Direccion del destinatario Sr. D. PRETPLATA godisnje (por ano) $ 3.00 m|n. — Inozemstvo (exterior) Dolar u|s 1.50.— Polugodisnje (por semestre) $ 1.50 m|n. — Inozemstvo (exterior) Dolar uls 1.—. Naslov uredništva i uprave. Adresa redakce a administrace Direccion de la redaccion y ad ministra eion: Ing. C. JEKOVEC, Buenos Aires, Calle Nueva York, 3363 Mali oglasi TRAJES sobre medida, a pre eios economieos. Sastreria F. JU RENA, Suipacha 879. I TEAJES sobre medida, a pre- cios espeeiales. — Sastreria JOSE SVETLT, Ayacuclio 1524. VENDEN: 5 lotes en Lincoln, de 400 va¬ raš čada uno o sea en total va¬ raš 2000. 54 lotes en Gral. Alvear de 500 varaš čada uno o sea un total de varaš 21.600. 2 manzanas en Villa Garibaldi, # La Plata, čada una 7500 metros o sea 15.000 metros igual en va¬ raš 20.000. Un terreno en Cabildo, Bakla Blanca, cuatro cuadras de la esta- cion de varaš 1250. Todo en un lote $ 4400.— Informes: M. Suehan, Bollvar nuni. 171. HLEDA SE 12 dllovedouclch pro novou tovarnu na automobi- love součastky, motory a pod. za stkvelych podmlnek. | Uchazeči musl byti odbornici j energietl a svedomitl, obezname- I ni s pracemi na obrabeclch stro- jlch. Krome toho zadaj! se theo- reticke vedomosti z mechaniky (kinematiky) a znalost trigono- metrie. ! Plsemne nabldky s opisy vys- | vedčenl zašlete na red. Čsl. Vest. Rivad. 1613. Nastoupiti bude . možno v prosinci t. r. PRODAM PENSI se zaručcnym dobrym vydelkem v nejlepšlm ml- ste mesta. Šest svetnic pohodlne SELEGCION, COLGCACION y DISTRIBD CION DE LA INMIGRACIBN OPINION DEL PEESIDENTE DEL DEPARTAMENTO NACIO- NAL DEL TRABAJO Con la nueva situacion, creada por las consecuencias de la gran guerra, cuyas principales ca- racterlsticas son la pauperiza- cion de una importante parte de pacido para orientar al trabaja- dor haeia aquellos puntos de la Republica en que las actividades industriales y comerciales lo de- manden, para lo eual debieran - •• • $ % w > m la poblacion europea, y la pre-' efectuarse estudios periodicos de sion emigratoria haeia la Argen- j čada region y estar perfectamen- tina, el problema del inmigrante ; te informado sobre sus necesida- J * * para esta pierde el caracter kas-; des. ta akora para decir asi primiti- j Pero este genero de labor no le vo, cuando la ocupacion y distri- J es permitido desarrollar al Depar- bucion encontraban su solucion i tamento sino de una manera de- automatica. ficiente, por cuanto carec.e de los Llego el momento, cuando se ■ elementos y medios necesarios. kače sentir la necesidad de una La ley organica del trabajo dis- intervcncion consciente por parte ’ pone la instalaeion de agencias a . 4 del pals, de un programa de sus ‘ en las capitales de provincias y | autoridades basado en normas , territorios nacionales, pero no se cientlficas cle seleccion, y de una j ka podido kacer por falta de re- distribucion sistematiea. j cursos, de modo que todo lo que A continuacion publicamos la ; se conoce respeeto de las necesi- opinion del Dr. Garcia, presiden- j dades de aquellos es por informes {te del Departamento Nacional del que se reciben de los gobiernos y generafmente fuera de oportu- nidad. El Departamento por lo tanto Hleda se adresa p. Frant. Gram- se. M. Suehan, Bollvar 171. VyHODNA KOUPE CHACEA v Paraguayi u Y. En- carnacion, 25 hektaru, 13 ka ob¬ delano, 1 1|2 tftiny, 8000 kusu mandioky, 12.000 česneku, zbytek kukufice, pšenice, ječmen, voj- teška, burske orlšky, cibule, len. Obytny dum pet mlstnostl, dva galpony, lis na cukr. trtinu a veš- kere naradl, staje, kurnik na 250 slepic, corral na 100 prasat, 400 ovocnych stromu, potah, etc. pro¬ da se nasledkem odjezdu do Evro- py. Cena m$n 6000.— argentins¬ kih. Bližšl u fy. M. Suehan, Bo¬ llvar 171. zarlzenvck, telefon, koupelny, ves- j Trabajo, expresada en una entre- l kery konfort, vytak atd. Vše ob- i vista con el cfiario «La Razon». ! sazeno a preš 30 lidl v pensi na i realizacion del programa, ex- ^ i puesto por el senor Garcia, im- j no p^ede llevar a efeeto la distri- m . vv/ Ti/r o i r> I primirla mayor impulso al des- bucion de los trabajadores dentro Birni u firmy M. Suehan, Bo- arrollo de ^ ^ agrieolas del pals facilitando al inmigrante el contacto direeto e inmediato con j Idi o. I livar 171. Dr. JORGE DEL RIO Odvetnik — Bollvar 171 U. T. 4938, Avenida Besplatni pravni konzultorlj »Gospodarstva« Sporni i upravni | peeto: predmeti ostavštlne, odštete, du- govi. el campo, e imjpidiendo formacion jy aglomeracion de desocupados en la Capital. El doetor Garcia, dice al res- «La distribucion de braceros adolece de serios inconvenientes Imamo svoje dopisnike u pro-jque no es dado subsanar a esta u Jugoslaviji, tako da j depedencia, aun cuando, de acuer- mozemo doči strankama u susret J do con la ley respectiva, este De¬ li svalsom pogledu. jpartamento tiene a su cargo todo Dopisivanje kasteljanskl, jugo- lo que se relaciona con el trabajo vinciji i slovenski, nemačld, madžarski idt. Hleda se adresa p. Jaroslava Melicharka • ' * « * M. Suehan, Bollvar 171 de la inmigracion, bajo el con- cepto eeonomico-social, asi como la vigilancia de la aplicacion de las leyes obreras. El Departamento debe estar ea- del territorio de la Republica co¬ mo debiera ser, y atemperar los efeetos de la desocupaeion en aqueUos puntos en que el feno¬ mene se observa con mayor in- tensidad, como ocurre en la Ca¬ pital, a la que acuden los desocu¬ pados, convencidos de que aqul han de obtener colocacion, como que, en efeeto, puede decirse que es el mereado del trabajo y este se consigue tambien mediante las agencias. El Departamento no interviene y no proporciona trabajo a mu- cha gen te fuera de la Capital por las razones expuestas de la ča¬ ren c ia de elementos de juicio pa¬ ra orientar al trabajador, pero que en las coloeaciones en que o GOSPODARSTVO No. 10 Ali SIII IIONSUL ZA NAŠU PROPAGANDU a—Po posredovanju argentin- skog Generalong Konsula g. Ba- rriosa ovdašnja svetska novina »La Nacion« objavila je u svom nedeljskom broju od dne 3. o. m. čelu jedmi stranicu slika iz Ju¬ goslavije, i to prekrasne repro¬ dukcije originalnih fotografija »Slovenačkog Planinskog Društ¬ va« u Ljubljani. Gospodin Barrios postigao je to jedva je došao ovamo u Buenos Aires. Našem Konsulu ovgje ni j e palo na pamet nešto takova sve ove duge godine, otkako se nala- zi na ladanju u Južnoj Americi. tiene intervencion el Departamen- to se trata siempre de dar las mayores seguridades y garantias al obrero sobre la duracion del trabajo, el pago de los jornales convenidos y que este sea en efee tivo. En las coloeaciones que inter- viene el Departamento, general- mente es a peticion de los indus- triales que demuestran elocuente- mente la confianza que les inspi- r eiones debieran terminar una vezi que ha recibido al inmigrante y puesto en eondiciones de ser co- loeado. A juieio del presidente del De¬ partamento del Trabajo, y es 16- gico, entre este y el de Inmigra¬ cion debiera existir por lo menos una inteligencia para la interna- cion de los inmigrantes, ya que lo natural seria que fuese el pri¬ mero el que tuviera a su cargo esas tareas por los motivos y fun- damentos expuestos. De igual manera el Departa¬ mento del Trabajo deberia ser el encargado de la seleccion y clasi- ficacion del inmigrante, de acuer- do con su oficio, y aun teniendo en cuenta las regiones de proce- dencia, clima, etc., a fin de ubi- carlos en aquellos puntos de la Repiiblica que resulten mas en tiča, tan problematiea como que [que se efeetuaron con las espen- dependia de los resultados de la j taneas donaciones de todos. Si al- Gran Guerra. I guien, sin escrupulos, dio una no- Sin embargo, en aras de un j ta ingrata, no alcanza a desvalo- ideal, con grandes deseos de rom- j rizarse por tal circunstancia los per la cadena de esclavitud que j actos de los demas y es por eso, j que aun hoy, a varios anos de ta- les sucesos, no podemos dejar de recordar tales aconteeimientos dignos de una pagina en la his- los oprimia, se empezo a trabajar en pro de la esperada libertad, poniendo al servicio de tan mag- nos ideales, su mayor entusiasmo, su mayor energia, sin fijarse quc ! toria de nuestra Nacion. el derrotero que iban a seguir les exigia sacrificios y quizas, en el dia de manana, les hubiera colo- cado frente a las conseeuencias que derivan de haber intentado dejar de llamarse: «austriacos». Pero todas esas perspectivas po- co agradables, todo ese camirfo a recorrer que se presentaba espi- noso y lleno de dificultades, no fue bastante para amenguar la Hama ardiente de fe patriotica concordancia con su genero de J que ardia en todos los corazones. trabajo y con sus modalidades. Los anos han pasado veloces. Con ellos la realizacion de tantos ; anhelos y el cumplimiento de tan- i tos deseos que maduraban en el ; silencio de la noche tiranica. | Nuestra colonia yugoeslava en la Republica Argentina se ideneti- fico como tal ante los ojos de los demas y grande y culta y laborio- sa obtuvo al poco tiempo el re- presentante consular de su Na- no condicen con sus caracteristi- „ , ., j . cas y clase de trabajo a que estan a aquel, y esto da la idea de los , , , , i habituados, no resultando asi m beneficios que podna proporcio-; No proeediendose en esta for- j d e j a lloc he a la ma se explica por que con fre- tendiendose a varios paises del cueneia los inmigrantes se quejan j continente sudamerieano conver- de que son enviados a puntos que tida en eomi tes, que dieron justa cion. Para tal nombramiento el La organizacion defcnsiva sur- j Gobierno yugoeslavo tuvo en con- iA 1 -- 1 " narse a obreros y patrones, si di- para obreros ni para patrones, . . j cuando en realidad no ha habido cha depcndencia dispusiera de los ( gino un error al ser orientados a elementos y repursos necesarios para dirigir la verdadera polltica del trabajo en el pais, dentro del concepto cientifico, como se pro- cede en las naciones mas adelan- tadas. Ahora bien, establecido por la mišma ley organica, que es el De¬ partamento la entidad oficial que debe tener a su cargo todo lo que se relaciona con el trabajo en la Republica, seria logico que no es- capara a dicha disposicion la dis- tribucion de los inmigrantes que llegan constantemente, tanto mas cuanto que se trata de gente que viene a jena a las neeesidades del pais, a su situacion, y que igno- ra donde le convendria mas ubi- carse. Sin embargo, no es asi. La Di- receion Je Inmigracion sin con- sultar para nada al Departamen¬ to del Trabajo hace la distribu- cion de los inmigrantes sin mayor eonocimiento respecto de las ne- cesidades regionales y solo guian- dose por pedidos que llegan de- fectuosamente y sin que le sea dado ofrecer al inmigrante garan¬ tias satisfaetorias. Y no es posible que el Departa¬ mento de inmigracion pueda ofre¬ cer otras ventajas, puesto que ea- rece de los medios de informacion dc caracter economieo y sus fun- comarcas inconvenientes. Estos detalles tienen tanta im- portancia que ocurre con frecuen- cia que los inmigrantes despues de haber permanecido un tiempo en el pais regresan al de su ori- gen convencidos de que este suelo no es propicio para el trabajo, que este no existe y que hasta el clima es malo. cuenta de su valer y de su labo- riosidad. Uo fancionarlo fuera de su lugar Despues de iniciada la gran conflagracion europea y cuando los yugoeslavos de hoy, entonces subditos de la nacion austriaca, combatian en los campos de ba- talla bajo la bandera de sus opre- sores, aqui en la Republica Ar¬ gentina se pudo notar, en aquel entonces, entre los elementos que componen en la actualidad la co¬ lonia yugoeslava gestos de tan al- to patriotismo que mas de una persona, a j ena a nuestra raza, que asistia como espectador a estas actividades no alcanzaba a com- prender. En primer lugar, la eoncepcion de la nueva nacion Yugoeslava no Por todos lados surgian emi- grantes yugoeslavos que se apre- suraban a formar pequenos o grandes nucleos, prestando va- lientemente su brazo y su ccre- bro a fin de llevar a feliz tcrmi- no la cruzada propuesta. Conse- cuentes con su ideal, las reunio- nes periodicas eran concurridas por numerosos devotos a la cau- sa y en ellas se discurria y discu- tia la mejor manera de llevar a la practica planeš que redundaran en el beneficio comun. Una armonia espiritual incom- parable, una disciplina superior y un concepto claro del deber mo¬ ral y material a cumplir con la futura patria, era la caracteris- tica de todos los comites. Podria- mos citar infinidad de ciudadanos que en cumplimiento de ese deber impuesto a si mismos, han realiza- do campanas dignas de elogio y de admiracion, pero tal cosa no vendria al caso porque tales per- sonas no desean ni pretenden el homenaje del recuerdo, ya que al- mas bondadosas y desinteresadas, les basta con la satisfaceion del deber eumplido. Citar luego los actos de genero- so desprendimiento que tuvieron los componentes de dichos comi¬ tes en los momentos que la Pa¬ tria necesitaba de su ayuda, creo que tambien es innecesario. En el manana, ex-1 sideracion la provincia oriunda de la mayoria de los emigrantes a esta hospitalaria tierra y envio- le un consul de la mišma provin- cia, medida acertada por cierto. Lo que no se tuvo en cuenta son las cualidades que debe reunir un representante diplomatico y en- vio: jun juez! A su llegada el consul general Dr. Grisogono en- controse con que aqui no habia criminales ni gente que vive al margen de la ley entre nuestros compatriotas y creyendo que por lo tanto no habia nada que hacer, se cruzo de brazos como un Na¬ poleon en Santa Elena! era mas que la eoncepcion de un pueblo que ansiaba su libertad, recuerdo de todos perduran las pero su realizacion era problema- eolectas de eereales y de dinero Los dias, los anos, unos tras: otros, pasaron!... La colonia yugoeslava en la Ar¬ gentina, poco a poco, se olvida de lo quc es! No hay nadie que se lo haga recordar? Nuestro consul general en su comoda butaca de la calle Victoria 1453, se pasa muchas ho- ras del dia eseribiendo... a sus amigos! Hay muchos juigoeslavos quu han tornado la carta de ciudada- nia argentina! Les resulta mas fa- cil y menos trabajoso hacer esto que oficializar sus documentos en el consulado yugoeslavo y si se agrega la poca simpatia de que goža el Sr. Consul entre nuestros elementos, todo resulta perfecta- mente claro y comprensible. En la colonia ya nadie se inte¬ resa de la situacion politica, so¬ cial o financiera de la Patria! Se lanza un emprestito y fuera de tres o cuatro personas que por tener bastante dinero y no saber No. 10 Gospodarstvo 3 SLEDBENICIMA AUTOKRACIJE i NAZORA PROTIVNIH DUHU NAŠEG USTAVA G. Gencr. Ko usul vrativši se sa za zadaeu, da analizuje rad i svoje diplomatske šetnje u Peru, 1 »rad« g. Konsula i dokaže, da g. donio je sobom jednu jedinu no- Konsul Grisogono niti nije poku- vost: da ga se je u razgovoru s šao da radi, bilo po svom progra- našim ljudima pitalo, zašto se ne mu, bilo po programu koji je bio ubije g. Radiča. Kad je objavio tu jasno očrtan u »Poratnom Progra- Svoju čudovitu državnišku mu- 1 mu« Jugosl. Narodne Obrane, a di‘Ost u svom glasilu »Jadran«, još tačnije označen u zaključnom izazvala je u krugovima iselje-' članku »Na Južno m Atlantiku«, ništva začugjenje i žalenje. Po- ob j avl jenom u decembru 1921, u kojni g. Radeljak oborio se žesto- br. 211-212 »Jadrana«, s po¬ ko nanj, da je mogla biti tiskana drobnim obrazloženjem, kako tre¬ ti glasilu jednog konsula takova ba organizovati iseljeništvo, da se nezgrapnost protiv političkog pregje od privremenog poeetnog vogje, iza kojega je stala večina ra da oko rešavanja iseljničkili hrvatskih narodnih zastupnika, a pitanja k opčem seašvanju tih koji broji i ovgje veliki broj su- j raznih pitanja. Pošto je »Gospodarstvo« doka¬ zalo u koliko leži krivnja na to¬ rne, da je naša kolonija sasma de mišljenika. G. Konsul našao se u neprilici, i u nedostatku stvarnih razloga dao se na prigovore i * ~~ 0 — “ — i - v pretnje, kako da se usugjuje neko zorijentovana i razbita, baš na g napadati i kritiko vati njega predstavnika nase države. Sada dogodilo se ponovo, da je došlo •— u pomanjkanju stvarnih razloga — do izražaja ovog anah- roničkog načela, koje se kosi s našim Ustavom : da je kritikovan- je jednog nesposobnog državnog činovnika u osobi g. Grisogona identično sa protidržavnim ra- radom. »Gospodarstvo« uzelo si donde colocarlo, se suscriben, los demas lo reciben con indiferencia, con frialdad, sin aportar un solo centavo! Se fundan sucursales de Bancos y al poco tiempo tienen que cerrar sus puertas. No hay movimiento! Que sucede? Quč fenomeno ra- ro se opera para presentarse asi las cosas? Interesa una colonia asi, de es- ta elase, a Yugoeslavia? Le es be- neficiosa? Que beneficios le pue- de reportar? Que debemos pensar del representante consular en la Argentina 1 Ha estado en su pues- to ? Cučl es la labor desarrollada 1 Por que este enfriamiento, esta decadencia de patriotismo? Acaso, nuestra colonia en otros momentos, en otras circunstan- cias, no ha demostrado su patrio- tismo, su valor, su amor al terru- fio natal? «. Por que, pues esta transicion, este eambio tan notable quc se de- ja notar en el transcurso de algu- nos anos? A todas e6tas preguntas, hay una sola respuesta, un dedo indi¬ ce aeusador que senala al Dr. Gri¬ sogono, como diciendole» Que ha hecho usted, doctor? Sigue oeu- pindose de la Smbajada? Grisogonu, a pošto on ne može da se brani protidokazima, to se po¬ kuša toj stvarnoj kritiei udariti žig defetizma, pošto da je »u lič¬ nosti g. Grisogona zastupljen na¬ rod, a u Konsulatu komadič Kral¬ jevine«, drugim rečima, hoče se prikazati, kao da se je ogrešio pro¬ tiv države onaj, koji si usugjuje tvrditi da Konsul Grisogono ne vrši svojih dužnosti kao konsul. Da se ne bude pokušalo nasta¬ viti sa mešanjem pojmova u ovom smeru, smatramo svojom novi- narskom dužnosti, da utvrdimo značaj položaja ga. Grisogona kao konsula, to jest kao državnog či¬ novnika, da se ne bude mešalo i bacalo u isti koš sa nedostoj¬ nim istupima nenaobraženih ili neupučenih pojedinih stranaka na konsulatu »gdje se najpogrd- nijim rečima ruši autoritet naše države«, i prava iseljeništva, koja ovome daje i sam Ustav, da sudi i prosugjuje, da li je momentalni konsul na svom mestu ili ne. Neo- pravdani strah i neupučenost sa Strane iseljeništva su naime uzro- kom, da je iseljeništvo tako dugo toleriralo mučki »Grisogonov re¬ žim«, kojim se paralizuje sav jav¬ ni život megju nama. Bilo je vremena u povesnici, kad se je po načelu »DRŽAVA SAM JA« pojam države tako pot- puno poistovetio sa osobom poje- dinog autokrate kao što su bili n. pr. Neron, Ludvik XIV., Josef II i drugi, da su oni postali gospo¬ dari i nad životom svojih »po¬ danika«, da su drmali sudbinom naroda, državnim prihodima,, mi¬ rom i ratom po svojoj ličnoj volji ili volji svojih milosnica i žena. ^ Narod u ona vremena smatrali je za roblje i stoku, a svaki pri¬ govor i otpor protiv makar i ne- savestnog rada državnih organa, to jest vršioca volje tih autokra- ta, smatrali je »uvredom veli¬ čanstva« i kruto kažnjen. Iza francuske revolucije rodila se nova shvatanja o pojmu drža¬ ve : NAROD postaje DRŽAVA. U narodu je izvor sve vlasti. On po- verava upravljanje države, unu- trašnji mir i poredak činovnič- kom aparatu, daje mu na raspolo- ženje — u obliku poreza — svo¬ ja srestva da može raditi oko urave i napredka države, to je naroda. Državni organi dakle su služ- benici, kojima su zasebnim propi- sima odregjene dužnosti, i prava koja im su dana, da mogu vršiti dužnosti. A za vršenje ovili po- tonjih postoji administrativna i sudska odgovornost, a za slučaj nevršenja, i sam Ustav odregjujc kažnjivost državnog činovništva. Ta odgovornost postoji za najvi¬ še kao i za najniže državne činov- nike, tako za ministre, kao za po- birače poreza. Otuda potiču za¬ koni o činovnicima i zakoni o od¬ govornosti ministara u svakoj državi. Jednim članom našeg Ustava izričito je naglašeno, da je svaki državni činovnik osobno odgovoran za svoje postupke. Dačemo jedan primer: Posle rata i u stroju naše državne upra¬ ve svi kotači nikako nisu tako na svom mestu, kako bi to moralo biti, zbog nesposobnosti, stranač- kog fanatizma, nesavesnosti itd. I sami ministri bili su optuživani zbog neispravnosti u vršenju svo¬ jih dužnosti. U koliko je nama poznato, bilo ih je na optuženič- koj klupi narodne skupštine nista manje nego ŠEST. A ipak radi toga nijednome od tih optuženih ministara nije palo na pamet, da svoje protivnike zato nazivaju veleizdajnieima. Naonak, svi su tražili javno raspravljanje po de- lima, za koja su optuživani. Narodna Skupština izabrala je posebni ANKETNI ODBOR, ko¬ me je poverila da ispita rad svih ministara, od početka naše drža¬ ve, Upravo skoro je bio interpelovan ministar dr. Ninčič o radu dra. Joče Jovanoviča, ratnog poslani¬ ka Srbije u Londonu, da li je po- ložio tačno sve račune za vreme¬ na dok je stajao na čelu našeg Poslaništva u Engleskoj. Ministar odgovorio je prema radii poslani¬ ka. Ako ta odgovornost postoji i za najviše organe državne uprave, samim tim postoji ona i za kon- sule. Megjutim ove je malo teže kontrolirati, pošto se nalazi nji¬ hov delokrug izvan granica drža¬ ve, i to, kao u našem slučaju, veo- ma daleko. Zato u tim slučajevi- ma dobiva taku zamašnu važnost naša iseljenička štampa i organi - zovano iseljeništvo. Zato razu¬ memo interes g. konsula Grisogo¬ na, da bi bila naša Južna Ame¬ rika ostala bez neodvisne štampe i bez organizacije, pa time on ta- korekuči bez nadzora, i pomoču nekolicine, njegovom ljubaznosti opsenjenih pojedinih rodoljuba velikog glasa zastičen pred even- tualnom kritikom, koju bi se ova- ko moglo prikazivati, kao da nije ništa drugo nego intriga ili de- fetizam. Iz gore izloženog je jasno i da oni koji iz jednog ili dnu gog uzroka dolaze na Konsulat i viču i psuju, nisu u pravu, kaošto nije u pravu Konsul ako se raz- viče na nje; da ima svaki državijanin pravo, da se prituži redovitim putem, a Konsul je dužan, da svaku pri- tužbu dade uknjižiti u delovodni zapisnik i sprovesti ju starijoj sdasti, pa da ona odluči o njezinoj opravdanosti, pa makar išla op- tužba* protiv konsula samoga; da bi g. Grisogono več odavna bio napustio mesto, da je iselje¬ ništvo, jako organizovano, pred- neslo svoje pritužbe protiv njega " Jovan^ŠTOJlifTOŠKOVie Buenos Aires, Calle Suipacha 805 U. T. 44, Juncal, 5295 Izveštavam cijenjeno opčins- tvo, da sam zatvorio svoju pos- redničku kupoprodajnu kance- lariju i salon za dame u ulici Viamonte 665 i otvorio jedilo od najmodernijh trgovina kupopro¬ daje i to u gore naznačenoj ulici, pod imenom «ASTRA», gdje ku¬ pujem i prodajem: briljantske, biserne i srebrne nakite, srebrne, porculanske i kristalne servise, umjetničke slike, fine kancelarijs- ke i sobne namještaje, muške i ženske lialjine od svile, y štofa, za zabave i ulieu, svilene, štofane i krzjnene kapute, kožuhe, šešire •itd. Sve te stvari su od najboljeg materijala a po neverovaetnoj jef- tinoj cijeni. Sve možete si na¬ baviti u kuei «ASTRA» ili pre¬ ko nje. Dogjite pogledati moje zalihe, da se osobno osvjedočite. Ne zaboravite, da su ekonomi¬ ja, uteda i dobra za svakog a oso- bito za iseljenika. GOSPODARSTVO No. 10 na nadležna mesta u dom o vinu, kaošto je npr. Ministarstvo I 110 - stranili Dela, Trgovine ili Socijal- ne Politike, ili izravno na Narod- nn Skupštirin; da se naše novinstvo stvarnom kritikom rada g. Grisogona nije ogrešilo o nikakove zakone, nego da vrši korisnu suradnju sa tako odaleeenim kontrolnim činitelji- naše domovine u smem nastojan- ja, da naš ovdašnji konsul ne bu- de smatrao svoje mesto samo kao neku sinekuru, koja neka mu omoguci, da postigne još važni- ju funkcija ne da bi megjutim radio u delokrogu; koji mu je poveren za sada, i u koje ime po- bire jeduu nesrazmerno ogromnu placu. U vidu tolikih za iseljenike važ- nib pitanja pozitivnog značaja, za nas nije nikako\ a zabava, da mo¬ ramo posvetiti toliko pažnje radu g. Grisogona. Ta leritika od neiz- bežive je potrebe radi toga, jer je kao preduvet za normalni raz¬ voj naših nascobina potrebito, da budu funkcije rašeg predstav¬ ništva u sposobnim rukama. Naša kolonija je tako dezorganizovana, da spada megju najzapuštenije u ■ Argentini. Ovako stanje nesmije da se od rži dalje. Navrsice se skoro več PET godina, odkako imamo ovgje g. Grisogona, a vi¬ dimo, da kolonija ide sve na go¬ re. Nemarno u druženj a sposobnih života; pojedine naseobine n gju- sobno nisu povezane nikako, osta¬ le 'sij bez ikakovog kontakta; ne¬ marno nikakovih zborova, da bi se perijodički raspravljalo razna vi¬ talna pitanja; nemarno radničkih niti poljodelskih organizacija, ko- jima bi se stvaralo solidnu pod¬ loga za opstanak i napret]ak u ovoj zemlji. Pa i sam naeijonalni značaj nascobina sve je tanji i labaviji. Kad je takovo stanje, zar može iskren rodoljub ostati ravnodu- šan, i ne upreti prstom na krivca. Zar nijc dosta, da se je pet go¬ dina podnosilo ovakovo stanje, bez organizm^anog otpora? Živimo u vreine demokracije. Zbog toga imamo i pravo i du- žncst, da suragjujemo ovgje u tugjini s ostalim našim narodom u domovini time, da pratimo rad državnih organa i opozorimo nS. one, koji ne ispunjavajn svoje zadače. Konsulat u Buenos Airesu ne sraije da bu.de ničija krava muzara, niti sinekura za nekoga : samo zato, pošto mu je brat bio ministar. Osnovan je radi potreba države i iseljeništva. Očevidno da če postojati i onda, kad g. Oriso¬ gona neee biti više uopče ovgje. On je megjutim danas još konsul. venska Matica, Jadranska Straža, BUlUinpiijlinnifliiaaatliUUlllIBll A dok zauzima mesto konsula, Hrvatski Radiša i druge. Stavlja- mora da vrši i svoju dužnost; mo na pretres ostalim bratskim kaošto vrši svoju i Kralj, pa mo- Ograncima okolnost, da sve od g. ra da ju vrši i svaki njegov or- 1916 Uprava J. N. O. nije sazvala gan, naj viši i najniži, pa i g. GrU Zbora Obrane, da organizaciji da- sogono. d e i ZV eštaj o svom radu, i da Zbor A državljani, koji tvore našli odluči konačno, ima li se Obranu državu, imaee uvek pravo, da i formalno raspustiti ili reorgani- nadziraju one, kojima su poverili zovati. vodstvo i upravu svoje države; Ista Skupština energično prosv- st varna kritika nesposobnih jeduje proti Generalnom Konsulu, upravljava njihovom je dužnosti, g . i vu Grisogonu, u Buenos Aire- a ne veleizdaja. Pod »obznanu« su, zbog njegovog postupanja, da padaju oni, koji napram državi j e vladi predložio spomenuto od- nc vrše svojih dužnosti, a ne oni, likovanje. Nemožemo nego da ga koji ih vrše. ' požalimo, jer rekbi, da je došlo - . vreme, da se rodoljubstvo i priz- ORSJMA J.N.8. „ST. VRAZ” nanje postiže samo ako se ima mi¬ lijona. Sečamo se pri posjetu g. PRIDRUŽUJE SE .PROTESTU" Grisogona u Čile, da je tražio sa¬ mo milijunaše, a za ostale bila mu je deveta briga. Ne vjerujemo, da mu je naša vlada dala naloge, da samo za bogate radi. Još Skupština uzima u pretres ponašanje našeg konsula u Anto- fagasti, g. Antuna Lukšiea, koji je nanio našem narodu i domovi¬ ni veliku sramotu, koju mi mora¬ mo sa naših čela da operemo, i koju nam je nanio, kad je izvje- sio dne 30. travnja o. g. u 9 sati na večer za vreme metinga u pri¬ log plebiscita radi gradova Tacna Ariea, izmegju našeg državnog grba uz jugoslovensku i talijans- ku zastavu. To baš na dan uspo- mene mučeničke smrti naših ve- : likana Zrinjskog-Prankopana, ko¬ su od krvničke Austrije bili i »STANKO VRAZ«, Ogranak J. N. O. u Galama, Čile, šalje nam sledeči izveštaj: Čitajuei u listu »Sloga«, od 21. srpnja o. g. poznati Protest i Kontraprotest, ostadosrno iznena- gjeni svi članovi Ograka J. N. O. »Stanko Vraz« na kontraprotest, potpisan u ime Uprave J. N. O. od predsednika g. Paška Baburi- ce. Uvrijegjeni članovi Ogranka sazvaše namah Izvanrednu Skupš- tinu dana 12. rujna u 2 sata po- slije podne u prostorijama 0'- granka u kuci g. Matije Plenlio- viča uz prisustvo dovoljnog bro- ja članova. Skupština jednoglasno zaklju- Dr. Angel Coeulich Medico del Hospital Raivson ci, da sc javno zapita g. predsje- j .. dnika Uprave J. N. Obrane, ko.'' .,. . „ v , XT ' pogubljeni u Beckom Novom Me¬ je njega ovlastio, da piše u ime cijele J. N. Obrane, a niti je imao j , v. , , Isti konsul naš zagrješio je dru- ovlastenje od ovog Ogranka, pa j „ • »... ,• j , •• igo nenarodno ponašanje: dne 26. da uzima u zastitu ljude, koji su 8 1 marta 1925. slavio je čilenski na¬ bili poznati kao sluge pokojne Austrije, i vrijegjali našu braču Srbe i sve Jugoslovene. Na žalost i sramotu svih nas članova Or¬ ganizacije jedan Predsjcdnik J. N- O. uzima u zaštitu te ljude. Da je pročitao program i pravilnik J. N. Obrane, znao bi bio da je' nešto takova mogao učiniti samo na svoje lično ime, a ne na ime organizacije. Ista Skupština zaključuje, da se zapita prcdsjednika Uprave J. N. O. što je s novcem od Narod- nog Fonda, za koji smo mi Jugo¬ slovani iseljenici za vrijeme rata doprinosili i od našeg znoja ste- čeno davali peeu po peču u na¬ rodne svrhe, i koji fond imade vi¬ še od 600.000 peča, od kojih ne primarno nikakovih godišnjih ra¬ čuna. Taj novae po mnijenju Skupštine bi najbolje bilo, da ga se pošaljc u domovinu narodnim inštitucijama, kaošto su Jugoslo-j Ha trasladado su consultorio a: Rodrigmez Pena 274 U. T. 38, Mayo 1711 Consultas de 3 a 6. II!li[illI!tllUUllilllllllillMlllUllllll|llllflllIiiII[||iIIIIUIlifflUlllHil||llNlllllllHltll!l Pib e y r o (Avellaneda), ba soudruhh z Lavallolu. Pfesny program bude uvefej- nen v nasledujicim čisle, a tež uveden na pozvankach. Del. Sdruženi. ALFREDO GEIPEL Import hudebnich n astro ju všeho druhu Vlastni tovarna v Plesne (Čechy) Buenos Aires Corrientes 1776 s,? 5i3®aisiaiai5iaEiaMaiaEisraf5iaMaiaia®aiafsiaiSEiaiaiaiaiaiaMaiaiaiaiajaiaisiaiai3iaEiara ČESKOLOVENSKE SPOLKY V BUENOS AIRES uspožadaji dne 28. rijna 1926 dustojnou g O S L A V U NARODN1HO SVATKU ku kterež co nejsrdečneji zvou všechny statni pfislušniky ja- kož i narodni pfiznivce. Oslava konana bude ve spolkovych mistnostech Calle Co- chabamba 531. fsE/BiaEiaiMiaiaiaaMaiai3i3iajaiaaaiaia®siafaiaiaMHiarai5iaiaaEiaisiai5ja5i3iaajaEjal skyeh, 2 schuze divad. odboru a, misto pfedseda: Libor Socha, jednatele, d) knihovnika. 4. Podani zprav revisorfi učth, a a udeleni absolutoria poklad- nikovi. 5. Volba pfedsedy, mistopfedse- dy 12 členil vyboru a 2 revi- sory učth. 6. Volne navrhy a dotazy. Vynatek ze stanov. Radna nebo mimofadna valna 1 mimoradna schuze. Z podnikh vzdelavacich a zabavnich pofada- ny: 1 oslavny veeirek, 5 divadel a 4 taneeni zabavy. Dhle byla po- fadana 1 sbirka po zemrelyeh krajaneeh. Korespondence: Za- slanych dopisu 26, obdrženych 24. Knihovna čita celkem 164 knihy Adres na Dčlnicke Sdruženi je: a bylo členhm phjčeno za eely rok 259. Myšlenka postaveni vlastni- ho spolkoveho domu na vlastnim již nabytem pozemku v Pueblo Talleres byla energicky propago- vana a doufame, že k uskutečileni pomoči zahaj. narodni phjčky me¬ zi zde j širni krajany behem roku i provincia de Buenos Aires. ČESKOLOVENSK« KLUB V CORDOBŽ Zprava z vyročni valne hroma- 192 7 dojde. Dle pokladni zpravy dy čsl. Klubu v Cordobe ze dne 3 m a m e hotovych č 830.49 a dou- rijna t. r. Do obdobi 1925 - 26 vstoupil klub s 41 členy. Behem roku pfih- jednatel: Ota Pr. Kidel, Pokladnik: Vaclav žežular, 1. revisor: Vaclav Khrka, 2. revisor: Josef Chrastina, 1. nahradnik: František Paroulek 2. nahradnik: Praha Hruby, Hospodar a knihovnik: Josef Novy, Režiser divadla: Ota Pr. ftidel. Všichni funkcionafi sve funkce prijali a doufejme, že budou pra- covati ke zdaru našeho klubu podporov. vsemi členy zdravou, konstruktivni kritikou. O. P. ftidel František Hruby jednatel. pfedseda. PrEDPLATITELuM, ktefi by snad neobdrželi nektere čislo na- hromada je k usnašeni schopna ] žsilo se 10i odcestovali 3, zemreli sejde-1 i se nejmine jedna tretina 2 a V ystoupili 2, takže zustava 44 členfi. Nesejde-li se dostatečny g lenfi Jelikož ale 12 členh pfi- počet členstva ve stanovenou ho- 1 sp g v i ?y již delši dobu neplati, ma- dinu kona se druha mimoradna me f a ktickych členh pouzc 32. valna, hromada o hodinu pozdeji p 0 f4dano bylo: 2 valne hromady, za každeho poetu členstva. j 6 sc h^ z i V ybor., 10 schuzi člen- Zveme srdečne i nečleny na na- j si mimoradnou valnou hromadu aly posoudily prehled vykonane i pr£ce za necele 4 mesice trvani »Delnickeho Sdruženi« v Argen¬ tine. Za »Dčlnicke Sdruženi« v Ar- ■gentinč: Stanislav Salsa jednatel Novotny Rudolf pfedseda —o— DŽLNICKŽ SDRUZŽNf pfipra- , vuje na 27. listopadu na »Rinco- nč« s lavnost se vzpominkou na vzdali. Za prači jim vfelep pode- kovano a pfikročeno k volbam funkionafh na rok 1927. Zvoleni: pfedseda: František Hruby, riiimmiiaiiMiniiiiinimiiiiiiiiaiiiiiuiMiiammmiiiDiiiiiiiiiiiiainiiiiiiiiiaiiimiiiiiiaiiiiiiiiiiiiaiiniiiiiiiiaiimiiiiiiiniiiiiiiiiiiiDiiiiiiiinii^ ČESKOLOVESKV KLUB v CORDOBE I uspofada v sobotu, dne 30. rijna ve spolkove mistnosti na | I oslavu vyroči 8-leteho trvani Republiky Československe farne, že se tento naš spolkovy ka¬ pital zlevnenim najemneho (pa- tfične kroky budou učineny) a z vvtežku zabav brzy zvčtči všichni 1 šeho časopisu činlme timto vyz stafl funkcionafi se svych funkci ! vu aby nžm laskave každy po- E SLAVNOSTNI V ECI REK s nasledujicim programem 1. ) proslov, 2. ) zapeni nar. hymen (sbor) 3. ) kuplety 4. ) tanečni zabava. 1 Buffet. Iludba Mrnova. Začatek ve 20 hodin Vstupne pan $ 1.— Dama $ -.50 Krajane! Dostavte se v hojnem počtu k dustojne oslave prohlašeni naši samostatnosti! p.iiiiiiiiiiiaiimiiiiiimiiniiiiiiiiatiiiiiiiiiiiDiiimiiiiiiaiiiiiiuiuiDiiiiiiiiiiiiDiimiiiiiiiaiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiDiiiiiiiiiiiiaiiiimiiiiiDiiiiiiiiiiiiL dobny pripad ihned oznamili, ne- bot’ si prejeme miti kontrolu zda naš list spravne dochazi a mohli tak učiniii pritrž nahodilym ne- pfistojnostem. PENSION «ZORKA», FLORES Poznata slovenaeka čisto¬ ča. Najbolja opskrba. Prili¬ ka za konverzacija u en- gleskom, nemackom i kaš- teljanskom jeziku. Sobe s hranom ili bez hrane-od $ 80 dalje. Calle Ramon L. Palcon 2207 Jedna kvadra od Rivada- vije, višina 6700. V f Jižni Amerika ma jediny po ctivy a pravdomluvny čsl. list „VESTNIK“ proto každy mž byti jeho pžedplatitelem! 10 GOSPODARSTVO Mo. 10 KOLPORTfiRl: Jednotliva čisla »VESTNIKA » lze obdržeti v prodejnach. Calle Corrientes 308 Calle 25. de Mayo 482 CENA 15 Cts. POZORj zase vyhoda! Již jsou zde nove vzory jarnich a letnich modnich panskych latek prvni jakosti! Obleky na mirne mesieni splat- ky presne dle miry zhotovuje. G. Drapal, San Lorenzo 377 I.p. 7 J /2 kvadry po Defensa od Plaza Mayo. PREDPLATNE A DROBNY ROZPRODEJ U: PODEKOVANI Dekuji vrele krajanum, ktefi mne oznamuji uprazdnena mista a umožnuji mi tak bezplatne ob- staravani prače našim pfisteho- valcum. M. Suchan. BUENOS AIRES: «Eui asia», Nueva York 3363 (Devoto). M. Suchan, Bolivar 171 (u Cen¬ tru grada, 1 c. od Plaza Mayo). Grubasevic Jorge, Suarez 410 (na Boci). BERISSO (Ensenada), Alberto Slovenik, N. York 4865. BERISSO. Stapic Petar, Mon¬ tevideo 493. CORDOBA: Antum Horvat, Entre Rios 2924. DOCK SUD: Lekarna Huspaur, F. Quiroga, 1181. MONTEVIDEO (R. O.) F. Hermann & Cia., Piedras 419 MONTEVIDEO: E. R. Ala- guich, Cerro, Barcelona 109. P. ROQUE SAENZ PENA: Du¬ šan Svorcan. RESISTENCIA: Juan Ruzic- Nezica, Col. Margarita Belen. TANDIL: Petar Pavlovič, Can- tera Albion. Knjizara Grubasevic, Suarez 410 ovlastena je, da naplacuje za nas pretplatu i pribire te napla¬ cuje oglase za GOSPODARSTVO. J3I3ErsiS/SJ31SEM3!SI31313J3®MEIBE131SE®i Un libio sensacional Recetas y procedimientos utiles, o Manual de la aSlud. —Nociones teoricas y prac- ticas indispensables para preparan y emplear medica- mentos caseros. — Yerbas medicinales de uso eonstan- te. — Revela el maravilloso secreto de como una mu j er puede curar a su esposo, pa- dre o hi j o, del vicio de la bebida sin el conocimiento de estos. GRATIS remito prospec- to de las matcrias que con- tiene el libro. Pidalo a su autor : Prof. B. Muratti, Re- conquista 1720 (Arroyito). Rosario de Santa Fe.—Pre- cio: $ 5.— gji51SISMSISEISISlSEEEI3!5iŠISElSI33J5i3IS15 DELNICI A REMESNICI! VITE-LI O NeJAKE PRAČI SDeLTE TO IHNED PANU SUČE ANO VI ABY TAM POSLAL ZASE NAŠE KR A J AN Y! Dr. JORGE DEL RIO Advokat >, | udili veškere porady v zaležitos- tech pravnich (smlouvy, pohle- davky, mzdove spory, dlužni upi- sy, urazy, pojišteni, etc.) našim krajanum zdarma. Porady od 2 do 6 hod. Bs. Aires Bolivar 171 I. p. Radioaparatv všech druhu dodava a opravuje za ceny mirne. Dotazy tez pisem- ne zodpovi. Luis Hloucek, Chile 1634 ZUBNl KLINIKI Suipacha 548 - 3 poschodi Bezbolestne leceni všech ustnich a zubnich nemoči (hnisani okostniee) v neko¬ lika malo navstevach. Porcelanove plomby. $ 5.— Platinove plomby .. $ 5.— Zlate 22 kar. plom- by.$ 10,— Lite korunky, masi¬ vni dto .$ 20.— Chrupy zaručene prilehaji- ci od $ 50.— vyše. Ordinae od 2 do 7 hod. 11* PRVNl ČESKOSLOVENSKY ZAVOD KREJCOVSKY v BUENOS AIRES Poskytuje P. T. p. p, krajanum ne j vetši vyber prvotridnich anglickych latek odpovidajici vsem Obleky dle miry odpovidajici všem požadavkum moderniho strihu ZA SNIŽENOU CENU F. iUREHA Suipacha 879 araiaiaiaiaisiHiaasiBiaiaffflaraiaiaiafaifflarajafj ZUBNf ATELIER ” Dr. Mdnuet Muchnik dentista operater Calle Viamonte 2314 -1. pos. Telefon: Juncal 2447 Ordinuje v pondeli, stredu a patek od 2 do 10 večer. E G tl Plombovani zubu del nejno- vejši methody. Umele zuby zlate i v kaučuku. Prače za¬ ručene dobra a trvanliva. ii0I3I5I3J3JS1513H5IBJSJ31SJSJ3J5I5f5!ISffi!13/S/SlE S n % ''io Cech osi ovac i! Lodni lfsfky - poukazy * Korespondence Rady OBRATTE SE NA NAŠI KANCELAR “MEDDA“ SP0LECN0ST PAROPLAVEBNl a 0BCH0DNI S^RMIE^TO 402 BUENOS *IRE$ g k No. 10 GOSPODARSTVO 11 F1LOMENA BILKO V A PRVNI A JSDINA CSL. Specialistka a porodni asistentka ve všech ženskych nemocech DIPLOMO V AN A NA KLINICE Y PRAZE A V Bs. AIRES Galle GAZCON No. 509 U. T. 63 Almagro 0332 Ordinuje od 1 do 5 liod. Lekar k disposici Prijmou se pensionistky r3 I “SKLER0LSYiUP“ Prof. Dra. Mladejovskeho jest svetoznamym a nejlepšlm prostredkem proti ZKORNATENi TEPEM importefi: F. Hermann & Cia. Rozdelovna a sklad: MOHIEVIDEO, Pieclras 410 BUENOS AIRES, Aislna 533 I ' IV] VAŠI RODIKU BUENOS AIRES nejlepe Vam sem z vlasti do- pravi stara a osvedčena firma M. SUCHAN EOLIVAR 171 ii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii ii i iiii i iii i iii ii ii iiiiiiiiiiiiiii ii iiiii ii i i ui iiii iiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii r hi im i lih iiiinimumirT I Gompaftfas de Navegacldn HAMBURGU SUD AMERIČANA HAMBURGU AMERIKA LIHIE flajnoviji vozni red: *|9 Oktobra 11 Novembra 20 25 „ CAP NORTE MONTE OLIVIA WURTTEMBERC ANTONIO DELFINO 9 Decembra CAP POLONIO 14 23 28 MONTE SARMIENTO BAYERN CAP NORTE POZIVNE PREVOZNICE, izdajemo za poziv obitelji is ko- jegagod mjesta u Jugoslaviji. Treči razred nudi putnicima sve pogodnosti, koje je stvo- rila najmodernija tehnika u brodogradnji. — Za obitelji sa djecom kabine. Um j er ene cijene. A. n. Delfinu y 6(a. (S.A.), Reconqufsfa 335 J T KREJGOVSKV MODNI ZAVOD VKUSNE OBLEKY $ 80 a vyše ELEGANTNI SVRCHNIKY $ 75 a vyše j M6DNI KALTHOTY $ 25 a vyše dle miry | | Velky vyber pravych vlnenych latek importovanych primo | z československa "S k i 1 t« L JO SEF SVETLV AVACUCHO 1524 ‘J $ PŠEDPLACEJTE A ODPORUČUJTE VŠEM v , "VESTNIK" ČESKOSLOVENSKY | *HHHMHHHfr**-»#*****#***$Hf *•■»**»*•»***#**#*#****■ ■Holci Rcslatira^D^alra** pi — v v Jeseter Vaslckovč Estados Unidos 264 U. T. 37 Rivadavia 7789 Vyhodne ubytovani Lacina a chutna kuchyne VŽDY ČERSTVV NAČEP TŽŽ OPATROVANI PRAČE OBBACEJTE SE VE VŠEM NA FIRMU Buenos Aires M. SUCHAN Bolivar 171 Jedina Československa Ljekarna u Juznoj Americi Mgr. Farm. Franjo HUŠPADR farmaceutik diplomiran u Pragu i Buenos Airesu bivši vogja Kralj Ljekarne u Crnoj Gori, i upravitelj bolnice u Nemaekoj Bolnici u Buenos Airesu. OSOBNO poslužuje cijeli dan, a negjeljom dopodne; BESPLATNO dava savjete i upute u ljekarni i pismeno; STAVIO SE u vezu sa izvršnim liječnikom SLOVENO'M; tako da možete u toj domačoj ljekarni nači svaki čas i za svaki slučaj potrebnu pomoč. Obračajte se dakle na nju sa svim povjerenjem, osobno ili pismeno. Dis kretnost zajamčena! FRANJO HUŠPAUR Bs. Aires, Isla Maciel — Dock Sud, calle F. Quiroga 1181-83 12 GOSPODARSTVO No. 10 NEJSTARŠI ČESKOLOVENSKy PENEŽNl ZAVOD M. S U C H A N Bs, Aires BOLiVAB 171 Zašila penili do Vlasti prostrednictvim Živnostenskš Banica ¥ Fraza nejvetši bankovni instituce v Rep. československe již kapital a res. fondy pfevvsuje Kč. 400.000.000 USCHOVA PEiEZ se 4 % sursočenim Veškere vklady jsou uložceny k opatrovani ve statnich a prvotridnich bankach Gramofonove desky ŽADEJTE OENNIK češke, slovenske a polske : 4 BANCO HOLANDES ds la AMERICA del SUD FILIALKA BUENOS AIRES Brni, Mitre 300 Agenciel. Corritnfes 1900 PROVADI VESKERfi BANKOVN1 OPERACE do kterehokoliv mista sveta PrIJIMA VKLADY NA 5 % ROČNI ZuROKOVANI VKLADY DŠTSKU SPORITELNY JSOU ZUROKO- VANY 6 % ROČNIMI uROKY. ČTVRTLETNI PRIPISOVANI UROKU L © D H 1 L f S T K y I Pani Čechoslovaci • kupujte lodnf listky v naši kancelAri I R E 0 0IIQIIIS T A 916 NEJVETSl ZAVOD - Zalozeny pred padesati Iety DOCILITE NEJLEPŠICH CEN ZASILAME PENIZE BEZPLATNA USCHOVA DOPISU POZOR !!!! Obratte se na nas stran preplavnicb listku ktere obdržite za nejlevnejši ceny jak nikde jinde NEOPOMEnTE RECOHQUISTft 416 “MEDOM ifda.“ BUENOS AIRES w