PoJtarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— tPOKOLo M O &LA^NU& &LA5ILO 3AV&ZA 5QKQLA KRALJLVINL JUGOSLAVIJE. ^KM^——нмашашж•ттат^^^шшшн■■жввмввваммпш——шашшшшmмшншмаз .»e*мвшии ¥ Izlazi svake subote Godišnia pretplata 50 din ♦ Uredništvo J>_I OQ_: 1QQfl 6LA5ILO .SAVE: Z A 50K0LA KRALJLVINE. JUG Ov3LAV IJ E V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 ■O’ Račun Poslanske štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vraćaju Beograd, 28 maj 1938 God. IX Broj 21 pod lozinftom ,,Sokolstvom jedinstvu“ Sokoli lupe Sarajevo priredice ove godine veliki „Sokolski zbor Oslobodenja i Ujedinjenja" u proslavu so^godišnjice nacionalne i državne slobode Na poslednjoj sednici Sokolske župe Sarajevo usvojen je predlog župskog sjručnog odbora, da se ove godine žup-ski slet, s obzirom na veliki nacionalni jubilej, održi u sireni obimu i ?a mu se da veći i opštenarodni značaj. u vezi s tim župski slet zakazan Za 5 juna odgađa se, a 18 septembra °držače se „Sokolski zbor Ujedinjenja 1 Oslobodenja” pod lozinkom „Sokolstvom jedinstvu”. Ovim Sokolskim zborom Sokoli sa-rajevske župe proslaviće na najsveča-J’JJ1 način 20-godišnjicu Oslobodenja i . jedinjenja. Za ovaj zbor biče izvr-^.etle pripreme najširih razmera s ci-Jeni da u njemu učestvuje što veči r°j pripadnika svih sokolskih jedini-Ca ove župe. Toga dana pre podne °držače se velika manifestaciona posrka kroz grad sa velikim zborovanjem, a posle podne biče prireden javni čas u potpuno drugom obliku nego što je do sada bio održavan. Čas če biti is-punjen največim delom manifestativnim ideološkim scenarrla i izraziče sokolsko nacionalno i patriotsko oduševljenje u vezi sa 20-godišnjicom nacionalne slobode. Tom prilikom biče organizovana i velika sokolska štafeta. U vezi sa „Sokolskim zborom Ujedinjenja i Oslobodenja” biče proslavljena i druga godišnjica sokolske Petrove petoletke, pa če tom prilikom biti objavljeni svi postignuti rezultati na ostvarenju zaveta sokolske Petrove petoletke u župi. Na ovaj način Sokolska župa Sarajevo hoče da svoje patriotsko oduševljenje, povodom velikog nacionalnog i državnog jubileja, mani-festuje i pozitivnim delima. Izložba jugoslovenskog Sokolstva na slefu u Pragu U okviru X jubilarnog svesokolskog sleta u Pragu, prirediče se, kao što srno več opširno pisali, i velika iz-_°zba češkoslovačkog Sokolstva, na ko-J°J če uzeti učešča i ostalo slovensko Pa tako i naše jugoslovensko Sokolstvo. Pripreme za ovu izložbu našega So-°lstva na sletu u Pragu vrše se u-'elike i ovih dana če več glavni deo j2l°žbenog materijala biti otpremljen u Zglavnem izložba Saveza Sokola Kra-Jevine Jugoslavije na sletu u Pragu Pr,kazače sledeče: sokolsko selo, so-£°lsku štampu, sokolsku prosvetu, so-*°lsku telovežbu, razvoj jugoslovenskog °k:olstva od osnivanja do danas (u fec' i slici), trofeje jugoslovenskog Sodstva, sokolsku Petrovu petoletku, ve-.ev > uzajamni rad jugoslovenskog i Ceskoslovačkog (dokumenti bratstva), dnos jugoslovenskog Sokolstva i Sa-е*а slovenskog Sokolstva (dokumenti .°venske solidarnosti). Pored toga bi-•e ižložem i predmeti etnografskog zna-ak t.j. narodne nošnje iz pojedinih , aših krajeva, a u propagandno-turistič-jj0,n pogledu biče u nizu velikih fotogra-lja i slika prikazane lepote pojedinih ajeva naše zemlje. ^ ovu izložbu, za koju je Savezu °kola Kraljevine Jugoslavije dodeljen ar°čito lep[i i veliki prostor te na veo-*•?. v’idnom mestu, biče podignut naro-j ,1 paviljon, za koji je izradio pro-a* brat dr. ing. Kosta Petrovič u Poseta dafeovačkog bishupa g. dra Aniuna Akšamovica Sokolskom društvu Petrovaradin Dne 23 o. m. u sedam sati naveče, đakovački biskup preuzvišeni g. dr. An-tun Akšamovič, koji je tog popodneva bio stigao u Novi Sad, učinio je po-setu i Sokolskom društvu Petrovaradin. U čast Nj. Pr. biskupag. dra Akša-moviča Sokolsko društvo Petrovaradin priredilo je u svome domu veoma lepu svečanost. Kad je preuzvišeni biskup g. dr. Akšamovič stupio u dvoranu Sokolskog doma, tu su več bili okupljeni: pomočnik komandanta armije general g. Plesničar, pretsednik Novosadske opštine g. dr. Branko Ilič sa potpretsednikom g. dr. Petrovičem, načelnici Banske u-prave gg. Došen i Gašparinac, starešina Sok. župe Novi Sad brat dr. Ignjat Pavlas, veliki broj Sokola i građana. Preuzvišenog biskupa g. dra Akša-moviča u ime Sokolskog društva Petrovaradin pozdravio je starešina društva brat Vlada Visoševič srdačnom do-brodošlicom. Zatim su sokolska deca otpevala nekoliko pesama a iza toga izvedeno je nekoliko muzičkih tačaka. Na kraju ove lepe prigodne svečanosti preuzvišeni biskup g. dr. Akšamovič zahvalio se lepim govorom Sokolskom društvu, pretstavnicima vlasti i gradanstvu na srdačnom dočeku. saradnji s bračom: arh. Vasom Stefanovičem, arh. Franjom Denegri i a-kadeinskim slikarom Savom Rajkovičem. ^gled izložbenog paviljona Saveza SKJ koji če biti podignut u Pragu Čestitka jugoslovenskog Sokolstva pretsedniku dru Eduardu Benešu o njegovu rodendanu Brat Dragutin Sulce U subotu dne 28. o. m. pretsednik bratske češkoslovačke Republike i naš sokolski brat, dr. Eduard Beneš, pro-slavio je svoj 55 rođendan. Gledajući sa čvrstom verom u bu-dućnost bratskog češkoslovačkog naroda, čijom sudbinom mudro upravlja veliki njegov sin i dostojni naslednik Pretsednika Osloboditelja Masarika, jugoslovensko Sokolstvo, koje oe i na o-vogodišnjem X jubilarnom svesokolskom sletu u Pragu svojim dostojnim učeščem ponovno zasvedočiti nerazdvojnu vezu koja ga veže sa češkoslovačkom bra-ćom, pridružilo je i svoje čestitke o rodendanu velikog Sokola i Prezidenta, brata dra Eduarda Beneša, sledečim pozdravnim telegramom: Prezident dr. Eduard Beneš Praha Sokolstvo Jugoslavije radosno pozdravlja mudrog upravljača bratske sa-vezničke Republike i čestita današnju svečanost svome bratu Sokolu uz najlepše želje za dug život i za sreču o-tadžbine. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Prigodom 45«godišnjtce njegovog sokolovanja Nedavno je navršio 45-godišnjicu svog sokolovanja brat Dragutin Šulce, svaka-ko danas jedan od retkih naših sokolskih veterana, koji se naročito istakao svojim plodonosnim radom na sokolskom polju, a posebice na sokolskoj telovežbi. Ovaj jubilej prošao je u našoj sokolskoj javnosti skoro neopaženo, tiho i skromno, onako kako je i sam naš jubilarac vazda u svome životu i sokolskom radu bio tih i nadasve skro- man. Govoriti o sokolskom radu brata Šul-cea, značilo bi ispisati i prevrnuti mnoga poglavlja istorije našeg predratnog Sokolstva. A to nije zadatak ovih nekoliko skromnih redaka, koji izilaze samo po kroničarskoj dužnosti. Jedno samo možemo ovde neosporivo konstatovati, da je u istoriji razvoja Sokolstva na slovenskom jugu brat Dragutin Šulce igrao jednu od najprominentnijih uloga. Brat Šulce je odrastao i bio vaspitan u predratnom hrvatskom Sokolstvu, upot-punivši svoje sokolsko znanjte i stručnu spremu u kolevci Sokolstva, u Pragu. Sve svoje sposobnosti kao odličan so- Brat Dragutin Šulce u mladim godinama kolski vaspitač i radnik on je docnije iuložio i u radu u jugoslovenskom So* kolstvu, kojemu je, unatoč mnogim peri- Jugoslovenstvo danas i sutra i. Lik i ideja jugoslovenstva počeli su vrlo rano da se formiraju i u toku mnogih istorijskih zbivanja da primaju sve odredenije oblike. Najpre po onom dubljem, intuitivnom: iz osećanja krvi, u zajedničkim naravima, po srodnosti duhovnoj/ i bliskosti osečajnoj. A zatim, ta istovetnost unutarnjeg života prela-zila je u domene i ostalih društveno-političkih odnosa, težeči stalno za jed-nim zajedničkim poretkom. Na to je nagonila ona sudbinska povezanost svih narodnih delova u dobru i zlu; a na to su silile i mnogobrojne vanjske opa-snosti, što su se, kao iz nekog mutnog okeana, bez prestanka dizale i povijale nad našim glavama, krstarile preko celog nacionalnog tla i po muci našoj ostavljale u istoriji trag velikih epopeja. Iz bezbrojnih sudara sa njima ukazivala se sve više potreba narodne kompaktnosti i uporedo sa tim sazrevala misao: da se u našoj zajed-ničkoj jugoslovenskoj sudbini utope svi naši nemiri, sve težnje, sva stremljenja. , Tako se razvila misao jugoslovenska. Razvila se silovito, žestoko, iz onih elemenata jedinstva, što su vazda isti i neprolazni, a to su jedna krv i sud-bina. Iz toga dvoga ona crpi svoju ogromnu moralnu snagu, svoje kapitale za budučnost, pa prema tome nije neka knjiška tvorevina, nego duboka ži-votna istina. A po zbiru svega velikog i rasnog, što u sebi oličava, ona je i najbolji izražaj onih vekovnih sila, što u nama latentno bitišu. Zapravo, samo njihova sankcija, njihova izgovorena reč. Sve to čini, da ona ne podleže ni-kakvim menama, kako god se ocrtavale u našem narodnom životu juče, danas ili sutra. Iz te misli, naprotiv, vitalno progovara duh naše zemlje, koji nije tesan nego širok i dubok, a preko njega i jugoslovenstvo postaje sinonim široke izgradnje, a ne razgradivanja narodne celine. Ako danas u svemu nije tako, sude-či po oscilacijama kroz koje jugoslovenstvo prolazi, tome ideja nije uzrok. Oscilacija ne može biti u ideji, nego u shvatanju ljudi, u onom kako je primaju. Nisu uvek vidici čisti, pogodni, da se ona u potpunositi sagleda. Taj slučaj je i danas, kada iza velikih na-pona, velikih poleta nastupile su ma-laksalosti i osetna duhovna srozavanja. U tom stanju, iz ovih ojadenih nižina naših, ne vide se pravi horizonti, pa je i jugoslovenstvo kao ideja svučeno sa svog piedestala. Ali po jednom svet-lom tragu ono če se opet raspoznati, uspraviti: po tragu i delu onih, što stvo-riše ovu zemlju, po Jugoslaviji. Jer, izvan su milje, bez jugoslovenstva nema Jugoslavije. U toj nerazlučnoj vezi jugoslovenstvo stoji sa tlom, sa ovom zemljom, koju ta ideja blagoslovom svojim natapa. 1 nemaju stoga pravo oni zloslutni pro-roci naši, koji kažu, da je ta ideja u dekaflansi, u sumraku. U degeneraciju, u sumrak došli su samo ljudi i poko-ljenja sa čijih usta, iz čijih srca ona se interpretira. A to je nešto drugo i nije od bitne važnosti. To može samo da uspori njen rast, u sterilne dane i noči, ali če sokovi iznova da poteku kada se prilike pročiste i stalože. Tada Ee i jugoslovenstvo istrgnuti se iz kru-ga malih ljudi i vremena i zadobiti opet svoj istinski kult i sjaj. A da do toga dode, potrebna su drukčija i dublja afirmisanja njegova; potrebno je, da se to jugoslovenstvo očisti od svih onih sumnja i malodušja, što se danas na njega nabacuju. Njegov istorijski hod, istina, one ničim ne mogu zaustaviti, ali mu neosporno škode sa jedne druge strane: po težnjama i tumačenjima, koja mu sa nepra-vom daju i po onim ncjugoslovenskim držanjima, što se u njegovo ime čine. Usled toga i tim putem njegov bogati unutrašnji sadržaj svodi se na či-stu formalistiku. Zatvara se u sve ma-nje krugove, u nameštene forme i u neke labave okvire, koje svako po svom maniru steže ili proširuje. A zaborav-lja se, da jugoslovenstvo nije u tome; da nije kult forme, nego kult duha. Iza tih okvira, jugoslo-venskih samo po vanjj+ini, proviruju on- da sve moguče interpretacije, od punog nacionalnog unitarizma do prostog dr-žavnog federalizma. Citava jedna skala napravila se več u tom interpretiranju, koja muti svaku čistu orijentaciju i samo neobično pogoduje, da se iza jugoslovenstva kriju i neiskrene, izveštačene radnje. A i tamo, gde se ono istinski želi, često puta preovladuju neka realistična shvatanja, koja u stvari znače samo tapkanje po mestu i površini, uz jedan nemoguč kompromis sa nizom izvanjih, periodičnih okolnosti. Najma-nje kod toga ide se i zahvata onarno, gde ključaju pravi idejni impulsi. A to sve skupa čini: da ideja jugoslovenska »staje i bez dubljih motiva i bez pravih životnih zračenja. Ona više danas nije živa kao nekad nije sočna, sadržajna, nije jedna i nedeljiva. Pre, dok se javljala samo u fikciji i viziji, bila nam je mnogo jasnija, bliža, prijemljivija, nego danas, kada je postala stvarnost. Mi smo je onda raspo-znavali vrelom krvi našom, i dobrim rasnim inst nktom, što se pokazalo svaka-ko pouzdanije od sadanjeg udešenog dogmatiziranja. Znalo se tada, šta se hoče, osečalo se to intuitivno, nosilo u podsvesti. I kada se prelistavaju dokumenta iz onog doba, vidi se, da smo sa idejne strane bili tada mnogo bliže isti-ni, bliže ostvarenju ideje, nego smo danas, kada se naši pogledi u tome diametralno razilaze i teže otvorenoj desintegraciji. jedno, na primer, onda se nije dalo ni zamisliti: da bi se ta ideja mogla od-vojiti od celokupnosti i zapasti u neke teške transove triju individualiteta. Ili da bi se spustila na nivo prostog pojma geografskog, preciziranog i usredsre-denog samo na jedinstvo teritorije, koja se nastava. Ili, napokon, da sva bogata niansiranja njena podvedu se pod tumačenja samo u smislu zakonskih propisa, slova zakona, u paragrafskoj terminologiji. A baš na tim shvatanjima danas u velikoj se meri žele da udare granice i postave dometi jugoslovenskoj ideji. Ovo skretanje sa idejnih osnova i razmaci izmedu pojedinih gledišta doka-zuju najjasnije, da i ona bolna disonan-sa, koja razdire naš narodni život, raz-jediniuje ga ,da i ona ne potice od same ideje, od neefikasnosti njene, nego od ljudi, što su je izneverili. .1 da ideja nije kriva zato. A lek tome zlu neče se nači ni u čemu spoljašnjem, pa ni u nekim unapred utvrdenim državnim uredajima, sve dok ne dode do po-novnog povratka na ideju, koja baš kroz te uredaje treba najbolje da se Izrazi. I sve dotle, dok se ta ideja ne bude istinski iživljavala, a ne samo po-državala. Na koncu, sve če se ovo i kod nas morati uvideti. Što pre, to bolje. A tada, na mesto jednostranog kulta oblika i državne forme nastupiče mnogo važniji kult nacije, po duhu i; ideji. I tada duhovno ujedinjeni narod naš uživlja-vače se sam od sebe u one forme svog životnog razvoja, pa i državnog, koje mu budu najpodesnije. A te forme, svakako, moči če biti samo one, što če najbolje utvrditi, zapečatiti njegovo pot-puno jedinstvo i ujemčiti njegovu slo-bodu. Na tome, eto, treba raditi i u tom cilju ustremiti sva naša nastojanja; da se najpre izmedu nas podvojenih i ra-zbijenih ostvaruju potrebna amalgami-sanja, a na jedino mogučoj bazi, koja glasi: nazad jugoslovenstvu! I preko njega, zatim, da se uklone sve raspar-čanosti, svi štetni individualizmi. Jer samo tako, na pravom mestu i u pravi čas, moči če da se ispolji sva naša snaga i pokaže odista i puna vrednost onog davnašnjeg našeg saznanja višeg reda: da smo jedno i da moramo biti jedno. (Nastaviče se) Munib Osmanagič. Jeste li poslali pcetplatu sta sokolske listove? Presek i flocrt izložbenog paviljona Saveza SKJ u Pragu Г X. Svesokousui SleTj Рел<;и Izložba Saveza Sokola Kraljevine. Jugoslavije (Nastavak sa str. 1) petijama njegove bivše plemenske oko-line, ostao veran i odan službenik, i-iskren i odliičan borac, sa neumanjenom žarkom ljubavlju za sokolske i slovenske ideale. I kraj svega svog mekanog srca i upravo nežne dobročudnosti, brat Sulce je svojim bodrim; i kritičkiin duhom znao svagda da kaže otvorenu' i iskrenu bratsku re6, a i oštru kad bi video da bi čutanje moglo da bude na štetu Sokolstva. U svojoj prevelikoj čednosti i skromnosti brat Sulce je otklonio svaku gla-sniju manifestaciju i proslavu ovog nje-govog jubileja. Uvažavajuči ovu želju i obzirom na okolnost što današnje zdravstveno stanje brata Šulcea nije naj-povoljnije, Sokolska župa Zagreb za sada je odustala od nameravane proslave i ograničila se samo na to da preko starešine župe brata dra Gavrančiča, tajnika, brata Viktora Hajmera i zame-nika načelnika brata dra Stanka Tončiča izrazi jubilarcu najsrdačnije čestitke. Isporitčujiiči sokolska čestitanja i pozdrave jubilarcu bratu Šulceu, starešina župe brat dr. Gavrančič je rekao: „Dragi i uvaženi brate! Prošla su čctiri i po decenija od onda kada si kao mlad i oduševljen rodoljub stupio u sokolske redove. Prihvatio si se dela sa ljubavlju, odricanjem, po-žrtvovanjem, ustrajnošču, verom i po-verenjem, a izvodio si ga sposobno, razumno i promišljeno — i četiri i po decenija sokolovanja u Zagrebu ispisano je Tvojom rukom, nosi Tvoj pečat. U sokolani odgajao si sve kategorije pripadnika i spremao takmičare u pred-njačkoj sobi i na tečajevima, odgajao si vode i prednjake, prenosio si svoje vrline tela, duha i duše na mlade i naj-mlade, vodio si kao voda i načelnik i društvo i žtipu i Savez uzornim načinom. U sedničkoj sobi umnim si saveti-ma pomagao voditi sokolski pokret, a u svojoj tihoj radnoj sobi našao si još vremena da radiš kao sokolski pisac, da dadeš naraštaju koji dolazi i stručnim radnicima valjanu sokolsku knjigu. Tvoj ogroman i imnogostruki rad priznat je diljem celoga slovenskoga sokolskoga sveta, jer si ga njime mnogo zadužio. Sav taj svet znade i poštujc Tvoje ime kao što i mi znamo da postoji samo jedan Dragutin Sulce. Dolazimo da Ti bratski stisnemo de-snicu Tvoju u ime Sokolstva župe za-grebačke i |verujemo, da je s nama u tom času jednodušno celokupno jugo-slovensko Sokolstvo, dolazimo da Ti zaželimo, da do krajnih granica života uživaš vedro i spokojno u delu i radu učenika svojih. Svi Te mi duboko poštujemo i volimo. Zdravo!” Zatim je brat dr. Tončič predao bratu šulceu adresu njegovih bivših učenika Sokolskog društva Zagreb 2, a jedna naraštajka iz Sokolskog društva Zagreb 6, koje je pod vodstvom brata Kramera odaslalo po jednog pripadnika svojih dečjih i naraštajskih kategorija, predala je uz nekoliko srdačnih reči rukovet svežeg mirisavog cveča. Brat Sulce, očito ganut ovom brat-skom pažnjom, zahvalio se brači i sestrama na sečanju i ljubavi, istaknuvši ujedno da želi i da se nada, da če pr-vom prilikom opet moči da se nade medu bračom vežbačima i da je u tu svrhu nabavio i novo vežbačko odelo. Ostavši još izvesno vreme u prijatnom bratskom razgovoru sa dragim jubilar-ceiri brada su se konačno oprostila i napustila jubilarčev dom. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Ju- / L- I T P| mi J .j goslavije uputila je jubilarcu uz pri-godan poklon sledeču čestitku: „S radošču saznala je uprava Saveza SKJ da ovih proletnjih dana navršavaš punih 45 godina svoga čestitog, neu-mornog i nesebičnog delovanja u našem Sokolstvu. Kako je težak i trnovit bio taj Tvoj životni pu:t i s kakvom si primernem sokolskem energijom i samo-pouzdanjem krčio pred sobom sve prepreke, da bi našem ujedinjenom Sokolstvu dao sve ono što jedan eminentan stručnjak, odličan pisac i širokih grudi Soko može svome narodu da dade, po-znato je ne samo užem kraju u kojem si neumorno delovao, nego i celokupnem našem Sokolstvu u svima delo-vima današnje velike naše otadžbine. Znajuči sve to, uprava Saveza SKJ s punim pravom može da istakne Tebe i Tvoj požrtvovni rad u našem Sokolstvu, kao najlepši primer sokolskoj o-mladini, kako treba sokolski- raditi i svojim radom koristiti opčoj zajednici. Cestitajuči Ti iz puna srca 45-godiš-njicu Tvoga ncumornog i predanog sokolskog rada, uprava Saveza SKJ iskreno želi, da na čast i na korist našega Sokolstva poživiš kao svetao sokolski primer još dugi niz godina i pozdravlja Te srdačnim i bratskim pozdravom: Zdravo!” Naši iakmičari u Pragu Od 13 maja o. g. naši takmičari na-laze se u Tirševom domu u Pragu, gde su bili veoma lepo primljeni. Prvi utisci naših takmičara su vrlo prijatni i nezaboravljivi. Odmah po do-lasku u Tiršev dom posetili su ih i srdačno pozdravili naši stari i dobri znanci; uvek veseli i raspoloženi brat Havel, pa brat Benda, brat Moulik, brat Erben, kao takoder i sam načelnik ČOS brat dr. Klinger, koji je želeo da se lično uveri, da li im je sve u redu i da li im što nedostaje. Uopšte vlada prijatna bratska atmosfera, u kojoj naši takmičari trebaju sa bračom Cehoslovacima da izglade neravnine u izvedbi vežaba. I praški dnevni listovi donose o našim takmičarima lepe članke sa slikama. Tri izbirna takmičenja bila su po' trebna dok se nije definitivno izvršio izbor desetorice brače koji če poči na zajednički trening u Prag, a to su brača: Pristov iz Jesenica, Skrbinšek i Vadnav iz Ljubljane, Primožič k Ma-ribora, Lesjak iz Celja, Vukičevič i Bol-tižar iz Zagreba, Buda i Stergar i* Pograda i Kujundžić iz Subotice. Sa °yom našom bračonV je i savezni pred-njak brat Rafael Ban, kome je po-veyeno da se brine o radu’ i redu tak-nucara. Bila je doduše želja da vrstu v°di naš zaslužni brat Leo Štukelj, ali 0n nije bio u mogučnosti da se toga primi. Dne 18 juna o. g. održače se u Pragu definitivno izbirno takmičenje za izbor S braće koji če sačinjavati našu takmi-carsku vrstu i zastupati naše državne boje na takmičenjima Međunarodne gi-mnastičke federacije 30 juna i 1 juna °ve godine. Našim takmičarima u Pragu želimo mnogo uspeha! — JSŠ. Članice Sokolskog društva Split Naraštajke Sokolskog društva Split ČOS, na kojoj je učestvovalo 175 me-dicinara i lekara. Pre svega u nauč-nom radu potrebno je objasniti dalj-nji deo hirurgovih zadataka u telesnom odgoju, t.j. ima li Tiršev sustav i sokolska telovežba, pa makar i takmičar-ska, na vežbača kakav škodljiv uticaj. Ako se takav uticaj utvrdi, zadatak je da se otstrani. Ako ne bude moguče da se utvrdi loš uticaj telovežbe i Tir-ševog sustava, tada se može sa sigur-nošču tvrditi, da je Tirševa telovežba korisna za čovečje zdravlje. Prof. Ji-rasek sprema se na detaljno prouča-vanje sokolskih takmičara, naročito do-njih delova tela: zglobova, žlezdla i mišica kao i svega što če zapaziti značajna kod pojedinih takmičara. Dr. Ji-rasek očekuje, da če ovim proučavanjem dobiti nov naučni materijal za telovežbe-nu medicinu. /s načelništva Saveza S/C/ društva sa 16 naraštajaca prijaviti vodnika (tač. 17 uputstva za ispunjavanje prijava naraštaja za učestvovanje na X sve-sokolskom sletu u Pragu), a za ostale na-raštajce treba da upišu vodnika župe sa primedbom: župski vodnik (ž. v.). Za vodnike treba odrediti najozbiljniju braču, koja če u Pragu žrtvovati svu svoju ličnu zabavu i posvetiti se isključivo i samo nara-štaju. Ti vodnici moraju na svaki način i dobro znati naraštajske proste vežbe za Prag pa i članske, ukoliko ostaju na članskim danima. 2) Vodnici »šesnaestorki« treba da su odredeni tako, da su njihovi naraštajci što bliže njihovom mestu stanovanja, kako bi se mogli pod njihovim vodstvom što češče sastajati, po mogučnosti barem jedanput nedeljno. 3) Vodnici »šesnaestorki« treba da se staraju i odgovorni su da naraštajci u njihovoj grupi savršeno nauče naraštajske proste vežbe. 4) Ne zaboravimo da su strojevne vežbe najbolji izraz discipline. Pokažimo da smo jugoslovenski Sokoli jedno, a ne nekoliko stotina pojedinaca. Ko je imao prilike da 1932 u Pragu posmatra nastup našeg članstva sa tribine, mogao je primetiti, da proste vežbe nisu išle bogzna kako, ali nastup i otstup je bio savršen. Nikada se nije mogao videti lepši i oštriji korak od prvog vodnika do poslednjeg vežbača. Čehoslovaci su bili oduševljeni i svuda se čulo: »Bolje idu nego vojska« i sl. Vodnici »šesnaestorica« postarajte se da nastup našega naraštaja ne potamni tu uspo-menu. Posvetite mnogo pažnje strojevnim vežbama, osobito stupanju i zahodenju! Kod zahodenja naši vežbači gotovo uvek izadu iz pravca. To treba svakako spreči-ti! I udvajanje dvojnih redova i obratno treba dobro uvežbati! 5) Gde god je moguče neka se vodnici »šesnaestorica« postaraju da naraštajci dobro nauče igrati narodna kola. 6) Svi naraštajci koji idu u Prag treba da znaju pevati sledeče pesme: našu dr-žavnu himnu, češkoslovačku državnu him-nu, »Hej Sloveni«, »Sokolski pozdrav«, »Pesma sokolskih legija«, »Oj letni sivi sokole« i »Neka živi Jugoslavija«. Načelništvo Saveza poslače bratskim žu-pama ovih dana tekst i note pomenutih pešam a. Osim gore odredenih pesama neka svaka župa odredi po tri narodne pesme do-tičnog kraja koje treba isto tako da znaju pevati njihovi naraštajci. 7) Ako ima u nekim grupama naraštajaca koji znaju svirati na neki muzički instrumenat, neka isti ponesu sa sobom. Vodnici grupa neka se postaraju da ti naraštajci nauče svirati narodna kola. 8)' Na sastancima treba vodnici »šesnaestorica« svojim naraštajcima skrenuti paž-nju na vladanje na putu i u samom Pragu, kako ne bi kaljali sokolsko dostojanstvo. Dalje neka se staraju da se naraštajci tom prilikom nagovorima upoznaju sa istori-jom češkoslovačkog naroda, grada Praga kao kolevkom Sokolstva, sokolskih sleto-va i slično. 9) Treba naraštaju skrenuti pažnju da se u Prag može samo sa propisnom odorom. Osobito upozoravamo da crvena košulja mora biti sa dugačkim rukavima s obzirom na to, da se na levom rukavu nosi vež-bački znak, i da je odora čista i bespre-korna. Iste upute važe i za ženski naraštaj. NARAŠTAJSKA PUTNA SVRATIŠTA Ponovno se mole bratske župe da skrenu pažnju svojim jedinicama na organizaciju naraštajskih putnih svratišta. Do 1 juna treba na svaki način da su prijave u na-čelništvu Saveza. U prvim danima meseca juna iziči če spisak svratišta sa uputama Nova svečana odora t vežbačbo odelo ženskog naraštaja Organizacija pripreme za učestvovanje našeg naraštaja na sletu u Pragu SV1M BRATSKIM NAČELNIŠTVIMA ŽUPA 1 VODNIC1MA NARAŠTAJA ZA PUTOVA-NJE NA SLET U PRAG S^E SOKOLSKI SLET u Pragu DOĐITE SVI NA SLET! Hotelijeri če pripraviti za učesnike skta, a naročito za one iz inostranstva, dovoljan broj soba. Ukoliko se radi 0 smeštaju gostiju iz inostranstva ne treba se ničega bojati, jer se gostima iz TSR hotelske sobe izdajo unapred samo Uz uslov da pristanu da ih dotični ho-telijer može smestiti u nekom manjem hotelu ili pansionu, ako bi bile potrebne sobe za goste iz inostranstva. Povešče se dovoljno računa o tome ^a se smeste svi posetioci sleta. Praski građani stavili su sletskom stambe-nom odboru na raspoloženje svoje stanove zasmeštaj gostiju, atih prijavljenih stanova je toliko da svi nisu zauzeti. Zato dočfite na slet svi bez bojazni da nečete imati gde da spavate! Prijave za stanovanje prima preko sokolskih jedi-nica Sletski stambeni odbor. DAN VOJSKE Dan vojske na X svesokolskom sletu biče divan i veličanstven finale velikih svečanosti. Nema sumnje, da če na sve Prisutne ostaviti nežaboravljiv utisak na-stup jugoslovenske i rumunjske vojske, vežbe sviju rodova češkoslovačke vojske i imajstorske produkcije u vaz-dušnoj akrobaciji avionske grupe nat-Poručnika Novaka. SLETSKA TAKMICENJA Za sletska takmičenja dopunjen je unekoliko u tehničkom i organizacij-skom pogledu pravilnik za takmičenja, odredeni su svi funkcioneri za sletska takmičenja članova i naraštaja i odobren je predlog za imenovanje novih sudija koji če postati članovi sudijskog zbora COS. DAN SPREME ZA ODBRANU Dan spreme za odbranu, koji je u-tvrden za 16 juna o. g., biče otvoren odavanjem počasti državnoj zastavi. Cilj ove priredbe je da pokaže kako Tiršev sistem vaspitava za odbranu. Nastupiče sve muške kategorije te vojska. Vežba-jje sviju kategorija dače pet praških zupa. Priredba če se zaključiti zajed-hičkim nastupom izbranih odelenja sokolske dece, naraštaja, članova i vojske, frogram toga zajedničkog nastupa sa-Gnjavaju pretežno takmičenja. SLET U RADIJU U danima pred slet održavače se u yeškoslovačkom radiju krača predavanja 1 redovna obaveštajna služba. Za vreme sletskih dana davače češkoslovački radio češča obaveštenja o rezultatima slet-skih takmičenjU' i nastupa, a u danima sokolske dece; i naraštaja, l