J925. V Ljubljani, dne 15. oktobra 1925. 19-20. Savezni dan S v i m a bratskim župama i društvima! Odlukom sabora u Zagrebu određeno je, da 1. dan decembra bude sokolski Pranzik i da se tog dana upriliče razne priredbe, od kojih cisti dobitak pripada u korist JSS. U tu s vrhu odreduje se izda ju sledeče upute, bezuvetno obvezatne za sve župe i za sva društva JSS.: Svako društvo mora tog dana prirediti akademiju s predavanjem i sa za-vetom (zaobljubo) novih članova po ovim uputama saveznoga prosvelnoga °dbora: Dan 1. decembra neka se proslavi svečanim akademijama. Gde se akademije ne mogu držati, neka se drži predavanje. Akademija obuhvata ove tačke: a) Sokolska koračnica; b) nagovor društvenoga staroste o značenju Praznika; c) telovežba; d) predavanje predsednika ili kogagod drugoga člana Prosvetnoga odbora: Sokol kao jugosl. gradanin i član Saveza Slavenskoga ^°kolstva»; e) pevanje, glazba, deklamovanje, pozorišno prikazivanje itd; 0 zavet (zaobljuba) novih članova, pri čem oslovi starosta nove članove i Pročita zavet (zaobljubo) a novi članovi ponavljaju ga za njim od reči do reči. Gore navedeni red za akademiju ne veže apsolutno društva, osobito ne glede tačaka za zabavu, ipak je potrebno, da i zabava odgovara sadržajem i oblikom °zbiljnosti te svečanosti. U krajevima, gde nije rnoguće da se priredi akademija, neka se drži predavanje s minimalnim programom tačaka b), d), f). Ako se novi članovi ne mogu zakleti za vreme akademije ili pri preda-vanju, neka se to oba vi posebice istoga dana. Zavet (zaobljubo) je prosvetni °dbor formulovao ovako: ^Zaklinjam se, da ču u društvenom, privatnom i javnom življenju vršiti savesno i verno sve dužnosti, koje mi nalaže svetost i uzvišenost sokolske misli. Izjavljam, da su mi poznati propisi društvenih pravila i da ču se ih bezuvetno držati. Kunem se, da ču ostati veran jugoslovenskomu državnomu 1 narodnem jedinstvu i ideji zajednice sviju Slovena. Zdravo!» (Slovenski tekst): «Zaobljubljam se, da hočem vestno in zvesto izpolnjevati Vse dolžnosti, ki mi jih nalaga svetost in veličina sokolske misli, v svojem društvenem, zasebnem in javnem življenju. Izjavljam, da so mi znani predpisi društvenih pravil in da se hočem brezpogojno po njih ravnati. Zaobljubljeni se, da ostanem zvest jugoslovenskemu državnemu in narodnemu edincu ter ideji vseslovanske skupnosti. Zdravo!» Na k on izgovora zaveta prihvati svatko od nove brače pruženu mu desnicu staroste i dotakne se desnicom društvenoga barjaka, ako ga društvo ima. * ri zavetu mora biti prisutan sav upravni odbor i zbor prednjaka sa dru-"tvenom zastavom. Poželjno je, da svečanom zavetu prisustvuju svi članovi 1 naraštaj. Prema tome moraju pojedini društveni odbori početi bez oklevanja s Prethodnim pripravama i s izradbom potankog rasporeda. Za tu priredbu ' eba zainteresovati sve prijatelje Sokolstva. Nakon proslave moraju sva društva potanko izvestiti svoje župe o svim Pripravama i o radu; župa če sabrane izveštaje s eventualnim napomenama Priposlati starešinstvu JSS. Tima izveštajima moraju biti priklopljeni iskazi 0 svim dohocima i potrošcima za proslavu. Pojedine račune mora društvo sacuvati radi eventualnoga razjašnjenja predloženih računa. Kako je gore <€ SOKOLSKI GLASNIK napomenuto, pripada čisti dobitak, bez ikalcvih odbitaka, isključivo JSS. pa ga moraju pojedina društva odmah i neposredno nakazati starešinstvu JSS. Obzirom na finapcijalni položaj JSS. zahtevamo od svil) društava, da se ozbiljno i bez ikakva izmotavanja odazovu našemu pozivu. Zadača sviju župa je, da odlučno podupru naše težnje. Zdravo! Starešinstvo Jugoslovcnskoga sokolskoga saveza. 15. Gangl 1. r., starosta. Dr. It. Fux 1. r., tajnik. Proslava tisućgodišnjice Hrvatskoga kraljestva u Zagrebu, dne 7. i 8. septembra 1925. Odbor JSS. zaključio je bio na svoj oj sednici 14. decembra 1924., da c® proslaviti tisućgodišnjicu Hrvatskoga kraljestva. Ta se je proslava , izvršila svečanim načinom dne 7. i 8. septembra 1925. u Zagrebu. Učestvovali su delegati sviju župa naše države sa svojim župskim zastavama. Dne 7. septembra bila je u prostorijama Sokolskoga društva I. u Zagrebu sednica odbora JSS.; raspravljalo se o važnim organizacijskim pitanjima JSS. Naveče istoga dne vršila se svečana akademija u kazalištu, koju je otvorio svečanim govorom starosta sokolske župe u Zagrebu, brat Ante Brozovič. Zatim su se izvadale pojedine tačke telovežbe s raznim alegorijskim slikama. Akademijo je vrlo lepo uspela, i opčinstvo koje bijaŠe napunilo kazalište, zapuštalo je sa zadovoljstvom svečanosni prostor. Sva akademija bijaše najsrdačnijai i priredena u posve sokolskom duhu; bila je veličanstvena proslavi tisuč-godišnjice Hrvatskoga kraljestva. — U utorak, dne S. septembra pre podne vršila se sednica prosvetnoga odbora JSS. Nato su se sabrali delegati sokolskih župa s glasbom i župskim barjacima u vežbaoni Sokolskoga društva 1> otklen su otkoračali u 11 'A sati u sabornieu na Markov trg. Tačno u 12 sati bili su sakupljeni u sabornici zastupnici sviju zagrebačkih vojničkih i civilnih oblasti i zastupnici raznih kulturnih društava. Svoje su zastupnike poslala sledeča društva: Profesorsko društvo, Jugoslovenska Matica, Jadranska Straža, UJIJ, Savez Dobrovoljaca, Istra i Kolo sestara SHS itd. Prisutni bijahu ' zastupnici tudih država; i novinarstvo bijaše nmogobrojno zastupano. Grad Zagreb poslao je svojega zastupnika. U velikom broju učestvovali su na proslavi zastupnici naše armade. Tačno u 12 sati došao je najpre veliki župan Zagrebačke oblasti, dr. Treščec, kao zastupnik vlade, i odmah za njim zastupnik Njegova Veličanstva kralja, divizijski deneral Uzun Mirkovič, koji je b,io primljen velikim oduševljenjem i živahnim usklicima: Živi o kralji? Iza kako je zauzeo zastupnik kralja svoje mesto na desnoj strani staroste JSS. brata Gangla, a veliki župan na levoj strani, otvorio je brat starosta svečano zborovanje s pravim sokolskim pozdravnim govorom, pozdravivši najpre kraljeva zastupnika uz zamolbu, neka bude tumač zahvale jugoslovenskog Sokolstva za veliku pozornost, što ju posvečuje Njegovo Veličanstvo kralj jugoslovenskom Sokolstvu, koje hoče vazda da žrtvuje sve za kralja i donio-vinu. Na te reči sledili su burni pozdravi prisutnih delegata kraljevskom domu-Odlučnim glasom odgovorio je đeneral, da če največim veseljem poručit' visokomu pokrovitelju jugoslovenskoga Sokolstva izrečenu zahvalu; reče, da je uveren, da če kralj s velikom radošču primiti poruku od onih, u čije Je redove uvrstio svoga sina, našega prestolonaslednika kraljeviča Petra. l’°' zdravi o je zbor u ime kralja. Na te su reči sledili oduševljeni usklici: živi° kralj!» — <■ Živio prestolonaslednik!* Starosta pozdravi zatim velikoga župana sa molbom, neka bude kod vlade tumačem jedine sokolske politike, a ta je; sreča i blagostanje naše ujedinjene domovine i ujedinjenoga naroda. Velik' se je župan na taj pozdrav zahvaliO. Pozdravni govor br. staroste priopčujenio danas u celosti na drugom mestu. Na kraju svoga govora pročitao je br. starosta Gangl ovu brzojavku: Njegovu Veličanstvu kralju Aleksandru J., Beograd. Jugoslovensko Sokolstvo, slaveči tisučgodišnjicu Hrvatsltog kraljestva, sa svog svečanog zbora jednodušno pozdravlja Vaše Veličanstvo, kralja svih Srba, Hrvata i Slovenaca, koji je historijskim delom državnog i narodnog a.iedinjenja oživio sjaj krune Tomislava. Jugoslovensko Sokolstvo, slaveči taj veliki historijski momenat, oseča ostvarenje težnja Tomislava i Nemanjiča, a koje su težnje ostvarene i krvlju i kulturnim nastojanjem djece sviju jugo-slovenskih plemena. Jugoslovensko Sokolstvo, slaveči taj momenat zajedničke Dam povijesti, pozdravlja Vaše Veličanstvo sa gromkim sokolskim: Zdravo! Brzojavka, što su je prisutni slušali stoječi, bila je primljena oduševljenim odobravanjem. — Nakon tih pozdrava predavao je sveučilišni profesor dr. Viktor Novak o kralju Tomislavu, Grguru Ninskom i o borbama s bugarskim kraljem Simeonom, uopče o kulturnem i historijskom značenju dobe Tomislavove. Duboko znanstveno predavanje ugodno se dojmilo sviju Prisutnih, koji su ga velikim zanimanjem pratili i za koje mu se brat starosta toplim rečima zahvalio. Sokolski pevački zbor zapevao je nato državnu hinmu, a zatim proglasi brat starosta svečano zborovanje zaključenim, Odmah sati m razvila se gradom povorka sokolskih delegata. Povorku je na pojedinim delovima ophoda mnogobrojno opčinstvo burno pozdravljalo. Iz pojedinih kuča sipale su nježne ruke cveče na sokolske redove. Nakon povorke bio Je skupni obed u Kolu. Naveče se je vršio u dvorani Sokolskega društva I. dobro uspeli sokolski sastanak, na kojem učestvovabu delegati saveza, župa 1 mnogobrojno Sokolstvo. Time su bile završene svečanosti, kojima je jugoslovensko Sokolstvo na dostojan i impozantan način proslavilo tisučgodišnjicu Hrvatskoga kraljestva. * COS. poslala je JSS. prigodom proslave tisučgodišnjice Hrvatskoga kraljestva sledeču brzojavku: Žalimo, što ne možemo poslati svoga zastupnika na Proslavu tisučgodišnjice Hrvatskog kraljestva i želimo mnogo uspeha toj svečanosti, na kojoj smo u duhu s Vama. — COS. * Zahvala za brzojavni pozdrav Nj. Vol. kralju. Iz kabinetne pisarne je JSS. Priinio sledeču zahvalu za brzojavni pozdrav, poslan Nj. Veličanstvu s pro-slave tisučgodišnjice Hrvatskoga kraljestva: Primivši rodoljubive izraze odanosli podnesenim u ime jugoslovenskog Sokolstva prilikom proslave hiljadugodišnjice hrvatskog kraljestva, Njegovo Veličanstvo kralj blagovoleo je narediti da se Sokolstvu izjavi Njegova iskrena zahvalnost na lome. Jugoslovensko Sokolstvo i tisucgodišnjica hrvatskoga kraljestva Govorio starosta JSS., brat E. Gangl, na svečanom zboru u Zagrebu dne 8. septembra 1925. Gospodine denerale! Njegovo Veličanstvo, naš ljubljeni kralj Aleksandar I., uvažujuči važnost i Enačenje naše svečanosti, blagoizvolio je odrediti, da Ga na proslavi 1000-dodišnjice hrvatskoga kraljestva, sto ju u ovoj saborhici sada proslavlja JSS., ■'nstupate Vi, gospodine denerale, pa se usudujem da Vas najiskrenije i naj-s,,dačnije pozdravim. Vaša nazočnost kao zastupnika našega vladara podaje, Sospodine denerale, našoj svečanosti izvanredno odlikovanje i sjaj, te Vas "aioljavam, da na najvišem mestu budete tumačem naše iskrene zahvale za u kraljevsku pozornost, budite tumačem naše odanosti i naše vernosti, što ju gaji svako jugoslovensko sokolsko srce do Njegova Veličanstva kralja ' Njegova kraljevskoga doma. Neka živi naš kraljevski sokolski brat! Zdravo! Gospodine veliki župane! Pozdravljam Vas na ovom svečanom zboru kao velikoga župana zagrebačk© oblasti, prije svega kao zastupnika kraljevske vlade, koja je time našoj proslavi izkazala posebnu pozornost. Dobro došli u našoj sredini! Izvolite kraljevskoj vladi protumačiti našu zahvalnost za taj dokaz njene pozornosti) izvolite kao zastupnik naše vlade uzeti na znanje, da pozna jugoslovensko Sokolstvo samo jednu politiku, ako se smem tako izraziti, sokolsku politiku, a to je žudnja za srečom i blagostanjem našega ujedinjenoga naroda u jednoj i jedinstvenoj našoj domovini. Tim iskrenim priznanjem našega sokolskega mišljenja uljudno Vas, gospodine veliki župane, pozdravljam. Zdravo! Slavna gospodo! Braćo i sestre! Na svojoj sednici dne 14. decembra 1924. priinio je odbor Jugoslovenskoga sokolskoga saveza zaključak, da sve Sokolstvo, koje je udruženo u našem savezu, proslavi tokom godine 1925. tisućgodišnjicu hrvatskoga kraljestva. Starešinstvo Jugoslovenskoga sokolskoga saveza latilo se je posla, da izvede taj zaključak te je zajednički sa župom kralja Petra Svačiča u Zagrebu odredilo dan, način i mesto proslave. Dogovorili smo se za program, što ga evo sada izvađamo, i odabrali smo za kraj proslave Zagreb kao grad, koji je jedino prikladan za oficijelnu proslavu ovoga jubileja od strane JSS. Mero-davna za jedno i drugo bila je činjenica, što smo ju istaknuli u svojem pozivu, upravljenom na sve bratske župe i na sva bratska sokolska društva: Jugo-slovenski sokolski savez, poštujuč povijest, narodne svetinje i tradicije našega ujedinjenoga naroda, hoče da ozbiljno, dostojno i svečano proslavi uspomenu lOOOgodišnjice hrvatskoga kraljestva u Zagrebu, u prestolnici Hrvata, i po svoj našoj zemlji, dne 8. septembra 1925. Konstatujem, da se gotovo istodobno, kad se je sastao naš svečani zbor u ovoj dvorani u Zagrebu, sastaju naša sokolska mnoštva u našim jedinicama, konstatujem, da su amo poslale svoje izaslanike naše sokolske župe, konstatujem, da se sav Jugoslovenski sokolski savez u sokolslcoj disciplini, u bratskoj jednodušnosti i u visokoj potenci svoje nacijonalne i državljanske svesti klanja duhu Hrvata Tomislava, koji je pred 1000 godina okitio ponosno svoje čelo krunom hrvatskoga kralja i razlio po svojim hrvatskim zemljama sja.l svojega kraljevskoga žezla! M6j prvi usklik, koji odjekuje ovaj hip po svoj našoj državi i izlazi iz dna radosno uzbudene sokolske duše, koja veže davnu davninu slave i sile hrvatskoga imena oduševljenjem i poštovanjem Tomislavova plemena današnjih dana, vredi uspomeni i imenu, što su sveti svakomu rodoljubnemu srcu. I taj je usklik: Slava kralju Tomislavu! Pozdravljam Vas, čestita gospodo, što ste došli medu nas, da uzveličate našu svečanost, a takoder i zato, da pokažete svoje simpatije do jugo-slovenskog Sokolstva. Pozdravljam pre svega gospodina zastupnika gradske opčine zagrebačke i molim ga da primi na znanje moju srdačnu zahvalu što nas je posetio. Pozdravljam gospodu konzule tudih a nama prijateljskih država, pozdravljam zastupnike sviju civilnih i vojničkih oblasti, pozdravljam zastupnike sviju kulturnih i nacijonalnih društava i zavoda! Pozdravljam svu gospodu i braču novinare, blagodarim im za njihovu pažnju za jugoslovensko Sokolstvo te ih ujedno umoljavam za jednalcu naklonjenost i objektivnost i u buduče! Svinia Vama naš iskreni sokolski pozdrav. Zdravo! Pozdravljam Vas, bračo i sestre, koje su poslale u Zagreb naše župe: Banjaluka, Šibenik, Celje, Sarajevo, Mostar, Rijeka, Novi Sad, Maribor, Bjelovar, Beograd, Ljubljana, Novo mesto, Tuzla, Osijek, Split, Kranj i Užice. Svoju nenazočnost opravdale su župe Skoplje i Zaječar. Iz sviju predela naše zemlje, kuda sokolska ideja proteze svoju čudotvornu •noč čineči dobro svim slojevima našega naroda, pohrlili ste u /agreb, da utisnete ovoj svečanosti znača j naše zajedničke stvari i da hrvatskomu imenu iskažete dostojnu čast i bratsko poštovanje. U Zagrebu nas je združila svečanosna prilika, kako je to odredio naš poziv. Uveren sam, da bi se digla sva naša sokolska moč, provalivši kao iz jedne jake volje, te od jedne volje zapovjedana i za svaku žrtvu spremna ogromna sila, ako bi to zahtevala sokolska čast, ili ako bi to tražila od nas ugrožena sloboda i uzvišenost nase domovine! Najsrdačnije i bratski Vas pozdravljam! Zdravo! Osobitoin radošču naglasujem, da su se nas setila i naša brača sokolski saveznici, s kojima smo od nedavna sklopili svezu slavenskoga Sokolstva, tu raprezentaciju i to usredotočenje sviju najboljih moralnih i fizičkih snaga slavonskih plemena. To su naša slavenska sokolska brača Čehoslovaci, Poljaci i Kusi. Ta naša brača, koju s nama spaja sokolska ideja u jedan veliki sla-venski svet i preko naših političkih granica ustvara jedno i jedinstveno Sokolstvo — taj najjači izraz i pojav slavenske solidarnosti i sokolskega bi'atstva — ta brača se danas u duhu raduju našoj slavi dokazujuči time, da s nama kada nam sjaju dani radosti i kada su svečano razigrana naša šrca, i koji bi činom bratske ljubavi i savezničke vernosti stajali uz naš bok, ako bi naša nužda i teskoba zahtevale od njih pomoči. Iz beloga Zagreba, iz Tomislavova hrvatskoga Zagreba, iz našega sokolskoga jugoslovenskoga Magreba šaljemo im ovom svečanom prilikom.bratske pozdrave! Zdravo naša slavenska sokolska bračo i naše slavenske sokolske sestre! Mi svi, bračo i sestre, nosimo u svojim dušama osnutke veličajne epopeje, šlo ju je spevala historija — ta velika učiteljica čovečanstva. U tim osnucima treperi sjaj Tomislavova kraljevskoga veličanstva, u tim osnucima tajnoeno lelija svetlo dragulja u vencu slave Dušana Silnoga, u njima šapče vekovna Upa, šumeči nad nepoznatim grobom kralja Sama. Mi vidimo u knjiži naše narodne povesti burne, krvave doživljaje naroda, koji je propadao i koji se °pet diže; vidimo, kako je tuda sila rezala i trgala naše narodno telo, kako je na našim grobovima zidala svoju moč i kako je u naše žile i u naše 'tuše štrcala otrov i prevaru. Vidimo crne konture strašne noči, što je bila Počela prostirati nad nama črna svoja krila, da kako ogromna, mrtvačka halja zastre našu zemlju — sliku večnoga groba! I tada ustadoše Tomislav, l^ušan i Samo, pa i ako su i vremenom i prostorom razdaleko, položili su svoje vladarske insignije na nakovalo bojnih poljana, da si iz njih sakuju njihovi verni i junački potomci jedno žezlo i jednu krunu, koji da su simbol i jamstvo jednoga naroda i jedne domovine! 1 iz bogastva Tomislavove, Dušanove i Samove zemlje, iz željeza i Čelika nakujmo mačeve, da ih pograbe naše Pesnice, pesnice Sokolova, da čuvamo i branimo pridobljene historičke čine i stečevine svoje slobodne, ponosne, nesavladive sokolske volje! Branimo i čuvajmo te stečevine ako ustreba, do poslednje kapi krvi! Da čuvamo i branimo slitinu triju — žezlo i krunu jugoslovenskoga doma junačkih Kara-'tordeviča, u kojima je izražena obrambena, borbena i stvaralačlca sila nas sviju, koji. smo borci za sokolske ideale i koji smo zidari budučnosti ujedinje-n°ga naroda u ujedinjenoj otadžbini! Кгт Tomislavovih vojnilca, boraca i junaka žarko se odrazuje sa beloga Polja grba Hrvatske. Što je erveno na lom belom polju, to neka ne znači samo prolitu krv naših junaka za pravdu i slobodu, nego neka bude ujedno Znak cvetova ljubavi i bratstva, koji neka spaja i napaja naša srca, koji neka nas prati po našim putovima, koji neka nam vodi misli i usmeruje naša dela! Napojeni bratskom ljubavi i u žudnji za slobodnim životom i pozitivnim radom, dignimo, bračo i sestre, glave i srca u ponosnoj svesti, da Poznamo samo jednu zapoved: Napred i gore! Svima i svakom e moj bratski pozdrav! Zdravo! Zaključci odborske sednice JSS. u Zagrebu dne 7. septembra 1925. 1. Na izveštaj statističara: 1. Odbor JSS. prima definitivno u JSS. sledeča društva i potvrduje njihovu pripadnost župi po odredbi starešinstva: Savat (Vel. Bečkerek); Kaštel-Gomilica (Split); Sv. Nikola (Skoplje); Rogali«*1 (Sarajevo); Vlasenica (Sarajevo); Djala (Vel. Bečkerek); Kriva Palanka (Skoplje); Gornji Grad (Celje); Dražgoše (Kranj); Caribrod (Niš); Trsat, Selca, Sv. Juraj (Rijeka); Breza, Bugojno (Sarajevo); Jasenovac (Zagreb); Nova Kapela (Osijek); Ljubija i Bosanski Petrovac (Banjaluka); Srpska Crnja (Vel. Bečkerek): tri obnovljena društva i 17 novih; ukupno ‘20 jedinica. 2. Na predlog odnosnih župa zaldjučio je odbor, da se crtaju iz JSS. sledeča društva, kojima se samo uvetijo dozvoljava, da ponovno stupe u JSS. uz ugod-nije uvete; župa Petra Mrkonjiča: Bihač, Bosanski Kobaž, Bosanskai Krupa i Ključ; župa Šumadijska: Krušar i Vojska; župa Maribor: Strnišče — ukupno sedam jedinica. 3. Odbor JSS. pozivlje sve župe i društva, da vrate statističke arke za god. 1924. najkasnije do 30. oktobra. U koliko župe, odnosno društva toinu ne ugode, neka odredi savez reviziju statistike kod župa i društava na troŠ-kove župe, odnosno društva. II. Izveštaj brata tajnika prima se jednoglasno uz dodatak brata Koste Petroviča, da starešinstvo JSS. konsultira za važni je stvari i one članove starešinstva, koji borave izvan Ljubljane. III. Odobrava se izveštaj br. načelnika i prima se njegov predlog, da pošalje svaka župa u savezni prednjački tečaj po jednoga člana i po jedjiU članicu. IV. Izveštaj br. blagajnika odobrava se i primaju se ovi predloži: 1. Sve župe su dužne da uplate zaostali porez do 1. novembra 1925., inače poslat če se župi savezni revizor na njene troškove. 2. 20 dinarski porez moraju sva društva da uplate do 1. oktobra 1925. 3. Rok za srečkanje savezne lutrije produžuje so do 1. marta 1926. 4. Blagajnički izveštaj razmnožit če se i poslati svim društvima. Brača župski staroste dužni su da posete sva župska društva da im objasne finan-cijalno stanje JSS. V. Prima se izveštaj organizacijskog odelenja i potvrduju se predložena pravila društava, župa i saveza, koja stupaju na snagu s novom poslovnoni godinom. Vi. Odobrava se izveštaj brata saveznoga staroste o osnutku sveže ‘Slovensko Sokolstvo». lstotako odobravaju se pravila te sveže uz male, nebitjie promene. VII. Na predlog brata načelnika zaključuje se: 1. U godini 1926. ne če vršiti nijedna veča priredba u jugoslovenskom Sokolstvu obzirom na sve-sokolski slet u Pragu. 2. JSS. učestvovat če na svesokolskom sletu u Pragu. Članstvo če nastupiti s prostim vežbama, što su odredene za svesokolski slet, učestvovat če kod utakmica i nastupiti s posebnom tačkom. U Prag če se odaslati i naraštaj. VIII. Jugoslovenski sokolski savez smatra neophodno potrebnim da uče-stvuje na medunarodnim utakmicama u Lyonu. Učestvovanje bit če moguče, ako se do 1. decembra o. g. sakupe u tu svrhu potrebna sredstva. Načrt g°' spodarskoga odelenja glede toga sakupljanja razaslat če se svim župania-Župe neka sazovu župslce odbore, koji treba da o toj stvari izveste savez do 8. oktobra. IX. Skupština JSS. vrši se meseca marta 1926. u Nišu. Dan če odredit' starešinstvo. X. Primile su se ove rezolucije : ■ . , 1. Jugoslovensko Sokolstvo, u svesti, da je svojim c osadasnjш uk n savesno i odano služilo jugoslovenskoj i slovensko] soko skoj n,s I preko svih napadaja. Ujedno pozivlje sveukupno članstvo, da oS ve om energijora i ljubavlju uznastoji oko svoga sokolskoga delovanja u dubokom uverenju, da če tim radom dovesti do potpune pobede jugoslovensku a time i slovensku sokolsku misao. , , „i,;.. ‘2. Ideja sokolska kao ideja rada u korist celokupnega naroda bez obzira na pleme veru i stalež, pripada celokupnom narodu ne glede na pojedince i polit ičke stranke u narodu. Radi toga šlo pripada celokupnom narodu, odbijamo pravo svakoga, bez obzira na poli tičke stranke, (a pngoi < ц.-.м. , govora i zborova upotrebljava ideju Sokolstva i njenu organizaciju .u politicke Svrhe, XI. Primljeni su bili još predloži sokolske župe Zagreb, i to: ^ 1. Starešinstvo JSS. neka na ministarstvo saobraćaja uputi molbu, da^ sv im aktivnim i umirovljenim činovnicima, koji ima ju pravo do polovične vožnje, dozvoli za vožnje željeznicom na sokolske priredbe o u popus a na ono, što im je več dozvoljeno. , , x. , , ' 2. Starešinstvo JSS. neka pozove sve župe, da sakupe od drustava u toku od osam dana iza proslave programe proslave lOOOgodišnjice hrvalskoga kraljestva i kratke opise lih proslava. Starešinstvo neka uredi iz tih izvešca album i'pohrani ga u sokolskom muzeju. n- 3. Sve članstvo JSS. u,ključiv i naraštaj i decu, dužno je da uplati 1 Din po ošobi. Te doprinose i još ostale dobrovoljne doprinose moraju poslati društva savezu hajkasnije do 1. junija 1926. Tog dana uložit če savez tu svotu, koja če iznašati do 100.000 Din, na vinkuliranu uložnu knjizicu pod naslovom ' Zaklada Jugoslovenskoga Sokolstva na uspomenu lOOOgodišnjice hrvatskoga kraljestva» Istog dana sastavit če se i potpisati kod notara listina u tom smislu, da se kamate te zaklade upotrebe svake godine na dan ujedinjenja, Počam od 1. decembra 1926., u nacijonalne svrhe za društva ih za pojedince one brače, koja još nisu ujedinjena s nama u jednoj državi. XII. Sva sokolska društva, koja grade sokolske domove, moraju da pred-lože starešinstvu JSS. tačan gradbeni i financijalni načrt na odobrenje. lstom nakon odobrenja starešinstva JSS. smeju da počnu graditi domove. Svesokolski slet u Pragu god. 1926. Odbor Jugoslovenskoga sokolskoga saveza zakljufio je na svojoj sednici dne 7. septembra u Zagrebu, da če učestvovati jugoslovensko Sokolstvo — i to Članstvo i naraštaj — Vlil. svesokolskomu sletu u Pragu god. 1926. S tim sletom bit če skopčani za pojedince i društva veči izdaci. Starešinstvo JSS. upozoruje i pozivlje več sada sva društva, a i pojedince, da počnu stediti novac za slet. Upotrebite zimsko doba za marljivo štedenje i za priredbe u korist sletnoga fonda. Ustanovite u svim društvima sletne fondove, da se °niogučišto večemu broju učestvovanje na sletu. Preporučamo svim društvima, da si osnuju uložne fondove po pravilniku, čiji uzorak objavljamo u današnjem broju. (Taj je pravilnik primilo sokolsko društvo u Ljubljani — Narodm dom). Istotako pozivljemo sva društva, da se počnu temeljito pripravljati za nastup u Pragu i za utakmice, što če se vršiti lamo. Naše učestvovanje na ■iavnom nastupu mora da bude časno. Uzorak pravilnika. 1. Ustanovljenje o d e 1 e n j a za sabiranje sletne zaklade vrši se u Području prednjačlcoga zbora. To odelenje počne poslovati odniah, iza kako društveni upravni odbor odobri pravilnik. Za ustanovljenje sletne zaklade treba ,je, da se priglasi najmanje pet članova. Ustanovljenje sletne zaklade za sada je samo provizoričnega značaja i važi kao pokušaj za doba do sleta Ceskoslovačkoga Sokolstva u Pragu god. 1926. Odelenje sletne zaklade jest samo jedno i ureduje za muško i za žensko članstvo. 2. Članstvo. Članom sletne zaklade može da postane svaki član ili nica Ljubljanskoga Sokola. Članom sletne zaklade postane odmah čim je uplatio temeljni uložak, to jest Din 10-—. 3. Ulošci sletne zaklade. Svaki član sletne zaklade mora da uplati gore propisani temeljni uložak Din 10-— (upisnina), a svake sedmiee po Din 5-—. Ti ulošci uplačuju se po mogučnosti u prve dane svake sed-mice, t. j. u ponedeljak, utorak ili sredu. Može se uplatiti i veči iznos unapred. Svi ulošci ukamaćuju se prema bančnoj kamatnoj meri. Kamate se upisuju u dobro ulagatelju, odnosno isplačuju skupa s ulošcima onda kad se vrši praški sokolski slet, i to u onom razmeru, kako je uplačivao. U pojedinim izvan-rednim slučajevima, gde dozvoli prednjački zbor da se prije toga vremena isplati, prima član samo uloške bez kamata. Dakle, ako se prije vremena dignu ulošci, kamate se ne plaćaju. U slučaju da član sletne zaklade f1® plača kr oz najmanje tri meseca propisanih svota, a da se nije opravdao, izgubi sva članska prava pa se možebitni ulošci takovoga člana upotrebe za op«‘ dobro aktivnih članova. 4. Izvanredni doprinosi sletne zaklade ulažu se na poseban «račun darova». S dobroimanjem toga «računa darova> sme da raspolaže samo zbor vežbatelja za potporu vežbača, pre svega utakmičara. 5. Administraciju sletne zaklade vode tri člana i jedna članica, koje imenuje prednjački zbor. Odelenje sletne zaklade sastoji se od blagajnika, blagajnice, zapisničara i upravitelja. Dužnosti tih članova jesu: 6. Blagajnik, odnosno blagajnica primaju novac od članova sletne zaklade i moraju paziti da uteraju na dobu sve propisane svote od pojedinih članova-Za sve uplačene iznose mora da dade potvrdu u dvopisu. Kada naraste svota uplata preko 200 Din, preda blagajnik primljene svote s iskazom ulagatelja zapisničaru. Blagajnik i blagajnica moraju početkom svakoga meseca objaviti na društvenoj daski stanje uložaka. 7. Zapisničar vodi račune svakoga pojedinoga ulagatelja i uknjiži sve, od blagajnika izničene svote, u dobro pojedinih članova. Sve od blagajnika primljene i rasltnjižene iznose uloži u banku. On mora da vodi zapisnike eventualnih sednica i statistiku, mora takoder da mesečno izvesti o porastu ili o padanju broja članstva. 8. Upravitelj mora da nadzire sve poslovanje toga odelenja, da daje upute, da sazivlje prema potrebi sednice i da se posavetuje s ostalim članovima odelenja na koji bi se način moglo doči do novih novčanih izvora. Za eventualne priredbe ili posebne zbirke mora odelenje pre toga izposlovati d oz volu od upravnoga odbora. 9. Likvidacija. Iza praškoga sleta godine 1920. prestaje to odelenje. [J slučaju da je još potrebno i da je lepo uspelo, može se na zelju članstva to odelenje sletne zaklade nanovo ustanoviti. Ako pako definitivno prestane poslovanje, onda prelaze svi izvanredni doprinosi i imanje «računa darova» društvenomu prednjačkomu zboru, ostali ulošci moraju se pako vratiti ulaga-teljima s odnosnim kamalama. Sednica prosvetnoga zbora JSS. I. sednica saveznoga prosvetnoga zbora bila je dne 8. septembra ove godine prigodom proslave 1000 godišnjice hrvatskoga kraljestva u dvorani Sokolskega društva II u Zagrebu. Na sednici bijahu članovi saveznoga prosvetnoga odbora i zastupnici IG župskih prosvetnih odbora; sedam župskih odbora (Banjaluka, Kragujevac, Kranj, Niš, Skoplje, Veliki Bečkerek, Zaječar) nije bilo zastupano i, osim Skoplja i Zaječara, niau se ni opravdali. Sednica se je vršila po dnevnome redu, što je bio objavljen u predašnjem broju «Sokolskoga Glasnika». Nakon otvorenja sednice i pozdrava nazornih predsednik saveznoga prosvetnoga odbora br. Jeras predložio je zboru načrt pravilnika saveznog pro-svetnog zbora, koji je bio primljen iza kratke debate i uz nekoje dodatke, '/.at im je br. predsednik doneo izvešče saveznoga prosvetnoga odbor a.* U uvodu istaknuo je br. izvestitelj važnost prosvetnoga rada u našoj organizaciji, što je bitni deo sokolske zadače, a to je duševni i moralni uzgoj. Naše se članstvo mora temeljito upoznati s Tyrševom sokolskom ideologijom, mora da pozna sokolsltu organizaciju, i to našu i onu drugih slovenskih naroda. Prosvetni rad treba da se vrši u smislu poslovnika prosvetnih odbora i u smislu uputa saveznoga prosvetnoga odbora; treba se daliako obazirati i na mesne prilike pojedinih župa, odnosno društava. Savezni prosvetni odbor, preuzevši poslove, izdao je u toni smislu okružnicu na župske prosvetne odbore. Jasno je pako, da se mora prosvetni rad u nekim župama diukčije razvijati nego u drugim radi toga, što naše župe nisu sve na jednakom stepenu sokolskega razvoja. Pri tom dolazi u obzir pre svega inicijativa prosvetnih odbora pojedinih župa, a ta je inicijativa do sada bila žalibože nedostatna za sastav i razvoj uspešnoga prosvetnog rada. Savezni prosvetni odbor izradio je za zimsko doba 1924./25. minimalni program, koji obuhvata deset obvezatnih predavanja za sva društva; izdao je upute za proslavu so-kotskoga praznika 1. decembra. Pozvali smo župske prosvetne odbore, da izveste kako su taj program izvele, ali večina župa nije se odazvala torne Pozivu. Bila je takoder dužnost župskih prosvetnih odbora, da nam, u svrhu Pregleda prosvetnog rada u JSS., pošalju bar pregledno izvešče o prosvetnom radu u njihovu području. Odazvale su se samo sledeče župe: Split, Zagreb, Kranj, Ljubljana, Novo mesto. S;.vozni prosvetni odbor vodi celokupni prosvetni rad u JSS., radi toga potrebuje od župskih prosvetnih odbora odnosna izvešča, predloga i saveta. Savezni prosvetni odbor daje župama nužne smernice i upute za prosvetni rad, ali u potankosti se ne upušta, zato je zadača župskih prosvetnih odbora, da prema vlastitoj uvidavnosti organizuju potanji prosvetni rad u svojem području. Nakon izvšča br. predsednika razvio se razgovor radi premalene naklade sokolskih listova, koji su važno sredstvo za s.okolski prosvetni rad. Cini se, da je uzrok tome slabo organizovana propaganda za nje, što se mora popraviti. Predlog brata Heumera, da savezni prosvetni odbor razmišlja o izdavanju «Sokolskoga čednika», uzet če savezni prosvetni odbor u pretres na narednoj sednici. Nato je sledilo izvešče br. dr. Fuxa o temi: Medusobni spoj prosvetnoga i t e h n i č k o g a rada u Sokolstvu. To izvešče raspreda princip, da je prednjak prvi sokolski uzgojni trudbenik, pa je iz toga principa proizašao predlog, da se treba prije svega trsiti o uzornom 0 d goju prednjaka. Izvešče i predlog bili su nakon kratke debate odobreni. Kao treča tačka dnevnoga reda bilo je izvešče br. dr. K r e j 6 e g a : Save z n e, župske i društvene prosvetne škole. Jezgra njegovih dedukcija je, da savez u ovoj sezoni ne priredi prosvetne škole, nego se predavanja, koja se tiču prosvetnoga rada, nadovezati na savezni pred-»jački tečaj. Župama savez samo preporuča da prirede prosvetne škole, ali ih ne zahteva od njih; za društva su pako obligatne — prernda u nianjem opsegu — osobito i'adi novih članova. Odnosni predlog brata izvesti-telja bio je primljen iza kratke debate, u kojoj je br. Vojinovič spružio misao Putujučih predavatelja. I z v e š t a j saveznoga no v i n a r a, b r. dr. K r e j č e g a, naglase, da u taj referat ne spada možda propaganda za sokolski tisak, nego je zadača novinara, da ima u evidenci sve izvansokolsko novinstvo, bilo ono So- kolstvu slđono. ili nesklono. U novinstvu, ko je je Sokolstvu sklono, treba se postarati za stalnu sokolsku rubrilcu, da se u njima oprovrgavaju napadaji na Sokolstvo u listovima, koji mu nisu skloni. Sve važnije članke treba šahirati, da se tako stvori i sacuva nekaki arkiv. Dobri članei dat će se na ia?po.lagqnje saveznom novinarskomu odelenju, koje če posredovati, da se taki elane i priopeuju u drugim pokrajinama. Brat izvestitelj pozvao je na to nazočne, da u župama i društviina organizuju novinare, koji treba da se drže uputa što ih u tom pogledu daje savezni prosvetni odbor. Izveštaj br. novinara primljen je nakon kratke debate. Nato su sledila i z v e S da ž u p s k i h predsednika prosvetni!1 odbora i predloži p o j e d i n i h ž u p a. Primljen je bio predlog župe Novo mesto, koji se nanaša na obligatne nagovore predsednika društvenoga prosvetnoga odbora, koje če on držati svakomu odseku vežbača svake druge sedmice o tekućim stvarima Sokolstva uopče a odnosnoga društva posebi<'e' Usvojen je bio j predlog osečke župe, da se na proklamaciju o ustanovljenju Sveže Slovenskoga Sokolstva» nadoveže zgodno predavanje. Na ostale predloge iste župe glede izdanja prevoda Tyrševih dela i glede sastava popisa knjiga iz sokolske knjižnice odgovorio je br. predsednik, da je prevod Tyrševih dela već u tisku, a župskim prosvetnim odborima naručit če se, neka sastave u svojim područjima odnosne popise i pošalju savezu, koji če ih onda izdati jedinstveno za sve jugoslovensko Sokolstvo. Nakon dulje debate, koja se nato razvila kod e v e n t u a 1 i j a, brat je predsednik zaključio prvu sednicu saveznog prosvetnog zbora i pozvao sve da svojski prionu uz novi, istrajni rad na sokolskom prosvetnom polju. C. S IZ STAREŠINSTVA JSS. XIX. sednica starešinstva JSS. dne 25. avgusta 1925. Nazočni: Gangl, Ambrožič, Bajželj, Čobal, Deu, Fux, Kajzelj, Mužinova, švajgar, Zelenko. — Opravdani: Gregorin, Govekarjeva, Jamar, Krejči, Ludvik, Marolt, Poženel, Trdinova, Turk. Izvešče tajnika: Zagrebačka župa izraža svoje suglasje sa zaključcima starešinstva glede dočeka američkih Sokola i upozoruje na napadaje dr, Dečaka (koji je osnovao «Mladohrvatski Pokret») na jugoslovensko i češko Sokolstvo. — Društva treba upozoriti, da počnu štediti novac za svesokolski slet Sto če se vršiti naredne godine u Pragu, po društvima neka se ustanove odelenja za sabiranje sredstava. Izveštaj statističara: Župa Banjaluka izveštuje, da se je ustanovilo novo društvo u Lubiji. Nadalje upozoruje, da još uvek nema statistižkih araka pa predlaže, da se župama i društvima u ostrom obliku javi, kako je nužno, da pošalju te arke. Izvešče odelenja za željeznice: Dozvolu za polovične vožnje pridržalo si je ministarstvo, kamo treba nasloviti molbe. Savezne karte treba odstupiti Ž. O., da ih predloži ministarstvu na odobrenje. Br. Devu dozvoljava se da nabavi 5000 listova papira s napisom. Odobrava se predlog br. Fuxa, da se pozove COS. na proslavu tOOOgodišnjice. XX. sednica starešinstva JSS. dne 17. avgusta 1925. Nazočni: Bajželj, Čobal, Fettich, Fux, Kajzelj, Krejči, Ludvik, Mužinova, Poženel, Švajgar, Zelenko. — Opravdani: Ambrožič, Gangl, Govekarova, Jamar, Gregorin, Jeras, Marolt, Turk. Izveštaj tajnika br. Fuxa: Starosta br. Gangl javlja brzojavno iz Varšave, da je ustanovljen Cuprija Din 600-—. Brat Pavle Drinkovič iz Splita, koji je pri telovežbi teško ozleden, otklonio je velikodušno svaku potporu, na čem če mu se izreči pismena zahvala. Izvestitelj br. Jeras: Načrt o prosvetnem radu sastavit če br. Bajželj; predavatelji za prednjački tečaj u Pragu odredit če se na narednoj sediiici prosvetnoga odelenja. Na znanje svoj brači i sestrama. Jugoslovenslti sokolski savez odao je glavnu nakladu sokolskih potrepština bratu Branku Palčiču u Zagrebu, Gunduličeva ulica, s kojim je sklopio u toni smislu pogodbu. Po toj pogodbi tnia starešinstvo JSS. pravo da vrši nadzor nad poslovanjem spomenute tvrtke, koja mora da izruči stalni postotak čistoga dobitka starešinstvu JSS. U sporazumu s njime odredit če se takoder podnakladnici sokolskih potrepština. Starešinstvo JSS. upozoruje i pozivlje svu braču i sestre, da kupuju sve svoje potrepštine jedino od imenovane tvrtke ili od odredenih podnaklad-nika, jer imaju samo oni jedino pravilne i propisane sokolske potrepštine 11 r*akladi. Ponovno se je več dogodilo, da kupuju društva i pojedinci sokolske odore i druge potrepštine, koje ni najmanje ne 'odgovaraju saveznim pro-Pisiina. Takovo postupanje je nepravilno i prouzrokuje nered u našim redo-vima. Često se dogada, da društva dobiju od drugih tvrtki za jednaki iznos dosta lošiju robu, radi čega su pojedinci oštečeni. Iz sviju tih razloga na-lažemo članstvu, da se strogo drži tih uputa. * Svima društvima i župama. Sve župe i društva upozorujemo, da je sokolska organizacija rešena dužnosti da plača biljege za svoje molbe i spise na državne oblasti. Na sve molbe i spise što ih društva i župe šalju raznim državnim oblastima, napišite na gornji rub molbe: Biljegovine prosto. Iz prosvetnega odbora JSS. Iz 5. sednice prosvetnega odbora JSS. dne 10. septembra 1925. Predsednik br. Jeras otvori sednicu i poda izveštaj o 1. sednici saveznoga Prosvetnoga zbora, koja se je vršila 8. septembra prilikom proslave 1000 godiš-njice hrvatskoga kraljestva u Zagrebu. Na toj sednici prosvetnoga zbora primljen je pravilnik za savezne prosvetne zbore, koji če se objaviti u «So-kolskom Glasniku*. Prosvetni je zbor također naručio saveznomu prosvetnomu odboru, da prouči savet nekojih delegata glede izdavanja