pl A S I IO S A V E ZA S O K O LA K O t J EVINE J L C O S [ДУ | J E MESEČNI PHIIOC -SOKOLSKO SELO* ^sle istorijskog posela Sofiji n ?.oset našeg Kraljevekog Para buli jlm Suverenima u Sofiji pretstav-Va- °S?daj od dalekosežne istorijske VjjnRst'; Tim posetom još jednom naj-: je dokumentovano duboko pri- Пд- ;ftv?...dvaju susednih i bratskih: fakt • čiji su merodavni i odgovorni SDo * došli do pravog i istinskog int Zna-n^a-’- ^a ^i u Protivnom stvarni jereresi njihovih zemalja znatno trpeli, kor t U nj^ov°j neslozi vukli pravu kari sam.° treći, oni koji su 'od vaj-sj a Sejali seme razdora i neprijatelj-ђ'a ^eđu slovenskom bračom, pose-rj. *j.to na Balkanu. Nezasitljivi impc-sJa!,Zam izvesnih sila, koji je evim int ln?a nastojao da proširi svoju i s^eru na balkanske zemlje j0 je nakon svetskog rata i uspe- se usidri na mnogim mestima i r • .svoje nacionalne teritorije, stva-sku i ^aze za sv°iu ekonom- đu pa?z’ju * kojekakvu propagan-sta’ Znao sada da vešto iskori- Sj.Va svaku Ahilovu petu u političkoj ■ uaciji j međusobnim zategnutim od-s] ?ln’a pojedinih balkanskih zemalja, fori • ta^° nc sam0 njihov meduna-fn”L P°l°žaj, već ujedno otešćavajući Jihovu unutrašnju konsolidaciju. Ali *ai *l1Je т°б1° ^а traje večno, jer su г ^eresovani narodi i njihovi vodi ra-'viH*1 .OVu Pr°vidnu igru i ove proda ПС c^ieve- I složili su se i saglasili, otv Sv°je interese i sva medusobna jc °£ena pitanja sami i direktno ure-^cćih * >>р°вгес*0уапЈа<< ’ umešavanja ina °?^и tako značajnim dogadaji- ‘lic’ k' ?u sadili kao logična posle-jc»a obračanja Balkana samome sebi, dalpU 0dvnajznačajnijih je i upravo od 4io ‘ istorijske važnosti, ne sa- V£. *° u politiei balkanskih zemalja slov * Za ce*u ^vropu, zbliženje jugo-Sn *:nsko-bugarsko, koje je, po svojoj li' ?'■ Po svojoj dubini i po tako od-icdlm usPesima kojima je urodilo za da Пrelativno vr^° kratko vreme, sa-Co ^Peleženo i pravilno shvačeno kao Pod i°. sine qua non, i, kao što su to fiov'VUi najistaknutiji bugarski kru- ča !’ kao ono u čemu više »nema vra-rod-a<'- ^ a^° pogledamo u dušu na- l]a a' i našeg i bugarskog, videčemo, odgovori činioci i bugarske i ju-j,r 0venske politike nisu ni mogli Racije, nego onako kako je to u na-j „n,.m dušama več odavna plaminjalo Sp(aIi nagovorima našu »Mitičkin Ге s .'s,torijskim, kulturnim narod‘arariikom bratsko g bugar-.blJgarsK.‘’. ^udimo u njima interes ' lcz'k i književnost i na-° «n uvek, da brat treba da Sednica načelnišlva Saveza slovenskog Sokolstva Dne 29 i 30 pr. m. održana je u Pragu, u Tirševom domu, sednica na-eelništva Saveza slovenskog Sokolstva, kojoj je pretsedavao načelnik SSS i ĆOS br. dr. Miroslav Klinger. Sednici su prisustvovali: za načelništvo ^veza SKJ zamenik načelnika br. Josip Jeras i načelnica s. Elza Skalarjeva; za Savez ruskog Sokolstva načelnik br. ing. Manohin, a za ČOS, poired načelnika, još i načelnica s. Marija Provaz-nikova, prva zamenica načelnice s. Mi-lada Mala i član načelništva br. Bo-gumil Havel. Bugarski Junači na ovoj sednici nisu bili zastupani, a Poljaci su brzojavno opravdali svoje otsustvo. Glavni predmet sednicc bio je razgovor o sveslovenskom svesokolskom sletu naredire godine u Varšavi i o takmičenjima za slovensko prvenstvo, koja bi se imala održati u okviru toga sleta. Slct bi trajao, kako se predvida, od 29 juna do 8 jula, Sam program ovoga sleta predviden je kako sledi: 29 juna: takmičenja za prvenstvo SSS; 1 30 juna: završetak takmičenja za prvenstvo SSS; 1 jula: peteroboj članova, troboj članica; 2 jula: takmičenja viših odeljenja, takmičenja u plivanju, veslanju, streljanju s puškom i s lukovima, bicikli-stička takmičenja i takmičenja u boksu; 3 jula: takmičenja srednje,g i nizih odeljenja te završetak takmičenja u sportskim granama; 4 jula: takmičenja u lakoj atletici i u košarci, odbojci, hazeni i tenisu; 5 jula: završetak takmičenja u lakoj atietici, slovensko štafetno trčanje, a uveče svečana akademija; 6 jula: pre podne pokusi prostih vežbi, po podne javni nastup; 7 jula: pre podne pokusi, po podne javna vežba; 8 jula: pre podne pokusi i razgle-davanje grada, po podne javna vežba. Glavni sletski dani bili bi prema tome 6, 7 i 8 jula. Svečana povorka održala bi se na drugi glavni dan, t. j. 7 jula, nakon zajedničke svečane mi-se. Takmičarske pak vežbe več su izišle. Zimska takmičenja, koja če se održati od 1 do 3 februara u Zako-panome, obuhvatače: 1. trčanje ria smučkama članova za prvenstvo SSS na 12 km; 2. trčanje na smučkama članica za prvenstvo SSS na pruzi od 5 km niz-brdicom; 3. vožnja članova na smučkama nizbrdice na pruzi od 5 km (visinska razlika 500 m); 4. slalom vožnja na pruzi od 800 m za članove i članice (visinska razlika 200 m); 5. vožnja članova na smučkama na pruzi od 30 km; 6. skokovi pojedinaca i za Vrsta. Dne 1 februara održače se i takmičenja u hokeju i u figuralno) vožnji. Takmičenjima mogu učestvovati svi članovi SSS. U predvečerje takmičenja za prvenstvo SSS imaju se održati u poljskim, bugarskim, češkoslovačkim i ju-goslovenskim sokolskim jedinicama večernje svečanosti. Na sednici donešena je i konačna redakcija pravilnika rtačelništva slovenskog Sokolstva, koji jfc i prihva-čen. Nakon sednice pregledale su se u Tirševom domu sletske proste vežbe! članova i članica.' U nedelju dne 30 septembra učesnici sednice prisustvo,-vali su 111 Tirševim narodnim igrama, koje su održane na bivšem evesokol-skom sletištu na Letni. »Vestnik sokolski« ČOS o našim sokolskim četama na sleiu u Zagrebu U 38 broju donosi »Vesnik sokolski«, zvanični or^an ČOS, krači članak brata Evgena Kepla o našim seljačkim četama. Članak glasi: — Seljačke sokolske čete, čiji su članovi u velikom broju učestvovali zagrebačkom sletu, bili su nov vidan dokaz organizatornih sposobnosti ju-goslovenskog Sokolstva. Sakupiti na hiljade priprostih i prirodnih seljaka pod sokolski barjak, usmeriti njihove misli jednome cilju i ovladati ih jednom komandom, to je zbil ja nešto što je vredno udivljenja. A svi ovi seljaci ponosili su se što su pripadnici sokolske porodice. Zar bi se naše i članstvo moglo uzdržati, da se na datu odredbu za tri dana uzdrži od pušenja i piča alkohola? Dvojim! A gle, ovo su učinili jugoslovenski Sokoli iz naj-siromašnijih krajeva. Ovde treba da se čudimo snazi sokolske ideje. I si- gurno bi mnogome navrle suze na oči, kada bi video njihov nastup na sletištu. Pet puta su narušili jednakost iz-vodenja vežbi muzika i pogrešno da-vani znakovi vodnika. Pet puta stisnu-li su zube članovi četa nad razočaranjem, koje su doživeli bez svoje kriv-nje, ali šesti put, kada je muzika prestala da svira i kada je zbunjenost po-stigla najvišu meru, videli smo čudo od discipline. Začuli smo tiho broja-nje i za nekoliko sekunda svi su vež-bali kao jedan. I kako su vežbali! Bili su savršeno pripremljeni, i to su hteli i da pokažu, a i pokazali su. Ovo, što su nam pokazali ovi priprosti ljudi iz svih krajeva Jugoslavije u živopisnim narodnim nošnjama svojih krajeva, to je bilo zbilja malo čudo. Najrazličitiji krojevi, samo kapa sokolska; najrazli-či'tija nastojanja spojila je misao sokolska! — Naša sokolska uzdantea Budučnost cclokupnog Sokolstva u našim jc rukama, jer kakvu mi našu sokolsku decu sada uzgojimo, takvi če oni kasnije biti Sokoli. D,obro seme može uroditi samo -dobrim plodom, znači ako sada, dok jc za vremena, uzgojimo tu decu u sokolskom duhu, ako im u njihove mlade i nevine duše sada ucepimo plemenite ideje bratstva, jed-nakosti, snošljivosti, susretljivosti i ljubavi i sigurno' je, da če se to sada duboko urezati u njihove duše i da tragovi toga neče nikada potpuno ne-stati. Sve te pozitivne duševne osobi-ne poneče oni kasnije u život, a to i je cilj našeg uzgoja. Jasno sc daklc razabirc, da ne smemo u odgoju našo sokolske dece biti jednostrani. 0,pča je naime naša greška, da obično preveliku pažnju upozna brata, da ga još više zavoli. Time čemo i mi u temelje bratstva jugoslovcnskog i bugarskog naroda položiti jedan od ugaonih kamenova. — čs. obračamo telesnom uzgoju naše sokolske omladine, a da premalo vodimo računa o njihovom duševnom životu. U večini naša deca vežbaju i redovne i proste vežbe, vežbe štapovima ili puškama i njima pristupačne sprave. Igre istina zauzimaju dve trečine svega vremena odredena za vežbu, što je uosta-lom i opravdano, jer igra zaslađuje de-oi sve, zato moraju i teže vežbe u so-kolani biti isprekidane u odmorima sa skupnim igrama, da se deca igrom ras-polože za dalji rad. češči nagovori pred vrstom kod dece nisu još kod nas u celosti uvedeni, a i ukoliko se drže, opčeg su značenja, zbog čega su najviše puta sadržajno deci slabo pristu-pačni, tako, da se može kratko reči, da od njih dcca nista nemaju, kao da se uopče nikako i ne drže. Nije time rečeno, da treba zapustiti telesno vežbanje na korist dečjeg duševnog uzgoja. Dapače, telesni uz-goj ima veliko značenje, jer su več i stari Grči ispravno rekli, da samo u zdravom telu može biti zdrav duh. Ali 1jubljana, s 0KTOBAR 1934 Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se Račun ne vračaju Izlazi svakog petka — (jodišnja pretplata 50 Uin — uredništvo i uprav* u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se i GOD. V BROJ 41 upravo time su več i oni naglasili, da celokupan uzgoj dece mora iči para-relno. Ne sme sc dakle razvijati jedna strana na štetu druge, nego moramo pararelno uzgajati i telo i duh deteta. Posledice dosadašnjeg načina uzgoja naše sokolske omladine, razumljivo uz ostale isto toliko važne uzgojnc faktore, uočljive su svakome ko ima prilike zalaziti po našim sokolanama. Gledajuei naimc tu našu decu kod vežbe svaki objektivan posmatrač mora se upravo diviti tome redu i toj disciplini kod izvadanja vežbi. Ali njihovo ponašanje nakon vežbe ne samo na ulici nego i u samoj sokolani pokvari do temelja sav onaj lepi utisak koji ranije dobijemo, gledajuei ih kako skladno vežbaju. Neko če nato samo slegnuti 'rame-nima i reči, da je sada iza rata duh vremena takav, pa da nema smisla previše o tome voditi računa. Drugi če ispravno primetiti: »Pa to je i nedo-statak kučnog i školsko£ odgoja. Nc može valjda sokolana od njih stvoriti andele!«. Nema dvojbe, da onj več u sokolanu dodu s mnogo nedostataka u pogledu odgoja, i da sokolana nc može od njih u onih par sati sc d mično stvarati čudesa u pogledu njihova odgoja. To je 'taono, ali priznajmo iskreno, da bi naša deca daieko drukčijc iz-gledala, kada bi joj mi u sokolani posvetili malo više pažnje i u pogledu ponašanja na ulici, izražavanja i pošto-vanja starijo brače. Upravo sokolana bi u tome najviše postigla, jer dete i u disciplini svoga doma i u disciplini školc vidi nešto što mu je nametnuto, pa ga to več kao takvo odbija. Sve na-metnuito svako deto instinktivno mrzi, a disciplina sokolane jc ono što mu niko nije nametnuo. To je disciplina koju je evojom vlastitom voljom, pod ničijim uticajem, sam sebi nametnuo. Ogromna je dakle' prednost soko{ane pred domom i školom, zato jc veliki propust s naše stranc, da tu prednost potpuno ne iskoristimo na boljitak naše sokolske omladine. Bcz sumnjo mi bi u relativno kratko vreme postigli pozitivne rezultate, jer dcca su u to mladcnačko doba života takav materijal, koji se dade oblikovati u sve moguče forme. Logično, ! da u koliko taj materijal dodc u ruke sposobnijcg majštora, u toliko če dobiti lepše i savršenije forme. Tomc poslu moramo pristupiti s vol jom i odvaž-no zarezati u tu našu još neobradenu i ledinu, koja če nam več u skoroj bu-Jučnosti sav napor bogato naplatiti svojim plemenitim plodovima kojima ona obiluje. Bcsmislen bi bio prigovor, jer su naime do sada naša deca u sokolanama bila povercna večim delom našim teh-ničarima, da bi ih sada trebalo dati u ruke pedagozima, buduči da su jedino , oni stručno obrazovani za posao odga-janja omladine. To nc stoji! Za taj makar težak i odgovoran posao ima svako sposobnosti, pa i onakav koji nije nikada niti čuo za pčdagogiku i riietodiku, jer konačno i dobar pozna-valac ovih nauka još uvek ne mora da bude i dobar uzgajatelj. Glavno je htc-ti, imati volje i ljubavi prema jednoj stvari, a ono ostalo dolazi samo od sebo. No i to je 'tačno, da bi jedan pri-ručnik kao rukovod u tom poslu vrlo dobro poslužio, osobito našim mladim sokolskim radnicima radi početne ori-jentacije, koji bi iz života, pa recimo izabranim igrama, dijalozima, kratkim sadržajno lakim nagovorima i izabranim pesmama plemenio duh naše omladine i probudljivao njihove otadžbin-ske oeečaje. Time bi se mnogo oslabio loš uticaj ulice, gde naša deca probo-ravc najveei deo dana. Ne znači da bi time potpuno nestalo svakog traga ncoilgojenosti medu našom decom, jer is.pravno je, da niti sokolana ne može sve, ali je neosporno da bi takav obo-strani odgoj naše sokolske dece u sokolani urodio. več u najbližoj buduč-nosti samo dobrim. Na taj bi način uspeli da našoj deci pretvorimo sokolanu u jedmi zabavnu i ugodmi školu, koju bi svi i daljo još i radije svojevoljno polazili i s uživanjem u n joj provcli nekoliko sati sedmično u igri, ! razgovoru i pesmi. Idealno bi bilo da sva naša sokolska deca, prilikom boravka u na&im sokolanama, dodu u ruke takvoj braći, koja bi bila svesna plemenite svoje misije i odgovornosti koju na sebo uzi-maju, uzgajajuči i telesno i duševno našu sokolsku uzdanicu. Ogromna je to odgovornost, jer to su oni koji eo 'u najskorijoj budučnosti preuzeti kor-milo naše sokolske lade u svoje ruke. Jedino tako uzgojena naša sokolska deca biče пдт sigurnim jamstvom da če se naši sokolski redovi u skoroj budučnosti nc samo ojačati, nego i stegniti u neprobojne redove koji če sa lakočom izdržati i odbiti svaki eventualni napad. B. M., Kv. S proslave sremsko -KarlovačUog f ubilefa Pogled na deo izložbe, koja je priredena pod nazivom: »Što su Karlovci dali naciji i otadžbini.« oSLOVENSKO 5oicolstvo Sećanja na lužičko - srpsko Sokolstvo Pre nekoliko dana lužičko-srpsko Sokolstvo bilo bi proslavilo svoju 10-godišnjicu, otkada je ono po prviput u večem broju izišlo pred svoj narod, položivši pred njim račun svoga rada. Dne 21 septembra 1924 god. bio je na-ime održan u Punčicama prvi sveso-kolfeki slet tadanjeg Saveza sokolskih društava u Lužici, koji je imao ogrom-nog uspeha. S ovim sletom bio je u-stvari i položen čvrst temelj svemu kasnij.em razvitku lužičko-srpskog Sokolstva, koje je, možemo slobodno kazati, oduševilo sav lužičko-srpski narod, ulcvajuei mu veru u njegovu bo-Iju buduenost. Medutim najednom je tom lepo za-početom sokolsko naeio-nalnom radu kod Lužičkih Srba napravilo konac doba nacional - socijalisti-ekog režima. Ipak seme, koje je bilo posejano po Sokolstvu medu lužičko-srpski narod nije poevema uginulo, i možemo da ustvrdimo, da sokolska mi-sao u lužičko-srpskom narodu još uvek živi. Poznato je naime, da se je n>o-vom režimu u Nemačkoj moralo da pokloni i milionsko nemačko turner-etvo, nadalje, da su bile raspuštene sve radničke telovežbačke organizacije, i jedino da su bile dopuštene, porod nacionalsocijalističkih sada oboje-nih turnera, samo još katolička gimna-stička društva. Pitamo se sada, pa ku-da se je »dobrovoljno« razišlo članstvo onih 22 sokolskih društava? Kaka razabiremo iz tamošnjih listova, sva pretežno katolička društva deluju u okviru katoličkog »Jugendsrafta«, dok su evangelički Sokoli izabrali polje svoga delovanja u uzajamnom me-dusobnom pomaganju. Oni inače nema ju nikakvih veza s ostalim Sokoli-ma, ali ipak i nadalje podržavaju me-dusobne veze i što je glavno i nadalje rade u tom praveu. Moguče je stoga, da če ipak nadoči dan, kada če lužičko-srpski Sokol opet slobodno raši-riti svoja krila. Nekoja važna pitanja u češko« slovačkom Sokolstvu Prelistavajuči nekojc poznatije župske vesnike češkoslovačkih župa, nailazimo na mnoga zanimljiva i važna pitanja, o kojima je vredno razmišljati. Tako se je n. pr. u Plzenjskoj župi počelo prošle godine da posvečuje mnogo više važnosti telesno-vaspitnom radu u Sokolu. U tom smeru naročito list »Sokol na češkom zapadu« obra-čao je sa svojim člancima pažnju či-talaca na ovo pitanje, a pre svega društvenih odbora, kojima je ukazivao na laguno ali stalno opadanje broja telo-vežbačkog članstva. Ovi članci s ovak-vim konstatacijama dakako da su po-budili i odgovarajuču pažnju te su pri-doneli, da se je to pitanje opadanja telovežbačkog članstva počelo da per-tratira vrlo ozbiljno i da se iznalaze razlozi tog pojava. Posledica tih čla-naka bila je. da su svi odgovorni fak-tori ove župe upregli sve svoje sile da pojačaju kadar vežbača svih kategorija, bilo članstva, naraštaja ili dece. I uspeh nije izostao te se je stanje vežbača u ovoj župi zaista i vrlo popravilo. Ati ovaj pojav opadanja vežba-č-kog članstva nije ostao osamljen, več se on opaža i kod drugih župa, koje su s tog razloga počele takoder da rade svim silama da ga otstranc. Tako je n. pr. medu ostalim župama bilo opaženo opadanje vežbačkog članstva i u župi pukovnika Šveca u Moravskoj, gde su se takoder preduzele potrebne mere da se umesto opadanja ojačaju redovi vežbačkog članstva. I kako po svemu izgleda, to če i ovoj župi poči za rukom. Vidi se daklc, da su mnoge češkoslovačke župc ovome pitanju opadanja vežbačkog članstva posvetile najozbiljniju i največu pažnju. Medu ostalim pitanjima nadalje pojavilo se takoder i pitanje učestvo-vanja visokoškolaca u sokolskim dru-štvima. Svojedobno naime bila je baš akademska omladina nositeljica veli-kog dela sokolskog rada. Medutim po-ratno je doba i u torne pogledu done- lo mnogo negativnoga. I zato se upravo u poslednje • vreme u češkoslova-čkom Sokolstvu od straric odlučujučih faktora posvečuje i torne pitanju oso-bita velika pažnja, te se ulažu sve sile i sva sredstva da bi se u sokolske redove pritegnuo što veči broj akademske omladine, od koje sokolska organizacija očekuje mnogo dobra i pozitivna. Ko priređuje ovogodišnje Tirševe Igre? Do sada su priredivali Tirševe igre COS • Ceškoslovačka atletska amaterska unija. Kako čitamo u ovogodišnjem rasporedu takmičenja čini se, da če Tirševe igre do nekoliko godina postati zajedničke igre gotovo svih telo-vežbačkih udruženja u Češkoslovačkoj. Ove godine poslače na takmičište svo- je borce '12 velikih češkoslovačkih udruženja, da u najrazličitijim telovež-bačkim granama pokažu narodu što mogu. Uz prvotne priredivače u rasporedu su još i sledeče organizacije: Savez čeških atleta, Središnji savez češkoslovačkih koturaša, Savez hazene i drugih ženskih sportova, Pešačka federacija, Savez klubova za gajenje odbojke i košarke, Mačevalački savez, Tenisko udruženje, Unija amaterskih hrvača, Savez strelaca s lukom i češko-slovačka vojska. Program je razdeljen tako, da če se takmičenja u mačevanju vršiti 29 septembra u sokolskom domu u Vršovicama, a u nedelju sve ostalo. Medu ostalim izvešče biciklisti trku na pruzi Prag—Dječin i natrag u Prag. Lakoallelska lakmlčenja praškog Sokolstva Praška Podbelogorska župa, koja ove godine vodi sve praške župe, ras-pisala je za 7 oktobar na letnjem vež-balištu društva Prag VII lakoatletska takmičenja svih praških župa, koje če obuhvatiti: takmičenje tročlanskih vrsta u klasičnom peteroboju i takmičenje pojedinaca u, istim granama. Na ovim takmičenjima mora ju da učestvu-ju sva brača, članovi praških župa, ako nisu upisani u sportskim telovežbačkim registrirna. Delovanje češkoslovačkog Sokolstva u Volinjl Sokolsko okružje priredilo je u Zdolbunovu, na ruskoj granici, 26 maja naraštajska takmičenja na kojima je učestvovalo 6 vrsta muškog i 4 vrste ženskog naraštaja. Tom prilikom priredilo je tamošnje društvo i javni nastup, koji je dobro uspeo. U povorci kroz mesto učestvovao je večinom na-raštaj uz preko 200 drugih osoba s poljskom vojničkom glazbom. Takmičenja članstva bila su kasnije i to 7 i 8 jula u Hlinsku. Tom prilikom posetili su jSOkolsku priredbu Čehoslovaka i poljski pretstavnici, medu njima za-menik vojvode (ban) i drugi dostojanstvenici, koji su izrazili želju, da bi veze izmedu obaju bratskih naroda postale čim tesnije i dublje. Prisutni su bili i zastupnici poljskog i ukrajinskog Sokolstva. Iako je za vreme javnog nastupa padala kiša, nastup je ipak dobro uspeo. Volinjski Sokoli marljivo se sprc-maju za slet slovenskog Sokolstva, koji če biti naredne godine u Varšavi. Tamo če i javno nastupiti. Iza sleta, na kojem če učestvovati veliki broj češkoslovačkih Sokola iz domovine, poseltiče ovi volinska sokolska društva i prirediti tamo čitav niz propagandnih javnih nastupa. Novi Sokolski dom u Bratislavi Sokolsko društvo Bratislava III otvorilo je pred kratko vreme svoju vežbao-n.icu na svom letnjem vežbali-štu na podnožju Malih Karpata. Pripadnici Sokolskog društva žrtvovali su za gradn'ju_ svog doma 20.000 radnih satova i 85.000 čeških kruna u goto-vom, što je omogueilo da dodu do svog vlastitog krova. Jubilej Sokolstva u Austrlji Uskoro če Austrijska sokolska župa, čije je sedište u Beču, proslaviti svoju 40-godišnjicu. Ovaj značajni jubilej proslaviče ee svečanom telovež-bačkom akademijom u največoj be-čkoj dvorani, u areni cirkusa »Rene«, u kojoj ima mesta za preko 7.000 ljudi. Ova akademija imaia bi da sc odr-ži 25 novembra pre podne, i za nju vlada medu velikom češkoslovačkom ko-lonijom u Beču upravo ogromno zanimanje. Program ove akademije izradili su sve sami sokolski radnici iz Beča, te če biti ne samo veoma biran i zanimiv, več če takoder pružiti i mnoge posve nove stvari originalnog sastava. Razvitak Jugoslovenskog Sokolstva u Južnoj Americi Svojcvremcno imali su Jugoslovc-ni, naseljeni u Južnoj Americi, samo jedno sokolsko društvo, i to u Antafo-gasti, u republici Čile, koje je nastalo koncem svetskog rata. Doskora je to društvo prestalo s radom i tek je 1927 godine ponovno osnovano. Počelo je da prireduje javne nastupe i s time je zadobilo pošto vanj e >medu stanovni-štvom grada u tolikoj meri, da je prošle godine bilo pozvano na otvorenje gradskog stadiona. Za antafogaskim Sokolima poveli su se i ostali Jugoslo-veni i odlučili da osnuju sokolsko društvo i u gradu Kukimata, a malo za-tim i u glavnom gradu Republike San-tijagu. U propagandne svrhe prikazuju tamošnji Sokoli film s beogradskog i praškog svesokolskog sletia. Još uvek glasovi o izmeni svečanog kroja češkoslovačkih Sokola Izgleda, da je pitanje izmene svečanog kroja češkoslovačkih Sokola do-šlo u takav stadij, da če ono po svoj prilici morati biti ponovno oficijelno tretirano. U poslednjem naime broju »Sokolskog vesnika« pisac odnosnog članka zalaže se za to. da se što pre odbace čizme, jer da su nepraktične i nepodesne. Nadalje pisac navodi, da je valjda upravo sadanji svečani kroj članova, kao i njegov oblik i njegova cena, povod, što se vidi tako malo omladine u sokolskom kroju. Ne ula-zeči nikako u ovo pitanje, koje je za sada potpuno interno pitanje češkoslovačkog Sokolstva, ipak verujemo, da če nadoči čas, kada če se o njemu u svemu Sokolstvu, pa i u jugosloven-skom morati vrlo ozbiljno da razmišlja i traži zaista njegovo konačno pozitivno i praktično rešenje. Razne vesli iz češkoslovačkog Sokolstva Istočnoslovačka sokolska župa pri-mila je od poljske brače iz mesta Za-gorž, koje leži severno od Karpata, iskren i bratski poziv da učestvuju na svečanom otvorenju društvenog sokolskog doma. Prošle je, naime, godine dom u pomenutom mestu postao žrtvom požara i članstvo je nato u neograničenoj požrtvovnosti omogueilo podizanje novog doma sa svojim radom i sabirnom akcijom. Poljski Sokoli naglašuju u svojem pozivu, da se naročito vesele što če zajedno s bra-čom Čehoslovacima slaviti ovaj rado-sni dan u njihovom društvu. Na atletskim takmičenjima izmedu praških sokolskih društava pobe-dilo je društvo Vinogradi. Uz članove takmičili su i naraštajci. Zbog zanimivosti objavljujemo uspehe naraštaj-ca Hadaša, koji je u peteroboju posti-gao 2.550.95 točaka, a u pojedinim granama ove uspehe: bacanje kopija 32.22 m; skok u daljinu 545 cm, u visinu 174 cm, bacanje kuglc 12 i trčanje na 100 m 12.1 sek. Ovo su za naraštajca vrlo lepi rezultati. U redovima članica ČOS pojavila sc je misao da treba devojčice koje navrše trinaestu godinu da stupe u kategoriju članica, a ne tek s četrna-estom godinom, kao što je to do sada bilo. Poznavateljice prilika kažu, da to zahteva opči razvitak devojčica u to doba: za decu su več preodrasle i previse razvijene. Župa Jana Mahala u Brnu priredila je na stadionu društva Brno I lakoatletska takmičenja u desetoroboju medu sokolskim i sportskim atletima, na kojima su učestvovala 22 takmiča-ra, koji su pokazali vrlo dobru spre-mu. 4 S/Ve/aSkj Sednlca uprave Saveza SKJ Prema zaključcima IV gjavne skupštine Saveza SKJ cd 29 aprila o. g. i IV sednice izvršnog odbora od 20 o. m. sazivam sedmeu uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za nedelju 14 oktobra 1934 u prostori jama Saveza, Beograd, Prestolonaslednikov trg broj 34. Početak sednice u 9 časova pre podne. Na sednicu pozivaju se svi članovi i sve članice uprave i revizionog odbora te njihovi zamenici (zamenice). Dnevni red biče svakome dostavljen pismenim putem. Vozne karte u smislu pravilnika o povlasticama za put u Beograd i natrag primiče se pravovremeno. Ko ne može da iz bilo kojeg razloga ovoj sednici učestvuje, neka se ispriča. Zdravo! Beograd, 20 septembra 1934. I zam. starešine: GANGL Sokolska - итлАлиЛШЛ RADIO STANIČA BEOGRAD Dne 7 oktobra govoriče brat Lacko Križ —- Zagreb, o temi: Sokolstvo za konsolidaciju. (Popodnevno). Dne 11 oktobra govoriče brat Filip Tošovič — Beograd III, o temi: Sokolstvo i narodna škola. (Večernje). Dne 18 oktobra govoriče sestra Ljubica Filipovič — Kragujevac, o temi: Ženu i Sokolstvo. (Večernje). Dne 21 oktobra govoriče brat Ju-raj Usmiani — Split, o temi: Rad za Sokolstvo (Popodnevno). Dne 25 oktobra govoriče brat dr. Miraš Kičovič — Vršac, o temi: Jugo-slovenstvo u našoj književnosti. (Večernje). Dne 1 novembra govoriče brat Marjan Tratar — Mirna Peč, o temi: Soko — dom — škola. (Večernje). Dne 4 novembra govoriče brat Ivan Lavrenčič — Maribor, o temi: Telesni i duševni odgoj sokolske dece. (Popodnevno). Dne 8 novembra govoriče brat Husein Brkič — Sarajevo, o temi: Sta Sokolstvo treba da učini u prvom redu u našem selu? (Večernje). Dne 15 novembra govoriče sestra Elza Skalarjeva — Ljubljana, o temi: Jugoelovenska žena u sokolskoj organizaciji. (Večenje). нинншннаввин II TELOVEMtMDG SVETA PRIPRAVE ZA X OLIMPIJADU U BERLINU 1936 Načelnik tchničke komisije Me-dunarodne gimnastičke federacije g. Igenen zamolio je načelnika nemačkog turnerstva g. Šnajdera, da do konca ove godine izradi takmičarske vežbe za berlinsku olimpijadu. Izgleda, da če se i na ovoj olimpijadi održati takmičenja na spravama potpuno odvojeno od takmičenja u prostim granama, t. j. da če takmičenja obuhvatati opet samo vežbe na spravama i moguče još nekoje preskoke te proste vežbe, do-čim da če skokovi, bacanja, trčanje i t. d. opet otpasti. Na svaki način borba u takmičenjima biče vrlo oštra, jer se mnoge telovežbačke organizacije več sada ozbiljno pripremaju za ovu olimpijadu. KOLIKO JE VEŽBALO NA RADNI-ČKOJ OLIMPIJADI U PRAGU Treča radnička olimpijada u Pragu postigla je po svemu zameran uspeh. Upo redimo li učešče vežbača na svim dosadanjim priredbama Radni-čkih telovežbačkih organizacija (DTJ), vidimo, da je na prvoj radničkoj olimpijadi učestvovalo 23.154 vežbača, na drugoj 30.066, a na 1 ovogodišnjoj 40.676. Gledom na pojedine kategorije, muške dece vežbalo je 7.700, ženske 7.800, naj mlade dece do osme godine 1.200, muškog naraštaja 3.856, ženskog 4.200, članova 6.764, članica 7.115 te starijih članova 2.040. KRONIKA 20 godšnjica smrti Stevana Mo-kranjca. U nedelju 30 septembra na-vršilo se 20 godina od smrti Stevana Mokranjca, čuvenog našeg kompozito-ra. Mokranjac, koji je u našem muzi-čkom životu uzorao duboku brazdu i i koji je sa svojim rukovetima svetu otkrio lepotu makedonske pesme, roden je 28 decembra 1855 u Negotinu. Gimnaziju je svršio u Zaječaru, Negotinu i Beogradu. Nakon svršene gimnazije studirao je na tadanjoj Velikoj školi u Beogradu prirodne nauke i matematiku, a godine 1879 otišao je kao pitomac Prvog beogradskog pevačkog društva na muzičke študije u Minhen. Svoje študije je još upotpunio u Rimu, Lajpeigu i u drugim gradovima. Posle povratka u Beograd postavljen je za učitelja muzike u prvoj beogradskoj gimnaziji, a 1887 postaje horovoda Beogradskog pevačkog društva, što je osfao s malim prekidima sve do svoje prerane smrti. On je osnovao prvi gu-dalački kvartet u Beogradu, on je bio osnivač Muzičke škole, kojoj je bio prvi i doživotni direktor, godine 1907 pak osnovao je Udružbnje muzičara, a i Savez erpskih pevačkih društava bio je njegovo delo. Ali najlepši spomenik postavio je sebi i svom narodu svojim crkvenim i svetovnim pesma-ma, osobito pak s biserom horske glaz-be, s 15 rukoveta narodnih pesama. Svečana proslava 40 godišnjice Srp-skih zemljoradničkih zadruga. U če- tvrtak 27 septembra proslavljena je u Beogradu impozantnom svečanošču 40 godišnjiea postojanja srpskih zemljoradničkih zadruga, odnosno 40 godiš-njica osnivanja prve zemljoradničke zadruge, kojoj su sledile odmah i druge. Ova velika svečanost, koja je odr-žana na sportskom igralištu »Jugoslavije«, nije bila samo staleška i zadružna manifestacija, nego se je pretvorila i u veliku nacionalnu te slovensku manifestaciji! i u manifestaciju drugar-stva s našim saveznicima Rumunima. Svečanostima učestvovalo je preko 25.000 zadrugara i stranih gostiju, medu kojima su se nalazilc brojnc delegacije brače Čehoslovaka i Bugara to naših prijatelja Rumuna. Nad prosla-vom blagoizvolco je preuzeti pokroviteljstvo sam Nj. Vel. Kralj. Nakon svečanog zbora na igralištu »Jugoslavije«, gde su govorili pretstavnici naših zadrugara i strani gosti, formirana je ogromna povorka po glavnim beo-gradskim ulicama, koja je bila od Strane gradana toplo i simpatično pozdravljena. Nj. Vel. Kralju poslat je pozdravni telegram. 20 godišnjiea čeških legija. U nedelju 30 septembra u Pragu i u čita-voj bratskoj češkoslovačkoj proslavljena je na veoma svečan i dirljiv način 20 godišnjiea osnivanja čeških ‘e' gija. U subotu 29 septembra naime pro-tcklo j c 20 godina od svečane zakletve »Češke družine« u Kijevu, koja je eiM prva jcdinica čeških legija. Tom Prl11; kom bila je pre 20 godina razvijena i osvečena rastava »Češke družine«, Roju su legionarima darovale moskovske dame. Skoro istovremeno osnovana je i u Francuskoj prva češkoslovačka Jj1" dinica, sokolska četa »Na zdar«, koja je položila zakletvu u Bajonu, gdeJ_c bila prideljena 1 puku stranačke legije-Osobito su velike svečanosti ui prosia-vu tih značajnih jubileja, koji znac početak borbe Čehoslovaka ,za njihovo oslobodcnje, priredene u Pragu, gue je na Pohorželcu otkriven uz ogromne nacionalne manifestacije spomenik le' gendarnom češkoslovačkom legionam-junaku, borcu i Sokolu bratu Jurju sipu Švecu. Na uspomenu velikih h0' gadaja pre 20 godina izdala je češko slovačka poštanska uprava ukusne Ju' bilarne marke. Iz redova prve česko-slovačkc družine izišli su sadašnji gc' nerali: Sirovi, čeček, Medek, Kutlvasn Blaha. Šidlik, Čila, Petrik i drugi., sv sami stari Sokoli i bivši prednjači- Andrej Hlinka 70 godišnjak. R' dan od najpopularnijih voda Slova^ monsinjor Andrej Hlinka proslavi je 27 septembra sedamdesetgodišnji? • Hlinka se rodio u selu Čcrnova Ч. u vačkoj. Nakon završenc gimnazije . Ružomberoku i u Levoči, stupio |e semenište i posvetio se svečeničkom zvanju. Službovao je po raznim kraJP vima, a na kraju u Ružomberoku, go i sada živi. Još kao kapelan počeo s baviti politikom i novinarstvom te ui>r' zo postaje borac za najosnovnija n!J' cionalna prava Slovaka. Za vreme mam žarske tiranije često je bio proganj* i zatvaran, a na kraju svetskog rata Turčanskom svetom Martinu on P1®' glašuje definitivno odvajanje Slovak od Madžara. Godine 1907 putovao У po Čcškoj, gde je vršio agitaciju z Slovake. Njegov borbeni duh nije s mogao umiriti ni u slobodnoj ujcu njeno j Češkoslovačkoj, pa je često d°' lazio u konflikt s konstruktivnim ,sna7 gama u političkom životu. Ali iPa. - a i du iako zastupa intrasigemtno katoličko slovačko stanovište, on spada m6.. najzaslužnije borce za prava Slovak -za njihovo nacionalno probudenje, k°' jc je dovelo na kraju i do njihovog oslobodenja i ujedinjenja s bracom Česima. Dario Nikodemi. Dne 24 septen1' bra umro je u Rimu u 57 godini pisaf Dario Nikodemi, jedan od najbolj.1"-dramskih pisaca Italije, čije je ih11’ poznato u čitavom kulturnom s v el m Roden je bio u Livornu i kao dete ho ravio je s roditeljima u Argentini, i> kuda je u muževnoj dobi došao u riz, gde je i stekao svoj veliki ug , i svetski glas. U Parizu jc ostao sv do rata, a onda se je povratio u ota*oz' binu. Več u Americi upoznao sc je ka kazališni novinski referent u Bučno, Airesu s pozornicom, te je tamo ve napisao nekoliko pozorišnih komaua’ Tamo se je upoznao i s čuvenom i?lu' micom Rean, koja ga je povela sa i0' bom u Pariz, gde je postao sekr<^a0 njenog pozorišta. Mnogo je prevada i radio kao dramaturg. Od njegovi^ komada poznati su »Utočištc«, »Sena1' a najviše »Skampolo«, s kojim je P° stigao svetski uspeh i glas. Razne kulturne vesti. U Beograda osnovan je odbor, koji če sakuplja ^ prinose za podizanje spomenika Nj® gošu, besmrtnom autoru Gorskog v 1 jenca. Odbor če izdati jedan mih° jubilarnih maraka s Njegoševim P*j prsjem, koje je izradio i poklon-io boru naš veliki kipar Ivan Meštrovm-Rcprodukovače se i prodavati u когр^ fonda za spomenik Njegošu mala Nje‘ goševa bista. ko ju jc izradio naš P0* znati vaj ar Rosandič. Prošlih dana održan je u Rra^Jj kongres slovenskih matematičara, knh je bio zbog svojih rezultata značajan. Kongres je bio od h is tor čkog i pedagoškog značenja, a pozah', vio sc je i raznim savremenim te°r jama. U subotu dne 29 septembra Poteklo je 25 godina od smrti PesnLo Vladimira Vidriča, čiji je život N kratak i tragičan. Napisao nije . c. mnogo — ali je zato njegovih tid® tak pesama pokazalo Vidričcv ve0lw0 jaki i profinjeni talenat, koji je napn°K obečavao. Umro jc u ludnici Stenj6 kod Zagreba. Učitelj - prednjak Na jednoj gradanskoj školi u morju potreban je učitelj s Pr^ njačkim ispitom, koji bi mog»® ^ predaje i muški ručni rad. -— ^ sa u upravi lista. Šidte SolcoUUu »Sokolski g|aS[^H v, »Sokol, prosvetu statHftu: »soko« таттк^т »Sokolić« »Našu radost* •ROSI JA - F O NSIER• društvo iza osig > II NivSIH 2UPA DHUSTAVAitETA Župa Sanja CuRa . BIHAĆ. — Učestvo vanje na jav-BoJ vežbi u Bos. Krupi. 21 septembra a- 8. učestvovalo je naše društvo sa M vežbača i oko 100 nevežbača na jav-a°J vežbi br. Sokolskog društva Bos. krapa, koja se održala prigodom posvečenja Doma Kralja Aleksandra, ko-3i■ ce biti ujedno i sokolski dom. Na-mP-i je ^ starije brače, 15 članova, w clanica i 10 naraštajki s prostim vezbama i vrsta članova na ručama. Sve su vežbe bile dobro izvedene. Poseta bana Bihaču. 22 septembra • S- ban Vrbaske banovine br. Drago-^sv Đorđević, prilikom svoje prve po-Posete Bihaču, primio je pretstavnike naseg društva i pokazao velik interes Za rftd Sokola u srezu bihačkom. R ..Drganizovanje Sokolskih četa u aUevcu i Skočaju. 23 septembra t. g. jetično društvo poslalo je svoje čla-°ve br. starešinu Ivana Fragnera, Mi-?na Sučeviča, Dragutina Sekaninu i J- Jurja Kolakoviča, da izvrše orga-izaciju Sokolskih četa u Baljevcu, 'ocaju i Zavalju. Svp pripreme za del^ Га^ *zvr®ene su Pre dve—tri ne- , D selu Baljevcu članove mat. dru-su9 dočekalo je oko 70 seljaka, koji la f pr.eth°dno saslušali ideološka raz-v®?nia članova i izvršili potom izbor ,va. Svih članova upisalo se oko j kojih 30 vežbača. Zapazilo se, i j? 1® Prijem u ovom mestu bio naj-Kreniji i najtopliji kod mladih, ti Posle toga posetili su delegati n >рСр*’ ^u je 150 okupljenih seljaka ..ekoliko sati čekalo nestrpljivo na reš^°Ve та1Јеп°8 društva. Pojava sta-sk 1П-е ^r’ Fragnera i njegove prijatelj-Dn? izazvale su neograničeno ra.s-oze.nje. Na licima se čitalo tvrdo Ivanje, da če metode sokolskog v 4a: koje je izložio br. Sekanina, do-iP v do lepih uspeha na selu. U četi oclanjeno 130 članova, 9 narašta-t| a 1 72 dece, izvršen izbor uprave i osnovice početnog rada. W ° su članovi mat. društva pre-j- I^tograma bili zaposleni organizaci-sPel' Га(^а u ove dve čete, to nisu do-Sv ‘ da isti predvideni posao po- 7 r,i.e. V Zavalju, što je ostavljeno za °ktobra. Dr. J. K. Župa Cetinje jjjs !?ERCEGNOVL — Dvadesetgo-'k'Dt l° k jedne hefojs^e smrti. Dne 17 nih onrbra ove godine navršilo se pu-Mila H?dina od herojske smrti brata nPf„aa Srzentiča i njcgovog druga ka-ла Filipa Hadžije, koji su pred aus,asojom »Š.panjolom« streljani od otskriJj vlast>>' ispustili svoju patri-klik^1 došu s osmehom na licu i s pobija!^1 ^Pooajl6’ krvoloci! Živela Sr- smr/^a ospomenu njihove mučeničke Hero* Prjredilo je Sokolsko društvo ' u matgnovi dne 23 IX svečani pomen katm !^stjru Savini u 9 sati, a u rimo-цг «*oj crkvi Sv. Jeronima u 10 sati, civilivkSĆei Pretstavndka svih vojnih i Va uxP plasti, svih društava i ustano-školeCen ("ca) gimnazije i Učiteljske VeHko S k sY'ma svojim nastavnicima, Пе ® oroia naroda iz mesta i okoli-Že1pr.-iiPre*:slavnlka Sokolskih društava logike i Denoviča. kelja , ^P°.mcnikom strijcljanih Bogata M'i ™’ dde se nalaze i kosti kolet-, ,ana Srzentiča, prosvetar So-ko a h društva Hercegnovi brat Vu-lep J“Vlc’ učitelj, održao je vrlo iftenu „°.Гг u kome je veličao uspo-pП„У narodnih mučenika. stKui:,; £ Sovora brata Ajčeviča go-tpb j. .т^и8сп Paneer, školski recita-^aitoaf ao,ie Pesmu: »Kako umire koju je špevao Vojislav 8|0rčii 'nspirisan ovom herojskom J. S. %upa Maribor ^ času počitnic v ^dsotnoJ^^1}. ni. ^do aktivnosti radi 8кепа |rf,' vaditeljev. Z začetkom šol-Dn Pa ’e društvo zopet oživelo !?^rfcn пд^' ie članstvo na atl 8tarn,c+n PrPslavilo enajsti rojstni nušega Sokolstva Nj. Vis. Mil^^lednika Petra. Brat Kajč v svojem govoru poudaril i. s*Vu ;J Ka dne. Navzočemu član 11 ip • i> ^ petn^asni!. tudi, kako je prišlo „lemurja Јл,1т1 ^eti do osvoboditve DrVd« -tvo г zanimanjem vi1?1'6 se i!Vanju: odsviranju drž. »Cer. Je razvil prijeten družabni doset|1fU^tV°. Ž,®U Počasi uresničiti m lepo lt,Fn ne, felie — namreč zgrt tudi m° telovadišče. Da si opo-IX “ 1JS,ln°. je imelo d Prvo tombolo. Uspeh ru- je bil prav lep. Vsem darovalcem se za darove iskreno zahvaljujemo. Delo v naši telovadnici žal tudi v septembru počiva. Mnoge nalezljive bolezni nam ne dovoljujejo združevanja. Upamo, da bo oktober prinesel zdravje in svežino, da bomo zopet pričeli resno z delom. Ž.upa Mostar OREBIĆI. — Pomen t Filipu Hadžiji. Na osminu 20 godišnjice mučeničke smrti našeg meštanina poč. F. Hadžije, koji je streljan u Hcrcegno-vom s Milanom Srzentičem, 24 septembra dalo je S. d. prirediti svečani pomen u rimokat. crkvi. Nazočovalo je svekoliko društveno članstvo te brojno gradanstvo. Udovi pok. Hadžije, koja žive s kčerkom ueiteljicom u selu Vručici na Pelješcu, izraženo je sečanje na pokojnika. Pomen je za-vršen povorkom sokolskog naraštaja, a u mesnim školama je / časa na-stave bilo namenjeno našem mučeniku. Vek. £upa OsijeU BELI MANASTIR. — Okružni sastanak prosvetara. Dana 20 septembra o. g. održan je u Belom Manastiru prvi sastanak društvenih i četnih prosvetara belomanastirskog sokolskog okružja s ciljem, da se prosvetarima dadu uputstva za njihov prosvetni rad. Odaziv je bio slab, j er je od dva-naest jedinica ovog okružja, bilo za-stupljeno svega četiri. Župski prosvetar brat Vakanjac u dužem je govoru izneo prisutnoj brači i sestrama koje su sve dužnosti sokolskog prosvetara. Govor brata župskog prosvetara paž-ljivo je saslušan, a zatim se prešlo na rešavanje drugih pitanja i predloga prosvetara. Tom zgodom dosadanji okružni prosvetar brat Jankovič Jova zahvalio se na ovoj dužnosti, pošto je preuzeo pored tajništva i dužnosti dru-štvenog prosvetara u svom društvu. Na njegovo mesto izabran_ je brat Slepčevič Branimir. Rešeno je, da se iduči sastanak održi polovinom novembra u Belom Manastiru gde če se održati i prosvetni tečaj za novo članstvo. Tom prilikom održače se nekoliko uzornih govora pred vrstom. OSIJEK. — Svečana akademija i javna vežba Matice. Povodom razvijanja društvene i naraštajske zastave priredilo je Sokolsko društvo Osijck-Matiea 22 - IX svečanu akaeiemiju u Narodnom kazalištu i 23 - IX društveni! javnu vežbu na svom letnjem vež-balištu. Ovako značajan momenat kao što je razvijanje zastave ne da se ni zamisliti bez večeg reprezentativnog telovežbenog nastupa. Zato nije baš izabrano najpovoljnijc vreme za razvijanje zastave. Preko velikog školskog raspusta obično je i rad u sokolani reduciran i treba izvesno vreme dok se opet početkom nove školske godine taj rad svede u normalnu kolotečinu. Ovako u mesecu septembru nije društvo pored svih nastajanja u stanju da »pokaže stvarnu svoju vrednost, što smo uostalom baš prigodom pomenu-tih nastupa imali prigode videti. Zato bi svakako u interesu samoga društva bilo, da je razvijanje zastava obavlje-no u proleče, a ako to iz bilo kojih razloga nije bilo moguče, trebalo je svečanost odložiti do sledečeg proleča. Akademija je upravo uočljivo po-kazivala kako su sve tačke spremane na brzu ruku. U prvom redu nedoeta-jali su brojniji nastupi dece i naraštaja. A ono što smo videli: Klištek - Kli-meš: »Devetica« za mušku decu, Jankovič: »Valcerov ples« za žensku decu i »Kozaček« od nepoznatog autora za muški naraštaj. pokazalo nam je ka-kove se tačke ne smeju uzimati za dečje nastupe. Kruta i bez života, upravo geometrijsko osečena gibanja nisu za decu, pa zato ni izvedba nije bila onakova, kako bi se to moglo oče-kivati od materijala, kao što su deca, odnosno naraštaj Sokolskog društva Osijek - Matica. Ženski naraštaj je nesti pio s Holečkova-Matjejovec: »Mladost - radost«. U ovoj kompoziciji slabo dolazi do izražaja ideja, koju je autor u naslovu označio. Višekratno ponavljanje pokreta i čitavih delova čini kompoziciju jednoličnom i vežba-čice ju pri vežbanju ne proživljaju, nego jednostavno ponavljaju mrtve pokrete. Izvedba inače nije bila loša, u koliko je uopče moguče takovu stvar dobro izvesti. Članovi su nastopili s Bakič - šu-bertovom »Ritam mladosti« i Brejka -Pokornovom »Šesticom«. Dve stvari poitpuno oprečne. Prva puna života i dinamike, druga stvar stare škole, slika i figura za oko gledaoca, a ne gibanja za vežbača. Mladi naš komponist Bakič nije jo# možda sasvim iz- graden. Njegove stvari znače tek tra-ženje novih puteva, ali pored svega toga one imaju svoju vrednost, samo ih se ne sme-krivo interpretisati. I ako one pružaju vežbaču prilike da sam u njima daje svoju ličnost, ipak ih ne bi smeli upotrebiti kao sredstvo za lično isticanje pojedinaea na štetu skladnosti i celine. — Članice su nastopile s Duhove - Pospišil »Ritmičkim sasta-vom« i Munketovom »Osmicom«. Prva stvar i pored naslova ima u sebi premalo riitmičkih elemenata, dok je druga stvar kao potpuno savremena konr-pozieija vrlo uspela, samo šteta što nije cela onako uvežbana kao što je bio početak. Inače to se može smatrati kao najuspelija tačka večeri. ~ Nastup vrste članova na razboju, koja je bila sastavljena od članova doma-čeg društva i gostiju, pokazao je nekoliko lepih vežbi, ali nije bio spremljan za akademiju, nego samo improviziran. Povodom društvenog jubileja održao je na akademiji starešina župe brat Dimitrije Petrovič predavanje, u kome je izneo istorijat društva od njegovog osnutka 1896 pa sve do da-nas. Akademiju je otvorila glazba tvor-nice »Bat’a« iz Borova državnom him-nom, a završila slovenskom koračni-com. Ovom zgodom napomenuli bi, da ne smatramo baš najzgodnijim što je na akademiji nastupila glazba jednog poduzeča, kojoj je glavna zadača služiti reklami za proizvode odnosnog poduzeča, kada u Osijeku postaji jed-na sokolska glazba. Društvena javna vežba je održana uz učestvovanje vežbača društava Beli Manastir, Batina, Darda, Dalj, Vukovar, Borovo, Vinkovci, Belišče. Donji Miholjac i Županja. Svi skupni nastopi su bili več izvedeni na proletnoj javnoj vežbi i nisu doneli ništa nova, a sastojali su se iz prostih vežbi dece (muške dece 102 i ženske dece 125), muškog naraštaja (54), ženskog naraštaja (51), članova (129) i članica (75). Ovde se najbolje videlo, da vreme u kome se držalo nije bilo srečno izabrano. Pre svega proletos je društvo u istim tačkama postavilo više vežbača, a i izvođenje bilo je doteranije i skladnije, nego sada neposredno iza raspusta. Kao posebna tačka su još nastopile pobedničke vrste češkoslo-vačkog i našeg Sokolstva, koje su se takmičilc za prvenstvo SSS. Ponovno smo imali prilike videti tehnički sa-vršenu igru brače Čehoslovaka, koji-ma su naši takmičari dali žilaviji ot-por nego na samim tekmičenjima. —-Na spravama je nastupilo 6 vrsta, od kojih se naročita isticala vrsta na vra-tilu u kojoj su učestvovala brača iz Ljubljanskog Sokola pokazavši da nisu samo dobri igrači u odbojei, nego i dobri vežbači na spravama. Kao potpuno novo uvežbana tačka bila ie vežba oslobođenja Vidmara-Ravnika »Jugoslavija«, koja je bila prvi put izvedena na I pokrajinskom sletu JSS u Mariboru 1920 god. Nastupilo je 39 članova, 30 članica i 30 naraštajaca. Nastup na brzinu uvež-ban nije došao do potpunog izražaja. — Sve nastupe pratio je na glasoviru prenošeno megafonom brat Eugen Kovačevič. Na kraju, da se ne bi krivo razumeli, nije svrha ovog prikaza omalo-važiti rad i napore tchničkog vodstva Sokol, društva Osijek - Matica. Na-protiv brači i sestrama, koji su ulagali mnogo truda svako priznanje. Ali taj trud uložen u nezgodno vreme nije doneo onoga uspeha, koliko bi ga do-neo da sc je s priredbom pričekalo dok kategorije ne budu potpuno spremne za jednu ozbiljnu i veliku proslavu. Bolje je nastup odložiti, nego nastupiti nespreman. Jer slabi nastupi ne koriste niti nama samima, a još manje propagandi naših nastajanja medu širokom publikom. A pre no što dopustimo da nas se kritikuje van sokolskih redova, postarajmo se da nam tehnički nastupi budu na višini, dostojni tradicija naših i ugleda, koji hočemo da uživamo u narodu. Lad. SIBINJ. — Javna vežba. Sokolsko društvo Sibinj održalo je dana 16 septembra o. g. svoju V javnu vežbu na letnjem vežbalištu uz sudelovanje bratskih društava: Sl. Broda, Br. Varoša, Podvinja, Bos. Broda, D. Andrijevaca, Trajana i Oriovca te čete: Sl. Kobaš, Lužani, Br. Brdo i Svilaj, Gosti iz bližnjih mesta došli su kolima, a drugi vlakom. U 4 sata po podne počela je javna vežba s nastopom svih kategorija, gde je prisutne vežbače i ostale goste pozdravio br. starešina Stj. Zagorae. Iza pozdravnog govora nastopile su pojedine kategorije sa svojim vež-bama. Na javnoj vežbi nastupilo je 148 vežbača i to: 66 članova, 2/ članica, 11 m. naraštaja, i 44 muške i ženske dece. Vežbe su bile dobro izvedene, a deca su bila naročita-burno pozdravljena. Članice društva bibmj izvele su vrlo lepo vežbe »Žetelice« u narodnoj nošnji sa srpovima; Naraštajci društva Br. Varoš lepo su izveli svoju »Petorku«. Takoder je burno pozdravljen i muški naraštaj Sibinj, koji je izveo sletske vežbe. Zatim su nastopile 2 članske vrste na spravama, a iza toga vrsta članova društva Sl. Brod sa skokom u vis s motkom. Kao zadnja tačka programa odigrana je prijateljska utakmica u^od-bojci Sibinj - Lužani, koja je završena rezultatom 2:0 u korist Sibinj a. Posle programa razvila se je sokolska veselica u dvorani sokolskog doma uz glazbu i ples. Moralni i materijalni uspeh vrlo dobar. M. M. TORJANCI. — Javna vežba. Naša sokolska četa održala je dana 8 septembra o. g. uz sudelovanje društva Belišče i čete Baranjsko Petrovo Selo vrlo uspelu javnu vežbu. Nastopile su sve kategorije s ovogodišnjim prostim vežbama, a na kraju odigrana je prijateljska utakmica u odbojei između članova S. d. Belišče i čete Bar. Petrovo Selo. Župa Tuzla TESLIĆ. — Izložba ručnih radova i poljonrivrednih proizvoda. Dana 23 septembra bila je u Tcsliču lepa manifestacija zdrave kulturno - prosvetne i fizičke snage Sokolstva u Usorskoj dolini. Toga dana pre podne otvorena je vrlo lepa izložba ručnih radova i poljo-privrednih proizvoda četa i društva Teslič, a posle podne prireden je javni čas. Izložbu je otvorio zamenik starešine brat ing. Biljčevič s vrlo lepim govorom, istaknuvši značaj i potrebu ovakvog sokolskog delovanja. Nakon razgledanja izložbe, svrstana je vrlo lepa povorka, koja je prošla kroz grad i time manifestovala snagu Sokolstva ovoga kraja. S obzirom da je priredivanje ove izložbe prvi ovakav istup za Teslič i okolinu, bio je samo pokušaj koji je okrunjen lepim uspehom. Što je naj-glavnije pobuden je vrlo veliki interes kod članova četa za utakmicom, a od kolike je važnosti ovakva utakmica o torne ne treba ni govoriti. Na izložbi su zapaženi vrlo lepi primerci poljoprivrednih proizvoda i ručnih radova. Sami članovi četa, kao i mnogobrojni posetioci, bili su izne-nadeni izloženim predmetima, ne zna-juči da u njihovoj neposrednoj okolini mogu da uspevaju ovakvi proizvodi, samo ako se racionalno obrađuje zemlja. Bio je vrlo interesantan deo izložbe, koji je uredila ovdašnja pčefar-ska zadruga, izloživši svoje moderne sanduke i sprave za racionalno pčela-renje. . Posle podne prireden je vrlo lep javni čas, koji je otvorio brat dr. Pero Guteša s vrlo lepim i prikladhim govorom. Iza govora pročitao je brat Dura Mihelčič rezultat nagradivanja, a brat Jožo Sekeli rezultat takmičenja četa. Za ovim redale su se vrlo lepe tehničke tačke, koje je spremio i izveo načelnik brat Sekeli. Naročita je bila simpatična tačka: »Vežbači čas«, ko-jim je prikazan život i rad Sokola u sokolani i na vežbalištu. Nažalost, moram da istaknem, da je bilo ljudi koji nisu shvatili svu lepotu i važnost ovoga i počeli da ustaju i odlazc, ne sače-kavši svršetak i time umanjili efekat ove lepe tačke. Ovo je veliki nedosta-tak tesličkc publike, jer se ne uživi u program. , Rad ovakove vrste za naše društvo pretstavlja samo korist i početak, a postignuti uspeh i značaj toga rada daje mu elana da se u hudučoj godini s mnogo više smisla, ljubavi i volje prilivati posla ovakve vrste. G. R. Župa Varaždin BEDNJA. — Javni nastup u Višnjici. Dne 23 septembra održala je susedna četa Višnjica svoj prvi javni nastup, koji je održan na trgu pred crkvom. Trg i okolišne kube bile su okičene barjacima, a s okolkšnih sela sakupilo se više stotina narode da pri-sustvuje ovom nastopu. Vežba je počela u 3 sata. Na vež-balište došli su svi vežbači u povorei, koja je prošla selom. Pred samu vežbu održao jo pozdravni govor prosve tar brat Hauzenblas. Program nastupa bio je sledeči: 1) Nastup članova čete Višnjica s prostim vežbama. Članovi su nastopili u lepoj narodnoj nošnji, predvođeni načelnikom br. Mirilovičem. Vežba je izvedena lepo. 2) »Moj Sokole, Soko budil«, reci tovao je Sokolič čete Bednja. 3) »Studen vjetar i maglica«, ot pevali su dvoglasno Sokoliči i Sokoli čice čete Bednja. 4) Prosite vežbe za pokrajinski slet u Zagrebu m. i ž. deca čete Bednja (56). ' 5) »Rasti, rasti« i »S onu stranu«, otpevali su dvoglasno Sokoliči i Soko-ličice čete Bednja. 6) Proste vežbe naraštaja čete Kamenica sa skupinom uz rccitovanje. 7) Proste vežbe za članove sok četa, nastopili članovi čete Bednja. 8) Proste vežbe društvene, članovi čete Bednja. 9) »Ej pade in j e«, otpevali su dvo glasno Sokoliči i Sokoličice čete Bednja. Sa Strane čete Bednja prisustvo-ala je cela uprava s ukupno^ 102 člana. Zborom ie ravnao brv Cvitan, a vežbače je predvodio br. Šoš. Posle vežbe »razvila se igranka. Moralan i materijalan uspeh dobar. I. Š. DONJI KRALJEVEC. — Javna vežba. 16 septembra o. g. održana je u Cirkovljanima godišnja javna vežba Sokolskog društva Donji Kraljevec. Održana je u Cirkovljanima zbog ne-davnog velikog požara u D. Kraljevcu. Osim društva D. Kraljevec sudelovala su s pojedinim kategorijama i društva Goričan i Prelog te četa Donji Vido-vec. Program bio je ovaj: Proste vežbe dece (36), proste vežbe muš. naraštaja Prelog (6), muš. naraštaj D. Kraljevec (16), članovi (30), skupine čete D. Vidovec, vežbe na spravama i odbojka. Vežbi je prisustvovalo mnogo se-Ijaštva iz Cirkovljana i D. Kraljevca. Župu je zastupao brat dr. Milenko Svoboda. HLAPIČINA. — Javna vežba. Ova novoosnovana četa održala je 16 septembra o. g. svoj prvi javni nastup, koji je u svakom pogledu lepo uspeo. Sve sokolske jedinice iz okolice, kao i čete Petešovec i Be.nica iz Prekmurja, pohrlile su da potpognu tu rnladu četu na njezinoj prvoj javnoj vežbi. Pre same vežbe održan je mestom ophod, nakon koga je starešina domače čete, brat Žnidarič, održao topao govor, iznoseči radost nad velikim odazivom Sokola i seljaštva. Iza njega govorili su izaslanik župe, brat Duro Grabar te brača Filipan i Bodlo-vič. Nastupilo je ck> 200 vežbača raznih kategorija u prostim i simboličkim vežbama te na spravama. Ova mlada četa, u kojoj su isključivo sami scljaci, pokaazla je svojim prvim nastopom, da če stati u red najboljih četa na na-šoj severnoj graniei. MARGEČAN. — Osni vanje čete. U nedelju dne 23 septembra o. g. održana je osnivačka skupština Sokolske čete Margečan, pa je tim Sokolska župa Varaždin dobila šezdeset i prvu četu. U 3 sata po podne sabralo se u školi preko 70 seljaka, koji su več dali pismenu izjavu, da stupaju u Sokolsku četu. Skupštinu je otvorio brat Vida-ček, ujedno pretsednik opčine Vidovec! kratkim pozdravnim govorom, a zatim je u oduljem govoru izaslanik Sokolske župe Varaždin, brat Deduš, prikazao načela Sokolstva. Pošto su na opetovane upite pretsedatelja svi pri-sutni izjavili, da žele biti članovi Sokolske čete, obavljen bi izbor kandidata za prvu upravu Sokolske čete. Starostom bi izabran brat Vidaček, za-menikom br. Ivan Vincek, načelnikom i prosvetarom br. Josip Kunovič^ učitelj, tajnikom br. Vinko Ožeg. učitelj. Po dovršenem izboru izaslanik je župe proglasio četu konstituiranom. Još bi stvoren zaključak, da četa ude u sa-stav Sokolskog društva Varaždin kao matičnog, i utvrdena bi članarina. Tečajem same skupštine prijavili su svoj pristup mnogi novi članovi pa je četa na koncu skupštine imala več 90 članova, od toga kao vežbača 37. Po svr-šenoj skupštini održana je prva odbar-ska sednica, na kojoj je izaslanik Sokolske župe dao članovima uprave no: ve čete upute o njihovim dužnostima. PUŠĆINA. — Javna vežba. U nedelju 23 IX održana je prva javna vežba novoosnovane Sokolske čete Pu-ščina. Kako uvod u samu javnu vežbu provedeno je propagandno trčanje od sela Nedelišča do vež balista u Pušči-nama. U štafeti učestvovale su Sokolske čete Nedelišče, Macinec i Puščinc. Duljina staže iznosila je 2000 m, a po-bedila je Sokolska četa Puščinc u vremenu od 4 minuta i 58 sekunda. Odmah ,po dolasku trkača formirala se povorka od sviju kategorija vežbača, te je predvodena načelnikom bratom Zuberom dostupala na vežba-lište. gde je članstvo i prisotni narod pozdravio vrlo zanosnim i lepim govorom starešina čete brat A. Ferlin. Po tam je održana sama javna vežba na kojoj su nastupile sledeče kategorije: Ženska deca s venčičima (15); Muška i ženska deca — zagrebačke vežbe (24); Članovi iz Nedelišča — četne proste vežbe (12); Muški naraštaj — vežbe s palicama (12); Članovi — zagrebačke proste vežbe (24); Muški naraštaj — zagrebačke proste vežbe (16); Članovi vežbe na vraitilu (8). Osobito su se svidele vežbo članova sa zagrebačkim prostim vežbama i nastup uzornog odeljenja na vra- tilu pod vodstvom načelnika varazdin skog okružja brata Julijana Kovačiča Narod, koji se je sakupio u vrlo velikom hroju, pratio je sa zanimanjem sve tačke programa. Ovaj nastup mlade naše čete ponovno je dokazao da je Sokolstvo u Medimurju uhvatilo du-boki koren. — R. M. Župa Zagreb LUKA. — Javna vežba. U nedelju dne 23 septembra 1934 održala je Sokolska četa u Luki svoju prvu javnu vežbu. Članovi vežbači su dočckali, a ta-koder i ispratili s glazbom svaku gru-pu 6tranaca. U tri sata pozdracio je sve prisut-no tajnik čete brat Brkič. Govor je bio popračen burnim poklicima i pljeska-njem. Nakon pozdravnog govora i otsvi-ranja himne otpočela je vežba. — Pr-vu točku izvela su sokolska deca (60) iz Luke lepo i ekladno. Publika im je silno odobravala. Posle toga nastupila su brača iz Sokolske čete Luka s palicama. Vežbe su izvedene precizno i točno. Lepo je bilo videti kod treče točke uz članove čete Luka i ostale članove Strmec i Velika Erpenja, koje eu do-šle da pojačaju redove vežbača, te se nastupili u dve kolone s po 48 vežbača. Vežbale su se sletske četne vežbe s velikom točnošču i skladom uz živo odobravanje mase gledalaca. Svim vežbama rukovodio je mesni načelnik čete brat Srnak. Nakon izvežbanog dela prešlo se na zabavni deo. Seljaštvo se u velikom broju oda-zvalo pa je postignut moralni uspeh. 1 u materijalnom pogledu je uspeh od-li-čan. MARIJA BISTRICA. — Javna vežba. Dana 30 eeptembra priredilo je Sokolsko društvo svoju javnu vež-bu. Bila je to sjajna manifestacija sokolske misli i odanosti naprama Kralju i Otadžbini. Moralni uspeh postignut je iznad svakog očekivanja. Več oko 14 časova počelo se sa-kupljati mesno članstvo, koje je do-čekalo drušitva iz Zlatara i Donje Stu-bice te čete iz Konjiščine, Zlatar Bistrice, Kašine i Krapinskih Toplica. U 15krenula je veličane.tvena povorka Sokola i meštana na samo vežbalište predvodena mesnom vatrogasnom glazbom. Javnu vežbu otvorio je starešina brat Lj. Jakovac biiranim govorom. Nakon toga nastupila su školska deca predvodena po učiteljici sestri T. Januš i bratu A. Šaliču. Iza toga nastupila su društva i čete s prostim žup-skim vežbama, a zatim na ruči i preči predvodena po bratu J. Buda. Vežbe su izvedene na sveopee zadovoljstvo, je»r su stotine’ gledalaca burno plje-skale. Na koncu je održao proevetar br. Josip Mikulaš predavanje »Zadatak Sokolstva na selu«. Predavač je temu zaista lepo obradio iznevši glavne smernice sokolskoga rada na selu. Svi-ranjem državne himne i klicanjem So-ko^tvy,.Nj. V»s. Prestolonasledniku Petru i- Jugoslaviji, završena je javna vežba, a posle toga nastalo je narodno veselje, koje je bilo zbil ja bratsko. ZAGREB III. — Uprava Sokol-skog društva Zagreb III izašla je u nedelju dne 30 IX pred svoje članstvo s izveštajem o radu u prvih devet meseci tekuče godine. Članski sastanak, koji je otvorio u Gradskoj večnici starešina senator brat Šarič u 9 sati, po-setilo je mnogobrojno članstvo, koje je pratilo s interesom izveštaje poje-dinih društvenih časnika. Pozdravljajuči prisutne brat s>ta-rešina je pozvao članstvo na pozdrav našem prvom starešini Prestolonasledniku Petru, čime se članstvo odazvalo krepkim trokratnim Zdravo. Starešina ističe u svom govoru nadalje, da je tokom godine društvo uspelo da svoje prilike sredi i u mnogočem unapre-di. Za bolju budučnost trebače da se članstvo još više posveti društvenom radu i da još više žrtvuje za postignu-če naših ciljeva. Istaknuo je, da se društvo kroz godinu dana rešilo duga te ima u evojoj blagajni i nešto sufi-cita. Obaveze prema župi i Savezu ure-dene su do kraja godine. Osnovan je prema zaključku glavne godišnje skup-štine fond za gradnju vlastitog doma. Ureduje se novo vežbalište kraj osnovne škole u Maksimiru (Jakičeva ulica). Iza brata starešine, brat tajnik Marčelja iznosi glavne podatke rada. Lične promene u upravi t. j. izmena starešine, načelnika, načelnice i nekih drugih odbornika uvetovane eu u glav-nome nedostatkom vremena te brače, da saraduju u odboru, dok su nekoji otputovali. U materijalnom pogledu ističe, da su plačeni dugovi, koji su početkom godine iznosili više od 19.000 Dinara, te da je nabavljeno mnogo za društvo potrebnih sprava, pre svega dve nove strunjaee te lakoatletske sprave, u koliko nismo istih dobili na posudu. Ističe, da je tokom godine brisan veliki broj članstva usled neispunja-vanja svojih dužnosti i neodržavanja društvenih pravila, kao što i usled ne-plačanja članarine, oglušivši se na ponovne pOzive npravnog odbora. Tokom godine je društvo učestvo-valo u velikom broju kod svih prire-daba zagrebačkih društava i okolnih društava i četa. Ističe, da su poteško-če u tehničkom 'radu velike, buduči da upravnici raznih škola u kojima imamo na raspolaganje dvorane, ne idu našim željama na ruku, pa nam prave direktne i indirektne smetnje. Jedino se upravitelj osnovne škole u Jakičevoj ulici pokazao u evakom pogledu Su-sretljiv, pa kao aktivni Soko potpoma-že naš rad. ' Iza tajnika brat u. z. načelnik Meča r iznosi svoj izvesta j. Iz tog izve-štaja razvidne su priliko vežbajučeg članstva, koje se ima boriti s velikim poteškočama usled nestašice prostora Dečje kategorije su u nemogučnosti da vežbaju usled toga jer nemarno dvorana slobodnih pre 7 saiti na večer. Pokazuje se ozbiljna potreba da društvo što pre sagradi svoj dom. Od vežbajučih kategorija bilo je upisanih 397, a vežbalo je njih 280 redovito, dakle, oko 70%. Najredovitija je kategorija kod vežbe ženska deca sa 81%, zatim članice sa 74%, ž. nara-štaj i m. deca sa 64% te članovi i m. nar. sa 59%. Društvo je kao svake godine i ove godine dalo 17 VI svoj javni nastup u kojemu je pokazalo svoj rad. Sada sc sprema društvo za akademiju, koja če se dati u predvečerje rodendana Nj. Vel. Kralja, >t. j. 16 XII u Malom ka-zalištu. Lakoatletski odeo društva' marljivo vežba na vežbalištu, koje če u kratko biti svršeno pripomoču brata starešine. Iza načelnika izveštava brat Mladenovič, blagajnik društva, o stanju društvene blagajne. Iz njegovog izveštaja izlazi veoma pirijatna jezgra, da društvo ide svakim danom bolje na-pred. Neracionalno gospodarstvo pri-jašnjih godina, koje je društvene prilike teretilo s oko 20.000 Dinara duga, pod sadašnjim upravnim odborom pro-menjeno je i ide napred pravim pu-tem k jednom velikom cilju, gradnji vlastitog doma. Iza blagajnika brat Bujič čita iz-veštaj revizionog odbora, koji je, kako kaže izveštaj, iznenada pregledao sve društvene knjige i našao ih u uzornom redu, tako da se primitci potpuno sla-žu s izdatcima i svim prilozima, koji služe kao dokaz poslovanja s društvenom imovinom. Izveštaj brata prosvetara inž. An-žlovara sadržaje podatke rada raznih otseka, čiji pročelnici sastavljaju prosvetni odbor. Iz tog izveštaja vidimo, da su od početka godine do dana izveštaja održana 33 nagovora i 3 predavanja ispred ca 12000 članova, na-raštaja, dece i gostiju. Priredene su dVe idejne škole u društvu s 57 polaz-nika, od kojih 37 s uspehom. 16 članova bilo je u žu,pskom tečaju Sport-Sokolstvo. Članovima podeljeno je u raznim prilikama oko 400 komada brošura i sokolskih listova. Knjižnica porasla je po broju knjiga od 157 na 811, svakako zamašan uspeh. Uz ove knjige postoji knjižnica za prednjački zbor s daljnih 120 knjiga. Izdatih je 475 knjiga 350 članova I- naraštaja. Čitao-nica pod vodstvom brata Gda, koji vodi i knjižnicu, za~«ada je skromno uredena, ali ima na'Raspolaganje članova preko 10 što sokolskih, što dnevnih listova. Novinarstvo se u našem društvu prilično proširilo zaslugom DPO i brata Marka Kliskiča. Broj pretplatnika -na sokolske listove povečan je od početka godine do dana sastanka od 19 na 171. Broj pretplatnika raste još uvek. Veza s dnevnim i sokolskim listovima je dobra. Objavljenih članaka, izveštaja i vesti bilo je 45. Zbirka isečaka sadrži 311 listova od kojih 195 iz tekuče godine. Zbirka fotografskih slika iznosi 530. Štedni otsek je u osnivanju. Trezvenjački otsek je osnovan te ima 20 potpunih ap-stinenata članova. Organizuje se decu i naraštaj u taj otsek. Pozorišni otsek dao je svega 6 nastupa sa 76 lica. Zdravstveni otsek počeo je s radom pred kratko te je u toku redoviti pregled vežbajučeg članstva i naraštaja. Zabavni otsek imao je dve velike priredbe i više malih. Pevački otsek na-lazi se u reorganizaciji. Seoske sokolske čete imale su svu brigu DPO. Dva puta došli su na poziv DPO časnici četa u naše prostorije na sastanak i po upute, dva puta su društveni časnici bili u poseti četa i pregledali njihov rad. Po dva puta čitavo je društvo bilo kod svake od trojice četa, koje su u sklopu društva t. j. Čučerjc, Grane-šina i Remete-Bukovac. U raznim prilikama podeljeno je četnim članovima oko 250 brošura i listova te knjižica poljoprivrednog sadržaja. Održana su predavanja po poljoprivrednim struč-njacima. Sprema se osnovanje puituju-če knjižnice za čete. Naraštajski otsek je u osnivanju, pa če se putem tog otseka gledati da se mlade sile usavrše u vodenju društvenih poslova i tehni-čkog rada. Prosvetar svršava svoj izveštaj s pozivom na jaču saradnju svih članova te na žrtve u pogledu jednog izme-du prvih ciljeva svakog društva, naime gradnje vlastitog doma, budučeg ža-rišta telesne i duševne kulture ne samo našeg društva več i zagrebačkog Sokolstva. Iza brata prosvetara izveštava br. gospodar Uroš Mitrovič o gosppdar-skom stanju društva. Tokom godine nabavljeno je mnogo toga, a isto tako popravljene su mnoge pokvarene sprave. Nameštaj u društvenim prostori-jama povečan je, broj i kakvoča sprava napreduje, inventar je u dobrom redu. Za gospodarom izveštava. statisti-čar brat Margič. Svih pripadnika je bilo krajem avgusta 982. Tokom godine došlo je novih članova 62, brisanih je usled uzroka, kojr su tumačeni od tajnika 201, prestupilo ih u druga društva odnosno istupilo 34., Buduči da od brisanih članova društvo nije ima- lo nikakvih koristi, jer nisu saradivali, nisu plačali članarine, što više morali smo za njih platiti članarinu župi, Savezu i ozl. fondu, to je ovakova odlu-ka o brisanju članova, nakon opeto-vanih pismenih opomena, jedino pra-vilan način da se uvede medu društvene pripadnike tražen^ disciplina. Brat Margič nadalje, kao pročelnik socijal; nog otseka, ističe rad toga otseka, koji se vidi iz toga, da je pomognuto osmo-rici besposlene brače nači nameštenje, dok je drugoj brači udeljena novčana pomoč bilo kao pomoč bilo kao pozaj-mica u iznosu od ca 2000 Dinara. So-cijalni otsek sprema božičnicu za de-cu neimučnih članova. U zameni drugih članova te pr°‘. čelnika propagandističkog otseka brat Margič iznosi još i rad tog otseka, koji se sastojao uglavnome da omoguči ria- li a vku odora i vežbačeg odela onim članovima, koji nisu u stanju da od-jednom izdaju veče svote. S odelima je tokom godine preskrbljeno putem tog otseka svega preko 100 pripadnika društva. Kori činjcnicu, da je veliki broj imučnih članova smatrao do sada za nepotrebno da nabavi odela, dok su neimučniji, ali u svakom pogledu ra-dini članovi, doprineli i tu žrtvu svo-joj sokolskoj svesti. Zamenik starešine, brat dr. Višno-vec, koji je usled odlaska brata starešine preuzeo vodstvo sastanka, u im® fonda za gradnju sokolskog doma izveštava, da se nalazi u fondu oko 3800 Dinara, koji je novac ušao delomic® prema zaključku glavne godišnje skup-štine kao 25% deo svih društvenih prihoda od dana kada društvo flije imalo više dugova, a delomice kao prilog pojedinih članova, od kojih se ističe prilog gradonačelnika br. dr. Krbe-ka te starešine brata Šariča. Izveštaji su primljeni svi do _je^' noga s odobravanjem članstva, koje je razveseljeno očitim napretkom društva u svakom pogledu. Nakon izveštaj* preteedujuči zamenik starešine prela21 na slučajnosti. Javljaju se za reč P°' j edina brača, koja traže razna ob jas-njenja. Ta su objašnjenja data u kol*: ko su se odnosila na izvežtaje i u društvu. Prisutni izaslanici župe, brat Pr0' fesor Džamonja (tajnik župe) i . Čedo Mileusnič (zamenik -tajnika) ka° i izaslanik Saveza (III zamenik savez-nog starešine) brat Lacko Križ te drugi gosti uključivo izaslanike vlasti slu-šali su sa zanimanjem izveštaje p& brat Srečko Džamonja na kraju sa' mog sastanka podvukao u kratkom № voru, da župska uprava gleda s bratskim simpatijama na odlučan naPre“ dak Sokolskog društva Zagreb III, *0' je hoče da kao primer drugim društv1' ma uvede u svojo redove onu st&ru predratnu sokolsku disciplinu, kada J® svaki Soko bio istovremeno i radj^ u društvu i kada se nije marilo za članove, koji su Sokoli jedino i samo P° imenu. Zatim je pretsedavajuči brat zfl' ključio sastanak u 11.30 sati. V. M. A* Na novo isašlo isc štampe! ING. KOSTA PETROVIČ: Gradjevine za telesno vežbanje ____________ h- PRVA KNJIGA: 0 ielesnom vežbanju i vežbališiima; Posebna vežbališla 1 posebne vežbaonlce sa 170 slika na 45 tabela u posebnem svesku Cena knjiži sa 440 stranica velikog formata: broširana Din I70-—, potez, u platno Din 200-— Ova knjiga je prvo delo u jugoslovenskoj literaturi, u kojem su prikazane potrebne gradevine za pojedina posebna vežbališta kao i opisane odgovarajuće grane te-lesnog vežbanja te je usled toga vrlo potrebna svim organizacijama, koje se bave bilo kojom granom te-lesnog vežbanja, kao i svima onima, koji se bave grad-njoni posebnih vežbališta i vežbaonica. Knjiga se naručuje kod Jugo&lovenske sokolske matice Ljubljana — Narodni đom koja je izdala ovu knjigu u cilju, da pomaže smišljeno i racionalno podizati potrebne gradevine za lelesno 200- 40 vežbanje. _ , .* JADRANSKA PLOVIDBA D. D. SUŠAK ■■■■■IRedovita parobrodeka služba u svim pravcima jugoslavenskog primorja i Jadranskog Mora, za Dalmaciju, Aibaniju i Grčku 3EVTIHA TURISTIČKA PUTOVAN3A 10-11 dona za Dalmaciju i Grčku 6 dana za Dalmaciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi — dobra kuhinja — prvoklasna podvorba Tražite prospekte! Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, sve njezine agencije i svi veći putnički uredi u tu-1 inozemstvu omm -68 —13 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i l LIDLOVI INSTRUMENTI j#-7 m ože{e Usled pada češkoslovačke krune kod nas da kupujete vrlo jevtino. Sada imate najveću priliku da nabavi«6 prvorazredni Lidlov instrumenat. Javite mi za koji se instrumenat zanima*®' i odmah ću Vam javiti tačnu njegovu cenu dinarima uračunavši ujedno itroškove šilj^j3- TVORNICA GLAZBENIH INSTRUMENT* JOSIP LIDL, BRNO, Č9R Tvrtka je 1933 godine odlikovana na avatakoj Izložbi u ĆIKAGU a najvlilm odlikovanjem. Pozorišta sa lutkama 2(>5—39 u svima veličinama, najbolje, najevtinije, i z r a d j u j e Josef Novotny, slikar APATIN — BAČKA Lutke od: 18, 25, 35, 50 cm 271-1 KlItARNAfT-DEU ццц^амаоашшшоуаИ 207—40 TRGOVAČKA TISKARA V. G. KRALJETA SUŠAK Štrosmajerova ulica 5 | TELEFON BROJ 2-22 Oglašujte iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii u Sokolskom iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii glasniku f џ »S a a X a a S 0 B M © bdele S«vez Sokole Krallevine Jugoslavije (E. GanoD • Glavni I odoovoral urednik Sljepan Čelar • Ureduje Redekciftki oieek • Tiska UČUei|»ka liskama (preUlavnik Franc« ŠirukeiJ); svi u Ljub1!®1'*