Dl CIO N PRINCIPAL, PARA LOS 550.000 Inmigrantes Eslavos en Sud America JVo. SS n o ■ i v Junio 14, de 1930 BUENOS AIRES - ARGENTINA Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. Numero suelto: 10 ctvs. Direccičn del Destinatario: MAV O JUNIO, 1930 JUHO poblacion jndia (los componen- mayoria de los nombres yugo- iV ' 1. M M — II 2 S 3 4; 5} 6j 7| S; 910 11|12[13_|14|15 16 17 18 19 20 21 22123 2-1 25 26 27 2S 29 30 31 n : 1. M M - J I V| s -FRrai *| 4| 5 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |ll| 12 j 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 jl 9 20 j 2 TT 22 1 23 [ 24 1 25 j 2 6 27 j~ 28 |" 29 [ 30 [ 311 — EL P E 0 X I M O NUME RO APARECERA el dia 28 de Junio (Publieacion gratuita de ofer tas v pedidos de t raba jo, de p er- sonas buscadas, coinunicacion do nuevas direcciones v documento? extraviados. Las ofertas di rigir a los interesados a/c Admi nistracion “Gospodarstvo”, callc Reeonquista 268, Buenos Aires) OD JUGOSLOVENSKOG POS LANSTVA u BUENOS AIRESU Traži se današnje boravište iseljenika FRANJE MAURERA, 40 godina star, rodom iz Backe Palanke. Poslenja adresa, koju je javio, bila je Moreno 740, Bs. Aires. Traži se današnje boravište iseljenika SLAVKA STEISKALA iz Našica. Pred neko vreme je živeo u Comodoro Rivadavia i odatle prešao za Buenos Aires. Traži se današnje boravište iseljenika FRIDRIHA GIESSE iz Crvenke, srez Kula. Giesse je bio zaposlen u hotelu M UNICE u mestu Chajapi u provinciji Lu¬ tre Rios. Br. k. 2065- 1930 Traži se MILE RADAKOVIC, rodom iz Mogori ca, srez Gospie, 46 godina star. Došao je u Ameriku pred 25 go¬ dina, a javlja o se je svojo j obi- telji samo prvo vreme. Po pos¬ lednjim informacijama stainvao je kod nekog Gjure Trkulja. Br. k. 2101 - 1930. Traži se GJURE KOBER, sina Kazimiro- va i majke Bare, rodjen godine 1900 u. selu Dubovae, srez Sveti Ivan Zelina. Došao je u Argenti¬ ni! novembra 192.9. godine, bora- v to n provinciji TV e d ob a u irics> tima Ascockinga, Colonia Carc- ya, Sarraiento, a poslednje što je poznalo u MONTE ORTSTO. Br. K. 2722/30. Traži se boravi¬ šte STOJANA N. MILOBRATO- VIČA, rodjenog 6. aprila 1868. godine u Velikom Sušnjaru, srez Glina. Doselio je u Južuu Ame- riku godine 1906. Sve podatke javiti na: Seccion Considar de la Legacion Vugos- lava, Av. de Mayo 1370. naslov bio: Venado Tuerto, pr. Santa Fe. Traži se OSKAR RADIČ: ko ji je posljednjeg puta javioa sa Santa Fe, e a 11 e Lopez v Blanes 247. Traži se Rikard šantic; koji se je posljednjeg puta javio sa In- genio Esperanza. Traži se IVAN MIKULIč iz Solina, otsutan 6 godina. Posled¬ nji put javio se iz Rosarija. Traži se NOVICA RADIČE¬ VIČ iz Črne Gore; stigao ovamo iz starog kraja prije 6 godina. Podatke javite na: “Consula- do Yugoslavo”, Rosario de Santa Fe, FCCA, calle San Lorenzo 937. les son “polacos”, eso es juclios de Polonia) en sli časa. A Polo¬ ma le točo como herencia de la Rusia Zarista en sus partes orientales una comarca, donde empobreicido' e ignorante, vivis al lado del pueblo campesino, una poblacion igualmente atra- sada de judios. Como tales tenian prohibida la adquisicion de tier- ra. Asi se desarrollo entre ellos el tipo de dentro de una miserable y pobre masa de poblacion del campo. Es un arduo problema, que se pue- de resolver nnicamente levantan- do el nivel social economico y cultural de las masas del pueblo polaco. Ni en Tugoslavia ni en Checoslovaquia, las otras dos nuevas naciones eslavas, existe (4 tipo del judio a la “Migdal” slavos terminali a ich (ic). Lo mismo que muck os de los perse- guidos por el juez. Los vugosla- vos no tienen na da que ver con los judios polacos o rusos quie- nes llevan apellidos de forma eslava, como entre los alemanes o ingleses los apellidos del res- peetivo pais donde viven. Entre los eslavos kay tantos- apellidos a. -ov (-of) o ic a causa de la an- tigua estructura social de la poblacion en la forma coopera- tiva. C ornim era el apellido de' la. cooperativa, el apellido del fundador de la mišma, que con el tiempo crecio de un solo colo- no en una aldea entera. Entre si usaban solamente el nombre. Ivanov quiere decir “del Ivan”, e Ivanovič es el liijo del segun- do. Con la desaparicion de tal Traže se HITNO naslovi ovili zemljaka: Petar BOŠNJAK Niko GRGINIČ Petar KRIVAČIČ Tomo ZUBČIČ Ivan TRHOVČIČ. Ova gospoda su mi potrebna kao svedoci u jednoj parnici za odštetu, koja če propasti, ako un periodieo que tiene 30.000 de como una clase entera. Citare- aldea cooperativa el nombre Iva- rabs como ejemplo esa parte de Eslovenia, en Yugoslavia, donde sobre 500.000 de habitantes, tambien en mayoria agriculto- res, en 1910 no hubo mas que 90 judios. Los tipos Migdal no po- dian prosperar, porque entre la poblacion no hubo — analfabe- tas. Si Polonia no empezara re¬ solver este su problema, se iden- tificaria con esta clase de su ex- porte su nombre nacional; el nombre eslavo polaco se conver- t-ira en “polaco”; y ademas cerra- ria al mismo tiempo' la puerta de entrada a la Argentina a su poblacion honesta y laboriosa. Agui, todos los elementos hones- tos entre los judios mismos espontaneamente se lian puesto a disposicion al Juez para ayu- darle en su campana; entre otros novic cambio en apellido. Mien- tras que entre los rusos v bulga- ros! prevalecen los apellidos a —ov, entre la poblacion de Po¬ lonia v Ukraina. prevalecen los con dos deminutivos, a -ovič ;■ igualmente entre los vugoslavos (serbios v croatas) porque estos emigTaron en los siglos VI, VII etc. justamente de esas comarcas (“Croacia Blanca”) al norte de los Carpatos, hov Polonia, al sud y ocuparon las partes de la actual Yugoslavia. DISTINOION POLAGA A ME- DICOS VUGOSLAVOS El 11 de Abril ppdo el Minis- tro de Polonia, Sehor Babinski en Belgrado, y el Consul Gene¬ ral en Zagreb, han entregado a 10 medicos yugoslavos la orden “Polonia Restituta”, por sus mer- tos' en la labor del acercamiento de los pueblos polaco y vugo- slavo. En esta ocasion el Sr. Minis- tro subrayo su eomplacencia de cumplir esta grata tarea como prueba como los vinculos entre los dos pueblos eslavos estan ča¬ da dia mas estrechos; subrayo la importancia. de los inteleetua- les en el mundo civilizado. ocu- pando entre ellos el principal lu- gar los medicos, quienes con su labor alrededor de la luclia con el dolor v salvacion de vidas cumplen con una mision de pri¬ mer orden, siendo asi los medi¬ cos los primer os representantes de la idea de pacifismo v cola- boracion positifa de los pueblos. 1 Juge?slovensko Odelenje (Seccion serbio - croata) ... io ..•■•••■* •••0 f • ••>•«•«1*1 MMMMMM #••• •* PROBOSPODARENI MILIJUNI 20,000.000 SELJAČKOG NOVCA UPROPAŠČENIH tambien una cuestion de con- ciencia. Una cuestion de con- ciencia, porque decidirse por la revolucion significa tambien de- cidir sobre 'la vida y muerte de mucha gente. Para poder deci- Kad su u svoje vreme ovde u Argentini ostali toliki austrofili razočarani i zbunjeni, jer je g. Radič nakon 7 godišnje absti- nencije otišao u Beograd a Skupštinu, opozorili smo u član¬ ku “Gospodarska pozadina. hr- vatskog pitanja”, da je suština hrvatskog pitanja sada gospo¬ darsko g značaja. Politička st ra¬ na je bila u načelu rešena tirno da su se Hrvati sa braeom Srbi- ma i Slovencima udružili u jed- nudržavu. Kad je narod rešio ovo temeljno pitanje, je pitanje o položaju pojednih delova na¬ roda u okviru države bilo tek podružnog Značaja. Aktuelnim je postajalo zbog opceg porat- nog stanja gospodarsko pitanje. Žalibože "je htela nesreča, da oko g. Radiča nije bilo sposob¬ nih ljudi, koji bi bili stajali na onoj višini, koju sa teška vre- dir esto ultimo no hay otra nor¬ ma, deque si la revolucion en mena zahtevala, niti u političkom, verdad es el ultimo medio para niti u gospodarskem obziru. Po¬ se isti ne prijave u ovoj poslov- nici. Dr. Pedro PANDOL-TADIČ B. Aires, Sarmiento 1011, V. p. FARMACEUTICO pratico, di- plomado en Europa v en el pais, se ofrece para farmacia o labora- torio. Posee el idioma aleman, castellano y yugoslavo. — Rade Suhevie. tiraje, v una asociacion con 60.000 socios. Un fuerte por- ciento de las victimas son justa¬ mente las muchachas judias-po- lacas, por eso actua aqui una filial de la “Jenish Association for the Proteccion of Girls and Women” denominada “Soeiedad ksraelita de Proteccion a Nihaš bien la inmigracion eslava. espe- Asi que los nombres vugosla¬ vos como Mihanovich, Dobra- nich, Lusich, Kokicli, Barbich, Marangunich, Pavkovich. Ivani- ševich, Miloslavich, Buljevich, Žuvanich, Filipich, Benčich, etc. etc. no tienen nada que ver ni con Polonia, ni con Rusia, v menos todavia con los “polacos” y “rusos”, distando la patria de origen, Yugoslavia (Eslavia del Sud) sus 1500 km v mas de los paises norteeslavos. Por las razoi >s expuestas, al lado de la Argentina, de la in¬ migracion honesta judla, tam- Traži se MARTIN LEVSTIK. rodom iz sela Senuše, Krško, Dravske Banovine, radi važnog obaveštenja. Njegov je posljedni EN FALCA, CHILE se da en arriendo un edificio, construido sistema Standard anti-sismico, concreto armado v loža. Cuenta con 4 almacenes 45 habitaciones, 6 banos, hali, toilet v terraza y do^i patios. Ubieado en la mejor posicion de la eiudad, esquina de la Plaza en la gran avenida Dos Sur, a 50 metros de la esta- cion del ferrocarril Estado. Para mavores datos dirigirse a su pro¬ pietario Antonio Senkovich Iv. - Palca - Chile. — Tambien accepto socio con Capital. BUSCO A MEDIAS CHACRA de 200—300 ha en la prov. de Cor¬ doba, Santa Fe, etc., en In zona cerealista, que disponga entre otros emplementos de un traetor para la lairanza. Conozco el campo trabajando ya dos ahos en las estancias. — Ofertas a: Ignacio Kralj, a/c Administra- cion de “Gospodarstvo”. y Mujeres” que se ocupa exclu- sivamente de comhatir la trata de blancas. LOS APELLIDOS A ICH (IČ). Estq asunto; interesa ademas a la inmigracion yugoslava. La cialmente la pola ca, ruša y yugo- slava, para si y para sus bij os argentinos, tiene todo el interes para que la campana energica del Juez argentino, Dr. Rodri- guez Ocampo obtenga un exito total y eoncluyente. LEPRA SOCIAL Recapitulacion del No. ppdo: El Juez de Instruccion Dr. Ro- driguez 0:ampo ocupandose de un (nso al parecer aislado. en- contro el hilo de una vasta or- ganizacion, que actuabi hajo los nombres “Club Varsovia” y “Zwi Migdal” y que se dedicaba aparentemente a “socorros mu- tuos”, mientras que representa- ba en verdad una, vasta organi- zacion de tratantes de blancas. El Juez dieto un&s 500 ordenes de detencion empezando una energica campana contra los componentes de la organizacion. * * * EL ASPECTO SOCIOLOGICO Este caso esta ligado intima- mente con la cuestion de inmi- gracion : los individuos son to¬ dos extranjeros; asi que intere¬ sa tanto a est(* pais como al pais de origen. La Argentina tiene to¬ do el interes e.vtirpar la plaga, (en vista de que la sede de una aetuaeidn tan triste, se eneon- traba aqui) para defender su buen nombre v eonstatar (jue sc trata de un mal importado. Tie¬ ne que procurar, <[\u » quede ex- tirpada la posibilidad para que se repitiera tal monstruosidad. Pero no solamente para resguar- dar su buen renombre. Sino para defender, de lo que depende la grandeza de un pais: la base bio- logica de la salud de su pobla¬ cion. Las autoridades en Rosario dispusieron tambien mas de 400 deteneiones. Calculandose sobre čada de estos individuos en pro- medio v durante algun aho sola¬ mente 10 victimas, no es necesa- ria otra cosa que in tor marše en la Liga Argentina de Profilaxis KSoeial sobre la aproximada esta- distica de ciertas enfennedades (su Presidente calcula que 80% de ta poblaeion mase ul i na de esta Capital este infectada). En- tonces sera claro (4 grado maši¬ mo de verdadero patriotismo (pie encierra la campana del Juez Dr. RodrigueJt Ocampo. Esta signi- fiea una cruzada contra el enve- nenamiento de la presente y fu- tura generacion del pueblo en- tero, sacidfieadas en altar de una codicia y cinismo sin prece- dentes. Iia enormidad de la importan- c4a del caso, v comprobando su <‘xistencia mišma que el eontrol policial no b a štaba para impe- ( lirlo, indiean la apremiante ne- eesidad de profundizar el asunto, despues de la lucba con los sin- tomas. Pod o este “comercio” no hubiera podido prosperar, si no hubiera encontrado — su elien- tela, bastante numerosa, para correr con los gastos. Y las ga- nancias (k* los tenebrosos y sus victimas al fin v al eabo ban sa- lido directa- o indireetamente del p res upu esto de las familias del pais. Despues del Juez debieran ve¬ nil- asociaciones como el Museo Social Argentino para estudiar (4 asunto, y despues las autori- dades sanitarias etc., para c orn¬ im tir el mal en sus bases. EL ASPECTO GEOGRAFICO Otro faetor, que le debe inte- resar el asunto, es el pais de ori¬ gen. Los componentes de esta triste actuacion son segun su ciudadania polacos. En vista de la circunstancia de que anual- mente llegan al pais va mas de 23.000 in m igran te polacos, su Gobierno tiene el surno interes para colaborar, con el Juez ar¬ gentino, v tomar el asunto en sus manos en Polonia, de donde se sacan lo mismo las victimas. A Polonia no le puede interesar le cmigracion de las victimas ni victimarios. Por otra parte debe busear el modo de resolver el problema de esta clase de su Los bolševiques sueumbeh y se entregan al romantismo y misticismo- r'evolueionario. Para ellos la revolucion es una revela- cion, v para la mavoria un fe- ticbe. Esto agrada su primiti- vismo intelectual v moral. Por (‘so para ellos la revolucion se convierte en objeto, y no saben t r a b a j a r a dministr a t i vam ente. Anbelan tan llamadas aeciones grandes, pero con gestos y pala- braš solamente. (Mas o menos como los fasistas italianos. Ex- trema se tangunt. — Not. de la Red.). De esto proviene su eter- na lueha con la eontrarevolu- cion, definida por ellos arbitra- riamente. Los bolševiques son rusos, y de los rusos Lenin dijo siempre, que no saben trabajar asi, como los pueblos oeciden- tales. Con esto dijo Lenin una verdad mas grande, que el mis¬ mo se imaginaba: los rusos se eneuentran todavia con la vieja mentalidad aristocratica, que no aprecia el trabajo y ia laboriosi- dad. Los bolševiques represen- tan esta era baja de opresion en su grado maximo. De esto pro¬ viene la discrepancia entre el programa Marx-Engels y la rea- lidad bolševique. Los bolševiques nacieron como un partido de emigracion, traba¬ jando ilegalmente, en secreto, con los metodos de todas las or- ganizaciones secretas. Madura- dos en tal tradicion de la revolu- cion ruša, una revolucion en su esencia terrorista y anarquista, no pueden librarse de esta tradi¬ cion. De eso provienen todos los errores de la administracion bol- ševique, o mejor diebo, de su improvisacion administrativa. De eso el dileftanitismo administra¬ tivo y falta de un piano entero. bien pensado, falta de conexion v eonsecuencia. Sr. Radek toda¬ via siempre anda recomendando a los socialistas de Europa Oc¬ cidental, para que formen orga- nizaciones secretas, ilegales. En esto esta la diferencia entre Eu¬ ropa y Rusia. Los socialistas eu- ropeos ya estan mas positivistas, ellos va saben trabajar con mas tranquilidad y construir, con- templando por eso a la revolu- cion realisticamente, sin mistica ni romantica. Mirando del pimto de vista europeo la revolucion armada bolševique no era necesaria. Ca- vendo el zarismo y formado un gobierno socialista-liberal, espe- cialmente teniendo la Consti- tuante, elegicla por 36,000.000 de eleetores, una mavoria socialista (entre los 703 diputados nacio- nales hubo 639 socialistas), los bolševiques como minoria, hu- bieran podido contentarse con una labor parlamentaria, admi¬ nistrativa y educativa. Hubieran podido organizar una oposicion parlamentaria. Es verdad que el Gobierno del Sr. Kerensld co- metio errores, pero estos no da- ban al Sr. Lenin dereebo algnno para cometer nuevos (“mil erro¬ res” segun el Sr. Radek). Pero, los bolševiques ni sabian, ni sa¬ ben TRABAJAR, pero si que saben forzar a otros que traba- jen (su regimen implanto la esclavitud de la burguesia, de¬ finida bien arbitrariamente, v con esto la esclavitud del obre ro), saben guerrear, matar y morir, pero no saben trabajar con ahinco, continua y laborio- samente. Su revolucion era y es sola¬ mente politica, y no social o eco- nomica. Su revolucion se ha lle- vado a cabo aprovechando ante todo la derrota del ejercito za¬ rista. Una vez que declaro Lenin, que es necesario concluir con la guerra a toda costa, se le adhe- rieron las masas de los soldados. Estas tenian un doble caracter: se componian de soldados que sufrieron todas las terribles pe- rlpecias de una guerra de tres ahos, soldados cansados v demo- ralizados por la derrota; y al lado de ellos eran masas de ejercitos jnuevos, militaymente indiscipli- nados. Toda esta masa con gusto ha acceptado el ultra-pacifismo del Sr. Lenin. Con esto vencio Lenin, y no introduciendo, se¬ gun el Marx, despues de la cul- minačion del capitalismo, el so¬ cial ism o. Al fin v al cabo la necesidad de una revolucion queda deci- dida por uno o algunos direeto- res politicos. Tal decision no es solamente una cuestion historica (si el momento en un tiempo da¬ do esta bien eligido) sino es defender la libertad y para la evolucion bacia un futuro per- feeto. Ya antes de la guerra me ocu- paba yo durante mucbos ahos del problema de la revolucion; mucbas veces se me ha objeta do de que estoy tratando el proble¬ ma en un modo puramente aca- demico. Pero la cosa no era asi. Sino era y es el problema de ac- tualidad, un problema des boy, como lo demuestra la evolucion de los aconteeimientos. Con mis continuas discusiones sobre la revolucion (dos libros sobre Ru¬ sia) he dado la prueba de haber juzgado bien la situacion mun- dial: be visto que vendran revueltas v revolucion es, y h e sentido que yo mismo me babre visto en la necesidad de hacer la revolucion. Y asi pašo : be organi- zado nuestra defensa nacional y dirigido nuestra revolucion (la ehecoslovaca). No me era facil, segun va dije repetidas v^eces, d e ci d ir m e por la revolucion. .ne sumilo nikciia pena, porque se trataba del pro¬ blema : si nuestra revolucion dentro de la situacion internacio¬ nal tendra exito o no, v si el exito valdra las vidas sacrifica- das. (Como se ve el leader del pueblo cbecoslovaco ha sentido un poco mas de responsabilidad moral, que el leader del fasismo actual, que ha cerrado a su emi¬ gracion la puerta simplemente para tener en časa cuanto mas “čarne de canon” cuando va atacar a sus vecinos. — Redace.) Ademas viene la situacion espe- cial de un dirigente: tiene que prečaverse del peligro personal, para no dejar sus correligiona- rios sin consejo y direccion. Me he separado de mi familia v no be sufrido tanto, cuando sufrio ella, a causa de mi actuacion. lle calc-ulado con esto, y me be de- cidido sin vacilaeion. Un destino curioso quizo, que me encontra- ra en el centro mismo de las re- voluciones bolševiques en Petro- grado, Moskva v Kiev. De rejien- te me be visto bajo la lluvia de balas, 6 dias be pasado en mi hotel en Moskva, que fue ataca- do; mas ta rde en Kiev en mis ventanas čaveron las balas y tro- zos de shrapnel. Segun be po¬ dido experimentar en esos dias šangrientos, no tuve miedo, ni me preocnpaba por mi mismo. Pero me martirizaba dia y no- cbe, cuando estaba decidiendo sobre la muerte de otros y euan- do me llegaban las noticias sobre la muerte y martirio de mis fie- les soldados. Asi que puedo bablar sobre la revolucion tam- bien como pratico, y no sola¬ mente como teorico. La vida de nuestro projimo nos debe ser seigrada; debe apre- ciarse la persanalidad y la vida del mismo. Esto es la base de la vida entera del individuo y de la soeiedad. Este humanismo de- linea. las normas para la revolu- (Continua a la pag. 4) gotovo ne, kad je nestalo g. Ra¬ diča; hrvatskim seljačkom na¬ rodu ostali su frazeri i vikači, a niti jedan sposoban vodja. Kulminaciju političke novca teškim znojem u onako teškim vremen ima; priradjenog i poverenog onako nesposobnim “vodjama”. Dne 17. maja započela je glav¬ na rasprava protiv g. Josipu Predavcu, u Zagrebu. Javnu ob- tnžbu zastupa drž. odvetnik dr. Marko Ružič, privatne ^ oštece- nike dr. Mijo Radoševič, a op- tuženika brani 10 odvetnika, u prvom redu dr. Mirko Košutic. U izvadku objavljamo, pr“ema zagrebačkim novinama, izveštaj o prvom zasedanju rasprave; u prvom redu) obtužnicu, u kojoj su tačno navedene pojedine svo- te zagospodarjenih seljačkih mi¬ li jima, i ona j dio iz govora bra¬ nitelja, dra. Košutica, koji se odnosi na pobegle 3 činovnike, od kojih se dvojica, Hočevar i Ružič nalaze ovde. Ovog poto- njeg nesme se zameniti sa drž. odvetnikom dr. M. Ružičem. Kako smo rekli, za hrvatskog seljaka je sporedno, ko je po za¬ konu kriv, dali predsednik Pre- davec ili ravnatelji (činovnici), niti jedan niti drugi mu štete nece povratiti. Za njega je glav¬ no, da ga dole navedeni proigra- ni milijnni nanče, da bude bar za buduče znao, da nisu najbolj i nezre- Hrvati oni, koji mn obečajn naj- Radiča ve čn “hrvatsku repnblikn”, niti losti naslednika pok. predstavljaju u inozemstvu po- koji najglasnije vicu: “Bog znati “emigranti” a la dr. Pa- { Hrvati”. Onomadne smo mu velič, a doma dr. Maček. Umesto pokazali ovu istinn za Argenti- da se nalazi u Beogradu, da kao nu sa slučajem Vujeva, a danas ministar pomaže kod reševanja neka ju upozna sa slučajem Pre- potežkoča, nalazi se na obtuže- daveč za stari kraj. ničkoj klupi skup a sa politički j)a. bndu proštom čitaocu jas- nezrelim ml Jdičima,-a tejitator i - n ije važne stvari, smo ih poder- ma. ^ A kulminacaju gospodarske nesposobnosti predstavlja g. Jo¬ sip Predavec, koji stoji pred su- dom obtnžen zločina prevare. Ko je kriv formalno, po zakonu, on kao načelnik i vodja gospodar- odvetni- tali. Obtužnica. državnog ka glasi: Državno odvjetništvo u Za¬ grebu tuži Josipa Predavca, 45 godina starog, rodom iz Rugvi- ce, opčina Dngo Selo, staroka- skib poduzeča, ili njemu podre- toličke vjere, oženjenog, oca se djeni činovnici, o torne če odlo¬ čiti sud. Ali faktički je kriva njegova nesposobnost za vodje- nje gospodarskih podhvata, kod kojih se je radilo o težkim mi¬ lj un ima se^Ui-o^ novca, i od sterd d ječe, ekonoma n Dngom Selu, pismenog, neporočenog, sa¬ da ui istra^nom zatvoru kod kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu, da je u Zagrebu A. Tokom 1923., 1924., i 1925. cijih lepih “brvatsko seljačkih” kao predsjednik, a nakon toga naziva če ostati glavni dio br- vatskom Seljaku, naime gubitak svib težili mili juna njegovog do 3. lipnja 1929. opet kao član ravnateljstva, osiguravajnče za- (Nastavak na str. 4) Praktični Priručnik HRVATSKO^ŠPANJOIaSKI $ 1. —, postom $ 1.30 Učna Knjiga ŠPANSKEGAjJEZIKA $ 1.50, s pošto $ 2.— BANCO GERMANICO, Av. L. ALEM 150, Buenos Aires <§Hiferaiann*J91a! ist dia SBcste i?- Avv i Seda Giitermann La mejor seda para coser Estuche con 40 dif. colores, % docena de c/u . . $ Sstuehe con 60 dif. colores. */> docena de c/u . . S Surtido de muestra, 1 docena de tubitos, 12 di!'. colores, inelušivo franques . $ 7.50 moriš ete. »» 9 9 99 99 99 JJ 2.50 2.20 -.90 -.50 -.30 ^mmiiiiiiiiiiiiimiiiiifiiiiiHiimmiiimimnnniiuiiiimHiiiiiiiiiiiiiiiiMimimiiijL: 1 Slavonska zubarska klinika 1 “ m o D E l o 5? ALMOHADONES dibujados sobre tela antigua, o de co- lor, a . $ 1.40 CARPETAS, 80x80 cm a ” 60x60 40x40 30x30 25x25 MANTELES, 1.40x1.40 m, con 6 servilletas tš, en tela an¬ tigua, con dibujos moder- nos, a . $ 9.— Los mismos en Gra¬ nite blanco, blue o rosa, a . ” 12. — PUNTILLAS DE HILO, el metro de $ 2.— hasta $ —.20 ALBUMES DE LABORES: 9 9 99 Punto Cruz Che- coslovaco d Macrame d . . . 99 99 1.30 2.50 FIGURINES DE MODA: “La Femme Elegant”, čada por ano $ 10.— N.« $ 1.— “Record", por ano “Weldon”, des, čada por afio “La Moda čada N.o por ano . čada N.«. 99 mol- 99 99 de Pariš M 99 99 = SANTA FE 3311 BUENOS AIRES = Ravnatelj Dr. MUCHNIK Otvorena od 9-12 i 14-20 s. Album de te jer d Broderie a Crochet d Punto Cruz Punto Cruz goslavo a 99 99 99 $ 99 99 99 99 1.30 LANAS PARA TEJER, colo¬ res de moda: Gruesa para Pullovers, lecos y mantones, la dej a . $ pdquete de 5 madejas Lana “Zephir” para prendas de Beb^, el ovillo . čaja de 5 ovillos ... 99 99 99 FRANQUEO (encomienda) 45 cts 1 Krediti na 10 meseei | = Naj bolj a reklama za nas su naši dobro obsluženi i zado- 5 E —: voljni klijenti. Radimo solidno za umerene cene. :— = E Jugosloveni, posetite nas. E E Uprava. E | (35 - 46 ) = “E UR ASI A Nueva York 3426 Buenos Aires Correspondencia en castellano, eslavo o aleman. Pag. 2 « GOSPODARSTVO* N.° 55 ZA UKUSNE I PRVOVRSNE MOBILIJE preporučamo tvrtku MASSA stare dobavitelje naše naseobine na Boci ALMIRANTE BRO w N 1087 v U. T. 21 - 2197 (38 - 43) BUENOS AIRES 1 ST JI D P C y T 1 il IT “DAKSA”. — Sakupljanje do- istom mestu sve do svoje smrti. | i/ O tjIlPi | IPlL prinosa za obitelji njezine po- Ovo je svetište župnom maticom sade preuzeo je “Jugoslovenski naše naseobine na Boci, gde ne- - Klub 5 ’, Calle Bolivar 1109. deljom služi misu sada našima POLEMIKA O ARGENTINI. “HRVATSKA SLOGA”. Iz Otac Leonardo Ruskovič. — Otac j Nakon objave nekog pisma g. uredništva i vlasništva ovog ted- Antonio bio je do dolaska o v o.v Lupisa-Vukiča Iseljeničkom Ko- n ika istupio je nakon g. Colussi- potonjeg dakle duhovni pastir i mesarijatu u Zagrebu, koje nije j a sada i g. Josip Šubašič._ našeg ondašnjeg naroda. Neka j bilo namenjeno za javnost, za- “JUGOSLOVENSKI j počela je u starokrajskim novi- priredi o je na proslavil argentin- ~ nama polemika o Argentini. skog narodnog blagdana dne 25. . • 1 V • _ • SLOVENSKI VESTNIK l (SECCION ESLOVENA) KLUB” mu bude Večni Mir i Pokoj! ZA 4 DANA U EVROPU. Dne _ U raspravljanje o sadržini ove maja u svojim prostorijama. Bo- 7. o. m. odletio je iz Pačeka kraj p oc j t em naslovom polemike ne cemo se upuštati, livar 1109, Svečanu Zabavu s ovog grada avijon sa 30.000 ko- “Xova Doba” glasilo a Star slovenski pregovor prav da lepa beseda lepo mesto najde in vsak se je lahko o resničnost tega izraza že neštetokrat pre pričal, če je hotel. Človek, ki n objavlja opravlja, ne obrekuje in brez Jugoslo- vzro ka ne sumniči drugih, am- V ()• Dr. BOŽO BAKMAZ Na drugom mestu objavljamo iz- Igrankom, a u nedelju dne 15. mada pisarna za Evropu, koju če vans k e Katoliške Jednote” v pa k j ma za vsakega dobro b< jlllllKlIli^- javil argentinsko g konzula u Za- juna, pop. u 4 s. priredjuje svo- se pokušati prvi put prenesti Clevelandu izvrsten elanek, Ivi s( _>do. je dobrodošel povsod. Ak<> = ’ ^ ~ " • ’ " ’ 1 preko Atlantika takodjer sa zas i uz i v so pozornost tudi 1 ( 19 - 42 ) Lečnik u Bolnici Rawson GOVORI JUGOSLOVENSKIM JEZIKOM j Boca, Olavarria 1042| | grehu, g. Careviča, a u ovom j u redovitu obiteljsku zabavu. preko Atlantika takodjer sa zas i u ži vso pozornost tudi med ne ve povedati o svojem bližnjem | odelenju ono što piše rosarijski XJ svoje vreme pozdravili smo -avijonom, umesto sa brzim bro- nami v j uzn i Ameriki. Radi po- n jg dobrega, rajši molči kot b 1 dnevnik “La Capital” o namera- s veseljem prva dva predavanja dovima, izmedju brasilske i a- ** A l — .. ^ , -tv . == -»-v- r- ™ Tinmoo __ 1 _ 1 . • _. 1^1 nlr/\ KlC’ TV 1 i V 1 “ 1 P t) V’ A TVn+rviTT/} O 1 = ma g. Lupisa. Samo neka pripomenemo par pak bi nas veselilo, ako bismo fričke obale. Ovo potonje se je ker j e slovenska doskora mogli najaviti nastavak. dosele črnilo, j er je radi vetra m i a da. so težave Kod Svečanosti Kupujte cveče od tvrtkc Randazzo Hnos. Plantas y Floros naturales Umerene cene ALMIRANTE BROWN 947 U .T. 21, Barracas, 2958 y 0904 (6-39). sebnosti tukajšnji]) razmer in razna šal njegove napake. Vča naselbina 'še j e v tem oziru sicer treba m;- z izgraditvijo p rav iti izemo. če hočemo kog - - .. gkode ali no¬ je prave vrst ' opravil n prizanesljiv ni Abogado - Escribano PINZON 567 — BUENOS AIRES U. T. 21, Barracas 2056 (2-39). 1 V. V/ A V * KJ A A JV f A v* v VA ■ A- A v J[ lepa nim jezikom ljudje zapirajo vri ta kot pred steklim psom, opra^v Lepa beseda je razven tega id vca se ogibajo kot strupeneg • __ j. 1 _ j' ™ i • _ . v . -i »O- COMPAflIA ARGENTINA DE SEGUROS. \ 7 icloria Sociedad Andnlma AVENIDA DE MAYO 791 Buenos Aires U. T. 2444 - 2445, Itivadavia SECOIONES HABIUTADAS: INCENDIOS ROBOS CRISTALES AUTOMOVILES Slniestros pagados hasta el 30 de Junio de 1928 $ 1.004.913.25 % Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 %. {L0>- 39). '<«»■<)« <**%££&* m Calle Osorio 5085 Bs. AIRES (La Paternal) Argentina javnost zanimati takodjer za oz- kratku tačku sa predavanjem, tinenata znači za život dublju združevanju je prvovrstnega po- Prijazna beseda je kot solnči biljnija pitanja, nego su bila pi- Ako ima pogibelji, da bi umara- revoluciju, nego eksperimenti mena ose b no razmerje med čla- žarek< ki razvedri srce in ra> tanja čisto strančarsko-političke ] a sama predavanja o našem na- ruskih komunista. Bojam “tudji- ni p r0 gram ostane na papirju, j asn j 0 br az . Lepa beseda odpi prirode. A sa druge strane znači ro du, uvereni smo, da bi se našlo na” gubi danomice na svojoj o- dokler ga ljudje ne izvajajo. A sk oro vsaka vrata. Pred strup' polemika o ovom posebnom pita- predavatelja takodjer iz češko- strini, te če ga polagano uopče za f 0 j e prv j[ predpogoj ln, '° • • 1 * ^ ■ * -- n ju, da smo kod prvog koraka slovenskih, poljskih i ruskih kru- nestati. Pismo doči če ovako beseda, na putti do boljeg medjusobnog g ova. Rusi su priredili onomadne odavle u Pariz hrže, nego seljak poznavanja. izVahrednoj Treba samo, da ostane pole- Crveni mika u okviru stvarnosti i pri- sile, kaošto stojnosti, da svaki bude branio čikagu? svoje stanovište — koje je u po- nego sami mislimo, lemici više manje ekskluzivno NEZGODA. — G. Jovan To- • • .A — sa stvarnim argument ima i gkovič-Ostojič pao je doma u ku- re dno uspele zabave u korist ki se za vsako stvar skrega, bo jjko. da ne postane osobna. v> paonici te si ozledio ruku, da se gradnje svog narodnog Doma, imel sto* težav. V tejle deželi ne £ e bi se vedno zavedali, da m. T T koliko če polemika posluži- nalazi več više vremena u lečnic- čiji jedan deo je več gotov, smeš varčevati lepe besede. Ta n j smo brez napak, bi bili vedn ti, da probudi živije zanimanje koj opskrbi g. dr. Bakmaza. ♦ Dne 25. maja prilikom otvaranja ti pomaga naprej vsaj toliko kot prizanesljivi z napakami drugih za sporni predmet, izvršiti če OPORAVLJENI BOLESNICI. svršenog dela Doma, u ulici trdo delo. Ako bi vpoštevali dejstvo, da d( svoju zadaču. Time če pripraviti Potpunoma su se oporavili od Achaval 786, priredio je prosla- V jirogramu gospodarskega s tikrat ne vemo za vzroke, ki s drugi korak na putu upoznava- bolesti: gdjea. Milena Mihano- vu ar gentinskog narodnog blag- napredka, zaradi katerega si od- t( ,^ a a ii onega pognali na poti n ja: raspravljanje o predmetu, vich, kčerka don Miguela, od ^ ana Odbor za Gradnju Doma, u šel v Ameriko, zavzema lepa be- k i%e nam zdijo napačna, bi s r* ODPTirllPltlS • (J. Lenini rr O f\CY f ATI Q ADA- c* a! nrOOT f O D A ITO f/n A mOClf A 1 ^ A i \ 1 1 . * ^ _ lili X ^ u Buenos Airesu. Brača Čelio- govarjati svoje interese, bo pred bolko v roke ali pa mu isi slovaci priredili su sve izvan- a li poznejše napredoval. A oni, vre gj[ v obraz tvori veli isto s^sil veliko raz DOMAČA HRANA - TUKAJ¬ ŠNJA IN IMPORTIRANA VINA REZERVIRANI PROSTORI ZA GOSTIJE PRENOČIŠČA - POSTREŽ¬ BA TOČNA - CENE ZMERNE Priporoča se najtopleje rojakom (13-37) LUIS DRUFOVKA to jest. mirno ugotavljanje o sve- operacije zbog apendicitis; • korist zgradbenog fonda. Dopo- seda vsaj tako važno mesto, kot malokdaj prenaglili z našo soc’ J ” ^ ’ 1 “ . kako mal i raznaša na ene napi sobno j relaciji ne konvenira ni gutinovič, tajnik Poslanstva, na- c 8. o. m. priredio je Kazali- trg svojega družabnega delokro- k e. bi sami kaj padobnega nik Argentini ni Jugoslaviji. . kon oduljeg pobolevanja zbog §tni Odbor “Češkoslovenskog ga . ' dar ne storili. Ako bi se zavedal Onda če biti pripravljen put zanemarene gripe. — Čestitamo Kluba” u istu svrhu igru i ples- v _ _ . Zato pazljivo prečitaj, kar pi- kako lahko je komu vzeti dobr . za razvijanje dobrih veza. L Ju- I1Z zelju, da oporavak bude s\i- nu za bavu. še omenjeno glasilo naših severe- ime in kako težko je isto p< goslaviji iz več razloženog uzro- ma potpun i stalan! ^ Neka pripomuenemo, da su amer ikauskih rojakov, ki pravi: vrniti, bi dvakrat premislili pred ka o Argentini nema pravog RUMUNJSKI NAUČEN JAK, brača Poljaci u Rosariju isto^ več Današnji sistem je tak. da mora no bi rekli slabo besedo o njen pojma: pojam o njoj deli se na prof. Marinescu stiči če ovamo otvorili svoj “Poljski Dom , te ^ malokdo živeti samotarsko. V Seveda, ako smo prepričani c dve skrajnosti. Jedan bismo mo- c | ne 22. o. m., da održi niz pre- dodajemo: šteta da svaka sloven- industrijskih krajih in v mestih zlabnosti ali hudobnih nameni gli označiD sa pojmom ‘Miha- d,avanja^na Fakultetima ^ Medi- ska gTana gradi svoje posebne j e to sploh nemogoče, pa tudi tega ali onega, je pravilno, d prebivalstvo farm se vedno bolj opozorimo naše prijatelje naj s priteguje v družbo. To največ čuvajo. V resnici hudobnih novic”, svako ko polazi ovamo, črnskih Nauka, na sveučilistima' Z grade. Zar nebi bilo mnogo ra- misli da ima izgleda i prava, da u Buenos Airesu, Rosariju i cijonalnije, kad bi se sagradilo _ ^ .. ovde postane, ako ne velikim, to Kordovi. jedan mnogo veči “Sveslovenski omogočajo dobre ceste in avtomo- pokvarjenih ljudi ]>a je primi bar dinarskim bogatunom. Diu- XJ IRENEO PRTELA F. C. Narodni Dom”, sa jednom pošte- bili. človek je že po naravi dru- roma malo, kljub nasprotnim ti ga skrajnost je logicka posledica c. C. naš zemljak Kobilic, po- nom dvoranom za velike prired- za bno l itje in je navadno rad v ditvam črnogledih reformatorje\ rvvralrili +P 111 HrPrl Rt fl vi 1 4 va-attoa Vavu UP mnoravŠl K ^ ^ ^ ^ rzo i • • i _ Y . TT. , \ • -t i i. Lepa in vljudna beseda je n mestu vsaj v devetindcvedeseti dnevno v večie ali manjše družbe «lnčniih izmed sto. In doseže s DRO FANDOL TADIČ Pravni Savjetnik i Pravni Zastupnik. Poslanstva Kraljevine Jugoslavije u Buenos Aires. Posreduje u svim slučajevima gradjanske, trgovačke i kaznene naravi. Naplate sudbenim i izvanrednim putem. IGOVORI JUGOSLOVENSKI! SARMI ENTO 1011 5« Kat. (41-48) Telefon: 35 Libertad 0305. 'J *- .i T --- - ^ # CA CC/J lij V_ Lilt ^ ^ ^ ----o- ni u snu ne pomisle na uzroke, tak zbog slabe i niške prodaje nil odgovarajuče prostorije. Gva koji su bili u njima samima, da svo jih zalih a koža, /Tr ’ ’ * ' - ’ 1 * 1 -" : ~ nisu uspeli, pak krive zbog toga preklao se je sam ovu zemlju. Svemu je kriva ona. sa no žem i bacio se Upoznavanje u ovom^ slučaju vo de, u kom su ga našli mrtva, centralnijem položaju. Ako bi se znači, da se nadje uzročne veze Ostavlja za sobom udovicu i tro- torne priključilo još prostorije _ _^ ^ ^_ obijuh skrajnih pojava te bez- j e žensko dece. Laka mu bila za socijalnu službu poj edinih slo- j e pogovarjanje prijetno, vča si seda pa ne doseže samo dobri brojnih premaznih slučaj e v;k. A ova tud j a zemlja! venskih plemena, moglo bi se do- lias zabava, vča si nas Izziva in uspehov, ampak tudi lepša žh do toga nečemo doči polemikom, ZA POLJE. — Dulje vreme fc gospodarski dobro zasigu- v časi nas žali. nego mirnim raspravljanjem. pro boravila je kod svojte u ovom ranog i rentahllnog* “Svesloven- Pravijo da b . Pr vu pravu podlogu dače nam gra du gdjea. Franka Ferlan. Sa- gkog' Iseljeničkog Doma’' koji bi pikra.aii:zbadljiva"besedah a pra*- knjiga g. Lupis-Vukiča. da se vrača natrag u Ireneo Por- odgovarao potrebama Slovena u yi vgasi ve g g^ode kot splašen Sa druge strane ne bi bilo su- tela, zajedno sa gospodjicama jednom onako velikem i važnom Nesprotno pa dobra in višno, kad bi opet koji Argen- Frankom Viskovič i Ankom Ka- sve tskom velegradu, košto .je m j rna Vseda dostikrat pomiri tinac sa svoje napisao informa- fi er i ? koje idu svojoj sestri Ma- Buenos Aires, tivnu knjigu o Jugoslaviji. Ako Marinkovič. Želimo im do- trebno ali nepotrebno je tako na- veka, ker nekaj kljubovalnost še vsakdanje opravilo. Včasi nam j e prirojeno vsakemu. Lepa bi seda pa ne doseže samo dobri! uspehov, ampak tudi lepša živ ljenje vsem. katerim je namenjc- Pravijo, da beseda ni konj, toda na. RUSIJE p o vrat a’: u ovoj nema jasne, zaokruzene k ar boravak i sretan slike o Argentini, treba priznati ovamo! da Argentina ima još manje SVATOVI. — Dne 2. o. m jasnog pojma u Jugoslaviji. Po- oženio se je g. Mitar Kebeljič, gotovo j er, po krivnji naših vanj- bra,t g. Petra Kebeljiča u Ense- NO VIN A družabno nevihto, prepreči ali ublaži spore, nam ohranja prija¬ telje in nam dela pot do novih G. LUPIS-VUKIČ NA KAM I R e sta ura ni “EL AMERICANO” = Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. E VLASNICI | HULJIČ y MIŠ ETA E preporučaju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju E u Buenos Aires = Domača kuhinja. Zračne i čiste sobe. E BUENOS AIRES — La Madrid 341 (Boca) E (21-42) U. T. 21, Barracas 1865 TiiiimiiiimmiiimmmmmmmiimiiiiiiiiimiijiiiiiiiiimimiiimmmmiiimiisiT Za posameznega človeka imr. prijateljev. Živa beseda je kot jo večjo vrednost vsakdanje raz ogenj: neprecenljive koristi nam mere, kot pa veliki programi, 1 je, če prav ravnamo z njim, in se tičejo cele dežele. Argentin .. ^ -- . silno škodo nam utegne napravi- je n. pr. bogata dežela in napn sivih n epi ij at el ja, km b lom clo azc sa clrazesiiom gospocljicoin PXJ. — JSTajveca argentinslva pio- ^ ^ izgubimo kontrolo nad niim. duje vsak dan. Ali to koristi z< samo one vesti, koje nas mogu Iginijom Nioolas, Želimo mla- v i nc ijalna novina “LA CAPI- .;..".. ] 0 malo posamezniku, ki se v predstaviti ^ jedrno u krivom a 0 m paru svaku sreču! TAL”, koj a izlazi u Rosariju. .;. vsakdanjem življenju ne zr svetlu. Uopče smo ^ za ^ Ibersku NABTRADAO NAŠ ISELJE- gradu od V 2 milj. Stanovnika te n i, skoro svi zemljodelci, nači obrniti, da bi tudi na njega oa Ameriku dosele još više manje -g AMERICI. — Kr. Po- po važnosti drugom 11 zemlji, pi- ovde iste pfeduvete za svoj zi- padlo nekaj od splošnih dobri jednostavno “un pais balcamco”, s k ins t V o u Buenos Airesu javlja, še dne 4. juna. pod naslovom V ot i rad, kao što su ih imali prilik.* a ona za nas “domovina indija- da na § isel j enik Stjepan Vi- “Llego a esta ciudad un perio- doma. Isto velja tudi za Rusijo. Di . naca i revolucija”. dovič došao u poslanstvo i iz j a- dista yugosla\jo”, sledeče: Kad bude izašla spomenuta nes zaključujemo opis taki Zato pozdravljamo spomentitu v i 0 da je Jure Šalov sin pok, Mi- “Jučer doputovao je ^ ovaj lul ji ga , ua trošak Narodne Obra- vsakdanjih dogodkov brata Hv m — TT ” W ""' - - - - - ki se je izselil na Rusk da bo zanj vsakdanja žh _ . _ _^ X— — „ _ _ v ___ ljenska praksa tako lepa, kot j E medjusobnog haziranja nestane. mesta Basavilbaso i nastradao. Biroja” za inozemsko novinstvo, Q va biče posvečena u prvom re- v Ameriki bral o lepotah komu Tamo ie radilo 40 radnika na u Splitu, Jugoslavija, koji čc d u potrebama i interesima iugo- nistične teorije. = USPELI KONOERAT E cerat g. Žike = najavili u pr o šlo m 1 ™ Bivši vodja dvorske apoteke na Cetinju i diplomirani ljekarnik u Pragu i Bs. Airesu. Pohadjajte ovu jedinu našu lje karnu u kojoj čete dobiti dobar savjet i sve naše lijekove SVOJ K SVOME Mr. Ph. Franje Hušpaur (14-- 37) Kada ud ješ govori našim jezikom Lijekovi se šalju po poručbi poštom po cijeloj Argentini Calle F. QUIROGA 1441 Dock Sud) U. T. 22 - 7596 Avellaneda ~ jo bio prired j en dne 1. o. m. u budio. % naselja 11 ovoj pokrajini te T)U- zbližavanju (confrateriiidad). lepe njegove teorije, katere Wa'gnerijani, uspio je izvrstno. šalov se iz sna preplašio te bere istinite podatke za jedmi Gospodin I. F. Lupiš-Vukič s svojega uplivnega mesta lalik jugoslovenske na- poskušal uresničevati, nam na Peru i Čile. zorno prikazuje način, kako j ' 0 - - « ..... v ---—proučavanje bil izgnan iz Rusije eden o ji ovdašnjih velkih novina da- [ odnesen u neku bolnicu podalje jenika, koji suinaee poznati pod po Argentinskoj Republici. preči vstano vitel jev sedanje ruske vi a vaju g. Tomiču zasluženo pri- tog mesta. svojim zajedničkim imenom: Ju- ge u suse dne republike Paragvaj, de. Lev Trocki, znanje. Posle te nezgode o Šalovu se gosloveni; i o torne, kako su oni Urugvaj i Brasil. Njegova knji- Pred dvema letoma je bil Troc- Sa našeg narodnog stanovišta n jj e čulo glasa. Policija je Vido- doprineli napredku naše zemlje. g a biti če dakle verna i veoma ki zaradi opozicije izključen iz | ima priredba g. Tomiča osobito yiču, rekla da je Šalov pobegao Kako je poznato, tvore v ec mu zai -jimljiva slika o radii i životu komunistične stranke in izgnan v \ značenje. Ima več citave godine, \ z bolnice, ali njegovi zemljaci jugoslovenskog useljeništ.va Hi - jugoslovenskog useljeništva u srednjo Azijo. Pozneje, ko je še | kad su se napravili prvi pokusi sumnjaju da je umro. Zato je vati-Dalmatinci, koji su dosli B a tinskoj Americi.” vodno vodil opozicijo proti Stali- ! umetničkih nastupa, kad su do- Vidovič predao našem poslan- ovamo več pred više deset-leca j šli gg. Perič i Vuškovič. Ali 011 - §tvu Šalovov pasoš. te su se osobito odlikovali delo- | da bilo je još prerano. Možemo Ako je koji od naših radnika mice u brodarstvu, a delomice u | reči, da je koncerat g. Tomiča doznao štogod o nestalom Šalo- pnlj^privredi i kolonizaciji u \ početak naše prosvetne propa- V u, neka javi Poslanstvu. prvom redu u pokrajini Santa i gande u tndjini, na glasbenom - Fe. U rosarijskoj okolici ima ! polju. Ne radi se više o sasma ^ KONSTANTINA MLADE- mnogo -hrvatskih naselja, sasto- ’ privatnim pokušajima. Več je NOVIČ, majka supruge našeg ječih skoro isključivo iz marlji- sta.ro o* nriiatfTlia p* Paunoviča na vih i noduzetnih poljoprivredni- Veliko PoDjerenje POMPAS FUNEBRES CARRUAJES AUTOMOVI (5-39) ? ČASA FALCONE LUIS FALCONE Nafte je poduzeče svim Jugoslovenima na Boci poznato zbog umerenih cena i prvovrstne obsluge. 447-LA MADRID-457 \ iza njega naša organizovana ko- s tarog prijatelja g. Paunoviča na vih i poduzetnih poljopriv I lektivnost, u vezi sa državnim Doksudu, preminula je u Le- ka, koji doprinašaju kao takovi, predstavništvom. Koncerat orga- gkovcu, 11 starom kraju, stara 70 zbog svojih dobrih vlasnosti, nizovao je “Jugoslovenski Klub”, go dina. Gospodji Mariji i supru- proizvadjanju i napredku zem- a prired jen je pod pokrovitelj- gu najiskrenije saučešče! lje. | stvom našeg Poslanika, g. dr. ^ ^ PADRE ANTONIO, star 61 Otkako je Severna Amerika Milorada Stražnickoga. godina, preminuo je n Salezijan- ograničila useljevanje iz Srednje . Koncerat sam i ove dve okol- s kom kolegiju na Boci dne 10. i Južne Evrope, dolazi u Argen- I nosti izražaj su odraza boljih 0 m Otac Antonije Mascliereni, tinu svake godine po 7 10.(HO t prilika u domovini na naše pri- ro dom talijanac, bio je po svom Jugoslovena. f like ovde. Nismo A 7 iše onako sa- Z y a nju trgovac. Tek sa 30. go- Gospodin Lupis-A nki'* name¬ rni i razbijem. To jest što s ve- dinom stupio je u Salezijanski rava u svojoj knjiži osobito pod seljem ugotavljamo! ^ ^ Red, se izučio za učitelja te po- črtati pogodnosti, koje nudi Ar- I G. LUPIS-VUKIČ održati (‘-e ^tao svečenik. Mladu misu odslu- gentna u prvom redu po svojim | sutra, 15. o. m. predavanje u žio je u crkvi Sa 7 . Ivana na Boci, obradjivim predel ima, tako d j • Rosariju. — Dosele posetio je f >e službovuio kao svečenik na mogu obzirom na ovo Jugoslove- U T 21 Barracas 0533 t mim takodjer Arequito, i |,,,| | „ m „ | „„ M , | , ||| „„ | || | „ m „| m „|„| m| ,||||||||||||||||iiiiimillllll|||llllllHIIIIJi u. 1 . zi, barracas vozo . zr tvu Vujevinog rada - - koje mušterije iskazuju našem JUGOSLAVENSKOM ODJELJENJU ovisi o SAVRŠENOSTI i BRZINI naše posluge bilo ulaganje na čuvanje ili novčane doznake- ••••-o* «•••« e •-•••o* \ 4 . NAJPOZNATIJE VRELO NABAVE JEFTINIH KARATA - POZIVNE KARTE NA O T P L A T U BRZOJAVNE DOZNAKE NOVCA UZ NAPLATU OD SAMO m|n 1 , DEUT5CHE SCHIFFSRCENTUR SRN MARTIN 469 o M M m Eh j-H P c n <1 l-D O M <3 'O H N D Q O Ph & t “D P >w < O O D > H m ti < P O p^ m o P 44 1 GHAN SASTHERIA 99 | PARDO y Cia* | | ALMIRANTE BROWN lljfO — U. T. 21. BARRACAS 2214 | E SUCURSAL. EN ASUNCION. PALMAS 126 = E Preporucamo našim čitaoci na ovu Krojačnicu, koja ima več = = puno godina da se bavi ovim specialnim poslom. — Služi E E izvrstno u pogledu rada, dobre robe i umerenih cena. = . • koje če biti isplačene na stanu pnmaoca u gotovom novcu sa povratnem priznanicom ISELJENICI JUGOSLAVIJE: Za sve Vaše potrebe, odnoseče se na naš rad, obratite se osobno ili pismeno na naše JUGOSLAVENSKO ODJELJENJE gdje čete biti ugodno primljeni; naši prozorciči su Vam otvoreni od 8.30 do 18 sati i subotom od 8.30 do 15 sati NABAVLJAMO PUTNE KARTE (šifkarte) za najbolje i najudobnije brodove uz veoma povoljne cijene "'FIRST NATIONAL BANK ./BOSTON (Prva Narodna Banka u Bostonu) FLORIDA 99 — BUENOS AIRES Sucursal “Onee”: Pueyrredon 175, Capital Sucursal “Avellaneda”: Av. Mitre 301, Avellaneda lmovina 700 milijona zlatnik dolara kroz 146 godina postepenog nadpretka i 22.000 poslovnih veza po čitavom svijetn. Narodne banke u Ujedinjenim Državama Sjeverne Amerike, su " odgovorne pred zakonom za sve obaveze svojih podružnica u inozemstvu. X.° 55 GOSPODARSTVO » p&pr. S nu, je bil izgnan iz Rusije sploh. Nedavno je izšel drugi del njego¬ vih spominov, v katerem Trocki ne opisuje teh dogodkov sam, tem¬ več daje besedo svoji ženi, ki! opisuje prisilni odhod iz Moskve takole: IH. januarja 1928 je bilo pri nas že zjutraj vse narobe. Imela sem mrzlico, v glavi se mi je vrtelo in komaj sem se držala na nogah med kupi pohištva, zabojev, peri¬ la in knjig, prepeljanih iz Kreni¬ la. Prijatelji so prihajali že zgo¬ daj zjutraj, da se poslove od nas pred odhodom Naš zdravnik in prijatelj F. Getier je nam naiv¬ no svetoval, naj odhod odgodimo, dokler ne preide moja influenca. Seveda ni vedel, da ni v naši mo¬ či odločati o odhodu. Upala sem, da mi odleže v vlaku, kajti doma bi v splošni zmešnjavi ne okreva¬ la zlepa. Neprestano so prihajali prijatelji in znanci mojega moža in mnoge sem videla prvič. Obje¬ manje, stiskanje rok, izrazi so¬ čutja in želja, da bi se nam go¬ dilo dobro. Zmešnjava je bila tem večja, ker so prinašali šopke, kn¬ jige, slaščice, toplo obleko itd. Zadnji dan skrbi, napetosti in razburjenja se je bližal koncu. Našo prtljago so odpeljali na kolodvor, kamor so odšli tudi pri¬ jatelji. Sedimo v jedilnici pri¬ pravljeni na odhod in čakamo agente državne politične uprave (črezvičajke). Gledamo na uro — devet, — pol desetih — ni¬ kogar ni. Deset. To je čas, ko vlak odhaja. Kaj se je zgodilo? Se razveljavili obsodbo? Zapoje telefon. Iz črezvičajke sporačajo, da je odhod preložen, vzroka pa nočejo povedati. Kako dolgo ? vpraša Lev Davidovič (Trocki) . Na dva dni, — se glasi odgovor. Odhod pojutrišnjem. Kmalu pri¬ bite s kolodvora, najprej mladina, za njo pa Rakovski in drugi. Na kolodvoru so bile velike demons¬ tracije. Množica je čakala in kri¬ čala. Živel Trocki! Toda Trocke¬ ga ni bilo nikjer. Okrog vagona, namenjenega nam, je nastala sil¬ na gneča. Mladi prijatelji so pos¬ tavili na streho vagona veliko sli¬ ko Leva Davidoviča. Množica jo je sprejela z nepopisnim navdu¬ šenjem. Vlak še je premaknil, ko¬ lesa so zadrdrala in naenkrat so se ustavila. Demonstranti so pla¬ nili pred lokomotivo, prijeli so se za vagone in ustavili vlak, češ, naj se jim Trocki pokaže. A’ množici se je raznesla vest, da fc so prived¬ li agenti črezvičajke Leva Davi¬ doviča v vagon neopaženo in da se noče pokazati onim, ki so ga prišli spremit. Na kolodvoru je nastalo nepo¬ pisno razburjenje. Prišlo je do spopadov z miličniki in agenti črezvičajke, na obeh straneh, agenti črezvičajke so kolovodje demonstrantov aretirali. Vlak je bil zadržan za poldrugo uro. Kmalu so pripeljali našo prtljago s kolodvora nazaj. Še dolgo so nam prijatelji telefonirali in nam sporočali, kaj se je zgodilo na ko¬ lodvoru. Šele proti jutru smo le¬ gli k počitku. Po nemirni noči smo sp. : do 11. dopoldne. Žena starejšega si¬ na je odšla v urad, ker smo ime- -li do odhoda še dva dni. Kmalu je zapel zvonec, prišla je F. Be- bborodova, za njo pa M. Joffe. Znova je zapel zvonec in stano¬ vanje so napolnili agenti črezvi¬ čajke v civilu in uniformah. Iz¬ ročili so Levu Davidoviču dekret o aretaciji in povelje, da mora bi¬ ti nemudoma pod eskorto prepel¬ jan v Alma - Ata v srednji Aziji. To sta bila torej dva dneva, o ka¬ terih je govorila črezvičajka pre¬ jšnji večer! 8 to zvijačo so hote¬ li preprečiti nove demonstracije na kolodvoru. Telefon je nepre¬ stano pel, toda pri njem je stal agent in nam ni pustil odgovar¬ jati. Slučajno se je nam posrečilo sporočiti Beloborodovi, da smo obkoljeni in da nas hočejo od¬ peljati šiloma. Agenti črezvičajke so bili zelo ogorčeni. Lev Davidovič ni ho¬ tel zapustiti Moskve prostovolj¬ no. Vodstvo komunistične stran¬ ke je opisalo delavcem izgon odli¬ čnih opozieijonalcev kot prosto¬ voljen odhod na počitnice, moj mož je pa hotel razkrinkati to zahrbtnost. Zato je sklenil prisi¬ liti svoje nasprotnike, da sežejo po nasilju. Z dvema gostoma smo se zaklenili v sobo in se pogaja¬ li z agenti Črezvičajke skozi za¬ klenjena vrata. Agenti niso vede¬ li, kaj početi, obrnili so se telefo- nično na predstojnike in šele po¬ tem so izjavili dn razbijejo vra¬ ta ker mora biti povelje izpolnje¬ no. Lev Davidovič je ta čas dikti¬ ral navodila glede nadaljnje takti¬ ke opozicije. Vrat nismo hoteli odpreti’ Začul se je udarec kla¬ diva, steklo v vratih se je razle¬ telo in skozi odprtino je p o mol el nekdo roko v uniformiranem ro¬ kavu. — Streljajte po meni, to¬ variš Trocki, streljajte! — je po¬ navljal razburjeno bivši častnik Kiškin, ki je večkrat spremljal Leva Davidoviča na inšpekcijs¬ kih potovanjih po bojišču. Odprli so vrata in vstopili vsi razburje¬ ni in nervozni. Videc, da ima Lev Davidovič na nogah copate, so poiskali agenti njegove čevlje in mu jih začeli obuvati. Poiskali so tudi njegov kožuh in kučmo. Lev Davidovič ni hotel prosto¬ voljno zapustiti stanovanja. Ker ni šlo drugače, so ga agenti črez¬ vičajke zgrabili in odnesli. Hite¬ li smo za njim. Zakričala sem na 'agente, noseče mojega moža, in zahtevala, naj izpuste najine sino¬ ve. Starejši je bil namenjen z na¬ ma v izgnanstvo. Vrata so se raz¬ letela in iz sobe so planili sinovi ter naša g6sta Belob »rodova in Joffe. Levuška je hitel po stopni¬ cah, zvonil je pri vsakih vratih in kričal: Tovariša Trockega neso! Vrata so se odpirala in od vseh strani so se prikazovali začude- 33 MILIJUNA INVESTICIJA U SPLITU F drugoj polovici mjeseca svibnja održala se je deveta re¬ dovna sjednica opčinskog vijoča. Na dnevnom redu nalazi se pre¬ ko 30 tačaka, izmedju kojih je popunjenje odbora gradske šte- dionice, pitanje odkupa Marjana od stol nog kaptola, otkupa ze- mljišta za gradu ju zavoda za starce i nezaštičenu djecu, pita¬ nje zajma na teret kaldrminskog fonda za izgradnja banske pala¬ če i carinarnice, pitainje kaldr- miranja i asfaltiranja ulica, i n/abavke dizalica za carinarska skladišta u ukupnom iznosu od 33 milijuna dinara. Pored toga na dnevnom je redu i pitanje kontokorentnog zajma kod Grad¬ ske Štedioniee u iznosu od 1 mi¬ li jun dinara, te ot-kup zemljišta za regulaciju Bačvica i druge manje važne tačke. TU M “JUGOSLO VENSKI SOKOL” NA PACIFIKU Sva čast našim Sokolašima! Skoro isti dan pokazali su na se¬ veru, u Antofagasti, kao i na ju¬ gu, u Magaljanesu, da služe na čast svom i našem narodnom imenu. MAGALJANES. Dne 12. ma¬ ja igra o “Sokol” sa klubom “Scout” za prvenstvo te dobio kampeonat za ovu godinu. Igra vršila se je na igrištu “Maga- ljanskog Saveza”, uz krasno vre¬ me i mnogobrojno opčinstvo. Igrački skup “Sokola” sastav- ljen bio je od ove momčadi: Ro¬ ko Škarpa, Ehianuel Bosnič, Vi- cko Breličie, Miklavič, Ante Da¬ mjanovič, Gačič, Ušaj, Cvitanic, Ivan Bosnič, M. Karmelič i Din- ko Jutronič. Sokoli igrali su toli kod na¬ padaj a, koli kod obrakie bolj'e nego takmaci, i to svi redovi bez iznirake. ANTOFAGASTA. Dne 13. maja nastupio je “Jugoslo venski Sokol” po prvi p ut javno, u ka- zalištu “Nacional”, koje je bilo prenapunjeno opčinstvom. Uspeh Sokolaša bio je potpun. Nastu- pilo je 40 dece do 14 god., 16 mladica od 14—16 gedina, 14 gospodjica i 22 odrastlih Soko¬ laša, u skupinama. Pojednice nastupili su: prof. Ivan Doležal, Antun Buzolič, Spiro Žilic, An- tun i Josip Knoring, Grgo Vla- stelica, Petar Vodanovi,, Josip Montan i Ivan Boban. Nakon toga prikazivan je bio film svesokolskog izleta u Pragu, god. 1920 i 1926, kojim su do¬ mačini dobili pravi pojam o so- kolskoj misli medju Slovenima. Film dao je na raspoloženje če- škoslovački gen. konsul u San- tiago de Chile. Slavnost bila je priredjena u korist “Sokola” te udruženja “Gota de Leelie” i “Crveni Krst”. Uspeh bio je potpun. Sve lokalne novine su pune hvale i priznanja Sokolu te njegovom učitelju, prof. Ivanu Doležal u. “El Mer- curio” piše: “Uz zadovoljnost, koju osečamo podudarajuči oso- biti uspeh, koji je polučila pre- kojučerašnja slavnost, ne možc- mo preči preko toga, a da ne bi upotrobili prilike, te svratili paž- nje lokalnim društvima, koji po- stoječi po 5, 10 ili više godina, nisu znala postiči ovakovog uspeha na polju telesnog uzgo- ja, koji su osnivači stavili u nji¬ hov program.” Mi se nadamo, da če se naši Sokoli na Atlantiku ugledati u svoju braeu na Pacifiku te se spustiti s njima u koristmi utak- micu. (Dopis iz Splita) kih naj prometni j ih cesta sred- Iz turističkog odjelenja ban- njeg Primorja, te se upravo sa- ske uprave saznaju se ove po- da vode pregovori s interesen- tankosti nastojanja za podizanje tima. turizma, od referenta Jerka Ču- Uopce nastojanje naših vla- lica: ' sti ide za tim da se uredjenjem •Odsjek za turizam kod kr. cesta omoguči sto bolje i ured- banske uprave posvetit če naro- niji autobusni i automobilski čitu pažnju ne samo onim pri-^aobračaj, jer je poznato da ovo morskim mjestima, koja su više prevozno sredstvo znači danas ili manje poznata, nego u prvom za turizam mnogo i da sve više redu onim krajevima Primorske zamjenjuje druga saobračajna banovine, koji danas od prometa sredstva. stranaca nema ju skoro nikakve Kad se dogradi put iz Omiške koristi. Rogoznice do Dubaca t. j. kad U prvom redu dolazi sjeverni budemo imali direktnu vezu uz dio našeg Primorja i to od Šibe- more iz Splita do Makarske to nika na sjever, koji je danas za če biti jedan od najinteresantni- turizam skoro nepoznat. To su jih puteva na cijelom našem Pri- u prvom redu Biograd n/m. nje- morju. Ovaj put če Makarsku gova okolica i ostrva pred njim, približiti Splitu za nekoliko ki- divan arhipelag Dugih otoka, lometara, a i put za Gubavicu koji bi za turizam mogao da skratit če ovom novom vezom. bude novi Eldorado, kad bi se u Ako ne nastanu kakove zapre- niemu stvorio turistički komfort ke, ovaj put imao bi biti gotov i saobračajne veze, kojih danas u roku od dvije godine. Osim to-, na žalost nema. Zatim Obrovac, ga kr. banska uprava Primorske dolina Zrmanje, pa čitav kraj banovine ima u projektu: zagorske Dalamacije, a speci j al- Jedan veliki glavni put, koji no dolina Krke od monastira Sv. bi spajao Imotski, odnosno Split Arhandjela kod Kistanja pa do preko Posušja sa Sarajevom, Skradina. To je jedan od naj- tako da bi se Sarajevo znatno ljepših krajeva naše zemlje, a približilo Splitu, jer bi se izbjeg- nažalost tako malo poznat. lo zaobilazenje na Mostar, koje Nadanje posvetit če se i ve- danas mnogo produžuje vožnju. lika pažnja razvoju turizma u U sporazumu s opčinom Kraji- Hercegovini. škom poduzeta je akcija da se a Dolina Neretve Mostar i oko- svijetu rijetki slapovi Gubavič lica s onim divnim pejsažom u iskoriste za turizam. kantonu Neretve i ona tipična U tu svrhu projektovan je naša hercegovačka sela i naselja jedan put, koji bi omogučio pri- od velikog su interesa za strani laz velikim slapovima od elek- svijet i ona če za turiste zna- trične centrale “Dalmatienna” e i ti najljepše i najugodnije/ iz- izravno uz kanjon Cetine i do- nenadjenje kad se jednom pro- veo neposredno pod slapove, met stranaca svrati ovim kraje- Kad se ovaj put izgradi tek on- vima. Kr. banska uprava Pri- da če veličina ovili slapova doči morske banovine posvetit če do punog izražaja. Sa radnjama ovim krajevima specijalnu paž- se več započelo. nju, i u cilju ojačanja prometa Na kliškoj tvrdjavi, koju kroz Hereegovinu pomagati Stranci rado posječuju prave se uspostavljanje dobrih autobus- proračuni za radove, koji če bi- nih veza. ti izvedeni kroz ljeto. Večini ra- Za turizam Primorske banovi- clovima moči če se pristupiti ka¬ ne važan je rad, koji se u zadnje da bude odobren predračun vrijeme vrši vrlo intenzivno na kliške opčine. Nedaleko Klisa, svim cestama. kod sela Kotlenica H. P. Mosor Po cijeloj banovini popravlja- u Splitu uredilo je divnu tvore- ju se ceste, a misli se i na grad- vinu našega krša, pečinu Vra¬ nju nekih novih. njaču, koja se po Ijepoti svojih Interesantno je, da strani au- motiva može da takmi sa glaso- tomobiliste čim predju na teri- vitom Postojnskom špiljom. torij Primorske banovine bivaju Splitski planinari uredili su ugodno iznenadjeni u prvom re- umotvor, pro veli kroz spil ju ste- du urednim cestama a onda i ra- penice i uveli električno osvjet- dom, koji se na cestama provodi, Ijenje, te je sada ova špilja omi- da se one održe. ljelo izletište brojnih turista, ko- Misli se i na asfaltiranje ne-ji posjete Split. NOVA BAZA id obrazi. Hiša, v kateri smo sta¬ novali, je bila polna odličnih sov¬ jetskih funkcijonar jev. Avtomobil so tako natrpali, da smo komaj zlezli vanj. Tudi Be- ioborodova se je peljala z nami. Krenili smo po moskovskih uli¬ cah. Pritiskal je strupenmraz. Serijoža .je bil brez kučme, ker je ni imel kje vzeti, vsi smo bili brez galoš, brez rokavic, obleče¬ ni tako, kakor srno bili doma. Ni¬ so nam pustili časa. da bi se oble¬ kli. Jadrno nas je odpeljal av¬ tomobil k jaroslavskemu kolod¬ voru. Serijoža je hotel skočiti iz avtomobila, da bi obvestil snaho o tem, da nas peljejo na kolod¬ vor*. Agenti so ga pa zgrabili za roke in se obrnili na Leva Da¬ vidoviča, češ, naj prepove sinu, skakati iz avtomobila. Prispeli smo na kolodvor, kjer so agenti odnesli Leva Da Vidovi¬ ča na rokah iz avtomobila. Le- vuška je zaklical železničarjem: Tovariši, glejte, kako neso tova¬ riša Trockega. Agent črezvičaj¬ ke ga je zgrabil za vrat in zakri¬ čal: Kus, smrkavec! Serjoža mu je prisolil za to nesramnost kre¬ pko zaušnico. Slednjič s a nas spravili v vagon. Okna in vrata so bila zastražena. Druge kupeje so zasedli agenti črezvičajke. Kam potujemo? Ne vemo, Prtljage nam niso prinesli v vagon. K lokomo¬ tivi so pripeli samo naš vagon. Pozneje smo zvedeli, (la so nas p > ovinku odpeljali na postaja¬ lišče, kjer so pripeli naš vagon k poštnemu vlaku, ki je odhajal iz Moskve v Taškent. “Pravico pokopali so 9 9 Stražnik privede pijanega po¬ nočnjaka na redarstvo. Policijski poverjenik obsodi možaka na dva dni zapora. “Kako, dva dni bom zaprt”, ugovarja obsojenec. “Vi¬ no je dobio- nagrado po različnih razstavah. Je - li pravično, da po¬ tem zapirate tiste, ki ga pijo? POSTAVIMO NAŠ RAD NA DRUGU BAZU Ernest Radetič objavlja u br. 4 “ISTRE” pod gornjim naslo¬ vom jedan članak, čija glavna misao zaslužuje svu pažnju, te izražava nazor, koji se poduda- ra s našim stanovištem i koji bi mora o tvoriti osno vicu takodjer za pametnu iseljeničku politiku u ovoj zemlji. Naime: Sa našim iseljenikom-seljakom, (koji tvo¬ ri 65% naših iseljenika u Ar¬ gentini) na zemlju, a ne u za¬ dušljive tvornice; st var a,ti iz njega samosthiinog gospodara, sa neodvisnom eksistencijom. Ne ponizivati ga sa malim potpora- ma a puštati ga, da se pred ili kasnije proletarizira, nego po¬ moči mu do kredita, da se osa¬ mosvoji, da dodje do svoje zem¬ lje (što je imalo postati posle rata glavnom tačkom programa preosnovane “Jugoslovanske Na¬ rodne Obrane”). Vrlo nas veseli, cla je do slič- nog u ver en ja došlo takodjer u dalekoj Jugoslaviji jedno iselje- ničko glasilo tamošnjih iseljeni¬ ka, istarskih Hrvata. A da-li je naše stanovište pra¬ vo ili ne, lako se je osvedočiti: treba samo pitati hrvatske čaka- rere oko Rosarija, koji su sko¬ ro svi bez iznimke bivši mornari i težaci, treba ih samo pitati, zašto ne ostave svojih čakara i ne idu u frigorifike i petrolej¬ ske tvornice u Beriso ili na Dok- sud? A zašto bi večina bivših te¬ žaka ,koji rade po ovim tvorni- cama ostavila s mesta rad te po¬ šla na svoju zemlju, kad bi ju imala? Evo, po po ovom pitanju piše g. Radetič medju inim ovo, što skoro doslovce vredi tako¬ djer za našu Argentinu .* “Ne prodje, takorekuč, jedan dan, a da se ne bi oglasio u na¬ šem uredništvu, u društvu “I- stra”, kod “Jugoslovenske Ma¬ tice’’ ili kod po jedrnih naših vi- djenjih ljudi po koji naš brat iz Istre. I svaki traži kruha, rada i ma kakvog zaposlenja. Sami siromaši, mi mu, na ža¬ lost, ne možemo pomoči. Sve što možemo učiniti je, da mu damo pedeset ili sto dinara, da mu na¬ pišemo po koju preporuku ili mu izdamo uvjerenje, da nam je poznat i da je naš čovjek, i' to je sve. Iza toga prepusten je sam sebi. da si sam potraži kruha. Ali mi time niješmo učinili nista, ili vrlo, vrlo malo. Jer što če se dogoditi s tim jadnikom. Za dva ce dana potrošiti onih par dinara, a zatim če lunjati gradom nekoliko mjeseci, traže- ei zarade, napatiti se i namučiti svakojako, dok se konačno na¬ kon što je obišao stotinu prago¬ va i ponizio se pred svim i sva¬ tom, ne če nači u zagušljivoj tvornici, izrabijivan do kosti, gubeči život i zdravlje za pišivih par dinara dnevno. Patriotski kulturno-pro&vjetiii i karitativno-humanitarni rad, koji razvija ju naša emigrantska društva i ogranci Matice, lijep je i vrijedan svake hvale. Lije- pe su geste sve one intervencije, ono sastavljanje molbi, ono po- dijeljivanje malih potpora i zaj- mova, liječenje siromašnih čla¬ nova i t. d. Ali sve je to kaplja vode u moru potreba. Sve je to malo, vrlo, vrlo malo. Sav ta j rad tre¬ ba postaviti na druge temelje. Naš čovjek ni j e dijete grada, nije proleter. On je dijete sela, sin zemlje, on čezne za svojom kučieom, {svojbm slobodicom, maj kom prirodom. U gradu umi- re, gubi se i propada. Grud ga ruši i uništava mu zdravlje i ži¬ vot. Njega treba dati van iz gra¬ da, u selo. Sav naš rad valja dakle upra- viti tim smjerom. Iz dosadašnjeg iskustva i pisarna, koja mi stiza- vaju razabirem, da su najzado- voljniji oni naši ljudi, koji su se smjestili negdje na selu, osno¬ vali svoj novi dom, okupili obi- telj i s j edin j enim silama prevrču majku zemlju. Nema kod njih ni [n alt r uh e kakvog nezadovoljstva s društvenim poretkom, nema ni- kakvlih internacionalnih ra.dnfi- čkili fraza i parola. Oni ne stro¬ pe pred budučnošču, ne boje se besposlice i pomanjkanja kruha. Ne tj era ju ni klasnu ni ra snu politiku. Jedina je njihova želja čuti nest o o st aro j domovini, o nekadašnjim znancima, svi su oni ostali čisti. i nepokvareni, onakvi, kakove su ih oci naši i vodje narodni odgojili. Više ne¬ go i jedan od nas oni vole Istru, više nego ijedan od nas oni na nju misle, jer im svijetlu n jenu sliku nije profanirao grad, nje¬ gova buka, vreva, lov za kru¬ hom i užitcima. Valja stoga skupiti sve snage, da se našega čovjekr^ povirati majci zemlji, koja ga je rodila. Provesti valja opsežnu jednu or¬ ganizacij u za smjejštanje našeg čovjeka na selo. Koliko li je plodne i bogate zemlje po Sla¬ voniji, Srijemu, Vojvodini i juž- noj Srbiji, koja čeka marne ru¬ ke! Pola bi se naše Istre moglo na njoj prehraniti. Zašto se nebi na tu zemlju naselilo sve one na¬ še vrijedne, a 'siromašne ljude, koji bi tu radeči na svome, našli životnog veselja i zadovoljstva, stoput večeg nego li u smradnim gradskim fabrikama, stanujuci po kojekakvim trošnim i vlaž¬ nim barakama, podrumima ili taVanima?.... Ako pak od agrarne reforme nema više zemlje, ja idem dalje. Zar nema u čitavoj Jugoslaviji od šezdeset hiljada Istrana njih hiljadu, dvige, koji bi mogli ku¬ piti po jednu ili više dionica od hiljadu dinara svaka, pa ustro¬ jiti drugu “Istarsku posujilni- cu”, koja bi si postavila za za- daču kupovati pojedine kom¬ plekse zemljišta i na njih nasel- javati naše siromašne progna- nike. Zemlja bi bila vlasništvo posujilnice kroz, recimo,- deset godina, a za to vrijeme bi je naši seljaci mogli otplatiti i po¬ stati neovisni gospodari. BEZ POSREDNIKA Nakon posete od 2000 hrvat- skih seljaka Kralju, srpskom 'Se¬ ljaku i Beogradu, sprema se sa¬ da oko 2000 srpskh seljaka, da uzvrste svojim hrvatskim drugo- vima posetu. Več se u ovu s vrli u sastavljaju odbori po Srbiji. Sr¬ bi janci posetiti če Zagreb i razna sela po Hrvatskoj. Ovaj način medjusobnog upo- znavanja našeg seljaštva je naj- bolji način rada oko faktickog ujedinjavanja. Dočim sadašnja vlada vrši ovaj rad na polju or¬ ganizacije državne uprave, rad sa strane seljaka znači rad na temelju. Iz ovili poseta navezati če se poznanstva za prvi kadar, koji čč zbližavanje i zajednički rad razvijati u neprestano večem obimu. Ovako če se udariti te¬ melje za buduči “Jugoslovenski Seljački Savez” koji če moči uzeti u ruke predstavljanje se- ljačkih interesa po čitavoj drža¬ vi, kad nakon sadašnjeg, privre- menog stanja dodje opeta do su- radjivanja kod upravljanja dr¬ žave sa strane poj edinih organi- zovanih slojeva naroda bilo u obliku parlamenta, bilo strukov- nih predstavništva. Osim toga če se razviti iz ovog zbližavanja pripreme za udruže- nje našeg zadrugarstva u “Jugo- slovenski Zadružni Savez”. U drugim člancima pišemo o torne, kako pokazuje tehnički razvitak u obradjivanju zemlje sklonost do sve večih zemljiških jedinica. Naše seljaštvo čeka ju vrlo važne i teške zadače, tehničkog i kre- ditnog značaja, ako bude htelo, da se očuvd potpune propasti zbog promena, koje stvaraju sva¬ ki dan bolj a i brža med juna rod¬ na saobračajna sredstva (brzo- vozni motorski brodovi, aero- plani, avtomobili, kamijoni, bez- žične beze itd.). Biti če potrebno, da seljaštvo čitave države, strukovno organi- zovano, poradi o torne, kako se prilagoditi novim prilikama. Jer inače bi došlo vreme, kad niti jedna plodina s polja ne bi imala više ikakove prodajne vrednosti. Seljak ne bi došav do prebij ene pare za platiti porez ili kupiti najmanju stvar osim što prira- djuje doma. Imao bi j edino ono nešto krumpira ili kukuruza za se i za svoju obitelj. Bačen bi bio u još mnogo gori primitivi- zam, u ko jem živi sada, po ne¬ ko j im predelima države. A medju sobne posete prvi su korak na polju rada i zajedničke borbe sa problemima, koje dono¬ se sobom nove prilike novih vre¬ mena. Nastojanja vlade oko rešava- nja raznih aktuelnih pitanja ti- čučih se seljaka uroditi če tek u toliko punim plodom, u koliko naidju na razumevanje i surad- nju se strane seljačkih množica samih, toliko u svakoj seljačkoj kuči poednice, koliko preko se- Ijačkili organizacija. o o o <>‘ O' o o o o o o KAD MISLITE t DOMU? Koji od laze iz n uenos Airesa ZA BREMEN, HAMBURG, BOULOGNE, GENOVU, TRST, SPLIT i DUBROVNIK Meseca JUNA : 16 19 20 24 26 Baden Conte Rosso Espana P. Maria Monte Sarmiento 26 Weser 26 Flandria 27 M. Washington 28 Giulio Cesare 29 Gral. San Martin Prevoznice kupiti čete najbolje na donjem naslovu (osobno ili poštom) AKO POZIVATE ITELI OD KUCE EVO VAM BRODOVA K Oll odlaze iz BREMENA, HAMBURGA, BOULOGNJA, GENOVE, TRSTA, SPLITA i DUBROVNIKA c \ Meseca JUNA : U JUGOSLAVIJI SE RADI (Dopis Obavještajnog Freda “Saveza Organizacije Iseljenika” u Zagrebu za “Gospodarstvo”) Zagreb, 17/V. 1930. Pred komer ci j aliza1 99 99 ' * 99 99 i y DAJTE DOLAZITI SVOJU POŠTU NA NAŠ NASLOV DE LA AMERICA DEL SUR Jugoslovensko Odelenje Av. LEANDRO ALEM 150 \ ()■ O O O o o o o o ()• (>■ o t Pag. 4 ,< G O S P C D A R S T V 0» X.° 55 e i ostalih država ine, Chile TJruguaya Južne Amerike novac se šalje pomočit bankovnih čekova. Otidjite u sigurnu banku, koju Vam je preporučio naš Kon¬ zulat ili koji Vaš rodjak ili dobar prijatelj. U banci kupite ček, koji se plača-u Londonu, a glasi na engieske funte. No možete kupiti i ček, koji se plača u New-Yorku, a glasi na ameriške dolare. Kod kupovanju čeka tražite, da se na njemu napiše: “Plačanje po naredbi Poštanske Štedionice, Beograd.” To se engleski piše ovako: Da ne bi ček možda putem zapao u nepozvane ruke, tražite u banci da ga prevuku dvema kosim črtama. To se engleski kaže: Zabilježite kod sebe broj čeka i ime banke, koja ga plača pa onda ček pošaljite u preporučenom pismu na ovu adresu: FRANCUSKO SRPSKA BANKA PARIŠ, BEOGRAD, LONDON, SKOPLJE, BITOLJ, NIŠ, KOS. MITROVIČA, SOLUN. I Osnovana 1910 god. Osnivači i največi akcionari su: BANQUE OTTOMANE — BANQUE DE PARIŠ ET DES PAYS - BAS i SOCIETE FINANCIERE D’ORIENT čiji kapitali i rezerve iznose više od ^.000,000.000 dinara. AKO ŽELITE DA STE SIGURNI ZA SVOJ NOVAC I DA VAM ON DONOSI SIGURNIH 6 y 2 o|o (šest i po od sto) GODIŠNJE VI GA ULOŽITE U NAŠU BANKU Ko želi veci interes na uloženi novac, neka se za uslove obrati pismom na nas, pa če- mo mu odmah javiti uslove. Ima j t. e na umu američku poslovicu “SAFETY FIRST” pa s toga pazite kome povera- vate svoj teško zaradjeni novac. Kod nas ste sigurni a imate i dobra kamatu (interes). Imamo i sada veliki broj ulagača iz Južne i Severne Amerike i Kanade. ULOŽENI NOVAC ISPLAČUJEMO ODMAH I BEZ OTKAZA SAMO MORA DA NAM SE POŠALJE KNJIŽICA. Dinar je stabilan, te nema bojazni za gubitak. \ Novac možete slati u čekovima ili pismenom doznakom u Dolarima ili Dinarima, te ga kao Vaš ulog upisujemo na Vaše ime u Dinarima, ili novac u starom kraju Vašim obiteljima isplacujemo. Najbolje da pošiljku novca Vašoj rodbini ili na ulog vršite preko BANQUE FRANCAISE ET ITALIENNE POUR L’AMERIQUE DU SUD ANGLO-SOUTH AMERICAN BANK LTD. i ERNESTO TORNQUIST & CO. LTD. 0 kojt stoje % nama u neposrednoj vezi i koje če Vas najbolje poslužiti. Pišite na svom maternjem jeziku. Naš je naslov FRANCUSKO - SRPSKA BANKA (44 - SO) BELGRADO (YUGOSLAVIA) — EUROPA EL PRESIDENTE MASARYK ŠOBRE EL BOLŠEVISMO (Continuacion de la pag. l.a) cion y la guerra. La revolucion debe servir para la defensa de derechos, pero de ningun modo al anhelo de dominacion y ra- pacidad. En esto esta justamen- te la diferencia en tre los rusos, a causa de su cultura primitiva, y nosotros del Occidente. Ta ni o en la guerra c orno en la revolu¬ cion hacen derroclie de vidas. En este sentido se eneuentran los bolševiques en un nivel muy ba- jo. Por mis propios ojos he visto aetos terribles de revolucionar- ios bolševiques, donde se expre- saba 1 directamente una; brutali- dad de barbaros, muchas veccs ha sta ferocidad animal. Pero la mayor indignacion he sentido en vista de que el sacrificio de las victimas era clara/mente super- f luo. Lenin en una de sus polemi- cas esta culpando a Kauckv y a todos los adversarios de la revo¬ lucion bolševique, dc miedo. Di- ce que el miedo es el principal motivo de su resistencia al revo¬ lucionarno bolševique. Estoy al lado de Kauckv, no por el miedo sino por conciencia y conociendo la sitna cion de Rusia y Europa. Con toda mi conciencia, despues de una meditacion larga y since- ra, digo, que los bolševiques son absolutamente equivocados. An¬ te todo ellos no comprenden, que ya solamente el progreso de los pneblos europeos y su a mor a la paz, declina la brutalidad, y se- gun esto tambien las guerras y revoluciones ofensivas. El hu- manismo europeo permite unica- mente guerras y revoluciones de- fensivas. Los bolševiques adeinas no comprenden, que Rusia por su desorganizacion y a traso no esta madura solamente para el comunismo, sino tampoco para el socialismo cientlfico, y que con la revolucion no conseguiran •tal madurez. Nosotros aqui en Europa so- mos mas maduros para profun- das reformas sociales y no pre- cisamos para las mismas unas re¬ voluciones armadas, v menos to- j i* davia revoluciones terroristas ai estilo rušo. (E 1 n Checoslovaquia p. ej. la referma agraria fne rea- lizada no solamente sin sangre v CD %, disturbio, sino tambien asi, que la efcacia productiva de las tierras no ha sufrido ni dismi- nuido en nada. Tanto en Polonin, como en Checoslovaquia con to- das las dificultades econpmicas en la primera, y la enorme in- dustria en la segunda, los parti- dos comunistas se eneuentran en un estado de Iranca- descom- posicion. — Red.) HiiiiiimiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiimimmimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiimfiliimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijpnmiimiiiiimimiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiimiiimiiiJiimiimiiiiriiiiiimimi ll|: PROGOSPODARENI MILIJONI SLOM GOSPODARSKIH USTA¬ NOVA RADIČEVE ^STRANKE (Nastavak sa 1. str.) druge “Providnosti” znajuči da pasiva “PROVIDNOSTI” več od njenog osnutka nadmašuje nje- znu aktvu, prema prethodnom dogovoru i sporazumu sa dr. Vladimirom Cickom, upravljaj li¬ čim ravnateljem “Providnosti” a) sastavio lažnu bilancu za poslovnu godinu 1923., tako, da je iskazivala dobitak od 1,299.30 dinara, premda je zapravo mo¬ rala iskazivati gubitak od 445.774.41 dinara; b) kroz sve godine poslovanja “Providnosti” počevši od 1923. do njenog pada pod stečaj iska- zivao kod vod jen ja poslovnih knjiga i sastava bilance kao da su sve tri trečine poslovnih udjela uplačene, premda je bila uplačerL samo jedna trecina, i to proveo u aktivu pod naslovom “Poslovni ud jeli” ili “Jamstvo članova zadrugara”; c) kod sastava bilance za 1924. i 1925. zlonamjerno povisio aktivu zadruge “Providnosti” raznim knjižidbenim transakci¬ jama ; d) bilancu za 1926. potpuno iskrivio i lažno iskazao poslovne udjele i aktivu naročito time, što je potraživanje Hrvatske se- ljačke zadružne banke u Zagre¬ bu u iznosu od 1,938.400 dinara jednostavno stornirao i prenesao na poslovne udjele bez privole zadrugara — utemeljitelja i ta¬ ko povisio aktivu za 1,520.697.76 dinara i to na taj način, što je teretio račun utemeljitelja sa gornjim iznosom dok su priznati amortizaeioni troškovi I. grane (život) sa 206.190.27 dinara, a amortizaeioni troškovi II. grane (elementar) sa 300.000 dinara, te kam ati za 314.507.48 dinara dok je razlika od 417.702,24 di¬ nara ostalo prividno na računu utemeljitelja, koji je tek 31. pro¬ sinca 1928. otpisan na taj način, da je terečen upravni trosa k za 157.247.76 dinara u korist računa utemeljitelja, dok su terečen i poslovni udjeli na 574.950 dina¬ ra u korist upravni htroškova, Sto čini jednatko 417.702.24 di¬ nara, a to sve u s vrhu, da prika¬ že stanje zavoda aktivnim, a stvarno je zavod bio pasivan. i time znajuči, da pasiva “Provid¬ nosti” več.od njenog osnutka nadmašuje njjezinu ajktivu, a u namjeri, da “Providnost” priba- vi protupravno imovinsku korist lažnim predstavljanjem i prikri¬ vanjem činjenca doveo u zablu- du interesente, utemeljitelje, osi- guranike, reosguratelje, poslov¬ ne prijatelje, v j er ovnike i zadru- giare “Providnosti”, te da postig- ne veze novih) reosiguratelja i tako ib naveo, da su isti ušli jed toga ušli s njim e u poslovni od¬ nos na svoju štetu, konačni sve- ukupni znos od preko šest mili- juna dinara. B. Godine 1923. i 1924. kao elan ravnateljstva, god. 1925.. 1926., i 1927. do ožujka. 1928. kao upravljajuči predsjednik a kasni j e kao član nadzornog od¬ bora HRVATSKE SELJAČKE ZADRUŽNE BANKE D. D. u Zagrebu premda je zna o, da pa¬ siva ove banke več od njenog osnutka, to jest od 1923. nadnia- šuje njenu aktivu i to u 1923. za 283.202.80 dinara, u 1924. zi 511.281.12 dinara, u 1925. za 208.718.46 dinara, u 1926. za 202.959.86 dinara, u 1927. za 189.648.72 dinara, u 1928. za 212.292.72 dinara sastavio, odo- brio i objelodanio lažne bilance te banke tako, da je u bilanci za 1923. iskazana neistinita čista dobit od 253.823.93 dinara, a mo- rao je istinito biti iskazan gubi¬ tak “od 283 hiljade 823.88” di¬ nara, za 1924. iskazan je dobi¬ tak od 73.775.11 dinara, a morao je biti iskazan gubitak od 511.821.12 dinara, za 1925. .iska¬ zan je dobitak od 77.744.04 di¬ nara, a morao je biti iskazan gu¬ bitak od 208.717.46 dinara, za 1926. iskazan j je dobitak od 83.592.64 dnara, a morao je biti iskazan gubitak od 202.959.86 dinara. Za 1927. iskazan je dobitak od 96.818.78 dinara, a morao je biti iskazan gubitak od 189.643.72 di¬ nara, za 1928. iskazan je dobitak od 73.570.11 dinara, a morao je biti iskazan gubitak 212.892.32 dinara. Osim toga je temeljem fingi- rane čiste dobiti za 1923. zara¬ čuna o i isplatio ravnateljstvu u ime 15% tantijeme iznos od 18.573.58 dinara, nadzornom od¬ boru u ime 2% tantijeme 2.476.40 dinara, a u ime 6% dividende na dioničku glavnjicu od 8 mili j u- na za 5 mjeseči 200.000 dinara, u ime 6 pošto kamata na one dionice, koje su u cijelosti upla¬ čene 6000 dinara, i time himbe- nim predstavljanjem i činjenjem zaveo u bludnju vjerovnike ove banke glede njene kreditne spo¬ sobnosti, ušli jed čega su oni ko¬ mično pretrpjeli u svom vlasni- stvu sveukupnu štetu u iznosu od dinara 5,740.661.35, jer je Hrv a t s k a s e I j a č k a z a d r u ž n a b a 1 i. - ka d. d. dne 28. listopada 1929. sa tolikim gubitkom pala pod stečaj. C. Kao predsjednik HRV. SELJ. ZAD. BANKE D. D. u- pravljajuči ujedno toni bankom i znajuči, da je ona za više sto¬ tina tisuča dinara pasivna uzaj- mio kod te banke tokom 1926. na tekuči račun iznos od dinara 175.000 odobrenjem ravnatelj¬ stva, a iznos od 375.000 dinara bez odobreni a ravnateljstva, a osim toga uzajmio na mjembenu vjeresiju iznos od 252.000 dina¬ ra, premda je dobro znao, da te dugove zbog svoje prezaduženo- sti ne če moči platiti i tim him- benin predstavljanjem i činje¬ njem zaveo u bludnju članove ravnateljstva te banke i oštetio time istu odnosno njene vjerov¬ nike za gornji iznos, -jer te ZAJ- MOVE NIKADA NIJE POVRA- TIO. D. Dne 31. prosinca 1928. kao glavni ravnatelj “GLAVNE ZA¬ DRUGE KAO MATICE HRVAT- SKIH SELJAČKIH GOSPO¬ DARSKIH ZADRUGA” u Za¬ grebu predavajuči istu zadrugu u prezaduženom stanju sa sal¬ dom gubitka od 3,024.054.50 di¬ nara Hrvatskoj seljačkoj zadruž- noj banci u Zagrebu lažljivo predstavio funkcionerima te ban¬ ke, da je ona aktivna sa iznosom od 117.107.25 dinara i ovo lažlji¬ vo predstavljanje potkrijepio time, što je sastavio lažni su- marni popis zadružnih aktiva i pasiva i u ko jem je popisu za- tajio kao dužnike Hsgd Bjelo¬ var sa iznosom 59.630 dinara, Ekonomija Zlatibor 25.710 di¬ nara, Hsgd Crikvenica 156.286.53 Jadran Crikvenica 246.359.48 dinara, Franjo Arbes Zagreb 2.750 dinara, Josip Zrnc Josipdcl 67.410 dinara, dr. G j li¬ ro Basariček 69.690 dinara, Ivan Zatluka 6.220 dinara, Gupčev dom Stubica 50.000 dinara, Hsgd Oborovo 11.180, Sindikat glavne zadruge 3,153.525, agrarna ko¬ misija za Dalmacija 16.530. Hsgd Križevci 193.505.05, Zadružno skladi štej Križevlci 185.620.29-., Hsgd Križ p olj e 18.600, Josip Predavec 58.500, J. Lafka 23.900, Stjepan Radie 8.827, Pavle Radie 1.470, dr. Stjepan Košutič 3.045, dr. Ivan Pernar 3.540, Ivan Gra- hovac 4.950, Luka M e dan 850, V. Bertič 150, Vinko Brokovje 300, V. L. Žagar 1.200, Ivan Ra¬ dič 1.610, dr. Juraj Krnjevie 300, Marc Miro 4.471, Ante Ru¬ žič 39.321, Ivo Čelan 6.200, M. Vukič 700. a kao vjerovnike Središnji sa- vez u Zagrebu sa iznosom 16.130, Hrvatska seljačka zadružna ban¬ ka za dionice sa iznosom 341.545, Hsgd Brod 89.574, K. K. R. Je¬ žek 29.830, Hsgd Bosiljevo 875, dr. Nikola Vikič ~ 150.000, Na¬ rodna zaštita 50.000, Franjo Ar¬ bes 29.850, Hrvatski seljački dom 92.373, Parcelacija Pribi- slavec dinara 4,131.780.05, Selo- banka 1,793.740.72, Val. Hanuš 25, Josip Pasarič 6.200 dinara. tako da je na temelju ovog laž- nog sumarnog popisa izvršena ova zakonska kautela, koju pro- pisuje trgovački zakon fuzija Glavne zadruge sa Hrvatskom seljačkoni zadružnom bankom u Zagrebu i tim himbenim pred¬ stavljanjem i činjenjem zamrsio pravo stanje mase Glavne za¬ druge sakričem jednog dijela njenog imetka i zaveo funkcijo- nare seljačke banke u bludnju glede imovinskog stanja Glavne zadruge sa nakanom, da time ošteti Selačku banku u n j enoj imovini za iznos od 4,423.860.45 dinara. E. Kao podpredsjednik i rav¬ natelj “Hrvatskog doma” zadruge u Zagrebu dne 11. lipnja 1929. odredio, da se na teret izvanred- ne pričuve Zaklade Dom odobri račun Šerifu Kozmiču dužniku kod Seljačke banke u Zagrebu 100.000 dinara na taj način, da Seljačka banka u svojim knjiga¬ ma teret i Dom, ma da je znao da taj iznos ne če moči biti Selobanci zbog prezaduženosti “Doma” ni- kada podmiren i tim himbenim predstavljanjem i činjenjem pod- metnuvši Selobamci pasivnog duž- nika zaveo njene organe u blud- nju i oštetio ju za iznos od 100.000 dinara. F. TJ razdoblju od g. 1923. do dne 3. lipnja 1929, kao član rav¬ nateljstva osiguravajuče zadruge Providnost u Zagrebu, tokom g, 1923. i 1924. kao član ravnatelj¬ stva, a tokom g. 1925., 1926. i 1927. kao upravljajuči predsjed¬ nik, a tokom g. 1928. kao član nadzornog odbora Selobanke u Zagrebu, tokom g. 1923, do 1927, kao član upravnog odbora i rav¬ natelj Glavne zadruge kao matice hrvatskih seljačkih gospodarskih zadruga u Zagrebu, tokom g. 1927. i 1928. kao njezin glavni ravna¬ telj, te u razdoblju od 1921. do 1929. kao potpredsjednik, glavni ravnatelj odnosno član upravnog odbora “Hrvatskog seljačkog do¬ ma kao zadruge”, premda je do¬ bro znao da pasiva tih novčanih zadruga kroz sve to razdoblje nadmašuje njih ovu aktivu za ne¬ koliko milijuna dinara, j er je “Providnost” pala dne 3 lipnja 1929 pod stečaj sa gubitkom od 6,212.740.73 dinara, Hrvatska sel- jačka zadružna banka dne 28. lis- t o p a d a 1929, sa gubitkom od 5,740,661,31 dinar, Glavna zadru¬ ga sa gubitkom od 3,024.054,60 dinara, a Seljački dom kao za¬ druga sa gubitkom od 3,385.587 dinara propustio prijaviti sudu njihov stečaj, čim je opazio da njihov pasivni stališ prevaljuje aktivni i dozvolio, da su i dalje pravile nove dugove i da su dava- le plačanja, a ošini toga nastupio i produžio njihovo poslovanje bez temelinog akcijonarskog kapitala propisanog po trgovačkom zako¬ nu i konačno uništio odnosno dao uništiti trgovačke knjige, Glavne zadruge i “Doma” a one od “Do¬ ma,” vodio još tako nedostatno, da se iz njih ne može prosuditi kod njihovog posla ni stališ imet¬ ka.” u svojstvu svjedoka a oni su kao svjedoei neophodno nužni, jer su bili glavni funcioneri i poslo¬ vodje. Zastupnik privatnog tužitelja dr. Miški Radoševič, kaže da je on kao privatni učesnik tra:io da se glede svjedoka Hočevara. Ružiča i Vidačiča, na koje se obrana poziva, protiv njih pove¬ de postupak po zakonu. Oni su ARGEHIIHA otišli jedan u Australiju, drugi u Argentinu a treči u Italiju. Da im je čista savjest oni ne bi bje- žali došli ovamo i odgovarali.” Pripominjemo, da se nalazi u Argentini Hočevar, a treči, Ante Ružič takodjer, a ne u Italiji,jer je doputovao ovamo sa talijan- skim pasošeni, kao talijanski dr¬ žavljan, rodom iz Istre, ako su naše informacije tačne. 3IIG0SLADI3A Izjava konzula Republike Ar¬ gentine g. M. Čareviča (“Jugosl. Llovd”*, 15/V 1930). Zagreb, 14. maja. Mi smo mnogo puta pisali o veliko j potrebi, da se s južno- američkim republikama koje u našoj spoljnoj trgovini započinju da zauzimlju vidno mjesto, sklo¬ pe trgovački ugovori. — Pozna¬ te nam je i to, da se več radi na torne, da se s Argentinom i Chile urede odnosi u najskorije vrije- me, što če biti takodjer i u ve- 1 ikoni interesu naše brojne i jake emigracije u tim republikama. Medjutim su u posljednje vrije- me učestali u organu Jseljeničkih organizacija u Zagrebu veoma loši prikazi o Argetini, koje ne smatramo podesnim za učvrščiva- nje dobrih odnosa izmed ju naše države i ove velike južnoame- ricke republike. Jer, ako mi že¬ limo onemogučiti ili smanjiti na¬ šli emigracij u u Argentinu, ima¬ mo za to mnogo drugih sredsta- va, ko j ima se mogu upravni e i iseljeničke vlasti da posluže, pa u tu s vrhu ne treba mo u štampi iznositi kojekakove vijesti, koje mogu da pobude neraspoloženje u jednoj prekomorsko j državi, s kojom treba da živimo u prija¬ teljstvu, jer to zahtjevaju obo- strani interesi. Povodom gore spomenutog pi¬ sanja iseljeničkog organa mi smo se obratili na ovdješnjeg konzu¬ la Republike Argentine g. M. Čareviča s upitom, koliko ima istine na tim raznim alarmant¬ nim vijestima i kako se njega dojimlju te vijesti. Konzul g. M. Carevič, koji, makar i bio Argentina e, ni je za- boravio svoje jugoslavensko po- rijetlo i Jiigoslaviju voli kao i svoju vlastitu državu, nije htio o torne mnogo da govori, ali nam je ipak dao ovu kratku izjavu: “Na vaš upit vam mogu odgo¬ voriti, da su prilike u Republici Argentini normalne i da nema nikakovih razloga, da se Širc alarmantne vijesti kako se to nažalost ovdje cini, i ako se ta- kove vijesti pritive dobrim od- nosima, koji pošto j e izmed ju Kraljevine Jugoslavije i Repu¬ blike Argentine. dinara, Iza toga slede razne formalno¬ sti, koje čitatelja neče zanimati. Navad jamo svaljivanje kriv r de sa strane branitelja obtuženog Pre- davca, dr. Kosutica, na podre- djene ravnatelje, ( 2sada ovde) jer da su imali punomoč za vo- djenje poduzeca. “Dr. Košutič upotpunjava svoj predlog glede pozivanja svjedo¬ ka. Po trgovačkom zakonu može se povjereiti izvjesnim licima vo- d jen je poslava uz punu njihovu odgovornost. Ako se ovakovom jednom licu povjeri pravljenje bilance ili koji drugi posao, onda se ne može govoriti o kriminalnoj odgovornosti članova ravnatelj¬ stva. Obrana ima dokaze, a to je temelj cijelog ovog procesa, da optuženi g. Predavec nije ni- kada vodio ni jednu ovu insti¬ tucij u, niti ono što mu se inkri¬ minira glede bilanca, nego da su te poslove vodili samostalno. Ante Ružič, dr. Vidačič, Hočevar, i gle¬ de “Providnosti” dr. Cičak.. Ja mislim da je ovo pitanje od kar¬ dinalne važnosti. Jer ne može se govoriti o kriminalnoj odgo¬ vornosti člana ravnateljstva je¬ dnog dioničkog društva ili jedne zadruge, kad on nije u poslovod¬ stvu, nego kad je čitavo poslo¬ vodstvo opunomočeno po zakonu. Moglo bi se govoriti jedino o ci- vilnoj odgovornosti ili maksimum o disciplinskoj po trgovačkom zakonu, ali nikako o kriminalnoj. Radi toga mislim, da je od od- lučne važnosti, da se ti svjedoei pozbvu več sada. Dr. Ružič reeplicira i ponovno nagla šu j e da smatra taj predlog preuranjenim, te da sud ne može još sada donijeti zaključak o to¬ rne, koji če od ovih svjedoka, za koje on a priori misli da je ve¬ čina suvišna, biti pozvana. To ce sud moči da kaže tek nakon što bude proveo i provjerio onaj dokazni materijal koji m uje pra¬ žen. Ako ne bude to dovoljno, ja sam uvjeren da če slavni snd sam pribaviti sve dokaze, koji budu potrebni. Naglašujem sa¬ mo usput da je državno tužio štvo glede večine ovih svjedoka u koliko su bili funkcionari ovih zavoda radi čijeg sloma stoji da- uas pod odtužbom g. Predavec, da je državno tužibom kad je pre¬ dalo sudu ovu optužnicu pridr¬ žalo sebi pravo progona protiv svih njih u koliko se to bude po¬ kazalo potrebno. Dr. Košutič izjavljuje da ne stoji da su Hočevar, Ružič i drugi tuženi. Protiv njih nije poveden nikakav postupak niti su oni pre- slušavani. Ta su gospoda na slo- bodi, i oni mogu nastupiti jedino Nije mi baš ugodno davati iz¬ jave o mojoj zemlji, jei* uvijek kad sam ih dao. uzelo se to. kao propaganda za eni igrači ju. A da to ne stoji moram konstatirati i naglasiti da Republika Argenti¬ na nema nikakovog interesa za emigrticiju Jugoslavena,, koja je u istinu izvršna, ali je njen su- više malen broj, ako ga se uspo- redi sa brojem imigracije isto tako izvršne, koja nam dolazi iz drugih Država svijeta. Jasno je, da sve neistinite vi¬ jesti, koje se o Argentini pu- st-aju u jugoslavensku javnost, ne mogu ostati u tajnosti i bez- uvjetno moraju na jedan neugo- dan način impresionirati mjero- davne krugove u Republici Ar¬ gentini tim više što ih objavlju- je organ jedne Iseljeničke Orga¬ nizacije, u kojoj ima članova, koji poznava ju prilike u n joj i koji su za vrijeme ra ta u njoj sl obodno mogli propagirati bor- bu za osnutak ove države, jer ih je štitio liberalni argentinski za¬ kon. Posljedice ovili neugodnih impresija bi mogle biti. da se zatvori useljiva.nje koje potice iz jedne države, gdje nas se ne¬ prestano diskreditira. Moje je mišljenje da veci dio verzija i publikacija, koje se či¬ ne protiv Republike Argentine, baziraju na apsolutnom nepo¬ znavanju njenih prilika, jer mi je teško vjerovati, da je po sri- jedi kakva tendencijozna propa¬ ganda, koja bi mogla biti na štetu ove Države u času kad se radi o zbliženju i sklapanju do¬ brih odnosa u recipročnu korist. Ako se sve ono što se dobro govori i publicira o Republici Argentini interpretira kao pro¬ paganda za iseljavanje, ponav¬ ljam opet, da Republika Argen¬ tina ne želi da se jugoslavenski iseljenici u nju doseljuju, nego joj je isključivi cilj širen j e nje- zinog upoznavanja u ovoj Kra¬ ljevini, kako bi i u Jugoslaviji uživala onaj prestiž, ono pošto- vanje i ono uvaženje. koje uživa i u ostalim Državama svijeta”. Donoseči ovu izjavu držimo da je potrebno naglasiti, kako nije zgodno da se donose nepro- vjereni i loši prikazi o zemlji, JEDNA ISPRAVKA I IZJAV; Ovih dana mi je došao do ruk jedan pamflet što ga je proŠio aprila izdao u Sao Paolo g. Fra njo Paternoster, o medjusobnin sva d jama u toni našem naselju U torne se pamfletu, na a d res v konsula g. Iliča kaže: “I topil ste se od radosti kad a ste i l Lupis-Vukiča uspeli za tu svrlr predobiti, i o torne čak od njesr. izvuči pismeno uverenje, koji? se vi i Wollner neprestano hva lite, kao nekim velikim uspe bom.” Želim izjaviti: da nije istim što tvrdi g. Paternoster, ni čim se na vodno neprestano hvale gg. Ilič i Wollner. IMene nije nitk za ništo predobio. Kao novinar, i narodnog čovjeka interesir; me znati sve što se medju na sim narodom ovdje dogadja, ra do slušam svaku st ra n u, ali ni kome neizdavam nikakova “uve renja”. Ja stvaram onda sud z sebe, i u ovim žalosnim svadja ma, i tolikim drugim žalosnii pojavama u životu našega na roda u Juž. Americi, ne želii udjela. Ono što ja mislim i na čei želim da radim, objavljeno je i mome letaku. Želio bih da 1 uzme na znanje svatko tko hoč da spominje moje ime. Buenos Aires, 31. maja 1930. I. F. Lupis-Vukič ISTRANI U ARGENTINI Skoro svaki broj glasila istar skih izbeglica u Jugoslaviji ISTRA” (Zagreb, Boškovicev.? ulica br. 20, 1 dolar na godinu . objavlja po koji dopis iz Argen¬ tine, sa celim redom imena s ves n ih Istrana — novih pretplatn - ka. Takodjer najnoviji broj, od 23. aprila objavlja ova kav dopis koji glasi: “Cijenjeno uredništvo! Jav ljamo vam se i mi Istrani, ko.i se nalazimo n Argentini, a koj pratinio pisanje naše drag ‘Tstre”. Teško nas boli, kad eu- jemo što se u našoj domovini dr¬ sava. Ovdjq prolazimo prilično dc bro, barem smo u slobodnc zemlji. Naš brat Ivan Žudi pozvao nas je, da se požurimo pretplatom j >a vam šaljem 670. — Dinara. Naj lepše pozdrr vljamo i vas i svu braču Istran širom svijeta: Ivan Žudie. Jakov Sverk«i Ivan Šverko (carpintero) ; Jur Gherbaz, Anton Viško vic, Iva ^ Ivančič, Anton Prolič, Anton Černeka, Ivan Sinčič, svi u Ma- laguenu, prov. Cordoba, Argei - tina.” ... koja nam ne daje nikakovog po voda za to i s kojom treba mo r. interesu naše privrede da živim j u prijateljskim odnosima. N.° 55 GOSPODARSTVO Periodico Eslavo 15s. Aires, Recononista 208 GOSPODARSTVO Pag. 5 (O ^lllllimillllllllllllllllllllllllllllllMIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIi: 1 P O ZABAV 11 KEMICKE ANALIZE ()• O ()• o ()■ ()■ ProsDefno SJedinstuo Jugoslovenski narod bio je to¬ lika stoječa razparčan na toliko komada i toliko pufca, da ni je ru¬ do, ako živi svaki pojedini Ju- gosloven u obzoru, ko ji se ne proteze niti preko cele bivše nje¬ gove domače upravne jedinice. A ni je čudo, ako iseljenik, ko.ji jc odsutan od kuce 20 ili 30 g 0 . dina, nema niti pojma o novim prilikama niti o torne, sto sve obuhvaea današnja, onako proši- rena narodna država. Strancar- sko-politieka raspareanost prvih 10 godina posle oslobodjenja je bila samo logicka posledica po- litieko-upravne raspareanost i od pred 1914. god. A politieki fa¬ natizmu pos 1 od len med j usobnog nepoznavanja. Samo zbog ovoga potonjega mogao je uzkogrudni st i a nčarski vodja očrniti u očima svojih pristaša sve Hr¬ vate ili sve Srbe bez razlike, jel¬ ovi birači nisu iinali ni pojma o pravim prilikama, i ljudima sa “protivne" Strane, a još manje o zajedničkim interesima obijttli masa u o v ako politieki sfanati- ziranim taborima. \ ()vamo dolazile su samo čisto polit i8ke novine, pune samih svadja i bezplodnih poleniika. Tpliv ovakovog “informiranja” ° novoj našo j vlastitoj državi, i odviše je dobro poznat. Sa( i kad sn poslani stranearsko- politički ljudi u zasluženi! pen- ziju. izgloda, ko da u ‘Jugoslaviji “nema nista novoga”. Medjutim u Jugoslaviji je bilo i pred 6. januarom 1929. više onih ko ji su radili i vršili svoja dužnost, nt- go onih koji su vikali i pljačka- li, jer samo tako je bilo moguče. * Istra is dn je mišao Kralj dovoljno ja- kog oslona u pozitivnim elemen- 1 ima, jer inače bi bili pljačkaši prodali več odavno i narod, i država i vladara. A sada, kad se radi u domovi¬ ni na ujedinjavanju, treba da se i relacija iseljeništva napram domovini postavi na realno tlo upoznavanja, sto ima u domovi¬ ni dobroga i pozitivnoga. Naj- praktienije sredstvo, osobito za početak, je za upoznavanje li- sak. Zbog "oga čemo nastojati te čemo opozoriti na dobre novine u Jugoslaviji time, da čemo ob¬ javljati iz njih poučne članke. Ovaj način biti če najbolja pro¬ paganda za nje medju iseljeni- eima, medju kojiina treba da se propagira dobar tisakf U koliko smo izveščeni, radi se na torne, da budil veze sa Poštanskom Ste¬ el ionicom doskora uspostavljene onako praktički, da hude mogu¬ če pošiljati u domovinu i naj- manje iznose u ime pretplate ili za knjige, koje če se ovako do¬ bivati za dinarsku cenu, čim e če biti tek omogučeno, da neče za- lutati preko mora samo po koji primerak knjige, nego da se ista oroširi kako treba. A zadače iseljenieke novine, kao je naša i u ovdašnjim pri¬ likama, ne vidimo u .torne, da piše originalnu literaturu, kao neka revija, nego u torne, da bu- de most izmedju eitaoca u Ame- i* i c i i ozbiljnog pisca u staroj domovini, time da upozna isel je¬ li i k a sa radom pravog intelek¬ tualca doma. i Božja Pod ovim naslovom doskoroče izači knjiga o ovoj staroj jugo- slovenskoj zemlji. Kad izadje, javicemo to čitaocima. Knjigo napisao je urednik “Istre”, E. Iva det ič. Za da nas objavljamo prvo poglavlje, jer nam pove- čanje novine dozvoljava, da smo dodali novo odel en je pod nazi¬ vom “Prosveta”, koje ima slu¬ žiti za to, da bude moguče nu¬ diti Čitaocima takovog čtiva, s ko j im če si moči proširiti opču naob razbu. POVIJEST STARE ISTRE I davno — pradavno vrij-e- me. dok su se na m jest ima, ku- da se danas prostim rodni vino¬ gradi, lijepo izorane njive i ze¬ lene livade, širle guste, nepre¬ hodne šume — živ jel i su i pra- stanovnici naše ubave Istre (lrukčijim životom. Njihova sklon ista ne bijalui pitoina sela s bijelim kučicama. več brojne špilje i podzemne jame, kojima ona obiluje. U te su se špilje za- klanjali ljudi pred vremenskim nepogodoma i pred glavnim svo¬ jim neprijateljem: divljom zvje- radi, koje je ta kod jer bilo u Istri |u velikom broju. P tim špiljama nailažimo još i danas na ostatke prvog obita- vjaoea tih krajeva: na kameno ■orodje, ostatke oglodanih kosti- ju i garišta vatra. oko koji h se prije tisuča i tisuča godina gri- jao čovjek, e i j a je noga gazila onu istu zemlju, koju su kasni- je oci naši u znoju svog lica preoravali i po ko jo j smo se i mi kao djeea naganjali. Ti su pra- stanovnci Istre naše bili snažni, ogromni i jaki, sto su i morali biti, ako su lit jeli, da se tako re- kuč goloroki suprotstave divi joj zvjeradi, k o ja je na njih na sva¬ kom koraku vrebala. Xovigradski biskup* Tomma- sini spominje u svom historijsko- geografskom opisu Istre, pisa- nom godine 1646., da je u selu 1 Iran ene i pod Motovunom isko- pano ti jelo jednog takvog pra- čovjeka. Dimenzije su njegove bile ipiravo nenaravno velike i dokazivale su, da je tadanji obi- t a vala c Istre bio ta kova ljude- skara, da se je mirne duše mo- gao golorok ulivat iti u koštac sa strašnim medvjedom, koji se je u to doba skitao po istarskim prašumama. To nam tijelo na žalost ni j e sačuvano, jer se je nepažnjom onih, koji ga iskapa- hu raspalo u prah. — Veliki istarski pjesnik Vladimir Nazor sigurno je, za miši ja j uč svog Ve- log Jožu iz sela Branenci, ima o pred očima jednoga od ovakili jima ka. Iz pričanja se Tommasinieva razabire da je nekoliko godina prije toga iskopano truplo dru- gog jednog giganta i u obliz¬ ujem selu Pijemontu. I’ krajevima močvarnim i kraj jezera i voda, osiguravao se čo- vjek tako. da bi usred vode na- badao u mulj kolce i na njima si napravio skrovište nalik na ptičje gnijezdo. Za stičen od sva- kog nenadanog napadaja ni od koga uznemrivan. ležao bi na lišču u svom brlogu, pokriven granjem koje bi nametao nad ležaj i odmarao se. Ostatci ta¬ ko vili gnijezila muljeni su na mnogo mjesta na eepičskom je¬ zeru. To v jek je u to vrijeme živio od lova. Ogromna • toljaga, ka¬ mena sjekira i kameni nož, bi- jalui mu jedi no orožje, ko jom se branio od n e prijatelja i ta¬ rnali io zvjerad, ko jom se branio. Xo, sto se večma duševno raz¬ vijal), to je jasni je do lazi o 1 do spoznajo, da je mnogo bolje i pametnije, da si on životinje, ko¬ jima se hrani drži stalno u pri- premi, a ne da ili istom ide lo¬ viti kad ogladni, jer je sigurno ne jedilom iskusio, da je lov ne- siguran za nat iza kojeg može ce¬ sto ostati nenasičen. Na ta j se način stao baviti stočarstvom, •o* .<>« u »O ■O« O •% Ali ponovo umoljavamo svoje čitaoce, kaošto smo to več uči- nili: javite Istranima, koje po¬ znate, nasjlov ujjhovog glasila “ISTRA”, da se pretplate. Jedan Črnogorska Banka CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetine - Yugoslavia) vladanja perzijskog kralja, Da- jest recimo skupa sa po¬ ri ja Hidaska. odnosno za vrije- starinom, niti 3 peče, za čelu go- 2 JOttOl flGUa CflblEDTE ta empam O a o o a o iimiiiiiimiiimimiiiiiimimiimimiimmimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimmiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiii EL PROBLEMA ESTA RESUELTO con el uso de estos aparatos de fabricacion inglesa. Eliminan las obstrucciones que producen en las fuentes proveedoras de agua caliente en la campana. No necesitan caiierlas de conexion. Son facilmente desarmables para su limpieza interior. Queman cual- quier clase de combustible solido. Sr. DOMPE y Cia. — Sarmiento 1327 — Buenos Aires. Con referenoia a su aviso en “Gospodarstvo”, Recon- (piista 268, les ruego los precios y detalles de “estufa para agua caliente en la campana”: * (D C S > O O xn 0 ' •C) *<>■ •o o D o /\y\ 30 ionoi os Imprenta “GUADALUPE ” MANSILLA 3865 U. T. 71 Palermo 6066 (Palermo, tranvias 31, 61, 87, etc.) JUGOSLOVENSKO ODELENJE sa jugoslo venskim personalom i slovima Preuzima sve tiskarske radnje na jugoslovenskim jezicima (hrvatski i slovenački). ČRNOGORSKA BANKA, vazi kao najsigurniji i naj- predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevinv na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarima, Dola ri¬ ma ili ma u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno jmvjere- nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskih nov- čanih zavoda. IJ loži na štednju neprckidno rastu i več prelaze ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača največu kamatu, od 7-10% godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte se Crnogorskoj Banci sa puno povjerenja; ona če Vam odmah i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE Uplačeni kapital 4,000.000.— Rezerve 2,000.000.— Godišnji promet dvije milijarde Dinara. FILIJALE I ZASTUPNISTVA: Andrijevca, Berane, Vir Pazar, Kolašin, Nikšic, Nejguši, Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcini. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) Josip Johovič Pittsburgh, Pa. KAJ SEM VIDEL V RUSIJI Potovanje v Rusijo in dogodki v boljševiški komuni. (Nadaljevanje) “A što braniš tu nešretnu zemlju iz koje bežiš? Iz rop- stva. ideš u slobodu, a još rop- stvo zagpvaraš?..,” Potem ni več govoril z mano. Dan poprej, ko smo šli na par¬ nik, je bil Kuhar poklican .pred ameriškega konzula-. Kaj se je (Konec.) “prepovedoval” omeniti nje^a tam z njim godilo, ne vem, niti Prijateljske besede konzula b <™ pisal v liste. Odgovoril * n * omi V ” ovedal ’ f 11Sal P* so me osrSile in vprašal sem ga. da mi ne more nihče ^ ^ obdo- Če bi mogel on pomagati, da se zab:r amti, da ne bi razkrinkal zlll > da sem ga jaz prijavil kon vrne v Ameriko Marko 1’etroviU Baznikov pri “Radniku”, ki prav V® * 11180 je, da stori vse, kar more, to- ^siji izkoristili nas. Oni seve- ^ ni . * ^ “ ^lo ^in Ms em da Petrovič mora osebno priti k da Utejo to- ™ Je' \o\l2 njemu. Nadalje sem ga prosi, za moja ve« je Jahka. Nikomur Franka, ki niso ameriški držav- nes bežimo ix K^ije in iz ko- ] . se , z “ jl besedice. Ako bi, ne Ijani, ;t bili so vsi v Ameriki mune 111 vi bežite x nami vred! Da li bi jim mogel on dati vize, “Mojega imena ne smeš ime- da pojdejo z nami in da jim ne no ™ tl ’.” se P rotlv j, Lu5i6 ‘ bo treba dolgo čakati? Ka J ml moreš? 1 “Naj pridejo jutri k meni p:i . ^ ako b °š dokazal, jim damo potnice in vize,” je de- ^ bl ! Y Rusiji. jim jal konzul. A kako boš ti dokazal, da ni- bi se bal povedati. Dne 22. avgusta smo krenili z ladjo v New York. Na parni¬ ku smo našli! več Hrvatov iz da sem s ^ are §' a kraja, ki so se čudili, ko _ som jim pripovedoval, kaj sem videl in doživel v Rusiji. Oni V New Yorku so nas držav- Medtem ic nrišel y\ nuni v ^ib ko pa so dokazi pri ame- steuard, ki mi je na potu v Eu- Rbu) tudi Sternu Pol juk in / Kškemj konzulu' in v naseljeni- S D° odvzel potnico, je bil sedaj it^o.tiuu Stepan t oi j«i m z „ zelo prijazen. Dal mi je boljšo STLJS S ,» pravi : gjjf ... Pri ...» * vp Si ,»t„e liste. Kdo je Ml „,leL L de”„.“S set £ Dne ] avgusta ko smo še ča- žav imfl vsak čas ime v listih, pa llamreo v obraz ’ da J e bxl 011 1 r ]>’• • \ •] zakai ne bi smel svet znati rla kriv, da sem ostal brez potnega kali v Rigi, je prišla iz Amerike /idRdJ . ^ eT /naTI ’ cla i- +0 • in- 1 n Ki nova o runa delavcev ki so no- ste VI kili v Rusiji ?” ^; sta 111 c ^ a ki ga lahko obtožil. ^ J, .. ’ ‘ . 1 y es ostali not ie mneniena Morda se je bal, zato je bil tako to vali v Rusijo. Ko smo to izve- .. ° bldl1 P 0T J e omenjena v,.. ; J J deli, smo šli brž na kolodvor in ^vojica poskušala, da me zastra- 1 j J • jih svarili, naj ne gredo v Rusi- S1 111 odvrne m °j e 8‘a name- jo k a iti mi so baš od 1aiu vra- da vso opisom, toda, ,]čiz som lja,no takoj pustili daljo s pai- £ amo / ostal odločen. Zato smo se po- nika, dočim so drugi morali Niso; nam verjeli. Prezirljivo sle J P^ano gledali. To mi je bi- ostati čez noč nai parniku in so nas »dedali — kakor bi bili v zalivalo, ker sem pri kon- drugi dan so morali iti skozi tudi mi storili, če hi nas bi« kdo govoril za nju, da so se našel j eniški urad. Jaz sem odšel odvračal pred našo bridko iskuš- kiliko vrnili z nami v Ameriko, z družino v hotel, takoj drugo njo. Saj so nam v Memelu neka- ka naj jim bo! Ako bi bilo res jutro sem pa^sel v agenturo, teri o-ovorili da se bomo kesali tako lepo in dobro v Rusiji, ka- bJ er sem plačal $o00 članarine, ker gremo v Krnijo, ali kaj smo kor bi oni radi s svojim molkom za komuno “Krasnoje Znamje”. se mi takrat zmenili. Danes je in zatajevnjem prikazali, zakaj Zahteval bom moj denar nazaj, gotovo oni skupini žal, da nas ni so zbežali od tam? Zakaj'niso sem sklenil, poslušala! ostali v komuni? To je dokaz, Ko pridem tja in povem agen- Ko smo torej imeli potnice, se 110 m 01,(3 j o ovreči! — tu Finkelbergu, kaj hočem, mi veselo podamo na pot in 10. a v- Ker smo dospeli v Ilavre en odgovori, da denarja ne da. gusta se odpeljemo z vlakom v dan prekasno za miš parnik, ki “Ti si bil v Rusiji, zakaj nisi Memel, od tam pa drugi dan s je odplul v Ameriko, smo mo- tam ostal?” parnikom v Ilavre. Na parniku rali čakati šest dni na drugi “A i ti si bil,” rečem jaz uje¬ li am je bilo udobno in razgovar- parnik za New York. Dne 17. a v- mu, “pa veš, da človeku iz Ame- jali smo se, kaj nam je storiti, gusta je prišel parnilc “Pariš’ 7 v r ike ni mogoče tam živeti. Zato kadar se vrnemo v Ameriko. Jaz Ilavre. Na njem ^e bil isti urad- si tudi ti tukaj. Daj novce, pa sem rekel, da je treba povedati nik, ki mi je na potu v Rusijo smo gotovi!” vso resnico v javnosti, da se bo- vzel moj ameriški potni list in “Ako boš molčal o vsem kar do naši ljudje v bodoče čuvali ga oddal sovjetskemu konzulu v s i tam videl in če dobiš drugega takih grenkih izkušenj, kakršne llavru. Takoj sem ga na to opo- človeka na' svoje] (mesto v & ko- smo mi imeli. Toda Josipu Ivu- zoril in mu povedal, koliko sit- muni, ti dam denar ” mi barju ni bilo to prav. nosti sem imel radi tega. No, Finkelberg. “Mojega imena ne smeš orne- Josip Kuhar, da mi ponagaja, “Ništa, ništa, ni ne bomo mol- niti, če boš kaj pisal v č a sopi- je začel zagovarjati uradnika in čali niti čakali’ da se kdo drugi se,” je rekel. Kupijo. Rečem mu, naj molči, ujame' v tvojo mišnico! Daj “Jaz obelodanim vsa imena pa kajti če mu je toliko do boljše- odmali novce, ali pa te zatožim!” i tvoje. Naj se izve resnica.” vikov mu lahko Amerika še za- O n noče dati, jezi se in grozi, “Prepovem ti omenjati moje pre vrata in ga pošlje nazaj v da me vrže na cesto. Rusijo. x u “Ne grozi nič, kaj ne vidiš, da Tedaj je Kuhar besen skočil da sem jezen? Daj mi moje nov- bom pisal resnico. To mi je v proti meni, kakor-da me hoče ce!” zahvalo, ker sem zate prosil kon- napasti s pestjo. Veliko je večji Finkelberg noče nič več čuti o juda, da sedaj lahko potuješ z in močnejši od mene. Nato je tem. Dobro. Odidem in korakam nami v Ameriko, kajne?” posegla vmes njegova žena! in na prvo policijsko postajo in Kasneje je Albert Lučič tudi ga pošteno oštela: povem, kako in kaj. Tam sem pravi ime, je vztrajal. “Ti kar prepoveduj, jaz pa dobil nasvet, piaj se obrnem na' distriktnega pravdnika. Grem k njemu in zopet razložim. Pravd- nik mi naroči, da se vrnem dru¬ gi dan ob enajstih. Medtem sem poslal ženo in otroke naprej v Pittsburgh, da ne trošimo pre¬ več v hotelu, jaz pa ostanem v New Yorku toliko časa, da se reši tudi.ta zadnja ruska in ko¬ munistična zagonetka. Prišli so še drugi iz naše gru¬ pe in ko so slišali, da zahtevam denar nazaj, so še oni posetili. Finkelberga. in vsi zahtevali: “Daj novce!” Bilo je neki zelo vroče Finkelbergu. Drugega dne: sem ga našel v uradu distriktne¬ ga pravdnika. Zvijal se je na: vse načine in kazal naše podpi¬ se na aplikacijah, toda nič ni po¬ magalo. Končno nam je ponudil $300 vsakemu v gotovini in $200 v nemjiei, ki se izplača v treh mesecih Odbili smo tudi to. Vse v gotovem denarju in takoj ! Drugi dan nam je Finkelberg izplačal ves denar v gotovini. Ko smo zadnji dan čakali v njegoi pisarni na denar, je pri¬ šla tjakaj neka Rusinja, da gre v komuno. Prijazno ji povemo, da je najboljše, da ostane v A- meriki, ali ona je rekla, da rajši gara v Rusiji ob kruhu in vodi,, kakor da bi še ostala v blatnem New, Yorku. Ej, pa dobro! Če- tako misli in lioče, naj gre žen¬ ska ! Albert Lučič je oštel* Finkel- berga, da nas je upropastil, ker sedaj nimamo denarja ne pohi¬ štva in m o farno znova začeti tam, kjer smo bili, ko smo prvič prišli v Ameriko. Lučič je naj¬ hujše napadal Finkelberga, ka¬ sneje pa, ko je dobil denar — mu je stiskal roko in se razgo¬ var jal z njim kakor z naboljšim prijateljem. Kuhar me je pa ob¬ dolžil, da sem jaz “ovadil ame¬ riškemu konzulu v Havru”. “Zakaj mi nisi tega prej po¬ vedal, pa mu ne bi bil dal nov¬ cev nazaj.” je rekel agent Ku¬ harju. r Ne bi bil dal! Finkelberg ne bi bil dal nikomur centa nazaj, ako ga ne bi bil na mojo obtož¬ bo distrikni pravdnik stisnil za vrat. Kuhar in Lučič pa, ki ta¬ ko ljubita tega agenta, zakaj mu nista pustila vsak $500, naj jih ima? To omenjam radi tega, da se ve, kakega kalibra so ti ljud¬ je, ki so zapustili komuno in boljševiški raj in zahtevali svoj denar nazaj — obenem pa zago¬ varjajo one, ki so jih upropa- stili. - • * * * Tako se je moje potovanje v Rusijo in komuno “Krasnoje Znamje” završilo s povratkom v Pittsburgh. V vsem skupaj me ta šola stane $4.200. Kakor sem že v začetku mojega spisa rekel, šel sem v Rusijo zato, ker sem Mni V želji, da neprestano poboljku- jemo naše iseljeniško glasilo, smo dodali 2. oddelek, ki bo posve¬ čen v smislu našega programa “gospodarstvo z materijalnimi, zdravstvenimi in duševnimi sila¬ mi” prosveti in poduku. Ena stran bo za Slovence. Naša slovenska naselbina je se mlada. Ali tekom teli par let je že del onih, ki so prišli med prvimi, premagal najhujše za¬ četne težave,' množi se počasi že število onih, ki so si prihranili nekaj pesov. A izmed teh se že pojavljajo tisti, ki bi želeli na¬ predovati — po dobi vztrajnega 'varčevanja z vsakdanjim delom priborjenih grošev — s samo- stalnim delom. Ali takoj so se pojavili tudi slučaji, da je bilo par takih še neizkušenih “podjetnikov” teme¬ ljiti opeharjenih; a drugi, ki so začeli, niso mogli ali znali na¬ prej. Taki slučaji nam dokazu¬ jejo, da za samostojno delo še me zadostuje sama po sebi sicer dobra lastnost varčevanja, tem- ■več zahteva podjetje razven de¬ narja še mnogo drugega znanja, o katerem večinoma niti ne sa¬ nja tisti, ki je delal doslej za •drugega, to je pod tujim vod¬ stvom. Za vspeh na tem polju je tre¬ ba dveh skupin znanja : strokov¬ nega, recimo osebnega, in poleg tega - splošnega. Splošno znanje nam pomaga do širšega obzorja, da se moremo boljše znajti v razmerah, ki pred niso bile v zvezi z našim delom, dokler smo Relali kot delavci ali uslužbenci drugega, ter nam jih tedaj ni •verjel lažem v komunističnem '“Radniku”, zato pa sem vse to opisal in objavil kot svarilo či¬ la tel jem, da se naj čuvajo laž- mjivih komunističnih pridigar¬ jev. Naj omenim še to. da je oni in isti Marko Lukin, kateri je po¬ slal dopis “Radniku” glede tiste komune, dal meni pri mojem od¬ hodu iz komune pismo, v kate¬ rem navaja vse podatke o sebi in obenem me je prosil, naj mu skušam dobiti od ameriških o- blasti dovoljenje, da se bi mogel tudi on vrniti v Ameriko. No, o tem bom še posebej pisal, kakor tudi o nekaterih drugih stva¬ reh, ki našemu narodu prikaže¬ jo komuniste v pravi sliki, da jih bodo vsi poznali, zlasti pa bratje v naših zajednicah, v ka¬ terih se komunisti najbolj tru¬ dijo, da ugrabijo te organizacije v svoje roke in da bi potem oni delili članom pravico tako — kakor se deli v Rusiji v komu¬ nah. *bilo treba vpoštevati. Splošna izobrazba sama po se¬ bi nam ne donese denarja narav¬ nost. Ali pomaga nam posredno, ker nas vadi in uči pravilno mi¬ sliti. A dandanes za. vspeh v življenju niso dosti samo pridne roke. Danes delu pridnih rok da¬ je pravo vrednost šele pametna glava, in čvrsta volja. Marsika¬ teri delavec si je že mislil: kako to. da jaz. ki se mučim 8 ur s krampom in lopato, zaslužni bo¬ rih 5 pesov, a inženir ali višji uradnik hodi gledat na stavbo lepo oblečen in * s cigareto ustih, ter petkrat boljšo plačo. To je enostavno zato, ker ti de¬ laš samo z rokami, a oni drugi pa z glavo, Ce ga podjetnik pla¬ čuje boljše kot tebe, ne dela tega iz ljubezni, temveč ker je njego¬ vo delo več vredno. Tudi podjet¬ nik ne more dajati daril, ker tudi njemu, kar plačajo, plača¬ jo le za to, kar zna vstvariti. proizvajati. A v tem je ena zelo dobra stran “a m eri k e”, da pla¬ ča znanje, a ne spriealo. Zato ima tukaj izobražen in sposoben delavec mnogo več izgledov za napredek, ker ga ne vprašajo toliko po spričalih, kot po spo¬ sobnostih. Družabna naloga resnega ča¬ sopisa je, da svoie čitatelje vzga¬ ja. Seve časopis sam more opra¬ viti samo eno stran naloge: da daje čitatelju snov. rita tel jeva naloga je, daj snov prebavi in da potem, ko pride prilika, nau¬ čeno na primeren način porabi. SLOVENSKI NASELJENCI V SLOVENSKI NASELBINI PRI OBDELOVANJU ZEMLJE. PRVI LA LLAVE morete začeti obdelovati svojo zemljo, V NASTAJAJOČI SLOVENSKI NASELBINI če imate DRUŽINO — čim več otrok, tem boljše! Po natančnejše podatke obrnite se na dolnji naslov. Izpolnite spodnji kupon in ga nam pošljite: BANOO FRANCES y RIO LA PLATA, Seceion «La Llave», Buenos Aires, Reconquista 165 -199 Z ozirom na vaš oglas v «Gospodarstvu» mi pošljite pogoje za nakup zemlje v «La Llave». Ime in priimek: ..... Mesto in ulica (ali zadnja posta) . novac Prekomorske prevoznice (Šifkarte) iz Europe Pozivne prevoznice (llamada) za Ameriku BANCO OERMANICO DE LA AMERICA DEL SUD. Frente a la Av. L Alem, con Ja entrada a la Seccidn Eslava. Ulaz v Jugoslovansko Odelenie POŠTE LEANDRO ALEM BUENOS kvadra i po od Plaza Mayo Jedna oecer