^^^ . 'razdelitev fiihkcij na Večje in skupno uporabo razpoložljivih žmbgljivcati omrézja . " s strani večih uporabnikov. Aplikacijske programe jè; V • po tem kmceptu mogoče razvijati ta|io,'da so neodvisni'-- , od tipa upprabijehega terminala. Iste terminale je ino-". goče uporabljati za Več različnih apUkacij. Omi-ežje se lahkp nemoteno razvija od majhnega do velikega, pd enega dò večih glavnih računalnikov in se lahko tudi idinämicnd,:' modificifa med delorin. Omogočeno je zasledovanje obr.e;-menitev, -testiranje komponent in obračiih.. Implementacija takega sistema.zahtèva izdelane standard de. Mòzno liiora biti tudi vključevanje obstoječih óbdélor valnih in prenosnih'zmoglivosti, V članku je piiisaiio ' . . sedanje stanje iiüplementacije s straiii IBM-a, yendar j je to področje, ki še védhò dinamično ražvijajipredVspnr• ' v smeri čim večje uri»vérzalnosti in uveljavitve splošno . veljavnih standardov. LITERATURA 1. Introduction tp Advancéd Communications-Functidn', f Multiple Systeni Data epmmunication: Network IBM % form nr.;GC30-3033 ; '' '•.' . ■. ^ " ' 2. System Network Architecture General Information IBM form nr. GA27t3102 . 3. J .H. McFadyen : Systems Network Architecture: An over-vi^ . IBM. System Journal is i Nò 1 ■ 4. P.G. Cullum : The' Transmission^Subsystem in SNA '.> . IBM.System Journal 15,.Noil.' „i i ' 5. H.H. Àlbrecht and K.D..Ryder: Thè.-Virtual Tele-' ; : communications Àccess.:Method: A SNA perspective. IBM System Journal 15, No 1. : . J ■ . ■ ; .■ 46 Informatica št. 3 Ißtnik 1977 pouzdanost prenosa podata ka izmedju magnetnih me-dijuma i crc-kontrola / d. glušac ,udk 681.327,63:621.3.019.3 ELEKTRONSKI RAČUNSKI CENTAR BEOGRADSKE BANKE BEOGRAD Najbolji naöin povećanja pouzdanosti prenosa podaUka izmedju magnetnih međijuma Je da se koristi CRC-metoda. Osnovna ideja autora jé da minlmuni matematičke pozadine pruil čitaocu, dovoljne da vodi direktno ij praktični ùvid. reliability of transfer DATA BETWEEN MAGNETIC MEDIUMS AND CRC-CONTROL - The best way to improve reliability of transfer data between magnetic mediums is by using CRC-method. The basic ideal of author is to give the reader minimal mathematical background, to lead dir^tly to practical insight. POTREBA ZA CRC-KONTROLÓM Svi sistemi za óbradu podataka zahtevàju veliki stepen pouzdanosti prenosa podataka uopSte, a posebno u saobraćaju sa magnetnim medijumima (ovde će biti reći o magnetnim diskovima 1 kasetama). Jedan od veoma moćnih instrumenàta u ostvarenju te pouzdanosti je CRC-kontrola. Imajući u vidu učestalost grefiaka kod pojedinih delova računskog sistema, na primer: centralni procesor periferni uredjaji l'O'^, komunikacioni kanali 1 operateri 10'^, . dolazimo do potrebe da ae nivo pmzdanosti prenosa preko komunikacionog kanala poveća, 8tò ostvarujemo ÒRO metodom. Podaci su dobljeni na seminaru "Inteligent terminals" održan . 13i - 15. maja 1977. godine u Ljubljani, u organizaciji Elektro tehničkog fakulteta, U mnogim se novim i modernim računskim sistemima sve viie ima mesta za CRC-kontrolu, a sudeći po literaturi koju sam ja koristio prvi ju je lansirao u svet .računske tehnike IBM u svom sistemu IBM-240Ò, u realizaciji magnetnih traka (iV ). UVODJENJÈ TOLINOMA ' Delenje Jednog polinoma D(x) . (polinom podataka) sa dru^m G(x) generator polinom) daje rezultat Q(x) (polinom rezultata) i obično R(x) (polinom ostatka). Ako rezultat Ima ostatak: Sišl Q(*) Q(x) Mi G(x) .(2) (3) pomnožimo izraz. (2) sa G(x): D(x) - Q(x) . G(x) + R(x) .......... U primenl ove ideje na magnetne trake, "polinom podataka" D()[) U predstavljao niz bitova podataka na čijem kraju se doda "polinom oštafta" R(x) Ili CRC bajt. Tako. CRC bajt čini "polinom podataka" deljivim bež ostatka sa "polinom generato -< rom". ■ ' kako da podelimo dva polinoma Ovom problemu ne prilazimo sa klasičnog aspekta deljenja polinoma polinomom, jer je on poznat u klasičnoj matematici, već postavljamo, pitanje deljenja polinoma u moduo-Z binarnoj aritmetici. Osnovna razlika ova dva načina su u tome öto se uvek sabira u moduo-2 aritmetici, te dolazimo do sledeče g postupka datog u narednom primeru: U izrazu m. G(X) Q(x) + R{x) : dajmo za D(x) = x® + x® + + 1 a za G(x)-» x®+ x, + 1. a. pronadjlmo ceo izraz deljenja Q(x) 1 ostatak R(x)7 * 3 3 X + X .+ X + 1 ) X + x+ 1 i?Tr X 8 6 4 3 X -fx + X + X -xe+x5+ x4 + x3+x2 6 .5 +x2 +X + X + X + 1 + X + 1 dobili smo Q(x) = x®+X + 1 aR(x) = 0 ' U mođuo-2 aritmetici se ne Javlja pojam prenosa. DOBMANJE POLINOMA ZA PRENOS U.izrazu (3) oduzknimo R(x) od obe strane jednačine i doblja-mo sledeči Izraz: D{x)-RW=QW . G(x)...........(4) a polazeći od već nam poznate tvrdnje da su sabiranje i delenje iste operacije izraz (4) možemo napisati u obliku: C(x) = D(x) + R(x) = Q(x) . 0(x)......(5) U Izrazu (5) proizvod. je Jasno deljiv sa a(x). Jer Jedan od čl-ni()ca, a znači i leva strana izraza. Ako ovaj polinom C(c) primamo sa druge strane nekog prenosnog puta mi ga p., K v ^ '■■■■■ p'" i-'c CRC ■ ;Za;prfi!nenu .CR ma'giietiilin trakama, gde ]é za 9-'.kanalnu traku veonia važan aspekt pouzdahöstl, od stranè . , : jAMERIGÄN.NAT^^ Je izdàì sta- ^ f;\ndàyd ' ' V ' V ^ ''"prolivodJgfiV^ppre pbuždanostl. ; ■■'-''v- 'v';-■ ■v-'" J. / ■•■■■ • • • ' ■ 'i' ■-,'•.■ ■, ■ ■. ; .. ■• ■■ ■■.■ . .• Za slučaj magnetnih kàséta stariàard za "generator polinom'' ' r .'vv/'-; -i;^^;; ; ;/ .:v ■;..■;."-:.■■ jPodacl kjojl se nalaze isipìsanrna'mai^etiiò^ traci'su 9-to bitni ■ podaci r.jMjtövl, Je S bUova pódataka 1 bit za parnöät;' Óv 'bajtpyi^'lnejfpr^ PPltnomškeVmrežfe- eiika i. ■ >.. ; • . ' ' 'k''-'-- "N \ N ; ì 'V. \ \ V s s -• ■ s ■ • .v. N v. \ S 5- ■ r' K N :- . ■-■v. ' s!. :• A.' ■ ■■•■;: K \ ■'ž;.:- i ^ X 's. \ N K- \ xt \ ; , detaljni ja'obàvéfitOT ràda sa-; : i . ! j CRC-kbtìrólp^ čitalac mPže koristiti literaluru.nàvedenu . ; , . - llod rednim brojém l;)';' !■;■■ . ' .' ; •.' " '■■'".■■■V'.'. ' f- ■ SI. i Zapis na. drugo] -traci. Óvde 'Imamo slučaj;pđ .mrbajtova , zapisànlh na traci u pbiiku IzduJéné.póUnòmske mreže p-opšH siùeàj: Ovo pdvećanje dužine se bilraža^^ lia povećanje " stepena polinpmiske.mreže." ■ Ć^Sti izriž' ove mreže je:' D2(x) +; ... + X ...Dtri(k) : m+l-i Pi(x) •CRC^bajt. je pstatak ppsie déltinjà.ijòUnomské m noih generatorom;' 1 kap takav;pp8taje,deo poli nòni ske mreže ■ (slika 1. ). Ovaj ostatak sé iskazuje u obliku:;. ; . 'CRC(x) m+l-l IZGI,ÉD>0tlNOMSKE MRtiŽE/' ,Na slici dat jé izgied%llnbmske'mrežey Pri prikazivanju po-^ linomske nxrèié'korìStimb dva Ip^ètó to^ y a) simbol kružić sa kr^stlćem .ii širedint fiije Ja ime ''ékskluily-kp ili kolo" (EXÒLUSÌVE OR) Ì ostvaruje.funkciju sablra-■^SJi-Mn^J^nih brojeva pò modulu 2i'>..,; : •. ' • Slika 2. Prak tlčna pòlinpmska mreža kod koje^ j^.. delen je "por Unom generatorom'' povratnom spr^om'na.bdređjenf ■. '.mreže.-'Pvà mesti 5 IŽ)^^ nom''póllhpmu ;genòrat'ora'!,/a;:BÌ|^^^^ čUn x9 pbstigne tii .yréttoost i né vpdl še u kpntiunal^ (slika 3) te še mreža iie Siri povećanjem broja bijtova i;^^ ' ■ka kbji se žele žafititi.' ■ ■ "^ i- 'i;, ■ ! Póméhuta mrežaVpbezbeđjuje delenje'sa 'lpplltibirf generato^ ' . òm" dakle sa fiksnim dellocetn- U trènutkù'kàd član x"?^^^ nó.Ó, tada mbžgmo ''ppUn0m generator'' G(x) iijednačitl sa () .;' ■ I Tefiit|'g^:pp,x . ■ ■ / ^ ■G(x) = ■■■-■; V a tp su iipravP razredi na koje sé yraCà jwyràtna s^^^ > kraja mreže (x® =1);. ■ ■ V ; „ ■ ' • '-y / .'V ^ . LOkALIŽOVANJE GREŠKE Ü PRENOSU' " ^ . ; . Od predajnó.strane prkosnog'pàté, ^e's podWké 'pfprmi-'.' li sà CRC.bajfpih, i^rimà.se ria prljèmhpj straiii;ceó blo^^ menutpg sadržaja. Na prijemu se. taj blok dell sa "ppljnbm . getiei;atbrom''"i ako je ostatak lio- . rektno. Ako Je ostatak nejednak 0/ (.ražiinó •^'pollhóm'gré6k^ ■e(x).' •..: v;-.. ■ ■■ ■■■■;■ ■• ■'■•■.V.'. ■■.'.■■ f.- Da bismoi naéìt kahäl 1 bajt sa greškom,, uvodimo ';yertikalnu.; redundantnu kontrolu." (VIÌG ,- VERTICAL RKDPNläA^^^ . CHECK), kontrolu-népàrnbsti nà;svakotn in'dlvldualribih liajlu. BajtovI béz'.gréSke próizv.qde VRÒf= .0,; a..lt8jii»yl,,«n;g>»ìékfini., VRC 1 za odgovarajući bajt. Težina öünin «vili VÌRC « Jtiil-^ noiti bloku Informacija čine E(x):^ ^ jtpva podataka, u trenutkuidetektpviiiV.in Y«ÖI ! ulàzi Ü sličnu pollnomskü mrežu (ill i'éislhloi: ««-ìlalé^^^^^ ima samo'jedan ulaz.- ' ' • •.'•'.• 48. Jaänije rečeno, ka^ be greSka Jàyljn samo u Jednom kahalut ' • oba re^Bti-a za däliihje.sadrže oštatak-Istog.,''pottnoma gré- .' éke", mèàjutim Jotìan Je pbmnožiai tìa 'stèpenom öd. x koji odgovara ppjé^ltiortUànalu sa greékóm.. Da bl pronaéti WJ ka^ ■ hal,;.pomeraptio "regiétar Silke greéké^ (régisl&r zà dèìènj&.i':: sa Vnc ulazom) udesno, bež ulaza; iMredeći ga svaki put sa sadržajeta CRC registra (registar za delenje u öhju dObijanja. CRC bajta). Posle t pomeraja, .dva reglàtra še podudare 1 ' broj poirierajn Idéntirikujé kanal sa greèkom. ... .i , .PRAKTlČN/i PHIMENA ĆRĆ- RÒNT^ÒLÈ- ...... ' " ] . Iz praktičnog primera bt trebalo da režultuje JäsntJä éilka če't log postupka i aa se liiožda dobije oàgovor ria neka posteyljena pitanja Iz prvi)g dcla. Ceo primer bazira zaŽtUi pet bajtovà podataka, Jei*. bi VeCi broj bio glomazan I • FORMniAlijjK! afte = J^itÀ PiÙ .ÜPISÜ " Prilikom li^tša nekog blokei^odataka nà magnetnu traku švakl "se bajt '"obradi" u rfegištru za delenje i dobljànje CRC bàjta, e U slučaju dà se tom prilikom pöjäVl jfreSka VRC (GfeSkà p&-mòsti pajfedfhog-bajta pòdalikà) t»Üa se formlfa I CÌIC r bajt,. ^ ' tzv. "Bllkà éréSke"-; Nä slici 3. . imamo ceo blok òd' Š proiž-'- ' voljnih bajiova podataka ša CHČ-bàjtóm i LRC-baJtöm (o ' ovome 6e biti-reči kasnije). ' ■ . .. tabele - . ■ (P! 0 1 2 3 • 4 • 5 6 7) Ó' .1. 0 0 0 0 1 1: 1 PomeraJ DŠ P .i 0 1 . 0 . 1 . 1 1 . Ó ■ ' 0.1' 0 Ó" 1, 0 .1 0 0 1 Isto kao (1) .1.:, 0 1 1 0 0 0 Posebni pomeraJ . _0_Ó Kon.izjjL CRC bajta' 1 1 Cl^Cbajt m ;:,:t>2. : D3. •j,'D4 , • .; ^ Dš- .. , -. LRĆ - 7 '■ 1' •' o/ '"•'o . .0 r.i ž, -1 r'. i).-'.- 6 1 1 i "■■• 1 ■. . 1. i p : 5 Ö ; -. 1 '0 1 ■ .1 . ■ 1 '. . 0 .. 4 0 ■ . P D 1. ■ i ' ■ • 1 3 Ö ■ -1 - i: : 1.- ■ -i C''-. ' b 2 ■ 0 ; ' "''o:. , 0 '-.•'i-. ■..; i' ' " V.-t .: ■ 'vi . - 1 0 '.i' - 1 : •• .L • . H ■ 1 i ■ : 0 .1 . 0 . 0 ■ 0 ' 1 . ' , 1- - P .1 ; P 0 . ^ o:-' 0 - 0 - .1. ■-'■• CRC bit pozicije Bu komplementlr. izuzev pozic. 2 1 4. Slika 4. Treba uočiti da se nakon postupka delen ja CRC-baJt na traku upisuje u kómpteih^tnom sadržaju osim bitova 2 1 4; OVaJ izuzetak Je praktične prirode i nema suštinske veze sa ÖRC-köntrolom. • ' FORMIRANJE CRC^BAJTA PftI ČITANJU 'Na prijéimoj strani prenosnog puta kad sa magnetne trake . éitàmó prethodno upisani blok, mogučA su dva slučaja. Prvi, 'nbrimiah slučaji Ako Je pročitani blok bez gub^ to zaključujemo tako Sto se ceo blok podeli, sa G(x) 1 dobljeni CRC-baJt se poredi sa CRC-bajtom primljenim sa trake. Ako su dva bajta istog sadržaja nakon poredjćnja ostatak Je 0, a to Je dokaz ispravnog prenosa podataka.. ifrugi sliičaj,' kad. Je nastato greèka na'pojedinim bajtovima (umesto stanja 1 nastaje stanje 0, i obratno) zahteva prona-'iaženje .üesta grefike. -:Prlmljenl blok nema ima npr. sadržaj premi" sliòl 5. ■ ' ■ $1 i Ua 3.- Nä .slici Vldinid pet bAJtova pòdàiakà bl do DŠ àà òz^ načehlh Ö bItW'a ìàa Ó, i; s. ri ; 7 ,.Pi Stò inače pdgoVB^a-.B^ana-!. ■ . Inoj magnetnoj traci. CRC bajt je fezüitat iwàfupkà dèlerijà ' " ovih Ö bäjtovä iSbdatäka, a 'oéo proces Je dat ha slići' 6. Bàjt . nazvàu L;ftC. ;jo bajt koji óbezbedjujé.za sVaitl kBnal duž.svih ' bajt^Vä fiòdataka "parnu ^àrnoét",. tj; jjaraji broj bltòva vred,-nostl I. ■ V . ■' ■•.,'• - ■ •'. ..m:-. .02 • 1 : D3.. ■ m . D5 CRC LRC ■7 - .. -0 •• -i 0 p 0 1 0 1 • 1 1 .1 1 1 ■ 0 5 l'.- 0 • 1' . 1 1 0 .4 . . o. ' - 0 : 19) • .1 P(l) 0(1) 1 3 , 0 1 ; 1 i p 1 ■ 0 2 - 0. . • .0 - . 1 . 1 1 1 1 ■.. - P;' 1 '■'■ 1 :o p 1 1 0 -.i'. 0 0 ' p 1 1 1 P 0 .0- ' 0 0 0 1 liDl D3 P O . 0 1 1 o 'i 0 O' -.(š 1 i^p. O ., o " Ò ' 6 o o ■ Ó 0 0. Ó o o 6-. • O. o". 0. ' Ó o i-: .0 .a .-i;- 'LijJyJÙ o .0 ■ Ö .1 ■ ' i- O ;. o ^C počefaa vred.-O ■ O. Pomeraj ■ ' -. .1- ■ o PrVl bajt pod: dtökl. ., ■ Ili sà sadr. pomér. 0 ' |1 CRC'bàjta Oiule) (I j- 'l'^''^^. • ' i - " 1 o isto kail i(l) . Slika 5. ;Gre6ka se javlja u bajtovima podataku D(3), D{4) 1 samom ĆRC baJtlii a na kanalu 4, 1 to tako da Je vrednosti u • zagradama - prava vrednost - izgubljena u prenosu. Kad se :0VaJ ceo blok - D<1) do D(5) - podeli sa G(x) dobljeni CRC -bajt se pöredl sä pročitanim, a kao rezultat se dobije p«-držaj razljčlt od nule. Ceo postupak Je na slici 6. 'p •- O- Vi- .2 3 4. - 5 0 7 0 0 .1. 0- 0 .1 0 0. 0 •0 O'- 1 .. 0.1 0. 0 1. 0 : 1 1 Pomèràj-0- 1 "- a Isto kao (1) Ö -o :jr •• - •■■■ . 0 0 1 1. 1 1 Ó "0 0 p 0 0 •i •Q'Jvö-' 1 O b 0 0. - o 1 ò -o •ó' 6". IV -X. l;-.1 i 0' 1-. 1, - i-ó : 0. 1 1 i . o i 1 . I^àstiiya-k . .. tabele na siedečnm stupcu . O Poiiieraj y , ; ' " P0ž'/2-5 su invétt. ." O kšd je i^l (2 j. ;. . 'Ó. • , ■ ; . ■ ^ • Öetwfti bajt podat. , .:-,., je ekskl. lll-aa • . .>'. goirnJImpiOOllOOOO). .: O l i- O O O P O' o' 0. O, Ö: 0 O CRC početnu vreiinost 1 O Prvi bajt na lr.-!ke 10 Ekskluz. ili CRC bajt sa prvim bajioni podataka ;p Ò ■V 1. • 0 1 0 1 1. 1 Drugi bajt (bez greške) 'o . 0. 0 1 Ò l" • 1 0 Ekskluzivno ili 0 0 "i. 0 0 i . .0 1 1 Pomei-oj 0 0-. t. .0 1- 1. 0 . T 0 Treći bàjt (sa greškom) 0 P , p' 0 1 .0 . 0 0 1 Ekskluzivno ili 1 0 0 0 0 . 1. P .0 ■ Ó ßomer'aj 1 1 i ■ 1 Kad je.P-l pozicije 3>S 1 0 0 ] 1 0 1 ' 0 0 su Inverlevane N a s t a v a k .tabele na sledečem stupcu 3i;->'4v Ó -'.0' : i:. ' ÒJ ràetità I .. o.; i -oVà . o' ..ó : i -i. ■ tLl-'O o : ■■■t o 1 bajt' ■.■■:■•■,.,;■■:. Eksklualvno .lU- fv.; I ■ 1 : ^'y'Ó " ■'■liv^^TPòmeràji: - ■ ..v'iV--^ ' . o''. Jv'pétl'bajt ■ ' v. •■ 0:' yò ; : 1 Posijb. pomera] tez ul, o r VI 1 1 v .■'1 ■ ■ ' CÄC bajt. (sa greàkòm) Ekskluzivno ; ili ' • : Po mera],. inverzija i ■: '"iV.i;^ ; "' 'ékskiuzlvno »I .se od-i ... '. ■." ' '■■'■•■-. vija-u Istom trenutku. ' Slika 6. Dakle, u. ovom trenuUiU'raspolažemo sa dokazom da . V JÓ neki k'ahaV^r^^^ ■ .GENEpi^NJE'StinĆ^^ .. paralelno radu reglsVaf MVae|dnje ,BÌ'C bBjt, radi i registar M delenje sa VRGrbltom na utaztt' koji Vsnlma" na kome ; lja jtu ^daUka se Jayija greška VRC=l . . tJ. greška parnostl. ;. .-:bajta iKida^kà VRC -l rciglstar^^ 7. .: . .$lil?a 7. ki^o. le identično kólu isft slike.?,, pšlm šfo ima samo - ■ &Vjedan .ijla«,. Ceö pö8'tüp^^^ dat jé na i V.Tv .Vi TJUŽElUEkAmiJiŠAG^ Traženje kanala u komé se jaylja greSka ?è;ha'zlra,ha . CRC baJtàVf CRĆ bajt dobljen postupkom delenpó-. : ;.: datdca (slik^;' ,6) i CRC-baJt koji dèli .éàmq TOC^bit " greSice". Postupak sadrži sledeće korake:■ - komplementlranje ĆRĆ^bajta (podaci) .'(Ij,' .. : ' - poredjenje istog sa CRC7bajtom.(sllka gréfiÙè) (2)'" ,. ■ ~ Ovaj postujtak se zaustavlja kad je poredjenje lispeSno,: a. brpj porédjenja Je broj kanala koji gtoŠl (u prtmerà sa slike 9', to ' je»..- ■ j'-.v;--- ■ ■ ■- ■ -.v;. > .••■;; CRC-bäjt P 0 1 2.' 3 4 5 6 7 1 1 1 .0 1 1 0 1: P; 0 1' 1 1 0 V' 1 0' 1 1 0. i 1 1 ò il , 0 i ì i, 1 ' 1: Ò i 0. 0 1 0 ì Ó 0 1 0 1 0 D 1 0 1 CRC - "Slika girežke" SO P O l 2 3 4 5 ,6 7. » V i JirO 1 ff.i 0 1: > Slika 9, Bitovi CRĆ-bajt su označeni kao SG^ - 7„ p: Ako posle 9 t^OTl jenih postupaka poredjènjà sia ne.pojavi kp-incldenòija; Bhači vifie kanaià Iza ^ , . AUTpMAtskA;Ke«ÉKCIJA GREŠKE ., .;. Žnajučl koji kanal; grefit 1 u kome se bajtu te;, gi-efike javijaju' moguće Je automatski Ispraviti, gre.äku (prpinéna binarnog . stanja ha mèstii greSké)i Ovaj ppstüpak je ostvaren délpva.- . njem äelä spiFtyera računske mäSln«, koji .kpntrolläe rad pe--rifeniih ure^Jaja. . . . ^ •• ■ ."0 \ 2 :• 3 ,.-f. .4 : : 5 -e. .7 ■•■'■oV p- ' P.. .0 .,0 • ■ Q.; . 0 .••s , ò Ó ' ó' b 0 Ekskluzivno ill ; . .« O r/b ; O O ■' O. /'Oi.: Ó :.0. Pomeraj . '^" v- . :■-.'■.•; .v;-.: ■■■■ '-i'.A:,,: .'o >NemaVertlLgreä-. ■■i_^.ò:.... p "itf^-r^O -d y 0-.:ö'. "Ò- Ekskluzivno ili ! O Ö s. - O", .• 0.0 . . -ir!;«- 1 . a- ■'• • J *■ -o-1,' o- o o ■i l'.' .0 ...o .0 Pomeraj . Iv Détekt. ,vert.:greŠka;-^ Äskiüzlwipiii J / v . O/ Pomeraj ' . , :, ■ ; ,.Ppz;:2-6 invertpv^ : 0, •. .O Rez. in ver. 1 ; ■ \ -'o "Nema grèéke Z. ,;. 6; "O Ekškliizivnb lil ro. •-Ó 1 • -r 1 '.GRGl » r . • ; o 1 0 .. O'.. - I '.. 1 1 i •1 l" o '1 ■1-V-. 0.-. 1. 1 o .Pomeraj . . I Vertikalna grefika 1 . 1 Ekskluzivno ili 1 ;, Pomeraj , : ! • Poz. 2-5 invertoyan? 1;. .■ '■;:;■;■■ ' . 1; .Vertikalna greélt^, v;. [m ' Ekskluzivno lil V ' 8." Izbijeni. CRC-bajt" nòsi u sebi ''sliku isreSké" (tj. por ' zleiju greške ii ^zd.bajtòyaj:^ / NAPOMENA AUTORA. ,. . : Na óvòm mestu; se zahvaljujem mag. -Potlć Vesellnu,' dipl. Ihg. ■ -anstlÉut "Mlhajip Pupln",. lia striičnoj .recenziji., članka. ■• • • " ■ ■ • ' ' . . -i' ' ;. • • •.. i ■•■ ' ■' ' ' ' ■ • 1. ROÉÌERTSWÀNéòN, UNDERSTANDING CYCLIC REDUN- ^VPÄNCY ĆC»ÉŠ'^.^CPM ■ ■ ■ DESINGNS;,-:TU.SCök;. AIll^ONA' " 2. M. k ''CYCLÌÒ REDUNIÌANCY CHECK r PRÀC;^^^ ' . SOLUTION, FACOM . FUJITSU-LIMITED . 3. N. S. ''CYCLIC REDUNDANCY CHECK FOK CASSETTE- . TAPE UNIT''FÀCOM 23Ü-45S, : ' ; ■ Fl^ITSUilMTED . ; . 4. TANG. CÌIIENÌ ."CODING FOR: ER^^ .. i' ÖÖ fi'il'ormnttca St.3 UMiiDi 1977 ceneni nnikroràcunal^ s ; j. tasič . I. lenart b. blatnik • i-. • ■ ' • ..•.v-i.-/."? upk 681'.3 -,181.4 . r • t ■ i ; Institut "Jo2ef Stefan" Ljubljana Od jetä.1973, kó se je pöjavil prvi mikroprocesor driige flerieracije, pa do danés se je ceha procesorjem manjšala colo hitreje kot so predvidevali največji optimisti : Tako je padeč cen omogočil hiter prodor mikroračunalnikov v razne aplikacije. Kljub temu, pa še cena pada. trenutno, je najcenejši mikroprocesor druge generacije SC/MP, tovarne National CZDA) ,v lei je bil namenjen le ža^uporabo. v enostavnih in cenenih aplikač Nämeh'tega članka je.seznaniti bralce iii uporabnike z omenjenim mikroprocesorjem ter z enostavnim in cenenim računalnikom zgrajenim na Osnovi tega pirocésOrja. . , • l,OW GOST MICROCOMPUTER WITH THE PROCESSOR SC/MP - The performances of low cost microprocessor SC/MP of National.semicondustors are presented as needed for simpie self made microcomputer system. Instruction set and the simplest bench programming., technique are discussed. , , LASTNOSll MIKROPROCESORJA -1 Kar v začetkii i^ìostavimO bralta. pred dejstvo,:da sta na . .. trgu ha razpolago.dva mikroprocesorja SČ/MP. Prvi, ki je Ižved«\'v P-NlOS tehnologiji, potrebuje dvòje na-ptìjalnlh virov in sicer +5V In -7V, drugi SĆ/MP. II ! ki je izvedenka prvega v N-MOS tehnologiji pa potrebuje ' le 5V Ift jé tudi koinpatibilen s prvim. V članku ne bomo posebej 'ločili enega od .drugega,, zaito bomo uporabljali oznako SC/MP, le podatki, kl.jih podajamo na koncu ' Članka veljajo ža ŠČ/MP II.' SC/MP jé 8 bitni mikroprocesor, ki ga-je moč uporabi: ti brez posebnih dodatnih kontrolnih elementov V.eno-I stavnem mikroračunalniku. Tako'lahko zgradimò'cenén mikroračunalnik le s 4-mi integriranimi vezji: SC/MP, ROM, 2x RAM. Vsléd enostavnosti proizvajalec,ne dela dodatnih elementov, ki bi pripadali družini imenovani SC/MP, kar je razvidno.pri drugih procesorjih kot so: Intel 8080; Motorola 6800, MOS Tpx;H. 6500. etc, Proizvajalčev namen Je bil proizvesti cenen mikropro- ■ cešpr, ki je uporaben v aplikacijah, kjer pomeni cena elektronskega dela pomemben kriterij. Procešoi- ima 40 priključkov in ima lastnosti, ki jih srečujemo le pri dražjih izvedt>ah..Tako ima notranji generator urinih impulzov, možnost komuniciranja s 65K pomnilnikom, serijsko paralelni in paralelno serijski prenos podatkov ter enoten nabor ukazov za komunikacijo S pèrifernimi enotami in s pomnilnikom. Glavne prednosti mikroprocesorja SC/MP.so v enostavnem' povezovanju z ostaliinl enotami, v enostavnem programiranju, v možnosti povezave večih procesorjev v multiprocesorski sistem, možnosti direktne komunikacije ^rifernih.ehot š potnnllnikom brez posredovanja mikroprot^esorja (DMA), direktni kontroli perifernih enot z uporabo treh bitov staiij (status bits), v enostavni vhodiio/Izhodni rinaterialni opremi, veliki pomniiiii enoti ter navsezadnje tudi v nizki ceni. Itomunikacijn irilkMprocesorja s perifernimi enotami ^ in s ixsmnilnikofn se vrsi .preko, skupnega dvosmernega kanala podatkov j ter preko 12 bitnega adresnega kanala. Ostale štiri bite adrese mikroprocesor generira na ■ podatkovnem kanalu in jih moramo shraniti y začasnem pomnilniku. Ti štirje biti določajo strani pomnilnika, ostalih 12 bitov pa besedo na določeni strani. Mikroprocesor prav tako generira tri kontrolne signale (NADŠ, 'NWRD', NRDS), ki. omogočajo sinhronizacijo perifernih in pomnilnih enot z mikroprocesorjem. Njetjovo uporabnost povečuje tudi možnost serijske komunikacije s perifernimi enotami, ki je pod programsko kontrolo. ' Ostali kontrolni šiganli, ki jih je moč razbrati s slike 1. ' so namenjeni splošni kon.troli pri komunikaciji in omogočajo start, ustavitev, zaiiteve po prekinitvi, vračanje . v začetno stanje (restartiranje), dodeljevanje kanalov . drugim procesorjem, progran:(sko kontrolo perifernih enot s pomočjo posebnih bitov stanj (status, sense). ' kfistat pomnilnik vhod A Lontir. U lud i Slika 1,. Osnovni komunikacijski kanal mlkroproce^ sor ja SC/MP' Kar v začetku lahko povemo, dà ima SC/MP več načinov ndresiranja, ki jih bomo spoznali kasneje. Omen.fcnl mikropr<»esor vsebuje 10 notranjih registrov, od kfl-ieiih je .sedem programsko dostopnih registrov. TI ao ■■•s. . J " \ * v* , , 1. . ■■ . ■■ ■ ■ • ■■■ ^ ■ v . rassvldtil iž^ prikazu'jejiótriinjp^on^^ . > inlkròpr^esorj^ bšaf^ špoV.tiati ; . " : ■ '' Vi". ■ ■ ' ' ■. iTAHJA- 'R EGI M CR .»^IJSKi^VMOB . ■.. ■ . IIMÖI • « Wmq, :. , odi-èia'; >\b;ü;. .. kanol • •' .pbäeHlroy miiiE«» Toi ■ . «A^u. .^'lil'«' ■ VHOIi.' ■l ukaža V^ki'' sé ;ljb;ai f's^Uswi-sù jé.-.ltó; bitov^.i'>i'ógró insk^là/ ^^, ^ j -jšteVca jiH-direktno dbötopnih" na,^d'résrìéi^ kanalu,'torej . .y.dirrsktnoha izhWilvpHki^ -.■''< '.,: ' . ' . ' ■ .. register bihiUi. regišti/ov, ; .; s'"ò" rx)d.prògrafnsko' k - .refórericrié adresne;; Torej iàlikó=slu2Ìjp kot ko^^lo'ski/tdä : ađreš j- äli- adreš p'iixlpr.ögrarnov'itd.v rt inko se iipòra- . V," .'^.'Jà trètji; kaž^ tódévah .. ■. ■ i^j-ta-vsebuje ustrezno ^drésp/preki^ piiilprOgraf- ^ j^ 8; Zittii idelovni ffegistorV kl'^hiši tó olidela/ ' ^J^fatiU. register V r rnunikačijo,: indekšnfem ali • ) avtoindeksViem" adreš^^^ shrànjévanje ùrUin^ • iiiili'iti.^ügih prograiiVskih'bUóy'stanj.> étaiij je;' ^ ■:.:tuđi .dösto^iii na ptiključkiii'i'nikrpp^c^ ' .. ' 'j,.' 'Ukazni. t=egišter'{je 8 bitni regišter.,^ki "ni.doštojfeiiVprOgra^ >mèrju..'Register yàé^^^ še preneàè' v • . ; v ; čif^ja ukajta ß pomnilnika i;. ; • -r; 'V '. Hrav tàkò jó'tótióstopéìi VhOd^ pc^atkoWiirrévi^ v ••.gister, kivshiži le zà' zacasnó sharanjevarijé vhodno/ižV • hòdriih.pc^fliikov;, ; .'"'. v ; • / ■- ' '.; v^ister je bitni, ki. siiièì.lé ^Msnè-.' ' ■■ - .mu s.hr'ß^^^^^^ u adrese' v ' čas li vKć^no/i zhoc.ine£ia t: i klà •. ., ■ .■ r'^'M'^i nVfk)St.ópén.prograriie^ < ,:. .. . .Nays.ezndi(iè rnoràniò .omèiiiti.aritnièUéVi'o-^ eiioÌn, \ . 'kl ómógóc>v podatki kot vsak drugi mik rf>-. vi-isrocésoTj.^' ^ ' ' ' '' '.KONTRÓIJSIA. iJOQlKÀ V . ;.,/ .ki.generira posairiezne sekvfeiice, katere ; , jé del .koiitr«!nie'iogil<«' ' , o V' .'in izvrševanja ukazov"izvršiijeta pócr'kcintróip^hjikrop'rOgif, ■ rama .'i^tiha-za. čitanje ukaza najprej p'óyécn'pròg'raitìsk'i' .••števec in šele natb/^mogóci prenos ridi'eše. k periféi'iiiiTi. ; •enotam. Vsebino,' ki je na doUčnt adresi,.šftrani ukazm ' register. Takoj nato se začne, izvrševanje uk'aža , pri čemer upošteva ali je'uknz .eno ali. dvp. beseden ; V. slefI- . ■tijém primeru sè drUga besecla zac£isnò s|iràni v .vHpdnó/ ' Izhodnem registru. Prii izvr.sevanju (brócirà de orhèni'mò,' dä ukäzrii'dek'orter .dòkó<;lira..k^ó ukaza v ■. ekvivalentno adreso mikróprOgramà j ki-.iiató'Oiriò()óca t:' pravilno izvrševanje Mkazäi ^ ^ V ", ;/ ..: Prekihitveni likazi so.del riiikrOprociè'^prjéye.:!^^^^ ' SG/MP imà samo eno preklnityerip'linijo, iti'ji prixit ko Omogočimo razpoznavanje prek.inUyénécjà Ciktiza s strani rnikroprocesprja. 'Ib oiriogoča'register..sta svojim bitom IE (Ihterupt Enable) .: V •primer ko.i/ridi<|^ ; ■ • do, zaiiteve po prekinitvi s. strärii 'periiferhi^^ bit stanja liL.logično VlV ali ^'qiU .V prvpjfi^prirneVu je ' . bila, žahtevia po prekinitvi sprejeta, s strani '■.fnikrópr^ šorjà , y drugem primeru pa. jo je. mikropr^ésor pre'/.ri. .,y primeru sprejeté 'zahiieve.po prekinitvi, mik'ropirpce- ' sor hajjprej konča s .tei«očim viiikroprogramski'm pak ■ nakar bnetnbgoči nastop Ostalih .možnih pVeRipitveiiili ', ' I'zahtey ;; MikropriKešor tudi mejija vspbm pr^ramski-igà števca ž vsebino kazàlnégà rfegisträ'Pä, ki;Vsebuje-žiičet-np adreso jirekiriitvehè rxitine. V pritVieri!y,kó;bi;.nàstó^^^^ lo v problétnu, ki gà resujem0;;zVniikrö'pr^ ■ prekinitvenih rzàhtey , tedaj ŠC/M P ni "lak'd 'iipbìjabéri . • So drtigi mikroprocesorji ■ •:,' .'.'^■V''- ' Oglejmo si primer- serijskega prénosà pcxiaW '. ■• mikroprocesor-..Zacétna-'adrésà .trp Je v. registru ÙsttWzfti'prPgrani.;'jé . .;V SIN SiO^ .DLD ; Goui«'.:^. JNŽ- END ■ .LDr ST ..■ COUNT . LDt ' -;XAE. ■•■■št . ai, iÓéuF. : vliod jeinaslednjK^èH^ : zmarijšaj stevéc bitov in vstavi ^■škóći•rià■ END če ni 'šfe kMiec '. ; • •• -.■ • ■ '•.•„ , 'i. ■■•'.• •V,-l ■.. END lÈN XPPC ,. vstàyl bésédò iz' E v A..- .r- J ..,-' " iDočisti," E register m riagiéd-. beŠedP-"viät'avi beàklo>irèg. adi-esirah. r'^'. .vrnitev.iz programa ■ . .; •. ■ kot drugi mikroijrOGesofji ^ dostop k pomnilniku poljubnim ^^^itérni■m enotarii. Pri',.. / item jé póitiéiribnOj da na ta/način lahko pride d hitrega , .:-: prenosa fKxiätkoy v pomnilnik brez. posredovanja mikro-.. piroćesPrja. Zunanja .logika lahkP koniuhicira z riiikro-^ procesorjem-na dva nacina.:^ '■'"'. ^ ^', " . . ~ •■. ■'V.'.' ali, da u^oir^bi W.ÀL^'- àlàitóltó.i'^te.m ziiii^tijyi CPU,-' ,• - ali testira icòntrolo liiiijò v začetku cikla izvrševanja ' ',■ ukaza-. -V primeru, ko iikaia ne zahteva kömünikäcij'e s ; " pomnilnikom , kar. zazna zunanja logika; v.času 2ù •- . •. tedàj jé pomnilhik, dostopen zunanjim eiuitaiti . , .... Kot pomembno infprnićicijo rnoràmò srnàtràtì; tiidj póda=r, . j ték '.o startu mikroproćesorja.'ob..vklopil napäjalneg'a '■ '' ' " .yira. y tern primeru mikro v.,25()-mš résétira: ;,. .• vsé notranje registre / stabilizira uro taitpj nato že, čita .. ; . . prvi ukaz Iz zacetné adresè.OÒOi i6. Zato vite prògranie, ,:.• ki so namenjeni raznim uporabani. pišemo ofi|=adreše .', • ÖOOI16 dalje, kar omogoča pravilen-štaiit progrania'v vüakein primeru. -••, • ';:' •;•."■ •!. '■'... PRENOS PODATKOV ■j: ■ Prenoö podatkov i tòréj komunikacija mikroprocesorja' ., ' s pomnilnikom aiiVz isuhanjimi eriótairi' šele da pravo mesto mikroprocesorju. Tako mikroprocesor lahko KÓ-.-municirä z zunanjim realnim svetom preko paralelnih > , ali serijskih kanalov. -. : - ., - Tako-še paralelni prenos podatkov, dogodi prV vsaki komunikaciji procesorja s pomnilnikom ali s vhodno/izhodnimi enotami. Enotna struktura podatkovnega lehala poenoti ukaze aa komunikacijo s pomnilnikom in s peri^ ' terni mi enotami, kar je značilnost mikroprocesorja •. SC/Mi>. Tako lahko pri komunikaciji s perlfeicnimi enota- ' . n»l uporabimo ukaze LD,ST,(load, store) za osnovne prenose,. ILĐ in CLD (increment, decrement load) pa služijo^.indeksiran je perifernih registrov i. Pri peri. fernem, prenosu informacij, niórà imeti mikroprocesor , dostop do adresneya in podatkovnega kanala .-Pj:ì teni mu' za kòntrolp'sluzijo'trije sigiali NBREQ, NEIN, NENOUT. ' Prvi le označuje, dà je SC/MP zasedel oba sistemska kanala, druga dva pa le označujeta prenos po^tkov eno ali drugo, sreiièr, torej vpis'ali izpis podatkov v perifer-• ne oz. pomnilne értote. V primeru', ko mikroprocesor' ' ' zaseda katerega od kanalov, sta NBREQ in NENIN vedno ' • logično "OV , dočim. je NENOUT vedno logično "1" pi-i ; i . pozitivni logiki, ki jo ima SC/MP. V primeru, ko kanal :•; podatkov hi zaseden v ko Je NBREQ logično "1",. tedaj sta \ NENOUT in NENIN vedno V enakem logičnem štarijU.. Pri - . komunikaciji s perifernimi enotami, in s pomnilnikom, . kjer moramo toSno določiti posamezne funkcije, kot so adresiranje, čitanje,-vpisovanje, generira mikropiroce-i^ •.-• sor kpntrolne.signalè kot so NADS, NRDS inNWDS. Pri * : tem je signal NBREW yedno v stanju '(0"i ko pa se vhótaó ■ izhodna komunikacija konča preide slednji signal v ?tanje_^ "1"» kar pomeni, da je kanal prost tudi za druge mikro- • prgcesol-je ali ža hitro komunikacijo s perifernimi enota- • Pri komunikaciji s počašnlmi perifernimi eniotami'lahko ^ vsak vhodho/izhódni;ci:.el podaljšamo z uporabo NHOLD i ' signala, ki ga testira mikroprocesor sam. V primeru, ko je lè-ta logično Hi", tedaj procesor podaljša vhodno/ izhodni cikel vse dotlej, dokler he pride NHOLD signal . v logično stanje"0"; -■ ■■..:' ■• ' •• 9 -. • . ' V Kot-paralelni prenos'pa je tudi pomèniben serijski prenos > podatkov, ki ga omogoča ŠC/MP. Ta je značilen predvsem za obravnavani mikroprocesor. Tak način prenosa je koristen pri komunikaciji S počasnimi perifernimi enota-.' -' mi, kot. je teleprinter ali X-Y koordinatni plsalnik'.ali pa « -pri komunikaciji na večje daljayè. -Ta način prenosa je ' možno izvesti na tri načine; ' V: ,- preko serijskega vhódnp/izfjodnega kanala, kar pomeril z uporabo registra E in SIO (serial 1/0) ukaza. V pri- r ;•' ' meru, ko še izvrši ukaz ŠtO,'se vsebina registra E ' ' ■'t-jjomakne na desno za eno mefito. To pa pomeni, da se prečita v register E na me.sto 7 logična vrednost, ki se je.ta trenutek izvrševanja ukaza nahajala nn pri- , ključku mikroprocesorja SIN, ter da se Izpiše vsebina • bita O, prékò SOUT priključka v.periferno efk>to.; . - drugi hačin selrijske komunikacije s perLfe.rnimi enotami je X uporabo reg i str a stanj in bitov, ki so dosegljivi perifernim'enotam. Tu uporabimo kot izhodni bit bit . < - stanja,- kot vhodni bit (Ki bit., ki omogoča programsko ^tip.avatije vhodnega stanja. tretji način je ta, dà uporabimo standardne ukaze in i vrata za j^ralelno komunikacijo, le da namesto osmih upoštevahio samo en bit. . < PRII^UrČKI IN SIGNAU MIKBOPROCBSORTA SC/MP . Slikar 3 prikazuje! osnovne priključke mikroprocesorja SC/MP In opis posameznih signalov Min» MHOS ■<— CN« EWut U£Q •MKD > «UST CONT . 0» oai. —> ' on . »« DH 08' -t-»- SfNSA SCNSEB AMO »SS 'S • voc ' MM» • " • XI - AOII > MttO «001 M»1 FIACI n>ai ' Slika 3. Osnovni priključki mikroprocesorja Ime kontakta Opis Tip XI, X2, . priključek kristala vhod • . DB0-»6B7 podatkovni kanal izhod/vhod ADOÖT-ADU ' adresni kanal 'Izhod ^SENSEA,. SENSES vhod zunanjega stanja vhod FLAG 0 ,1,2 • izhodni biti stanja . izhod '."NRST.,' reset vhod CONT ". stop/nadaljuj vhod BREQ signal za zahtevo dvosmeren kanala- ■ ENIN , podatkovni kanal vhod . . . •• . ■ ' • ' ■ ■ dostopen . ■ TENiOÜtV . • . ' kanal zaseda CPU izhod ■>ADS .adresa nà kanalu Izhod NRDS - -čitanje podatkov vhod NWbS izpis podatkov Izhod •NHOLD zakasnitev vhod .-'■SIN,-',. . serijski vhod vhod SOUT . serijski izhod Izhod •v&g, VSS . napajanje, masa vhod Oglejmo si dètàljnfejSe opise posameznih priključkov mikroprocesorja, ki jih s slike 3 ne moremo točno ■razbrati. Poleg" osnovnih kanalov so zanimivi priključki na register stanj. TI so : SENSE A, SENSE B, FLAG O, 1, 2, s katerimi'programsko kontroliramo periferne enote. Prva dva sta vhoda v register stanj^ostali trije pa so izhodi iz régistrà. Poleg programsko dosegljivih vhodno/izhod.. nih signalov nastopajo še mikroprocesorjev! vh>>I.nd/WdE.t.ni instrukci je' kazälcneniU registru : HtFAL iWH'V ikppc:-.- Eiidi«rtge>bmiéf'Low', E Klinge-Pointer • f *ćh«»qe Poinrii with re 7 6 S 4 3 ? t O ÜUJÜUJJ I.'^I.IH.I.I.I mmjjii!] 10 11 l.l QUO! 7 6 643;1 g 0011 ooIpiT). - instrukćije za pomik: sic sr ' srl ' ■ rr ■rhl Serial Input/Output ShillRight . ■ . Shill Rigni.wilh Link Rota» Riant Rom» Rinnt wilh Linli • f.MilMlIill cT'i'iniy v.l. ' > ostale enobes^ne instrukcije: ■ MALT. Ma« . . . CCL- • Oaai CatiV/Link SCL . Sat Ćarrv/Link . OINT ... Oisabia Inierrupt . lEN Enabla liitarrupt . s«*' Copy Statut to AC CAS :Capy AC to Statuì NOP . NoOparaticin 7 ft54 3210 - c-r'n-i'i'i'M ITl'MIIH r.M.t.MH.I 00000 I 1 II' opoo'oopl ■ • ■ j : ■■LO' ■.;" ..Load' ■ ST ' . ■ Shh» . ANti AND- ÓR OR'.- ■XOH CliduuM«» CAD ' ' Dacimal Aidd. ADO . ;Add- ■ i CAD Còn^tn^l ind AtÙ 7'664 32.1 0 7:65432 10 11000 linr • dlip i - - 11.001 ■ »"-i. ■'. ■- 11010 11011 Il 10« 1 1 10 1 ima 11 U.ll ... - , ' ■ '. ^ k- InkreiriMt, ^krem'ent instrukcije:. ILO OLD Ineranwnt ind Load. DMniirwnl ani Laad ìnstnùccije za prehööi a .OLV 76643811 0I7.6543Ž10I I 0 1 0 I IBt'M'H'l'JW ■to' . J miiiiixil mxjilLEll ■ 1' ^ì' ■ iffBi'mi'Tia I»II'1FT1| I l i I I 1 1 QUI - ostale dyobesediie instrukcije: [76t432 l0|fa643il0l [10001 I 111 dilp I Čas izvrševanja posameznih instrukcij je od 5uš do 22 us. Zanimivost nabora instrukcij mikroproceisorja SC/MP jo,. tildi ukaz za zakasnitev, ki lahko tvori zakasnitve «>d 13 «io-593 us i Iz nàboi-a vseh instrukcij je razvidno, dà mikrpr ■ procesor nima posebnih instrukcij za komunikacijo s .; perifernimi.vhódno/izhodnimi,enotami, ampak pri tein •. uporablja isti naboi; instrukcij, ki jih ima za kpmiinikaći-jo s pomnilnikom.'. , " ' -, . , ■ ■ .Zanimivost tega mikroprocesorja je tudi ta, da se vso operacije vrše po straneh (4K) in da se rie izvrši prenos bita '.'carry!''y enoto za izbiro strani a To mora izvršiti •; : programer sam. Pri'tem'preskoku iz ene na.drugo strari. običajno uporabimo register Pl kot števec strani.; S to analizo šo dane osnoye za realizacijo enostavnega . mikroračunalnika. Pi'ednbst omenjenega sistema, je v tem, .da bani ni potrebno dograjevati posebnega zunanjega, kon-trolerja: Želimo ustvariti «stem, ki. bo omogočal komu-/ , nikacijó š .teleprinterjem, izhodnimi 16 bitnimi ,yratl,'^.ter 46 feitniiiii vhodnimi vrati prav tako pa tip imel IK RAM pomnilnika in 0.5K PRÖM pomnilnika. Sistem naj bo hkrati ■ iudt'i-azširljiVv', ■•' •' ■'Ošhoviii podatek mikroprocesorja je taj ^ laiiko njegove fonaié priključimo le'po ena uporabniška vrata. Poisledi- .. ca te zahH've je tada moramo tokovno pjačiti vse adres-heV podatkovne iri'kontrolne kanale. Prav tako moramo , dvosmerni podatlcpvni kanal pretvoriti v dva enosmerna ' : kajiaia ii upóiWbó. vmesnika tb vhodne podatke in vmesnika zà.iziiodrié podatke, .ker . iinämo dii-ektno na razpo-;. lago le 12 l^itno'adfésó, ki, omogoča komunikacijo s 4k ; pomnilhikpnii moramo še dodati elemeii^ ki na osnovi ^ bitóv 42;:- 15 določi stran sppmina,š katero komunicira mikr.opriiicesor. Z dodatkom vriiešnih krmilnih elenientpv , šmo'dobili sistem, ki omogoča komunikacijo z'dvema yho(tao/izhcKlniitia poflatkovnima besetiàma (slika 6) . V ró-imeru., ko žeiimci realizirati n;ijcenejši mikrpračimalnii^. 64< moramo uporabiti dva RAM 256.x 4 elementa, ROM pomnilnik ter try krmilni element. V prvem primeru lahkó prikftičke m'ikroprocesorja xi, X2 priključima IMHŽ krUtal ali pa ekvtyalentén kondenzatori Primer niikrö- . računalnika s 4K pomnilnikom je prikazana ha sliki Konfiguracija omogoča dodatno dopolnitev: tipke RESET, tipke HALT, tipke SINGLE STEP CONTINUE ter navsezadnje tudi enostavne konzole računalnika. Na kontakte konektor-, ja moramo pripeljati vse krmilne signale in vse Kanäle podatkov in adfes, saj le to omogoča i-astširitev cènene-ga mikroračunalnika v večji sisteth (do 65K). Na kontakte konektorja povežemo tudi 16 bitna vhodno/izhodna vrata, ki jih kot ostale signale vodimo preko krmilnih elementov, Omènimò äev dà je SĆ/MP kpmptitibilén s standardnimi elementi RAM, ROM, PROM, EPROM. Mikroprocesorje vi kontrolni signali, omogočajo prenos adres pomnilnim elementom ter obojestranski prenosi informacij, prav tako komunikaqljo s perifernim elementom ^ S slike je razvidno, da isti dekoder našlaVlja vhodno/izhodna vrata ter pomnilnik, kar omogoča komunikacijo is pèriférriimi elementi ter s pomnilnikom z istim naborom instrukciji Namesto PROM pomnilnika lahko uporabimo proizvajalčev ROM (KITBUG), ki vsebuje vse kontrolne programe za krmiljenje teleprinterja vnós in popravljanje programov, izpisovanje ter startanje poljubnega proprama na poljubni adrea U Tà kontrolni program v Veliki meri poenostavi delo z mikroračunalnikom, saj omogoča razvoj manjših programov, v šestnajstiški kodi. Pri uporabi mikroračunalnika SC/MP v vécjih sistemih, ali v sistejiiih, kjer je potreben hiter prenos podarkov, je le primerno uporabitl njegovo pomembno, lastnost, možiibst aii ektnetja pristopa pèrifeì-nili sistemov k potnnilniku racunajtilka. Seveda mòra zunanja kontrolna logika, ki omc^ooa omenjeno komunikacijo sinhronizirati prenos z mikroprocesorjem in generirati adrese v področiu, kjer je to dopustno. . .i . j Tak prirnér ehóstàvhe poye^ve mikroračiihalnlka ž večj.m računalnikom, kjé,' le^ta predstavlja zunanji sistem prikazuje slika 4 . 1 |._i MKATKI .. -1 1 MIK-RO RAC, 1 mi 11IIII— MIHI T^AČ . T »MA . sheino povezave vidimo na Sliki 5 . Trije kontrolni signali ih prioritetno, dodeljevanje funkcij [losamoznlm mi-krcqirocesorjem. Tà sistem tsv iCM-p 5CH1> SCHT i Z 3 I A IL RÒM TiAM k... v/r slika 5 i Shema multipror:esorskega sistema večlh povezanih mikroprocesorjev lahko razširimo so nn povezavo tnultipročesorskoga sistipsma z mlnirnčunalnikom . TÓ pa že predstavlja manjšo računalniško mrežo. Iz tegn lahkó bralec sklepa, da je mikroprocesor SC/MP široko uporaben In da ga lahko dokaj enostavno uporabljamo tudi V večjih a počasnejših sistemih. V članku so podane lastnosti mikroprocesorja SC/MP, njegov nabor instrukeij. i:>el članka pa je tudi posvečen izdelavi cenenega mikroračunalnika s procesno enoto SC/MP. ŽAKljUČEK . (Slaiiek. je v prVl vrsti namenjen začetnikom, ki lahko na i^odiagl opisa izdelajo ptxlobeii sistem. V ntisletinjoin članku pa nameravamo ta čliinek kompletirati s prvli'«''-nejšinil opisi izvedbe enostavne komunikacijo oixjrnu'i-računalnik s pomočjo konzole ter podati vse potrolnio ■ si)ecifikacije elementov in distrila ite rjov. IViko iipiniio» ■dà bo članek koristil ne šflino stroikovnjnkoiii, ki sf p' "" feäionaino ukvarjajo z mikroračunalniki, temveč tu.ll številnim entuziastoni, ki želijo pobliže spoznati to moderno vejo elektronike. iSiiostavna povezava mikroračunalnika z ■ ' miniračimainikom ^'^IniSIi^'"''H spi-eminja program r/li ^^^ P^ '^hko sprotno neprimerno linT P^latkov, ki jih je M mikron,ču. Süra^ RTo i ""kroračunalnika .vtem primeru PNIN n T , x '"-'' j® "O". i" ko j« ENliV hnlia lorj.ČMc. "O", kar je po zaključku vh.xlno/lz^ s^ a Pr^l'initi d^O mikroprocè- Si ^^'«°'--'"Pedično.stanje, ter .me začeti Komunikacijo s prim„i|„ikom. pr^esoija pa j., ,ud. v procesorjev v m„l!.lp,-o.:o..orski sisteir.. Tako blokovno LITERATURA SC/MP Mamiiil SC/MP i'eclinical Description ■ j . ■ ; ''f. 10 E cn. - w . - - •I; . ü " , (0 E • <0 C. vO <0 53 ■• .. ■ <:. •■ -if. moč udnüfehih mikròprocèsora u današnjem računarskom svijetu je veoma zastùjpljéna tehnika multiprógramiranja. Multlprogramiranje VjibSI, da se više od jednog pr.ograma istovremeno nalaize v. , radnoj memoriji računara te da će^rttralhl procesor može skakati iz jedhog programa ü drugi* Time jé izkljuSeha mogućnost da centralni procesor čeka dole še kompletira odredjona ulazno/izlazna .akcija. Ako program koji se izvršava, zahtijeva uläzno/izlaznu akciju, centralni procesor prelazi ha iiBvršavahje onog programa koji ima kompletiranu Ulazno/izlaznu akciju. Ako pri tome sudjeluje više procesora fnnogi problemi će biti jednostavno riješeni - to je multiproceslrat\Jé ; MuUlproce-sorski sistem omogućava i slijedeći prtmjer : ako program koji se izvodi na jednom od proceaoira, aahtljeva ulazrio/izlaznu akciju, izvodjenjö se prekida i moSe biti nastavljeno na-drugom procesoru poSto jo ulazno/ •izlazna akcija kompletirana. UbpŠtd, muUiprocosorski •. sistemi mogu biti organižUrani nä đva nažlna : hijeror- ' hijski i simetrični i Ü hijei'arhijsklm sistemima Jedan procesor (nije potrebno da je isti kao i^reostali}. kontrolira prèostàle, Primjer taicye velik® hijerarhijske multi-^ ; procesorske mašine je eòe 60ÖP. Mikroproceseri, flđ vflo.pfistufišžflerti etjehotn, lako djeluju u tandömu tako da biraju pbdiovè pò ngkom prioria tetu. Ukoliko se pokaže da tìdfedjöhä jédihica, heć8 US» . pjetl isvfiitl odi-edjeh'i posao,.Ukijučuju se feižervfle je» . , dinlée. Té hijé šlučaj u Većiiii vgÜkih iihUitipirOEešOrskili ; eletemà.'- Mekölikä jedinica u mikt-d sistéminìa su uvj@k ha i-aspolagänju < Sistem , može üpotl-ijebiti jedan Pfoesfeör Za upravljanje dodjeljivanjem memorije, dfügi • m ktìmunìèiràhjé te'ostdlè za pirévodjéhjé i izvršavanje liitogfama, tabeliranjei.poslova (job echedUiihg) itd. Takav sistem ^fökäaiuje pètfOfrtìarisé ekviVäifentne Sisté-inu sa cijehom feda müion dolarä| za SVegà tieköliko idi jada dolara. , .. iako brzitiđ pojedinog mikiròpfòcesora može biti ograni-' Čeha, sVäkä jedinica jednbstđvho djeluje nešin'hrOnižira-nd sa di;ut)ima što obezbjedjuje jednostavno, brzó i . moćho pi-očesirarlje. Odnos izmedju brzine métnorija i brzine mikroprocéSOra'diktira fiovü arhitekturu iiriultl-mikrop'rdfcesorSkih sistema. Mikl'8 räcünari imaju fiove funUcljej hOvu moć, növö brzine Ifoinponcntl te mnogo iiovih slsteitiiäkih sposobnosti . Mikro račUhai-i se upotrebljavaju ü hajfazličitije svrhe - kontroliraju,vrlo brze profcese kao na primjer . graficnè displeje, plotere, radare 1-slično, ilazmdtranja o muuimikropfbcésorsklm sišteinima Sli Vrlo slična . razmatranjima o multiminiprocesorsklm sistemima• Raziikä se ogleda u tri sljedeće karakteristike : dijeljena metnorija, niska Cijena i mikroprogrnniske sposob>' no^U. Većina mikroprocesora ima ograničenu bvzinü izvod jenja "programa. Dakle propusnost mikroračUnarskog Sistema ograničena je brzinom procesora i ne brzinom ■Tlfemorije. Tp znači da nekoliko mikroprocesora mogu dUbliti iàiu memoriju bez ozbiljnog smanjenja individual^ . •ne brzine pojedinog procesora. Niska cijena mikrbprb-cesQ(-n ( u odnosu na cijenu memorijo i periferij«) dos-" voljfiVii hjihov veći broj i. sistemu. To reducira vnŽHOsl makaintoiriih sposobnosti mikro procesom.- MikröpuOrj-ramiraige dOzvoljàVtì upotrebu specijalnih instrukcija koje zadovoljavaju odgovarajućfe kontrolne Zahtjeve. Sljedeće o^OIMné inultirnlkrqpcc,: esorskìh ham dovoljno ul^Jedljivo govore ö njihovoj korisnosti. .1. Propusnost Sistema često raste direktno sa brojem procesora i dok cijena raste neznatno. 2. Dijeljenje sistemskih resursa elinjinira dupliclranje pojedinih naprava što je često slučaj kod klasičnih sistema. 3. Dijeljeni resursi omogućavaju direktni dostup do ix>-dataka što inače zahtijeva prenos podataka od jeOnoci sistema na drugog. 4. Više procesora omogućavaju nižu Cijenu .5. ilézer'mi procesori mogu biti uključeni ü sistem da zamijene one koji su prezaposleni ili pokvareni. 6. Trenutno nezaposlen procesor može biti upotrijebljen za izvršavanje sljedećeg zadatka, eliminirajući tako čekanje na specializirani procesor. 7. Pojedini procesori mOgU imati fiksirane specijalne funkcije. Asimetrični (hijerarhijski) sistemi se obično upotrebljavaju u Specializiranim aplikacijama gdje jè tip, učestanost i relativna važnost zadataka unaprijed poznata. Za primjer jedan procesor može izvršavati sve ulazno/izlazne operacije, drugi možo imati sposobnosti izvršavanja aritmetičnih operacija :• sa pliVajilćim zarezom, treći održava datoteke itd. -Si Specializacija pojedinih procesora može biti izvrši-na ' putem mlkroprogramiranja ili Izborom odredjene hardwarske arhitekture (broj registara, procesiranje steka itd.) , 9. Svi procesori, memorije i periferne naprave mogu biti miiltiplexirane nad jedinim podatkovnim Vodiloni. To U -velikoj mjeri doprinosi vrlo niskoj cijeni takvih sistema.. 10: Asimetrični procesor sa multiplexirunlm vodilom dopi-ineso ntŽPj cijeni i jednostavnijoj organizaciji multlttiikropfoceeprskth sistema od bilo kojih riruglli. . .Oigital design, august 1977 Stacked Mlcroprocesors Sióbbdhi pfeytid M -. Kovn6ević ètU(dentska vprašanja Us{iešnd ekskurzija studentov računalništva In Inforinntlke ■ na simpozij INFORMATICA 77 Simpozij, seminarji, razstava. Osrednje jugoslovansko srečanje teoretikov In praktikov iz področja računalništva in informatike, srečanje je letos organiziralo Sìovon" sko društvo Informatika v sodelovanju ■/. Institutom Stefan" in Fakulteto za elektrotehniko. Skratka, nekal fantastičnega. In že drugo leto smo se ga udeležili dentje računalništva in informatike. Nekaj še bolj fantastičnoga. koliko lahko pomeni tako Srečiinje mladomu stlidiintu računalništva in~-informatike pri širjenju njegovega obzorja, ve le on sam. Na simpoziju zvemo no le sanio za vsa mogoča (in ncmocjoča) pltt . kompilatori zi» FORTRAN IVpò dosta uOodnóJ tijoni (^500), zvani FORTHAN 80. Kompilator u potpunosti , zadovoljava ANSI standarde ižusiev.dvojne preciznosti 1 koniplokšhih podatkovnih tipova. ifORTOAN 80 iiklju£uje tri tipa podataka: logične (jedan bàjt), cijele (dva bajta) i realne (četiri bajta, plivajući d^imaini isai'e!'.). Kom-' piliator jé jedrio-prolažni (pne-pasš) i z<\u«liiia heštiS manje od 12K bajtova memorije. U tok« prevodjenje zahtij&va jos 6K bajtova. Nalagàc sä pùvezivnSehi (Unki"S) loader) jo u istom paketu i ima 8i>oàobiiost nalaganja pirehiijestljivlh procjfamai Dodrttno oàobliie FORTRANA .80 ukljužiiju optimizaciju niaSinskoc) kocin, izrazi sa miješanim argumentima i sve štnndrtrdne Fortranské funkcije za realne i cljèle brojeve, Paul , .Alien, 819 Two Park Central 'iWer, Albuqutìrque, N.J^., 87108 (505)256-3600. . . ' Za loto 1978 napoveduje Motói'olà nov mikro firocésor V družini 6800 a oznako MC 6809, ki bo imel veS ttotra-njili registrov kot procesor MC 6800 in rniiisirjerio množico ukazov. Izdelan bo s posebno tehnologijo in k eno -napajalno napetostjo. Proizvajalec je prepi-ičan, da ho ta procesor močnjfeši pd Vseh dosedanjih 8-bitnih procesorjev (vključno z Z 80) in močnejši od večine . '■.bitnih procesorjev. Serija, Serija 230r8j té "M" Serija rnogU biti priključena nà FNO preko postupka ^vezivanja kontrole podataka visokog nivoa (high-level data link control procedures), a mogući su i drugi postupci prenosa kontrole. FNA takodjer osigurava pristup iznajmljenim iinijania-, telefonskim centralama, telegraf-telefon komutacionom sistemu, "data highways" (linija velikih brzina instali--raniK ü tvornicama), te optičkim komunikacijama. Oslanjajući se na provjerena pravila Internacionalne Organizacije za Standarde (ISO) i Comité Consultatif-International Télégraphique et Téléphoniqiie- (CCI'IT), FNA je kompatibilan sa svim mrežama izvan i unutar Japana. Štoviše,.ona sadrži Mrežnu Konstrukciju "M" Serijé (MSNA-"M" Series Network Architecturtì), a planira še njeno uravnavanje sa Mrežnom Konstrukcijom Prenošenja Podataka ( DCNA-Data Coriimunication Network Architecture). ; Žilog daje na tržišče Z-80 diskovni miki'oračunalniški sistem, ki ima nabor 158 ukazov, obseg 64 K zlogov RAM, PROM ali EPROM pomnilnika,dvojne diskete z 600000 zlogi, vmesnik za CRT ali TTY in dvoje paralelnih vrat za enostavne periferne vmesnike. Programska oprema vsebuje monitor na PROM-u, makrozbirnik, vzdrževan nje datotek, ure.ievalnik, uporabniške rutine in rutine za preizkušanje prdgi-amov. Na voljo je tudi jezik BASIC in kasneje MCS-COBOL ter PL ,Z. Izgradrija,nove FUJITSU network arhitakturc proši- ' ruje primjenu kompjuterskog sistema Nedavno je KUJlTSU objavila dovvSerije FUJl'ITSU NETWORK AHCI-IlTECtURE logički strukturir^me i uämjercne pnrò-ilice On-line kompjuterske mreže. Već dosada je FUJITSU razvila brojne On-line irirežhe sisteme«, vodeći pri tom računa da je standardi idrici ja kom|30netiti kompjuterskog sistema esencialna ića veću primjenu kompjutera. Prije, FUJITSU je bila pj:va jàiiaiiska komj^nija koja Je »ivola postupak kontrole povRžlviinja patch-obrade do jednostruke globalne mreže (single^ host networks) i višestruke glol>a|ne mr«že (mulUple® . host networks) i FNA proširuje primjenu 1 ktirl^lfelljij kanipjutér-ìskih sis^ tema u svijetskim raSbinJerimä i izlazi u Susret ir.ahtjevi'-ma za pob0ljšati.ie cijene i efikasrioštli te pouzdaii sferviš tako v.i^üh iiÈ'i današnjem vrlo Rtitikureritnoni tržistii. Svaka mroža u sklopu FNA sadrži brojne komprfrientei tjtoljalne (host) kompjutore, itoliiünikacijske procesofé, male centralne sišteme (sub-liostš)podsisteme (cluster Controllers) i kompatibilne terminale koji su efektno šijojeiil po principu jeclhostrukih vezfi (single- lihe discipline) i U osnovi, funkci.je prenbša podataka uiìutàr različitih komponenata odvojene sii od funkcija obrade ' podataka, te nä tjj način sistem može preuzeti mnogo primjena na istoj liniji. ŽEipisnici (protokoli) i slijed operacija za iiltoirmaciOrie. transmiéiòhé jedinice preko komunikacijskog sistema ipak su jasno.definirani. FnA smanjuje i zahtjeve, te obim posla za globalni kompjutor, a troškove dodatnih linija i dupliciranjè prcKjra-miiranja svodi na minimum. Moriućnost postoiećih siste- . ma se takodjer proširuje bgz vučih uoofanih tröskoyai Koitipatibiìnà kompjuterska mreža kao što je ŽdO-S Intel Coipi, Santa Clara, Ćalif., ZDA je Izdal tvrdkama Signetics, 2DA in N.V. Philips, Nizozemska dovoljenje za proizvodnjo (dodatni.dobavitelji) mikroračunalnikov . 8048 in 8035 ter pripadajočih proizvodov. V zameno bodó tvrdki Intel dostopni Philipsovi patenti za MOS integrira-^ na vezja i iz časopisov ... časopisi jugosiovehskog karaktera, sa rezini» orli na stranim jezicima, omogućuju protok naučnih informacija 1 cirkulaciju naučne misli po čitavoj zemlji, kao i rnir.-' mjenuS.inostranim časopisima. Netlovoljno jć ipak razvijeno izdavanje i širenje sekundarnih publikacija, namijenjenih naučnoj javnosti U svijetu, u cilju aignaliziranjn domaćih primarnih (originalnih) izvora. Tako su naši znanstveni radovi vrlo slabo registrirani u svjetskim referalnim katalozima, kao što je n)ii-. "Science Citation index"i Znanstvene publikacije i skupovi služe ne samo protoku informaci.|a nego i široj valorizaciji naučnoistraživačkih radova putem jàvne diskusije i kiitiUe. To je danas dosta živa i i-azgranata aktivnost, kojom se u izvesnoj mjeri dobiva javna ocjena radova, iako sa o|3Ćim stanjem znan-stveite kritike ne možemo liiti zadovoljni. (Osnove Ssa naučnu politiku u SFIU , Zagreb, 1977) jl." ■;■:.■>' -V;■■•v.•■..,: ' Computer Club Eiirope, Postfach 11 Ö8 68 , 61ÓÒ Darmstadt ; izdaja časopis Thè Journal of Computer Ehcephalòcjia •;ànd Neurosis. Prva izdaja jé ìzsia v marcu 1<)77, pfedvi-'■ ■denlh je. 12 številk na lièto.. V .prvi iàìaji najdemo med ' :drugihi članek z nàslèdnjo vsebino : Supiermožganl > ' Jlgra .v.liasicü, enostavni kasetni vniesnik, problemi ob-:.delave tekstòv, izboljšano programiranje, metode adre-.;.!sirànjà, povezava taštature.na teleprintersko «iinkó z ì;60 mA,. kàj je 12L, štrukturlraiid pfógrhiiiiranje, itd. •'Prispevki šo napisani v angleščini ali liemšciiVi . . DIGITAL DESIGN - The magazinè of digitai šjršt^ftiš . July 1977 - izVsébine :. : ,, : - . > ' É.Ai Ross : Digital ^nel pietas,. .: ^ ' / ' S, Pellerlri : .Öfnphic display systems.- adding dimèiisli--on to cóinputei' i/Ò : Micróriòtes 8080 designers get st^phd g^^^^ system dévelópfnéfit tools. . • : Eliminating .decoders:.addressing Ć9 rients in à 68ÒÓ Micföcpmputer: ; . . . 'Nov časopis ■ ■ ■ ...... ~ ' . . ■ .Š februarjem Ì978 napbvedujejoizhajanje novega dvó-mesečnika "Computer Commiihicatiohš" i M«ädnäfoani strokòvni čašOjiiš bó namenjen iiiženii-jem v praksi in bo žahiiniv äli vše štroitovnjake iz področja telekomunikacij in računalništva i Sedež uredništvi bo v Angliji : (IPC &ience Technology Press LUI; IPC House, 32 High Street, Guildford, Surrey^ Ènglaiid GUI 3EW). litahatiupa ih srečanja AUtóiiiàtìkà jugošlovaiiški čašbpis za avtomatizacijo i šti n-6: letnm ,Ì976 - vs^^ ' ; . Antbh Pi.iieléznikar : Ò infói tiiatichi définiòiji stratfegljé L, tìyergyèk, S. Hahzél^ ÌSì, Órobler : Òptimizàcijà Iz-, -delava {^länä za formiranje vlakov Ii. t'füller.: Numeričicfe integracione métòde i analiza prijelàzniii pojava u usitìjèrivackim sklopo- ■ . viifiià , ■ . ■ ti. Zàjc, M. Vehovec ': Topoloska formulacija identifikacije nelinearnih dvöpolov N. Babunòviéi M.M. Milié :.Jedno poboljšanje nemodi-fikovànog brojdenovog algoritma za reševanje nelinearnih rezistivriih mreža ViPotlč, D. Hristović : Asociativna struktura za adreši-ranjii sppljriih mèmorija ■ Š. Kosllč, B, Cirilov, M-. ärtieicesrövic : Primena Ši P"Uij;'i"ov^riičkbg àétektóirà za mere leksiilli Sttitvša beta aktivnih izotopa V* ižguri^-^iU llfUć^c, sij Tóhkoyié; Z. JJtaré : .tedna ntóto da «iiiiUwj Eifßs'i pomoću elektroničkog račlma^-^^^ li» Pi Il0.šnj,iki5vić : .lèdilo ro,Sonj« problèma preciznog me-renja mrežno i'j^ikvèncijti .4 j i Niilić ; Funkcija osetljivošti aktivnih RĆ filtéra •Si AmóiiÀrmliza ohoämernäga~delovi\nja-I^r čeiiće. H. Riisjàri : Verige 3 členov RC s pritianjenó niìi>t|ltv da sè z druilbenim sistemom inforinirohja zagotavlja usklajeno evidentiranje, zbiranje, òbdélavo Ih izkazovanje podatkov In dejstev, ki so pomembna ža spretnija- '-nje In usmerjdhje družbenega razvoja, ter dostopnost ciò teh' podotkov In dejstev. Pri'tem je družbeni informacijski slsterh opredeljen kot oblika organizirane àktivnosH y kdterl si bodo deióvci in delavni ljudje v vseh oblikah saifiouprdvVioaP organiziranja, zagotovili, in ižmenjavdll resnične, sprotii« in celovite informacije, ki so pogoj ža njihovo odiočonje v združenem delu Ih v družbi, nq "vseh ravneh njene samoupravne oigd-nizironóstL V zvézi ž' družbenim sistemom informiranja je potekdld tudi -ena Izmed debat za. okroglo mizo.. Sploina ugotovitev jé ta, | do z obstoječim štdhjem hd tem področju ha moremo in ne i smemo biti zddovoljni. Družbena pozornost je predvsem usmerjena k novim nabavam ih ekonomiziranju na rióvi informacijski opremi (kar je'tudi pòmembnò, veridor né ridjbolj) in nezadostno usmerjeno k njeni uporabi v okviru celovitega ! informacijskega sistema naŠc cliuZbè. Vse prepogosto se ce- , lotni probiert) razvoja tulitiijd sistemò obravnava kot tehničho | tehnoloika okcijci in nčt kot družbeno odvisna naloga najiirSe-ga pomena in interesa. Za ustrézfio ireievdnjé. problemov v tej zvezi je potrebna iiria dnižbeha akcija v smislu rdcldridl- , ne delitve in koordinacije nalog In deld.. ..i Tudi ótlale dabate ta okroglo mtzo so blld deležne velikega zanimanja. V »om okvini io bi lì obravnavani hidl pmbiemi vzgoje in izobraževanja, proizvodnje raiunalniSke opreme pri nas irt problem uvajanja mikroraiunalniSke tehnologije v pro* izvodne- prooaie. V zvezi z vsgojo in izobraževanjern je tekla bèieda predvsem , o nujnosti ligradnje celovitega vzgojno-izobraževalnega sistèma na področju lačunalniSh/a iri informatike v smislii usrher* jenega izobraževanja. Razprava o proizvodnji roiunalniäce opreme v Jugosloviji je pokozal'ó da bo trebo organizirano pristopiti k r^zreievanju dileme kaj uvažati in kaj delaH doma. in dlléme-med proizvodnjo na osnov! tujili licenc iti' ' proizvodnjo na osnovi domačega ziiarija tj. lastnega ražvoja. Ne le razprava o uvajonjii mikraračiinalniSke tehnologije v proizvodne procese, ampak tudi razprave o mestu in vlogi ročurvolniitva v gospodarstvu nasploh so terjale večji doprinos k povečanju učinkovitosti gošpodanh/a. V té{ zveži sé je pokazal problem mesta ih vloge računskih centrov V organizacijah združenega dela. Zaradi pomembnega in občutljivdga metta centra je to pereč problem, ki se ga bo treba celovito lotiti tudi iz staliifča izobraževanja in kadrovanja. ' Ob icaključku simpozija Informatica 77 lahko pönövnö ugbio" vimo izreden pomen takih srečanj za Široko tzmenjovó mnenj, preverjanje rezultatov dela in za skupno iskahjè pristöj^v za relevanje problemov s področja računalniSlvd iri informatike. V.'Rajkbvlč ' DECÉiVIBÈft . . • • J ■ i . ■ S-? dec..Öaitliersburg i Maryland j ÄDA, WlNTEil ŠirtULATIOhl CóiwÈRENCE, ' Oi'ganizator : National Bureau df Standards-Üs Department ofCdrhmercé V Informacije i Dr Robert G Sargent (Geh Ćhtn), Syracuse Ünlverslty, Öyracüse, NY 132ldj USA , 5-9 dec. Rócquencourt, Francija THWD INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON COMMUTING MEt'HODS iN APPLIÉb SCIENCES AND ENGINEERING ,; Ortjäriizator: IRiA-LÄBORlA • ; Informacije: IRIÄ^ Šerviće des Relations Éxtérièiirèà, Doniaine de Volucéau, Rocquencourt, BP 5» 78ÌS0,Le ChpsnaVi France " 5-^9 üec i Vèrsalilés, Francija TrilRÖ INTEÌÌNATIONAL èÓlìCkaijriuiM ÖN rtCTHÖDS' ■ OF ŠClENTiFIC AND TECHNICAL Ć'ALeUtATiOia . Örganils, Belgija ÌNTÈRNAtlONAL CCNFÈRÉNCE ON TRANSNATIONAL DATA REGULATION Organizator : Oni,ine Cohférences Limited informacije: Jee-.i Séago, Online, Cleveland Road, Ux-bridgé UBÒ 2DD, Middlèésex, UK 13-^15 feb. Lifege, Belgija SYMPÒSIUM. ÖN COMPUTER NEtWÒRK PROTOCOLS Organizator : Tb^ University of Liège : Informacije: A'Xanthine, Symposium on Computer Network Protocols, Avenue des Tilleuls 49, B-4000 Liégej Beiglum 21-23 februar, Detroit, Michigan, ZDA 'AĆM CÖMPU=:SR SCIENCE CONFERENCE Organizator: ACM Infòritiàcije: Orrin Ei Tfülbee, ACM Computer Science Employment Register, Department of Computer Science^ Ünivejrsity .if Pittsburgh, fittsburgh, PA 15260, USA. 21-23 ifebruair. Le Chesnay, Francija Ai^ĆET/tRlA CÖNGRiäSS: RECOGNITION OF FORMS AND TREATMENT OF IMAGES Organizator: AFCET, IRIÀ Informacije: IRIA, BP 105, 7815Ò Le Chesnay, Franca. 2i^23 Febrüar, London, Velika Bjritanija FIRST EUROPEAN CONFÌERENCE ÓN PRAGMATIC PROGRAMMING'ÄND SENSIBLE SOFTWARE Organizator: Online Conference Limited . Informacije: Jéan.Séago, Online, Cleveland Road. Ux-bridgé ÜB8 2DD, Middlesex, UK. 23^24'feb. Detroit, Michigan, ZDA šiGčsk/cšA .symposium Organizator: ACM Special Ihterest Group oh Competer Science Education, The Computer iScience Association Informacije: Kenneth Williams, SÌGCSE/CSA Symposium . Chairmàn, Computer Science Group, Western Michigari University, Kalarnazočj MI 49008, USA ; 7-10 maree Paris, Francija INTERNATIONAL CÒi ENGINEERING AND INDUSTRIAL CHEMISTRY Informacije: Monsieur Le Professeur A Brusset, Cohgrès • International 1978, Sòcieté de Chemie Industrielle 28, rue Saint Dominique F^75007 Paris, France marec, Grenoble, Francija IFÌP WC5.2 WORKING CONFERENCE Ol^ ARTIFICIAL INTELLIGENCE AND PATTERN RECOGNITION IN COMPUTER-AIDED DESIGN Orgànizator : IFIP WCS .2 Informacije: Mr Jean-Claudö Latombfe, lÜf^SÖP, H'IP VC5.2, BP 15, 38040 Grenoble, Ffanee. : IS-lTlriVarecJaiTipa, Flor^ , ., ; : ; Vi ELÉVenth -ANNUAL SI^^ ' i ÖrgaiiizatdrV ACM^SIGÌSIMÌ'.;';^ ^ ' ' l ^ InformàcijèV ACM HjQ,;.li3 the Americas,.; ■ ^7-3Ò;marec/New. York/'ZIXA^ . ■ ' ' , V ''' :;lOTÉRNATIÓNAi; CONVENriON ÀNÒ. EXIIIBITION OF-THE.". ' ; INSTITUT 'OF- ELECTRICAL ;:;. ANP ELECTOQNICS ENÖINEEHS ■ Organizator : IEEE- ■ • • Informacije: j.H; ShumacherV IEEE, 345.East, 47th^ > : / Street,-New York,-NY 10017^. USA I 14-17 marec, Toulouse, Francija . ' . .' SYMPOSIUM ON MEPÌCAIJNKORNVATICS i . ' . ■ : Informacije : Prof. Francoiis Begoh, CTI, Dötiiaine dé V'Or-">; luceaii, BP lös;. 78150 Le Chesniiy.VFranGe ■ 29-:n maree, Uncaster,.Velika Brto^ ' COMPUTERS ÌN HIGHER EDUeÀTION • Informacije: Dr E. tàggi,S DiBpt. of Mathematics, ; ,. University of Lancaster , Lancaster LA 1.4YI , UK .3-5 april , Palo Altoi California, ZDA .inirTH ANNUAL SYMPOSIUM ON-.CÖMPUTER ARCHITECTU-; RE' -, ■■/ .. ■ -■ " ■ ■ ; v Organisator: ACI^-SIGÀRCH, ÌEEE-CS •Informacije: ACM HQ, ,1133 Avenue of thè Americas,.. Nbw York, NY 10p3'6, ySÀ. . \ 11-13. aprir, Stocholm, Švedska . ^'SEMINAR ON .MINIS IN TERMINAL-BASED SYSTEMS ,prganizalor:-On line Conference Linli^Kl : Iiiforihacije: Jean Seagoy Online, Cleveland Koad, • ;lJxhririge UBS 2DD, Miacltó0ex,, , ' ' /.il-.2ŽšprllVMadrid, : INTEliÒpVERNMENTAL CONFERENCE ON STRATEGY AND POLICIES FOR INFORMATICS Organizator: IBI, UNESCO- . . S- . ' Informacije: IBI lleačlc|liarters, POH 10253, ()()H4 Rome : Mtaly." ;• ■ • - ■ ■ . iiiaj, t^òn, ^^ . . >i EUHOCOMP78, ; /v-.^V .- . ..:", OrganiMtor ; Online Cònfer-ences Limited InforinacijeV EUHÒCotì'P .78^ Online, Cleveland Road',. . :.Uxbriclg\J.UB8 2ÖD, Eng^^^^^^^ " . ■ ',22-25 ma.j,Tagiminai Sicili.ja . ! SIXTH INTERNATIONALCODÀTA CONFERENCE ' • Organizator: CODATA ■ Informacije: RODATA Secretarat, 51 Boulevard,.ie.xHojnU « mprencyi 750ì^ris,; France :• " ' j " maj ,. Bled, JugbslavljaV / CpWERiSNCE ON COMiWERS J.N BANKING AND KINANCK Organizator; I AG • Informacije Paulus Pottei straal 40, Amsterdan: -1007, The Nei'hèrlands. . ■ 11-17 junij, Hélsinki,.Finska . ^ JFAC'CONÒRESS ; . y Organizator:, Finish Society of.Äutoniatic.Cphtrol/ , ' ; Informacije: Mr Olli Pezolanti, HöyUiämotie 0 Helsinki'38, Finland • . 21-23 jühij, Toulouse, Francija . ■. 1978 INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON FAULT TOLERANT-COMPUTING-FTCS-8 ' ■ Organizator:'FTC Technical Committee of the Institute- . for Electrical and Electronics Engineers Compütw Society- ■ ;-- ■ ' ■ Informacije : IEEE, 345 East ■47th Street, New YorkNY 10Ò17, USA ■ .r-' 11-15 junij, Prague, Češkoslovaška .,, " V, ;,;, ■ IFAC/IFIP 2"*^ INTERNATIONAL SYMPOSIUM "SOFTOARE . FÖR COMPUTER CONTRÓV' . ' > ■ Organizator in informacije: IFAC/IFIP fC S' ,, . ... 22^23 junij, Gardone Riviera, Italija , ■ ^ • ; • . . ICPCI 78: INTERNATIONAL CONFEREi^CE ON THE:^PER- . ; FORMANCE ÒF COMPUTER INSTALLATIONS - •. • Organizator: Politechnico di Milano", Univeirsità- Cattoli- . ca del S. Cuore, Università Commerciale L, Bocconi, , . Università cJegli Studi di MiÜano, Universitydegll^i^l.; ^ InfornlLije: IĆPCr78 Conference Séc;reta?iàt, CILÈA, : Via Raffaello Sanzio .4, 20090 Segrate (MI), ,Italia. ; . 29-30 junij, Milano, Italija. , . ^ ,;., ■ INTERNATIONAL CONFERENCE ON MANAGEMENT'DATA i Organizator: ACM Italian Chapter. , . . . Informacije: ACM HQ, 1133 Avenue of the Amerikas,... . .New York, NY 10036, USA. ./Vv?:. ; - ; j ■ ■ .' " . ■■■■'. ,-• ' ■■•.'■ ' ' t , ■ 18-22 julij,'Udine i Italija ■ . ■ ' .1 FIFTH'iNTEttNATPIONAa..CONFERENCE ON.AtìtO^TA' ' LANGUAGES AND PROGRAMMING . ^ ,. ' ;; . Italia. .-• . ' . ' '• -; / ■: , september., Berlin, ZRN THIRD INTEilNATIONAL CONGRESjS ON ELECTRONIC INFOtf--MAtlON PROCESSING (IKD) ' ■ . Organizator : «AMK- Berlin, IKD Professional .Cpmnriission Informacije: AMK-Berlin, Ausstelluhgs-Mešš-'Kongreiss-, GmbH, Messedamin 22, D-IOOO, Berli,i» 1?V Geriiiany . 4-8 sept. MEDICAL lOTORMATICS EUROPE: .flRSl CON-GHBSS ÒF THE EUROPEAN FEDEilATION.FQR MEDICAL INFORMATICS - , . .. ^ ' iprganižator : European Federation.for Medical Infornatici ; Vlnformacije: Dr B Barber, Management Services Division, St Faith's Hospital, London Road, Brentw.ood, Essex, UK : sept. Manila, Filipini . SOUTH EAST ASIA REGIPNAL CPMPUTER CONFERENCE , »978 (SEARCC 78) ' j Organizator: Singapore Computer Soči tìty ; " Informacije: Robert lau, President, Singapore Computer, ScK:iety,.^c/o Central Provident Fund Board, Robinson Hòad, Singapore 1, Rep. of Singapore • i ; POJMOVI I SKRAĆENICE NA PODRUČJU RAČUNARSI® TEHNIKE , " " - Accumulator (akumulator) -1,8, 12 ili 16 bitni spremnik čija funkcija Je cla "drži" operand aritmetične, logične ili ulazno izla2sne operacije. - ADC (Analog-toHjigital converter) - pretvarač analog-nU\ signala u digitalne. - Address (adresa) - broj koji identificira registre, me-morijske lokacije, periferne jedinice itd.. - ALU (Aritmetic logic unit) - Osnovna komponenU mikroprocesora koja je sastavljena iz spremnika i upravljačkog bloka ALU izvršavo aritmetično logične operacije kao što su sabiranje, oduzimanje, konjunkcija, negacija itd. -Algorithm (algaritam) niz pravila kòja predstavljaju korake pri rješavanju problèma. - Assembler <- račutiarSki program koji simbolične ulazne programe prevede ü strojno izvršljive prograihe. - ASCII - kratica za American Standard Code for Information Interchange, to je 7 bitna koda kojom predstavljamo alfaniimerične ^ake kao binarne brojeve. - Base register (bazni registai-) - Registar koji je dovoljno veliki da može sadržati adresa bilo koje lokacije u memoriji, Upotrijebljen da "drži" apsolutnu' adresu. Upotrebljava še za bazno relativno àdresirà-nje memorije. = - Batch procesiranje na sistemu gdje se programi izvrdavaju jedan za drugim. . - Briud brzina prenosa simbola u sekundi. Simbol je u oVom slučaju definira kao skup bitova koji se prenose simultano. - BCD » Binary Cod^ Decimisi « breakpoint - thštrukčija umetnuta u program kako bi omogućili testiranje. Raffer - 1. Memorijski blok upotrijebljen za prilago-džavanje bttKlne pi'enosa informacije k 2. Elektronska naprava koja povezuje dva elektronska kola tako da th prilagodjava jedno drugome. 'o biis Zajednički put kojim informacije putuju od Jednog-izmedju. nekoliko izvora do Jednog ili više ciljeva. Compatibility - 1. Sposobnost dva računafa da ižmjenja- ju električne signale i ' " ■...... --■ 2. Sposobnost dva računara da prihvate iste progr&msek naredbe. . - Consóle (konzola) - dijel računara koji sadrži većinu kontrola nad centralnom procesnom jedinicom. Veći. na indikatora internih operacija se takodjer nalaze na konzoli. - Core Image - forma kbju ima program dok se nalazi u glavnoj memoriji i - Cue - Tiička u programu nà koju se prenesa kontrola iz druge^ pro^^ama. • - Cycle stéaUrig - Način ria koji se pri direktnom dostii- ■ pu do memorije suspenduje memorijski ciklus. - Cycle time (Vrijeme ciklusa) - Vrijeme potrebno za čitanje riječi Iz memorije te ponövnl upis Iste (zbog destruktivnjisti čiunja). . - DDC (Direct Digital Control) - Direktna digitalna kontrola . ■ ' - Đebuging - Otkrivanje i. odklanjan je grešaka u hardveru i softveru. - Display - Naprava koja omogućava vizualnu reprezentaciju podataka. - DMA (Direct Memory access) - Direktni dostup do memorije. Prenos podataka direktno izmedju periferije i memorije, bez posredovanja centralne procesne jedinice. - jSditor (Uredjivač) - program za éditiranje izvornih programa, podatkovnih paketa itd. - File (Zbirka) - Organizirana kolekcija zapisa koja je Obično na eksternoj memoriji. avtorji in sodelavci Drago NOVAK (1951), je diplomiral na Fakulteti za elektrotehniko v Ljubljani leta 1970. Zaposlen je na Institutu "Jožef Stefan". Ukvarja se s hardvarskimi in ; softvarskimi problemi mikro računalnikov in s problemi ! večprocesorskih sistemov. Sodeluje z našim uredništvom in^vodi področje Mikro računalniki. BRAN1SLAV POPOVIĆ (1948), diplomiral na Fakulteti za elektrotehniko v Ljubljani (1971). Po diplomi se je kot sodelavec katedre za kiberneriko na isti fakulteti ukvarjal s simulacijo in procesiranjem elektrofizioloških signalov. Leta 1972 je prešel v delovno orgatiizacljo Iskra Elektromehanika, Kranj. V času 1972/73 je bil v Antwer-pnu pri firmi BMT v iskrini skupini za osvojitev sistema Metaconta 10C. Magistriral (1974) Je iz metodologije načrtovanja prevajalnikov za višje programske Jezike. Delal je na programih za telefonske funkcije, diagnostiko in statistiko procesorsko vodenih telefonskih central. Kot samostojni raziskovalec se sedaj ukvarjd z uvajanjem I sodobnih metodologij načrtbvanja operacijskih sistemov ter' B uvajanjem mikro računalnikov v telekomunikacijske sisteme. V tem časopisu sodeluje kot član' uredništva. MEKINÌ3A MILAN (1945), diplomiral je na Fakulteti za elektrotehniko v Ljubljani (1969) * Zaposlil se je pri ŽTP Ljubljana in se ukvarjal z avtomatskimi signalno varnostnimi napravami. Kot zunanji sodelavec Prometnega instituta še je ukvarjal s simulacijo vožnje vlaka po 'avtomatizirani progi. Leta 1972 še je vključil v delovno organizacijo Iskra Elektormehanika v Kranju. V letih 1972-1973 je bil na izpopolnjevanju pri licenčnem jjartne-rju BTM v Belgiji, kjer je sodeloval pri prenosu sistema ■lAX '' 'i?, v ■ .C- ^• (M^tacbnta Magiàttifàì iìi^ Iz aniiüäw.in stru-' / " : Tkliirlratija Sistèma iraŠunaliiiškb vođene teie^^ , • ie i^i'tó^ • Žuhainliš^^^ Kot višji razjièkó- .. yédi iz^èlàvo in'preizkiiM^ ■ ■ 'UkVarJa^.sé ž raziskavami novih'^ • v -novini I, pristopi k órgahizaciji'nàcrtoyatijà.'Vélikih^s^ . PETEfr'kòLBEZEN ( 1912), diplohiiral na' Fakultéti ža elék-.' " ■ :v;f trptQhni^kó v Ljubljahi (Ì957Ó ,. Istotórti je fnagištriral ' . , | ( V969) iz avtomatov ^ % .'iriiiAJiipešno obranil (19t4);(3òkt^ dišertacijo slovonri 1'Algoritmični^jezIk za opis'problemov:anall2e in sinteze aytómatòv'i'f V letu 1975 je bilMiabilitiran za ". ■ ; doičeritk s^ i^rc^^ in infortnatike"'. Nä - V tretji stopnji študija predava predniet ."Organizacija ra-. -! čunalnikov in mikroprpgramiranj?"/diplome li. ■ istopnje dàlje je r^ni sodélavec'.Institiita VJožef ŠtefaiiV. j Jf.ot .zunanji sodelavec je södeioval iiidi iia večih nalogah' : ;Zdrližfenega,podjetja ISKRA. iNa niestii Višjega ražiškb- ; . ' valnéga sodelavca "Odseka ža računalništvo in infoi:mati-: ,i itd'na Institutu " Jožef Štefan"'. dela na^apiik^tlvnilv ih f . raziskovalnih tiàlófiali na področju načrtovanja digitalnih : šisteiiibv. v K. 'i. ; J ■ t' i- v ; i!: ■.■•Äi f.; Sv •.v, s^v. ' . čgnik: .ixìlasóv ■ . .. •■ ■■ '"liv- .. 'OvItéWWrtòtranja '' ■V : ' ,2'%aii 16.OOQ'dlii . ^ 12.Ó00:.dliiV /f^'":' Vmesne Btfnni ^za letnik 1977) ' ' > \ -1/1 8.000'd V; ^ 1/2 ytràni 5.000 dih ; • ' ' ■ . : V ^ Vmesne stràni;'(..ža' 'pdšiS'mežho stèvilli'ó)- ■ ' . l/t stràri ----—-i;.-. 3.000 diri . ; . '. " oglas o pptrebdh po kadi-ih' ( za posatnéznò številko) ' ';•■■. ■ —i .000 diri ^ Razen "glasov v klasični óbiiìt'i išo ^željene tiidi krajše .posiovhe, stròkdvriè In lirbpagahdne infòi màcije in članki, Cena objave tóVratnétia. materiala se bo določala spo- razumno. ■ ADVfemŽlNG. KATES' '.•,.■ , Cóver pàge (for äli issues òf 1977) ' • 2ndi)àgé.r--i^-—r—'16 .000 din . . 3rd page ;12.ö0Ö.din, ' : - insidé pagés (for all issues of 197,7) ^ i/i page ----^—rrrf 8iÖOO'd^n^ .' . y 1/2'^ge —• 5>Ó0Ó din . ' ' .. Inside pa^eš'(individual itìsiiès) . . ^ ' , 1/1 page 3.000 din . ■ i/2 page..2Ì6oÒ din ' Rates for classified advertizing: - .' . each ad------ 1.000 din . . In addition to adVei-tisments, we WellboriiiLi short business or product news, liotes ànd articles. The related charges are negotiable. . . , .' ■ ' : ''X. ■ V i, Smsim© g Sß® ©ti® tiirsižDOD S 1BBQ Konfiguracija i I Iskradata 1680 Konfigunella i llkradala 1680 vmriem TiaulNK UNuni tT«Mp*e Mikroračunar Iskradata 1680 je zasnovan na mikroproce-sorskoj seriji MOTOROLA 6800. Sistem je izradjen u modularnoj tehnici, tako da svaki modul (ploča sa štampanim kolima, format dvojna evropa) predstavlja električni zatvorenu celinu. Zajednički sistem vodjica za ploče, na koji dolaze signali zajednički svim modulima, omogućava korisniku proširivanje osnovnog sistema, odnosno slöbodan izbor konfiguracije mikroračunara Iskradata 1680, Ulazno/izlazni moduli povezuju iu:edjaj sa proizvoljnim perifernim uredjajima i time otvaraju široke mogućnosti komuniciranja. Programski deo mikroračunsura Jskradata 1680 obezbedju-je korisniku jednostavno pisanje programa i vezu sa programskim komandama. Mikroračunar Iskradata 1680 sačinjavaju moduli sa zajed- . ničkim vodjiocima zbog toga mogu zauzimati proizvoljno mesto u uredjaju. Moduli nemaju fizičke adrese i zato mogu dobiti proizvoljnu adresu u okviru celog adresnog područja. U svojoj strukturi svaki modul ima relativnu adresu, koja se uključuje na samom povezivanjem ili pomoću preklopnika. Software mikroračunara Iskradata 1680 omogućava korisniku jednostavno programiranje sistema. Kontrolni program (monitor) sadrži sve potrebne rutine (naredbe) potrebne za upravljanje sa mikroračunarom (zapamti, pokaži itd). Kontrolni program je upisan na EPROM integrisanom kolu. Rezidentni asemblerski prevodilac omogućava korisniku jednostavno pisanje programa u mnemoničkim rečima. ( source program ). Makro assembler/disassemblerski prevodilac služi za pisanje programa u makro assembleru, odnosno za pretvaranje mnemoničkih naredbi u heksadecimalni kod. Korisnik ima takodje mogućnost programiranja u višem programskom jeziku BASIC-. Korisnik može izbrati prèvedeni program upisan u EPROM memoriji, odnosno na bušenoj papirnoj traci, koji potom sam svaki put unosi u RAM memoriju. U budućnosti bićemo u mogućnosti da isporučimo pored mikroračunara Iskradata 1680 još i potrebne perifer ne jedinice (ekranski pokazivač, teleprinter, uredjaj za disketu, linijski štampač itd.) Pored modula prikazanih na slici, imamo i : Brisač EPROM-a je u samostalno kućište ugradjena ultravioletna lampa za brisanje EPROM-a sa vremenskim uključenjem brisanja. U pripremi su još sledećl moduli : časovnik realnog vremena, DMA moduli, D/A i A/D konverter, koji će omogućiti još veću univerzalnost i sveukupnost sistema mikroračunara Iskradata 1680, ISKRA, Industrija za telekomunikacije, elektronikom elektromehanike, Kranj, TOZD Računalniki, 64000 Kran; PE Ljubljana, 61000 Ljubljana, Titova 81 - telefon: (06l) 326t367 . ■ f. , ' i • ■ • ■ • ■.■.•' .i . -''l:- •...... ■■ ■ ■■ -iT--v« -r:'.^';. ■■■ /i ' ■ fi . . Tisk;, Tiskarna Kresljaj; Ljubijanaj AdamiC-L^ndrovo nabrežje -i sod izypció^' -; dèèembér ; 1977 r-".........■----- ' .v 'v,; ., ; ..y/ j . •■, ■■. .■■■ .....■• : ir ,. •• 1 ............ , , ,