P o šfa t in a pletena u golovu lit 1934 Ml pr*« Cena Din 2--« SOKOLSKI Gliv S ! tO S^VEZA SOKOLA KRALJ EVINE JlCCSUVIJt MESEČNI PHILOC -$ O KOLŠKO SELO" LJUBLJANA, 9 MARTA 1934 Izlazi svahog petfca • Godišnja pretplala 50 Din • Urednišlvo i uprava nalazi se | u Učileljskoj liskari, Frančiškanska ulica broj 6, lelelon brof 2177 • Račun poštanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju i G 0 D. V BROJ 11 Slom poliilčke demokracije Svoje misli sjedinimo za zajednički rad! »Tiršev san« Priliko u svim državama — u oni-jna nama suscdnim i u onima po dale-^ fctu — tako su so bitno izme-..?> l‘a možemo niti smemo preko | preči sklopljenih očiju. Sav svet v° Prjl“^ra^ava> vladavine dobiva ju no-_ e oblike, metodo su drugačije, putevi odmiču od starih gesala k novim c"jeviina. drž Mo se sve dogada po neslovenskim lvama, svi dobro znamo, jer se do-^aaaji poslednjih dana sami sobom Pisuju čovečjom krvlju u istoriju tih r^ava- Francuska, Austrija, Nemačka tome reeito svedoče. Fotpretsednik češkoslovačkog se-t? . ’ naš stari sokolski brat i proku-* nacionalni borac, Vaclav Klofač, j-f2e! da b> trobalo za domaću politiku ' atl nov sintetički program, koji bi »a . * državi osigurao daljnji zdrav a2.V0j. »Političke stranke sada š-n j os ti ece da shvate težak položaj demokrate. Te stranke imaju nekakav značaj amo u službi zajedmee, a kao nepo-nilr]jive sekte bile su i uvek su samo nesreča.« Gesla političke demokracije, koje Su stranke ispisale na svoje zastave, ^tapljaju s« po svemu svetu u politič-*°j reakciji, jer na prva mesta stupaju gospodarska i soeijaltia pitanja, koja suvjednako važna za svakoga onoga urzavljanina, koji je upu ten na rad svojih ruku i svoga intelekta. 1 takvi državljani su možda u svakoj državi svetu u ogromno.) večini, ali za to nema dovoljno rada. i zato kruha2* nemA 2a n-’c n> dovoljno Гако nastaje neverovatna situa-C1ja: da pošten rad nije jedino sredstvo za očuvanje egzistence, da treba Pojedincu osim rada i nežta više,- odnosno ne.šta manjo — više drskosti, i "tzobzirnosti a manjo moralnosti i skrupuloznosti, da isisa slabijega do Poslednje kapi i da na štetu njegovu Postavi sebe pod okrilje zlatnoga te-'Cta d0 pune zdele! Nema dana ni skoro sata a da ne bi čuli ili čitali, kako se s mekakvom sadističkom nasladom, nekako obrti-počinjaju zločini, koji uništavaju najnežnije korenje humaniteta i mo-fala i koje javnost sa slašću raznosi i uvečava, kao da bi htela da u vrtlog *rvavih strasti pritegne takoder i one, , °ji još čvrsto stoje na osnovama za-*ona, morala ili nauke svoje vre. Panem et eircenses! — Taj istorij-ski krik nije više odjek raZrovanih so-cijalnih i moralnih prilika širokih masa. Ove pružaju danas svoje gladne ruke samo za kruhom. Circenses su za one, koji imaju kruha u izobilju, pa im treba još nečesa drugoga da utaže svoje strasti. Politička demokracija — obojcna svim nijansama strančarstva i profa-nirana strančarskim posebnim ciljevi-ma apsolutne partizanske moči i zlo-porabe — nije mogla da posle svetskog rata stvori snošljive socijalne prilike u svetu,- zato su te prilike uvek sve više bacale i sve više pogoršavalc položaj radinog čoveka i terale ga u propast. U takvoj atmosferi propadao je nacionalni irnutak, a pomogli su sc sarmo oni, koji se dižu iz općcg potopa kao oaze izabranih. Politička demokracija je sa svim svojim pripadnostima i vanjskim em-blemima propadala, i svi državnici tru-de se da bi na mesto nje postavili dr-žavnu i nacionalnu politiku s novim sintetičkim programom — politiku socijalne i gospodarske demokracije, ko-joj bi bila osnova moral i poštenje, kojoj bi moralo da bude sredstvo po-žrtvovan rad za zajednieu, a cilj pak stvaranje moralnih i materijalnih do-bara sviju za sve. Svaki stranac — da o domačim ne govorimo — koji barem malo pozna našu zemlju, složiče se ;s našim mišljenjem, da je baš u Jugoslaviji gospodarska kriza najnepotrebnija i najne-osnovanija. Svega imamo, što daje zemlja, dovoljno, da nc bi nikpme trc-balo da strada, a ipak imamo premalo onoga svakidašnjega, što Woba pojedincu za najskromniju egsistencu. To su nezdrave prilike koje sigurno nisu nastale samo iz nar, samih, več su takoder posledica nezdravih gospodarskih i socijakiih prilika izvan nas, onih prilika koje svojim blatnim valovima ža-pljuskuju i preko naših državnih gra-nica. S kakvim pravom govorimo mi Sokoli o tome? S pravom, koje nam daje i koje nam obezbeduje naša ideja sama. U tom uverenju naglasili smo več u našim »Putevima i eiljevima« potpuno jasno: »Sokolstvo zahteva od svojih članova da se u privatnom i javnom životu, kad god se ukrštavaju njihovi interesi s interesima drugih, svagda opredeljuju po zahtevima socijalne pravednosti i sokolskog bratstva.« 1 u tom našem zahtevu nalazi sc embrio politike socijalne i gospodar- ske demokracije — t. j. novi sintetički program svega našeg državnog i naeionalnog života, koji se može da pravilno razvija samo na temelju sokolskog bratstva i po načelima sokolske jednakosti: jednakosti u radu, na-porima i žrtvama, jednakosti u dobrima, pravu i dužnostima. Najpre pak potrebna je jednakost mišljenja: treba ujediniti misli, koje ne zasenjuje nikakva sena prošlosti, več koje samo teže k istom cilju i hoče da dobiju svoj stvarni izraz u za-jedničkom delu. S takvim sjedinjenim mišljenjem svih sa svakim i svakoga sa svima takoder su i pojedinci izmedu nas pozvani, »da se u granicama opčih sokolskih načela i pozitivnih državnih zakona polvtički opredeljuju i po svo-me uverenju«, a zahtevamo od njih, »da se u javnom životu i u sokolskom svom radu uvek ravnaju po načelima sokolske organizacije.« Srečni smo mi Sloveni što imamo u sokolskoj ideji kompas, koji ukazuje ravan put iz zabluda i pometenosti svakomc od nas, koji je pravilno shva- tio i primio kao svoj nacionalni i državljanski nazor demokraciju sokolskog bratstva! Neslovenski narodi lutaju i kolebaju medu problemima, koje rada današnje doba na ruševinama otro-vane prošlosti — a nama pred očima stoji otvoren put. Samo odvažno treba zakročiti tim putem i razviti u sme-ru općega dobra tvorilačku moč, koja vre iz načela socijalne pravičnosti. »Zdrava, otporna i za obranu sposobna je samo ona zajednica, u kojoj se ni jedan elan šilom ne gura napred i u kojoj se miko lukavošeu ne ugiba pravilima, koja vrede za sve, nego gde naprotiv svima na srcu leži razvoj i napredak zajednicc i složan rad, bilo u miru bilo u ratu!« To je Tiršev nauk več iz g. 1871, koji je i dandanas takoder u punoj važnosti. Narod neče lutanja i zavadanja. Kucnuo je čas, da se njegov razvoj prenese na nove puteve, koji vode pra-voj slobodi, jednakopravnosti i pravdi! Mi Sokoli kročimo tim putem. Podite stoga za nama! Uredimo okružja Raspisala se brača, da li su nam potrebna okružja i na kakvoj bi se Osnovi uredila. Dobro jo što se povela ras-prava o tome. Nc mora da sve dolazi odozgo. Njtj treba. Oni koji su sc uži-veli u sokolskome radu najbolje znaju što bi trebalo da se reorganizuje ili uvede. Da nam nisu potrebna, ne bi ih uveli naši tehničari i u tome pravcu stvorih i pravilnik. Za prosvetni rad po okružjima doduše nema pravilnika, ali tarao postoji prosvetni nadzornik. Ali ovi prosvetni nadzornici su samo na papiru. Neosporno je, dia se okruž.ja moraju organizovati. Ima nekoliko žu-pa koje zahvataju veliki teritorij, u kojima su komunikacionc prilike vrlo teške, kao na pr. u cetinjskoj župi. Tu župski načelnik i župski prosvetar ne mogu da vrše svoj rad nego pismenim putem, a koliko to u mnogo slučajeva vredi nc treba razlagati. Oni ne mogu u jednoj periodi da izvrše reviziju rada po društvima i pc- četama. To je skopčano i s golemim materijalnim iz-dacima. Mnogo je lakše u manjim žu-pama, gde su željezničke veze dobre, ali gde toga nema i gde se moraju da upotrebc druga prevozna sredstva, rad je uvelike otešćan. U takvim prilikama ne možo da bude plodnog sokolskog rada. Tu bi se morale obrazoyati ma-nje župc ili stvoriti satnostalna sokolska okružja za prosvetni, tehnički pa i administrativni rad. Kad kažemo samostalna okružja, razumemo u administrativnom, tehni-čkom j prosvetnom pogledu. To je potrebno tim više što je Sokolstvo uzelo silan zamah j u naša sela, pa je posao velik. A ako čemo da bude realna uspeha, svako okružje mora da samostalno radi, a nc da čeka sve od svoje župe, koja u mnogo slučajeva ne može da po-mogne, jer sc rad razgranao i ufnnožio. Ne bi to bilo kako bi se pomislilo država u državi, jer bi tehnički i; prosvetni organi župe ipak bolje vodili evi-dcnciju nad radom okružja i davali ini- cijativu. Setimo sc samo, kako je teško organizovati župske točajeve, bilo teh-ničke bilo prosvetne, i koliko to stoji više materijalnih žrtava, dok bi se točajevi po okruzima mnogo lakše proveli. Ali i kad bi se skupni tečajevi provo-dili za celu župu, gde su prilike zato povoljne, to je sve na korist okružja, jer tečajevima je svrha da p o ve čaju kadar tehničkih i prosvetnih radnika bilo na koji način. Kad se formiraju okružja takvih nam radnika još više treba. Po našoj organizaciji postoje okružja i tehnička i prosvetna. Za tehnička postoji pravilnik i na čelu okružja načelnik okružja, dok pravilnik za prosvetna okružja nemarno te se u pravilniku župskog prosvetnog odbora kaže, da se za svako okružje ako postoji imenuje prosvetni nadzornik, a gde ga nema da se na svakih 8—10 društava postavlja po jedan prosvetni nadzornik. Ako se nadzornik ne postavi, onda za dotična društva vodi brigu župski tajnik. Iz svega se ovoga razabire, da je vrlo nužno provesti organizaciju okružja u svim našim župama i urediti fi-nansijsku stranu. Tim bi se rad po župama uprostio, a okružja bi bila u tesnoj vezi sa svojom župom. Okružni načelnik i prosvetar budno bi pazili na rad po društvima i četama, prikupljali podatke od njih i podnosili referate načelniku i prosvetaru župe, a s njima bi se i sastajali barem svaka tri meseca radi saglasnosti u radu i stvaranja programa za unapred. Oni bi raspravili sva važna .pitanja i tehnička i prosvetna. Svaka tri meseca sastali bi se i načelnici i prosvetari društvava i četa u okružju da to isto urade. Financijalnu stranu nije teško urediti. Od župskih doprinosa odvojilo bi sc nešto za okružja, a pripao bi im i čist prihod od okružnih sletova. I. B. Budimpešta Konccm maja ove godine pdržava-ju se u Budimpešti takmičenja Mcdu-narodne gimnastičke federacije. Članovi Federacije su i svi sokolski savezi, pa i Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Pretsednik Federacije je starešina Poljskog Sokolstva br. Zamojski. Medunarodna takmičenja Federacije imaju svoj veliki značaj, u prvom redu propagandni. Sokolski telovežbeni sustav s načelom svestranosti postiza-va na njima več godiriama velikih uspeha i priznanja. 1 naše, jugoslovensko Sokolstvo, koje več godinama sudeluje na tim tak- mičenjima, sprema se da i ove godine hude časno zastupljeno. Načclništvo Saveza vrši za to svestranc pripreme. Sprema se — prvi puta — i vrsta naših članica. Budimpešta je razmerno blizu nc-kojim našim sokolskim centrima, a ima s njima i vrlo dobru željezničku vezu. Spomiinjem samo pruge: Zagreb-Kopriv-nica-Budimpcšta; Osijck-Beli Manastir-Budimpešta; Beograd-Novi Sad-Suboti-ca-Budimpešta. Bližina i dobra veza nabacujc mi-sao, da bi bilo moguče i dobro, da spo-menutomo takmičenju Medunarodne Nikolaj Preobraženski, Ljubljana: Rusija ti očima Bunjina Čuveni ruski pisac Ivan Alck-sijević Bunjin, roden 1871 u Orlu, koji'sada živi kao emigrant u Francuskoj, počasni član Ruske akademije nauka, primio je, prošle godine, kao prvi ruski literat, No-bclovu nagradu za lepu književnost (o čemu smo izvestili i u našem listu). Kao prilog upoznavanja ruske, a slovenske psiho uopče. te odnosa Slovenstva prema civilizaciji sadašnjeg »železnog doba« — kako veli Bunjim u svojim pozna-tim novelama »Gospodin iz San Frančiška« i »Brača«, — donosimo ovu kratku crticu, iz koje se naziro shvatanjo Bunjina na njegovu otadžbinu. Najzrelije Bunjinovo delo »Život ^rsenjeva«, nagradeno Nobelovom na-Kradom, nc podaje nam samo živo-Pisnu siiku poslednjih godina ruskog 9arstva, več ono ima i širi značaj za ’nostrane, a pre svega slovenske či-taoee, kao dragocen i veran tumač shvatanja ruske duše. Bunjin je zadubljen u večito pi-lanjc o smislu života i smrti. Njegov svetovni nazor temelji so na veri u Prcdestinovano poslanstvo svakoga po-jedinca, na »o no m Bogom danom ta-!entu, koji nam nalaže svete dužnosti j.koji ne smemo da zakopamo u zem-Jju. Zašto? Toga ne znamo. A moramo 9* znamo, da sve na svetu ima visoku *^žju svrhu, da bi u istinu bilo sve vrlo lepo«, prema zahtevu i reči Stvori- telja. Kako je Bunjin morao da prosu-duje s tog gledišta rusku »nagonsku mržnju prema zaptu i redovitom radu, nedostatak čvrste volje i.stalan nemir«! Junak -njegovog predratnog »Sela« osorno osuduje: »O, ta naša zemlja! Imamo najlepšu grudu, crnu, lakat i po duboku, a svake pete godine glad. Naši ljudi oru več tisuču godina, a ni-ko nc zna, kako treba orati, i kada jo vreme setve i žetve. Svaki samo kaže: »Ta. napraviču kako i svi to rade«. Bunjin je nesmiljeno tačno opisao agrarno izgrede s ustašama u doba prve ruske revolucije iz godine 1905, koji sc bahato smeju nad opljačkanim vlasteiinstvima i živo odrtim gospod-skim bikom i sl. Ta mrka slika ogorčila je savremenike, navikle na shi\Te-nofilska gledanja pokorne »svete Rusije«, predane sudbini i Tolstojevim naucima o »jedino pozitivnoj se.ljačkoj pravičnosti« usred sebične i bezdušne-civilizacije. Predratna kritika požurila se je da Bunjina ožigoše kac »prepla-šenog pretstavnika revolueijom unište-nc klase«. Sada istu tu bajku ponavlja-ju sovjetski ucenjivači, iako Bunjin nije bio kao potomak istorijskog ali osiromašenog roda nikada vlasteiin. U istini Bunjin je bio počeo ži-votni put našavši sc medu najradikal-nijom inteligeneijom, te je svojevre-meno bio proglašen i »grobarom ruskog plemstva«. Bunjin, osudivši »tisuč-godišnje prosjačenje, neznanje i surovost« ruskoga sela, osudio je ujedno i »nemočna za rad i slogu« plemičska gnezda, koja su propadala. U svojoj noveli »Suhodol« izneo je o gospodi i seljacima iste »upravo slovenske ose-bine ruske duše, koja se tako^ sudbo-nosno razlikuje od opee čovečanske«. Kao i drugi, ne toliko nadareni i več zaboravljeni. savremcnici nisao jc Bunjin »u nejasnom strahu za buduč-nost Rusije«. Sada, kada su nove grozote več odavna zasenile one iz godine 1905, moramo da naglasimo, da u Bunjinovoj slici Rusijo pored značajnih mrkih ima takoder i »nežnijih, svetlih boja,« a koje nisu hteli da sa-vremenici zapaze. Bunjinovo vruče do-moljublje nije slepo, več neisprosno, on. u torno pogledu otklanja svako idealisanjc. I baš zato tim ilublji ulisak čini njegov prosjak (u predratnom delu »Proletnja večer«), koji uzalud kuca na prozor, a čije se »staro seljačko srco unatoč toga tiho veseli«: »Ta lepo je vreme za sejanje; sve je vani na polju, pa ko bi imao vremena za pro-sjaka!« Takoder i zadnje Bunjinovo pripovesti, kojo je napisao u emigraciji, vrve »dokazima one neizrccive lepote ruske duše, čijc graniec poznajo samo Stvoritelj«. Seljak, koji vra>ajuči sc s groblja veselo sam sobom govori: »Jasmin sam zasadio mojoj ljubi na grob«, (da svi vide da je cvcče nekome namenjeno); a drugi seljak, Nefedi, koji sc noču na cesti smrznuo, žameten snežnom vijavieoin, samo da bi ispu-nio žel ju tudeg deteta koje jc bilo na umoru, a koje jo čeznulo za nevidenim »ervenim cipelieama« — dokaz su, da nije »sveta Rusija« zgolj lepa priča, ved živa istina. Bunjin, »potomak rasipnih očeva«, nikako ne liči Turgenjevu, pesniku romantiko »plemičskih gnezda«. On na svoj način i uvek kritički razotkriva toliko često pominjane osebinc ruskog značaja. Ako iznosi, kao prc Turgenjev, slučajeve »zadivljujuče mirnog pobožnog umiranja nckadašnjih ruskih seljaka, koji su na samrtnoj postelji davali zadnje odredbe s čvrstom ve-rom u život onkraj groba«, mora da spomone, da »sve to ne treba pripisi- vati nikakvim izvornim osobinama ruske duše«. Isto tako umirala je skoro 100-godišnja francuska seljakinja u Provansi, uverena, da noče nikamo otiči do u raj, a o kojoj očevidac pri-poveda: »Elle etait si cahne et tran-quille', que je lui dis en toute simpli-cite: — Vous irez au Paraclis, ma bonne Julienne«. — »Pardi, me. repon-dit-elle, oii voulez-vous que j’aille?« Ako su za Bunjina značajne (opet kao i za Turgenjeva) one krvne veze s rodnom grudom, kojih nc pozna novo. u gradoviina odraslo književno po-kolenje, on opet zaključuje, da »je1 Rus podrgnut vremenskim uplivima isto kao nekadašnji divljaci«. On nam slika osebujni očaj ruske pokrajine usred krute zimo i tmurne blatne jeseni, »kada postaju svi obrazi dosadni i neprijazni«. Pokolcnja ruskih književnika udarala su na »prokletu ra-kiju« kao na usudnu ljudsku nesreču. Ali Bunjin smatra »čežnju za opojno-šču, za oslobodenjem od spona svaki-dašnjosti« izrazitem nacioiialnom ose-hinom, koja je značajna za napitog Seljaka upravo tako kao i. »ona divna plastičnost, čuvstvenost reči, po kojoj je postala slavna ruska književnost«. Iz istoga izvora Bunjin izvodi čak i baštinjcno lakomišljeno oduševljenje za političkim opasnostima i za zabra-njcne nauke. »O, ta stalna ruska potreba za praznikom! Kako smo ose-čajni, kako nas hvata vrtoglavica i kako padamo u omamu, kako su nam mrski radni dani i smišljen rad! Kako nikako nismo slični na pr. Francuzima, koji iako nisu nista manjo strasbveniji od nas, ali ipak ne zahtevaju ono što je nemoguče... oni uvidaju, da treba brižno čuvati duševne i telesne snage kao teško stečen ndvacl« (»Život Ar-senjeva«.) Bunjin jo više puta nemilosrdan, ali njegova plemenita iskrenost nc pozna nikakvog malodušnog očaja, ona je nedeljiva od ponosne nacionalne sa-mosvesti. Bunjin je strog i ncisprosan sudac, i možemo mu verovati, kad tvrdi, da ruskome puku neče nikada moči nadomestiti komunistički nauei nerazorive božjo zapovedi. Neka viče drska čovečja ludost i zavist, da »je svaka svojina otimači.na«. Sva nasilno prolivena krv ne može da uništi duboku mudrost na oko bližnjega!«, koja učvrščuje nasledene veze medu nama i našim očevima, koja posvečuje ama-;iet, koji moramo da čuvamo na našoj grudi pod vlastitim krovom. U pozna-tom svom govoru, održanom svoje-dobno u Parizu, ‘o misiji emigracije Bunjin je odlučno naglasio istorijsku slučajnost pobede Lenjinove demagogije u vezi s onom iscrpljenošču pet-naestmilijonske rusko' vojske, koja je postala ishodištem revolucijo po padu carske vlasti. »Revolucija — kažu nam — bila je neizbeživa, jer je narod čez-nuo za zemljom i mrzio nekadanje go-spodstvo. A zašto nije bilo iste nužne revolucije na nekadašnjem ruskom području u Poljskoj i u Litvi? Zašto je zarumenila prolivena krv još i Sibi-riju, koja nikada nije poznavala potlačenost? U istini, revolucija nikako nije bila istorijski nužna, jer je Rusija pre rata (od i907—1914) doživljavala unatoč svim nedostacima kao u priči nagli gospodarski i kulturni procvat i preporod«. »Petrov dan«, pesma, koja zaključuje poslednju zbirku Bunjinovo poezijo (»Izbrannyja stihotvorenija«, Pariš 1921), vidovito je proročanstvo uskirsnuča velike Rusije, cara Petra i Puškina. SLOVENSKO OOKOLSTVO Bugarski Junači pozvan? u Briselj Naredile godine prrrediče belgijski gimnaste u Brislju od 19—22 jun a svoj XI savezni slet. Na tu svečanost pozvani su medu ostalim i bugarski Junači, čiji je savez odlučio da tome sle-tu i učcstvuje e jed no m izabranom vr-stom, po svoj prilici s onom, koja če ove godine nastopiti na medunarodnim takmičenjima u Budimpešti. Takmičenja češkoslovačkog Sokolstva u ovoj godini U ovoj godini održače se na po-dručju ČOS sledeča takmičenja: takmičenja u vežbama na spravama, i to u obavezmim i slobodnim vežbama, dalje u deseteroboju pojedinaca, u lakoj atlctici, igrama i u plivanju. U poslednjem »Vestniku sokolskom« ČOS objavljen je i raspis na sve članstvo ČOS, da se pripravi za ova takmičenja, koja če se održati na više mesta. Tak-imčenja u vežbama na spravama odr-žaee se po župama 27 maja, a savezna takmičenja pak 17 juna u Brnu. Sve grane deseteroboja prirediče ČOS za-jednički s Češkoslovačkom atletskem amaterskem unijom 11 i 12 avgusta u Pršerovu, dok če se takmičenja u lakoj atietici održati 10 juna u Pardubi-eama. Savezna takmičenja u bazeni i košikovi održače se u Brnu 29 juna. u odbojci 9 septembra u Plznju, u tenisu istoga dana u Opavi, a plivačka takmičenja 24 juna u Brnu. češkoslovačka zagranična sokolska društva Pisali smo več kako češkoslovačko Sokolstvo ima lepo organizovane svoje zemljake u sokolskim društvoma izvan češkosbvačkih granica. Zagranlčna žu-pa ČOS ima svoja društva u 12 država, i to: u Belgiji, Engleskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Austriji, Rumuniji, Švicar-skoj, Nemačkcj, Poljskoj, Braziliji, Argentini i Kanadi. Najjača sokolska češkaslovačka organizacija je svakako u Bpču, gde deluje 15 češkoslovaških sokolskih društava, koja su udruženau Austrijsku župu. Ova župa medutim učlanjena je u ČOS kao posebna jedi-nica, dok sva ostala zagranična društva pripadaju Zagraničnoj župi, čije jc se-dište u Pragu. Najjače delovanje poka-zuju zagranična češkoslovačka sokolska društva u Volinji u Poljskoj, gde ih je do danas več 15. a o kojima smo več više puta pisali. U Nemačkoj ima 8 ee&koslovačkih sokolskih društava, i to u Berliirsiu, Drezdenu, Lajpcigu, Žita-vi i t. d., a koja temo deluju več nekih 10 godina, uzgajajuči svoje zemljake u sokolskom duhu i održavajuči ih na okupu tki usred mora tudeg elementa. U Bugarskoj bila su svojedobno osnovana dva češkoslovačka društva, i to u Sofiji i Orehovici. Plakat jubilarnog slela u Poznanju U Poznanju proslaviče poljski Sokoli zapadnih poljskih župa ove godine 50-godišnjicu, otkada jc bilo osnovano u Inovraclavi prvo sokolsko društvo. Sletski plakat za taj jubilami slet prikazuje taj deo poljskog teritorija s dr-žavnom granicom, a u pozadini vide se konture starodavnog grada Poznanja. Na slici su i dva poljska Sokola, od kojih jedan visoko uzdiže sokolsku za-stavu, dok drugi s bubnjem zove članstvo na jubilairni slet, koji če se održati od 29 juna do 1 jula o. g., i koji pretstavlja u neku ruku pripravu poljskog Sokolstva za slet u Varšavi godine 1935. Nešlo iz istorije poljskog Sokolstva Nakon osnovanja Praškog Sokola god. 1862 počela je sokolska misao po-lagano da prodire takoder i na poljski istok, gde je bilo osnovano prvo sokolsko društvo 1867 u Lavovu, dakle u onom delu Poljske, koja je bila razdeljena medu Kusiju, Nemačku i Austri-ju. Niti ruska vlada, a još manjc pak nemačka, nisu dozvoljavale osnivanje sokolskih organizacija, dok Austrija medutim toipaknije prečila. Kasnije je također i Nemačka uvidela da se neče moči opirati buđenju poljskog naroda te je dozvolila da se god. 1884 ustanovi u Inovraclavi prvo sokolsko društvo na teritoriju Velike Poljske. Sokolska misao medutim zahvatila jc več mnogo pre srca i duše Poljaka u Veli ko j Poljskoj, Pomoraniji i Gonnjoj Šleskoj, pa su sc i tamo doskora počela osnivati sokolska društva. Ncmački režim ina-če pokušavao je da uguši neprijatni mu sokolsko-nacionalni pokret, ali liberalni duh rodoljubivih Poljaka svla-dao je sve teškoče i zapreke i hrabro snosio sva proganjanja. Kada se je pak god. 1918 počela da lomi sila nemačkog oružja na bojnim poljanama Francu-ske, postigli su velikopoljski i pomo-ranski Sokoli u krvavim bojevima oslo-bodenje svojih pokrajina od nemačkog jarma, ujedinivši ih u jedinstvenu slo-bodnu poljsku državu. Bilo je to opet Sokolstvo, koje je tinjalo u dušama poljske brače, koja su čamila u ropstvu, bila je to vatra svetog oduševljenja za narod i nesreč-nu domovinu. Tako je Sokolstvo pola-gano izvršilo duhovni preporod sloje-va poljskog naroda na zapadnoi gra-nici sadanje Poljske. Zato če sokolski slet u Poznanju biti velika manifestacija 50-godišnjeg rada poljskih Sokola za narod i državu. Ukrajinska sokolska organizacija u Poljskoj U poslednje vreme počelo je takoder i ukrajinsko Sokolstvo u Poljskoj da deluj« sve intenzivnije. Sedište organizacije ukrajinskog Sokolstva u Poljskoj je u Lavovu, gde izlazi i list »Sokilski visti«. Pored 'ruskih i češkoslovaških društava ukrajinska sokolska organizacija je treča nepoljska sokolska organizacija na teritoriju Poljske. Ukrajinski Sokoli pripravljaju se i na svoj ovogodišnji pokrajinski slet, koji če s« održati takoder u Lavovu. Iz njihovog stručnog lista razabire se, da ukrajinska sokolska društva naročito uspešno deluju u večim mestima, kao u Lavovu, Sitanislavovu, Striju, Zolo-čevu, Drogobiču, Rava Ruskoj, Prže-mislu i. t. d., gde održavaju i pred-njačke tečajeve. Ukrajinski sokolski savez do danas još naje član a vez a slovenskog Sokolstva. Razne vesti iz Slovenskog Sokolstva Za starostu Podbelogorske župe u Pragu ponovno je izabran dosadanji starosta br. Katel Švare, za načelnika br. Šverma, a za tajnika br. Kepi. Za novog starostu Sokolskog društva Plzenj I izabran je br. dr. J. Petak, sin bivšeg načelnika grada Plznja, poznatog sokolskog radnika. Nekoliko praških društava ove godine održalo je po prvi put glavne skupštine u novopodignutom vlastitom <.kjmu, a medu ovima društva Višegrad i Kosirže. Vlastiti dom ovih društava dioprineo je, da-.se je njihovo članstvo znatno povečalo, a osobito broj vež-bača. Društvo Tržebie u Moravskoj u-stamovilo je odeljenje za hokej na ledu, u čemu se je nakon jednogodišnjeg treniranja ogledalo s raznim hokejskim klubovima, postigavši vrlo lepe uspehe. Sokolsko društvo u Londonu razvilo je poslednjih meseca znatno svoju delatnost. Umesto 6—8 vežbača, koliko ih jc do tada imalo, taj se je broj povisio na 18, a njima su se priključile i 24 članice, tako da sada društvo ima i jako žensko odeljenje. Društvo ima lep broj telovežbačkih sprava, svoju knjižnicu, a gaji takoder i sve vrste igara. Sednica Saveza SKJ Dne 15 i 16 o. m. održava se u Beogradu sednica Izvršno5 odbora Saveza SKJ; dne 17 o. m- sednica je narodno-odbrambenog otseka Saveza SKJ; dne 18 o. m. održače sc plenarna sednica uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Predavanje br. Batriča Marjanoviča »Naše nemarnosti« održače se na Beogradskoj radio stanici 18 o. m. u 16.15 sati, umesto u 15.15, kako je to ranije bilo objavljeno. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju se: dne 9 marta predaje I zam. starešine Saveza SKJ br. E. L. Gangl o temi: »Ideje, život i Sokolstvo«; dne 16 marta predaje brat Ivan Lavrenčič, Maribor, o temi: »Kako sprečavamo kod dece telesne mane«; dne 23 marta predaje brat Franjo Lubej, Ljubljana, o temi: »Sokolske vesti«; dne 30 marta predaje zam. savez-nog načelnika br. Josip Jeras, Ljubljana, o temi: »Sokoli — dobrovoljci u svetskom ratu«. Sokolska radio-predavanja preko raddo-stanice Ljubljana održavaju se svakoga petka od 19 do W30 časova. (Nastavak sa 1 st ra n c) gimnastičke federacije prisustvuje i ve-či broj članova Sokola kao gledaoci. Več iz razloga, da se vidi ovo taloniče-nje, koje bez sumnje pretstavlja vrhu-nac sadanje telovežbe. Drugo radi toga, da naše vrste članova i članica ima-ju u ovom tudem i nama malo prijatelj-skom milijeu — neku vrstu oslonca, moralne pomoči i bratskog potstreka. Načelništvo župe Osijek predložilo je načelništvu Saveza, da ono, odnosno savezna uprava zatraži od druistva »Pučnik« plan za organizacij u j edne_ naše sokolske ekspedicije u Budimpestu — makar na 2—3 dana, za_ vreme spomc-nutih takmičenja. Iznosimo ovaj predlog i u »Glasniku« u nadi, da bi se našao dovoljan broj brače i sestara za ostvarenje ove zamisli. Ing. KvapM. Spomenik streljanim žrtvama 1914 u Petrovaradinu Pre 20 godina, grad Petrovaradin, stari istoriski grad, doživeo je novu tužnu slavu; postao jc internacionalni iogor i stratište Srba iz ovih krajeva, kamo ih je austrougarska vojska doA'la-eila te nakon kratke istrage što raza-slala u druga mesta na zatočenje, što zadržala u tvrdavnim petrovaradinskim zatvorima, a što opet streljala. Skoro dnevno odjekivali su plotu-ni, čas sa ledina, čas iz tvrdavnih šan-čeva, čas sa groblja. Bile su to tužne žrtve austrougarskih nasilja, kojima se htelo da zatraši naš narod i sebi osigu-ra pobedu, ne znajuči zapravo, da ug-njetač time sebi 1 svojoj vlasti kopa grob i pomaže uskrsnuče slobode jugo-slovenskog naroda. Sokolsko društvo u Petrovaradinu uzelo je za zadaču da ove godine po-digne lep sokolski dom, koji ee biti posvečen uspomeni tih narodnih mučenika i koji če na uzidanoj mramornoj ploči nositi zlafcnim slovima urezana njihova imena. Ujedno če biti izdana i »Spomenica« koja bi pored imena streljanih, mučenih i vešanih, sadržavala i njihove kratke biografije, kao i isto-rički prikaz prilika u ovim krajevima te veličinu i zamašitost tih žrtava za otkupljenje naše slobdc. Do sada je Sokolsko društvo Petrovaradin stupilo u vezu s pretstavni-citna iz Beške. Batajnicc i Sremskih Karlovaca. Da bi ta akcija bila što po-pularnija, umoljavaju se ovim putem svi, j iz drugih mesta, koji su u ovoj stvari zainteresovani, da takoder jave Sokolskom društvu Petrovaradin imena i životopise svojih rodaka j sumeštana, koji su tokom prošloga rata streljani u Petrovaradinu. IZ SAVEZA SKJ Povodom Izdavanja »Sokolskog almanaha« Svim bratskim jedinicama! Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije izveštena jc, da po bratskim iupama putuju neka lica koja se izda j u da su delegati našega Saveza i kupe oglase i pretplatu za »Sokolski almanah«. Upravi Saveza poznato je, da je jedna grupa odlučila da izda taj almanah na svoj trošak i na svoj rizik, ali ona za ovakvo izlaženje ni je nikada dala svog odobrenja, a najmanje da je bilo koga ovlastila da se izdaje za delegata Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i da u njezino ime kupi oglase ili pretplatu na rečeno delo. Zato se bratske jedinice ponovno upozoravaju na činjenicu, da nismo a niti če m o ikada izdati ovakve ovlasti, pa s toga svako lice koje sc ovako pretstavi počinja zloporabu i neka nam sc svaki ovakav slučaj do javi, a s li-eem postupi onako. kako se postupa s licima koja se lažno prctstavljaju u cilju iskoriščivanja. Zdravo! Beograd, 5 marta 1934. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije I zam. starešine: E. Gangl, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. r. Ne »u Zakopanima«, nego u »Zakopanome«! Mnoga slovenska imena cesto se pogrešno pišu i sklanja ju. Tako nali su švicarski gimnaste da spretnim i smišljenim načinom pridobi ju dečju dušu za telovežbu, koju su umeli da prilagode njihovim fizičkim i duševnim sposobnostima. U švicarskim telovežbačkim društvima deca se vež-baju igrajuči, a što ih naravno prive- kKlJICEiliSTOVl SOKOLSKA PROSVETA NOVI SAD, BR. 2, FEBRUAR 1934 Drugi broj četvrtog goddšta »Sokolske prosvete« donosi sledeči sadr-žaj: Dr. Ilija Mamuzič: Jugoslovensko Sokolstvo pred sutrašnjiicom. — Dr. Miraš Kičovič: Jugoslovenstvo u na-šoj književnosti. — Prof. Ante Sepič: Aleksa Šantič. — Sokolski domovi. — S. Paščan. — E. Gangl: Sokolska. — Sokolsko pozorište i sokolska muzika. Pozorište s lutkama. — Prosvetna propaganda. — Trezvenost i štednja. — Sokolske vesti. — Beleške. — Knjige i časopisi. — Službena saopštemja. — Sokolska šala. SOKO NA JADRANU Glasnik Sokolskih župa: Split, Šibenik-Zadar i Sušak-Rijeka Split, br. 1—2, 1934 Ovaj broj »Sokola na Jadranu« posvečen je planinarstvu, te donosi ovaj sadržaj: A. S. (Split): Što je pla-ninarstvo? — Ada I. Lclas (Split): Pla-ninarstvo — simbol uznesenja. — W. v. Goete: Priroda — Josip Boko (Split): U prirod« — na izvor života! — Dr. U. S. (Split): Istarska glavica na Moisoru. — Mira Marko Debelakova zuje uz društvo i čini da ga zavole i da mu ostanu verna i u naraštajskini pa i starijim godinama. Nadalje, lepi pešački izleti, a zimi smučanje, sanj-kanje i druge igre, sve to nadopunjuje dečju telovežbu. Dečja odeljcnja ima danas oko 400 društava švicarskih gimnasta. NAJPOZNATIJE METODE TELESNOG UZGOJA U FRANCUSKOJ Danas sc u Francuskoj u praksi izvode tri metode telesnog uzgoja. U žoanvilskoj školi, koja važi kao najbolji institut, provodi se metoda La-tarjea, čuvenog profesora anatomije. Druga metoda, prvoj suprotna, je metoda Ebera, takozvana prirodna metoda, koju pak zvanična javnost ne ceni mnogo, a treča metoda, koju pro-pagiraju zvanični krugovi, jc Šele-Ber-tova metoda. Osnivač ove metode jc direktor škole za uzgoj profesora gini; nastikc, pa ima zbog toga velik utieaj na mlade učitelje, koji šire njegova metodu u školama i društvima. AH —; vele — francuski listovi, sve, pa čak ni najbolje metode ne mogu da nam po-mognu, dok naši gradovi i država ne budu pokazali više smisla za fizičko vaspitanje, i dok ne budu da vali u te svrhe izdašnu materijalnu pomoč, kako to cine druge države, pre svega Italija. Pored navedenoga trpi fizičko vaspitanje u Francuskoj i od večitog menjanja vlada, s kojima se m en j a ju i potsekretari za fizičko vaspitanje, a dolaze na ovo odgovorno mesto i ljudi, koji nemaju ni pojma o fizičkom vaspitanju, NARODNA TELOVEŽBA U ŠVICARSKOJ Švicarska gimnastička društva ima-ju posebna odeljemja vežbača, u kojima se gaje u prvom redu narodne telesne vežbe, koje su uobičajene u Svi-carskoj. U tim odeljenjima vežbači se uče i dizanju tereta, bacanju kamena, prostim vežbama, skoku u visinu i dalj inu i u trčanju na brzinu. U Bernu održale su se pred kratko vreme i takmičenja za prvenstvo u pomenu tim granama, pri čemu je nčestvovalo iz 20 kantona ukupno 229 natecatelja, dakle priličan broj, ako se uzme da su to bili izabranici na izbirnim takmičenjima, prevedenim po društvima i župama. — Takmičilo se je u dizanju kamena obe-ručke teškog 25 kg, dalje u bacanju 20 kg teških kamenih kocka sti zaletom i bez zaleta. Najbolji postignuti rezultat u bacanju kamena sa zaletom^ iz-nosio je 7 m 33 cm, a bez zaleta 5 ffl 7.5 cm. Pri skakanju u dal j inu najbolji rezultat iznosio je 565 cm, dok proste vežbe nisu bile tako izvedene kako je to bilo poželjno. Takmičenje je za-vršilo hrvanjem, kao starom, tradicio-nalnom zabavom Švicara, koja mora da je na programu svake švicarske narodne telovežbačke priredbe kao i takmičenja. . Zanimljivo je da su švicarski gimnaste znali da osvoje mase naroda gore pomenutim načinom takmičenja, a to zato, jer za takva takmičenja nisu potrebne nikakve sprave, a osim toga sve takmičarske grane pristupačne su svakome, takoder i početniku te prctstavljaju u stvari švicarske narodne igre, što ih čini još popularnijima. PRIJAVE ČLANICA ZA TAKMIČENJA U BUDIMPEŠTI Ovc godine, kako smo več i izve-stili, po prvi put nastupiče na medunarodnim takmičenjima, koja priredu-je Medunarodna gimnastička federacija, i žene. Prema do sada stiglim prijavama, takmičiče na ovogodišnjim medunarodnim takmičenjima u Budimpešti 7 ženskih vrsta, i to: belgijska, francuska, madžarska, nizozemska te sokolske vrste iz Češkoslovačke, Jugoslavije i Poljske. (Ljubljana): Žena i alpimzam. — Ing. Vladislav Beltram (Supetar): Planinar-stvo i šuma. — U. Girometa (Split): Turizam mosorskog područja. — Boris Regner (Split): Dinarske planine. — Kap. Đuro Рапу rednjaški zbor, ki je z mladinsko akademijo v nedeljo 4. marca pokazal lep uspeh sistematičnega in neumornega telovadnega dela. Mladinska telovadna akademija, ki se je vršila v sokolski dvorani pri Čarmanu je privabila vkljub lepemu vremenu mnogo občinstva, ki smo med njim opazili tudi g. polkovnika Nedeljkoviča. Spored je obsegal 14 točk, ki so jih odvežbali vsi mladinski telovadni oddelki od najmanjše deee do nižjega oddelka naraščaja lepo in skladno. Vseh telovadečih je bilo preko 100, Med najboljše točke akademije treba uvrstiti: »Mlade vojake«, m. dece. »Uro«, ženske deee, »Deveterico«. moške dece, »Mornarje«, ženske dece, »Skupinske vaje«, moške dece, dočim sta zadnji točki »Devetorica«, moškega naraščaja in »Sneguljčica«, ženske dece bili naravnost odlični. S tem pa ni rečeno, da bi bile morda ostale točke slabe, vendar niso presegale povprečnosti. K samemu sporedu bi še omenil, da so se točke hitro vrstile in ni bilo mučnih dolgih odmorov, glede skupin pa bi priporočal, da sc v bodoče skupine uvrstc v spored kot ena točka, ne pa vsaka skupina kot posebna točka. V ostalem pa so bile tudi skupine posrečene. Pri akademiji sem pogrešal tudi kak, vsaj kratek uvodni nagovor. Da delo zlasti v mladinskih odsekih tako lepo napreduje je zasluga harmoničnega sodelovanja med šolo in Sokolom in bi le bilo želeti, da tudi še ostali učitelji in učiteljice, ki jih je na šoli dovolj, priskočijo društvu na pomoč vsak s tem, za kar se čuti sposobnega in kar ga veseli. — Pripravljamo se sedaj na letni javni nastop, odigrali smo dve igri in za zaključek se pripravlja še ena, bilo je nekaj posrečenih družabnih prireditev, dve predavanji, žal pa letos po smrti agilnega brata Planičke lutke bolj na redko razveseljujejo našo mladino. Društvo čakajo z izgradnjo letnega telovadišča nove naloge, ki pa bodo zopet prinesle v naše vrste novo življenje in stremljenje. Natečaj za župskog prednjaka Sokolska župa Tuzla raspisuje natečaj za stalnog župskog prednjaka s nastupom službe dne 1 maja 1934 i osnovnom platom oko 1000 Din. Uslovi nameštenja prema »Pravilniku«. izdanom od Načelništva SSKJ pod br. 165/34. Zapečaćene ponude s oznakom na kuverti »Na br. 92« treba poslati pre 31 marta o. g. na adresu »Načelništvo Sokolske župe u Kreki kod Tuzle«. Priložiti treba curriculum vitae i verodostojna dokumenta o ispunja-vanju uslova iz spomenutog Pravilnika, a u ponudi navesti event. svoje naročite uslove i minimalnu platu. Načelništvo Sokolske župe Tuzla. Župa Maribor MARIBOR. — Iz župnega načelništva. Načelništvo Sokol, župe Maribor razpisuje za 18. in 19. marca 1934. župne prednjaške izpite. Bratje in sestre, ki hočejo v tem roku polagati izpit, naj se takoj prijavijo župi. — Zdravo! Načelništvo Sokolske župe Maribor. 2upa Novo mes/o NOVO MESTO. — Iz župe. Župno načelništvo sklicuje za nedeljo 4. marca ob 9. uri dopoldne v Sokolskem domu v Noveni mestu redni letni zbor društvenih načelnikov in načelnic. Udeležba je za vse brate načelnike in sestre načelnice župnih edinic strogo obvezna. Istočasno sklicuje župni prosvetni odbor za nedeljo 4. marca ob 9. uri tudi v Sokolski dom .zbor društvenih prosvetarjev, ki je obvezen za vse pro-svetarje župe. Župna uprava sklicuje za 11. marca t. I. ob 9. uri dopoldne v mali dvorani Sokolskega doma redno letno župno skupščino, ki bo letos radi sa-veznega predpisa izredno obširna in važna. Zato župna uprava ponovno poziva vse edinice, da pošljejo na ta zbor svoje delegate, da bodo prav vse edinice zastopane. ŽPO priredi v okviru svojega delovnega programa v dneh 17., 18. in 19. mavca trodmevm.i .sokolski prosvetni tečaj, obvezen za vse društvene pro-svetarje, vabljeni pa -so tudi ostali člani društvenih PO. Prijavite se do 11-marca ŽPO. TREBNJE. — Mirensko sokolsko okrožje. Sicer smo že v novem sokolskem letu, vendar je potrebno, da se poda pred župno skupščino tudi o delu našega okrožja kratko poročilo. Sokolstvo se je v lanskem letu v našem okrožju zelo razmahnilo, posebno jc prodrlo v našo vas, kjer je našla sokolska misel življenja zmožna tla za svoj obstoj. Vsa v okrožju včlanjena društva so se z malimi izjemami ravnala po našem geslu: Vsi za enega, eden za vse! Saj ipa tudi ni bilo sokolske prireditve, ki na njej ne bi bile zastopane vse edinice okrožja. Zavest skupnosti in povezanosti sc je pokazala zlasti »tudi na prireditvah izven okrožja in župe, kjer je to okrožje nastopalo vedno v častnem številu korporativno. Vse to pa je zaviseJo od absolutne sokolske discipline vseh odločujočih društvenih funkcionarjev, ki so k tem skupnim uspehom okrožja doprinesli s svojo požrtvovalnostjo glavni obolus. V naslednjem naj gole številk* go-voirc o onem tihem delu v naših telovadnicah ter na naših odrih, ki je sicer skrito za širšo javnost. To skromno poročilo naj da vidno sliko prosvetnega in tehničnega dela našega okrož- V preteklem sokolskem letu je bilo v 7 edinicah 132 telovadcev, 47 telovadk. 48 moškega in 24 ženskega naraščaja, 114 moške in 128 ženske dece ter 25 prednjakov in prednjačic, skupaj 513 telovadečih. Ako k tem prištejemo še 261 članov in 109 članic netc-io vadeči h, beleži okrožje 881 -pripadnikov Sokolstva. Delo v telovadnicah jc bilo tudi v tem letu pTav živahno, vendar je bilo opaziti, da so nekatera prej agilna društva lani popustila in imela precej dolge počitnice, kar je bilo v Škodo dotič-nim društvom in seveda tudi v manko okrožju. Pač pa so se druga društva iziredno dvignila 'in tako pokrila s svojo marljivostjo upadek, ki bi bil sicer viden. Vprašanje prednjakov se rešuje le počasi, vendar ise kaže da imajo nekatera društva zelo dobre izprašane predmjake, ki pa se v tem letu sploh niso udejstvovali, ko med tem drugje istih primanjkuje. V vsem letu je v vseh oddelkih telovadilo v 1905 telovadnih večerih 19.458 telovadečih, prav lahko pa bi se iste številke dvignile, ako ne Ђј bilo toliko neprimernih počitnic v dveh večjih društvih. Po društvih je obisk telovadbe nastopen: Trebnje: 182 pripadnikov v 201 večerih 2625 navzočih (4 oddelki); Mokronog (191 vpis.) v 504 večerih 4608 navzočih (6 oddelkov). Št. Janž (96 vpis.) v 380 večerih. 429-1 navzočih, Mirna (115 vpis.) v 268 večerih 2256 telovadečih (4 odd.), Žužemberk (120 vpis.) v 254 večerih 2256 navzočih (6 odd.), Št. Lovrenc (5 odd., 77 vpis.) v 263 večerih 2156 navzočih, Št. Rupert ni telovadil razen' v 27 večerih s 170 telovadečimi. Telovadnic je bilo letos že več, tako, da je v okrožju sedaj 6 telovadnic, med temi: 3 domo- vi, 2 novi dvorani, 1 v šoli, 1 privatno. Nastopov je bilo z okrožnim zletom troje, ostala društva pa so .priredila lepe akademije in sc pripravljajo za tekočo leto, v katerem slave jubileje. Poleg teh prireditev je omeniti tudi zelo dobro ospeli prvi okrožni tajni zlet, ki je bil ob enem tudi prvi v župi. Vzporedno s telovadnico se je razvijalo tudi prosvetno delo, ki kaže tudi v tem letu prav lepe uspehe. Ob celotnem pregledu vsega prosvetnega dela, pa vseeno ne smemo preiti preko napak, ki so nekoliko zaustavile pravilen razvoj v okrožju. Tako smo opazili (po poročilih sodeč), da se pravo prosvetno delo v telovadnici šc vse premali goji, kar pogrešamo nagovorov, ststankov, debat, mladinskih prireditev, a tudi sokolski tisk še vedno ni tako razširjen kot bi moral biti. Na drugi strani pa se o,paža tu in tam pomanjkanje prave discipline, ki je odpovedala popolnoma v poroče-valstvu, v enem od društev. Tudi pošiljanje poročil ter izpolnjevanje istih, se zdi še vedno mnogim kot nepotrebno zlo. Več dobre volje in sokolske discipline, pa bo vse dobro in prav! Mogoče naj mimogrede dodamo tudi še opazko o hišnih številkah, s 'katerimi zelo marljivo polnijo sicer prazne formularje — pa to tehnične ali prosvetne prirode! Podroben pregled nudi nastopno sliko: Nagovorov in predavanj je bilo v okrožju 150, ki jih je poslušalo nad 3700 pripadnikov vseh kategorij. Ostalih prosvetnih prireditev je bilo preko 130 in kakor lani tudi letos 22 gledaliških predstav. Zlasti Mokronog, Št. Janž in Žužemberk so odigrali velik del teh iger, med njimi več mladinskih. Sokolskega tiska jc Je 134 izvodov, a novinskih izveštajev. ki so prešli predpisano pot je bik) 52, kar je znak, da je tudi naše okrožje spoznalo pravilen pomen prave in točne sokolske poročevalske službe. Velik kapital je naložen v naših sokolskih — javnih knjižnicah, ki jih je v okrožju 6 in štejejo 270 knjig. Poleg številnih izletov, par mladinskih prireditev, akademij in proslav je Sokolstvo v našem okrožju svečano proslavilo tudi deseti rojstni dan našega staroste Nj. Vis. prestolonaslednika Petra s sokolskim kresom na predvečer 'tega dne. Prosvetno delo je razdeljeno v 16 odsekov in sicer: 6 dramskih, 4 pevskih, 1 godbeni, 2 kino in 3 mladinske. Administracija je bila v okrožju in med društvi razen v par primerov brezhibna in točna. Nadalje so zborovali v okrožju na 3 sejah tudi vsi prosvetarji ter tehni-čarji, Id so sestavljali program za novo delo. Dvakrat sta obiskala vsa društva okrožni načelnik in načelnica ter okrožni prosvetar, ter tako prišla v osebni stik z delom v društvih, kar je ustvarilo še večje zaupanje v so pomoč in uspehe. Poleg okrožja pa je pomagala edinicam tudi župna uprava, ki zasleduje s posebnim zanimanjem delo v .okrožju in ki je bila tudi na vseh prireditvah častno zastopana. V januarju so imela vsa društva zelo obiskane društvene skupščine, na katerih so bile izbrane povečini staro uprave, ki bodo tudi v novem sokolskem letu pokazale še mnogo več, kot lani. S tem poročilom stopa Mirensko sokolsko okrožje pred župno skupščino, zavedajoč se dobro, da je storilo zopet velik korak naprej. Brat Marjan. Žopa Osi/ek OSIJEK. — Okružni prednjački tečajev! u Vinkovcima, Slav. Požegi i Da-kovu. U svrhu provodenja 3-godišnjcg telesnO-vaspitnog plana ove župe odr-žaju sc u svim okružjima 10-dncvni prednjački tečajevi. U nizu tih tečajeva održani su u zadnje vreme i u Vinkovcima od 21 do 30 januara, u Slav. Požegi od 4 do 13 februara i u Dakovu od 18 do 27 februara o. g. Okružje Vmkovci po broju jedini-ca je najjače u župi Osijek, te je i po broju polaznika bio najbolji tečaj. U-kupno je bilo polaznika 34 od kojih 8 članica. U tečaj su poslale sledeče je-dinice svoje članove odnosno Članice: Vinkovci, Županja, Bošnjaci. Komlc-tinci, Babina Greda, Otok, Mirkovci, Orolik, Andrijaševci - Rokovci, Novi Jankovci, Novo Selo, Retkovcr, Sla-kovci, Ostrovo. Gaboš, Tcrdinci, Ce-rič, Sikircvci, Gradište, Marinci, Jar-mina i Vrbanja. Tečaj u Slavonskoj Požegi je imao samo 30 polaznika iz ovih jedinica: Slav. Požega, Pož. Brestovac, Vetovo i Kaptol. Od tog broja je bilo 5 članica. U tečaj u Dakovu su poslale skoro sve jedinice iz tog okružja po jednog elana tako, da ih je bilo 12 iz ovih iedi-nica: Velika Kopanica, Semeljei, Bud-rovci, Krndija, Bračevci, Dakovački Selci, Vuka, Durdanci, Pridvorje, Stri-živojna i Gorjani. Sve ove točajeve vodi radi jedin-stvenog rada župski putujuči prednjak po programu, koji je izradilo načelništvo župe. Svrha jc ovih tečajeva, da sc tehnički vaspita što veči broj prednjaka i vodnika, jer se spremnim pred-njacima po našim jedinicama mnogo oskudeva naročito novo osnovanim, a koje su opet u večini. Radi toga i pravilen tehnički rad mnogo trpi. U svakom tečaju održi se 90 nastavnih ča-sova iz svih predmeta, koji sc traže za društveni prednjački ispit tako, da po-Uznici s malo truda i spremanja posle svršenog tečaja mogu položiti društveni prednjački ispit. GARČIN. — Sokolsko društvo u Garčinu prirodilo jc dne 10 fefer. u go-stionici Gardun svoju zabavu, koja je bila odlično posečena. Kod programa sudelovala su takoder i deca osnovnih škola sela Garčm, Bickosdo i Sapci, koji je sjajno uspco. Na koncu tog uspdog programa razvila sc jc intimna zabava uz ples. PRIDVORJE. — Dana 2 i 4 marta priredila je naša četa u zajednici s podmlatkom Crvenoga krsta proslavu rodendana velikog vladike Štrosmajera. O životu i radu neumrlog biskupa govork) je brat starešina Josip Sloccr. — Posle toga prikazana je pozorišna HOSIfJS - FONSIIzIl ш đrušivo sg o&igurange i reo&iguranjie § Beograd ———'>l———w—1M——j———ИММИИШ.1 ir ииццци: r.. II -- ---------- slika s pevanjem državne himne od Л hdovgradskoga »Slava J. J, Štrosma-jeru!« Vreme do dramske slike iz sokolsko^ života od D. B. »Soko na ra-du«, bilo je ispunjeno rodoljubnim recitacijama. Proslava je završena reci-tacijom od Rovčanskog »U sokolskom kolu«. X a k on proslave bila je sokolska po-kladna priredba. Prikazana je šala u jednom činu od F. Sudareviča »Svad-bcne neprilike«, i šala u 3 čina od Ivančiča »Nasarnareni stric«. Bile su i dve recitacije »Lutka« i »Dimnjačar«. Zatim je izvedena šala prema francuskoj priči »Tri želje« i od Jovana Udickog »Dečji svet«, šaljiva vežba. Poset je u oba dana bio odličan. Moralni i materijalni uspeh posve za-dovoljava. TRNJANI. — Sokolsko društvo Trnjani priredilo je dne 17 februara 1934 svečanu sokolsku akademiju u proslavu velikog biskupa Štrosmajera. Prisutne je pozdravio brat prosvetar Dimitrije Mrihin, paroh, s lepim patriotskim govorom u kome je izneo značenje proslave. Zatim je bio nastu.p članova s prostim vežbama u narodno j nošnji. Treču tačku izveo je Pozorišni otsek ovog društva s dva šaljiva po-zorišna komada. Akademija je bila dobro pesečena, te je uz moralni postignut i materijalni uspeh. — P. A. Zupa Sarajevo SARAJEVO. — Na 28 januara 1934 u 9.30 sati pre podne održalo je Sokolsko društvo u Sarajevu svoju re-dovnu god. skupštinu. Bio je prisutan velik broj članstva. Skupštinu je otvo-rio u otsutnosti brata starešine dr. Branka Sunajkoviča, I zamenik, brat dr. Bogdan Vidovič, koji. je pozdravio skupštinu lepim sokolskim govorom, i pozvao sve prisutne da kliknu našem junaekom Kralju, dičnom starešini i celom Kraljevskem domu »Živeli«. Svj prisutni uz oduševljene poklike odzdravili su. Pre prelaza na dnevni red, data je počast umrlim članovima u pr. godini. —- Zatim su izabrati overači zapisnika, i počelo se sa čitanjem poslanice- Saveza, koja je nažljivo saslušana. Zatim je podneo iserpan izveštaj načelnik društva brat Rudolf Ažman, iz ko-jega se video ceo rad i stanje društva. Tajnički izveštaj podnela je- sestra Rada Vasiljevič, koji je primljcn sa zadovoljstvom. Blagajnički izveštaj podneo je brat Risto Prnjatovič, iz ko-jega se vidi stanje društva. Referent za seoske čete brat Radmilo Grdie podneo je išernan izveštaj o radu sokolskih četa ovoga društva. Čete dobro napreduju, odziv u članstvu je vrlo do-bar, samo se rad na selu ne može zamisliti bez sokolskih domova. Statištj-čar brat Boško šil j uk podneo1 je izveštaj o stanju članstva sviju kategorija, a tako isto i 12 sokol, četa, koje .nama spadaju. Brojnp stanje je zadovoljava-jhče, kada se uzmu u obzir sve teško-če s kojima mi Sokoli moramo da se borimo. Prosvetar br. Hajrudin čurič izvestto je o prosvetnom radu, brat Branko Lukič o muzičkom otseku, koji marljivo radi. Brat Simo Stanivukovič, pročelnik za gradnju doma, podneo je iserpno stanje fonda za gradnju doma. Društvo danas raspolaže sa skromnom gotovinom, ali bez veče' gotovine ne može se pristupiti izgradnji našeg so- kolškog hrama, doma, kakvo Sarajevo mora podiei. Domačin brat Josip Du-;šek izvestio je u stvarima reda i odr-.žavanja sokolskih prostorija. — Ispred inadzornog odbora podheo je izveštaj ■ brat Rihard Štefani. Svi\ izveštaji prim-; J jeni su i odobreni. Data je razrešnica "upravnom i nadzornom odboru. Prednjački zbor podneo je listu novog upravnog i nadzprnog odbora, ikoja je usvojena sa spontanim odabra-vanjem, te su izabrati: za 1934 god. sledeča brača i sestre: starešina Aleksa Starčevič, I zamenik starešine dr. Bogdan Vidovič, II zam. starešine Ignac Hengster, tajnik s. Rada Vasiljevič, načelnik br. ing. Jovan Ilič, I zam. načelnika Tomo Vranješ, 11 zam. načelnika Milutin Zekavčič, prosvetar Hajrudin Čurič, blagajnik Boško Šiljak, refer. za čete Radmilo Grdič, pročelnik za gradnju doma Simo Stanivukovič. statisti-čar Boško Šiljak. Članovi upravnog odbora: Jovan Trišič, Božidar Ružička, Zambal Stjepan, Radič Ivan, Lavrač Oskar, ing. Besarovič Velimir, Dušek Josip, Čeremidžič Mitar, Rička Dragu-ti’n, dr. Mušanovič Sinan, Roubiček Oto, Tajšanovič Tvrtko, Dopuda Jelena, Berberovič Petar, Radojevič Angelina. Kršič Branko, Mulka Jaroslav, Skopal Alojzije, .Štrauh Josip. Članovi nadzornog odbora: Štefani Rihard, Čur-čič Kosta, Savo Savič, dr. Mihajlo Mi-ron, Dešič Nikola, Stevo Pravica. Sud časti: dr. Branko Sunajkovič, dr. Bogdan Vidovič, dr. Milan Jojkič, Aleksa Starčevič, dr. Mihajlo Grahovac. VAREŠ - MAJDAN. — Sokolsko društvo Vareš-Majdan održalo je »Spomen veče« J. J. Štrosmajeru i Aleksi Šaptieu, kulturnim pionirima Jugo-j slovenstva. O radu i životu neumrlih jugoslo-venskih velikana održao je uspelo predavanje brat Slavko Popovič, društveni prosvetar. Posle predavanja brat Katič Stjepan, pretsednik Glazbenog otseka recitovao je Šantičeve pesme. Praslava je završena s državnom himnom. Ovo »Spomen veče« posetilo je broj no članstvo sa svojim porodicama. ZGOŠĆA-KAKANJ. — Dne 17 februara o. g. održalo je Sokolsko društvo u Zgošči-Kaknju Spomen veče ne-umrlim dr. Jurju Štrosmajeru i Aleksi Šantiču, kome su prisustvovali mnogo-brojni gosti i prijatelji Sokola, kao i svi članovi i članice društva s njihovim porodicama. O životu i radu neumrlih velikana održaja je vrlo uspelo i lepo predavanje sestra Dragica Nešič, tajnica pro-svetnog odbora Sokolskog društva. Pre početka predavanja, recitova-la je naraštajka s. Dragica Miletič pes-mu »Štrosmajeru« na opče zadovoljstvo. Župa SRoplje KOČANE. — Jedan tradicionalni običaj, koji se još održava. Kočane, iako jedna pogranična palanka, koja ne raspolaže s tonfilmovima, pozorištem, umetničkim izložbama i ostalim savre-menim tvorevinama današnjeg društva, ipak ona ima svoje lokalne priredbe za koje u Kočanu i okolini oduvek vlada veliko interesovanje. Todorova subota je u dušama mnogih davno priželjkivana. I taj je dan osvanuo. Vreme iako ujutru malo oblačno i mutno, brzo sc razvedrilo, tako da je več oko osam časova izgrejalo sunce. Ovo je ožarilo mnoga lica i ulilo nadu, da če se uobičajene trke sigurno održati. U 12 časova starešinstvo Sokolskog društva, koje ove trke svake godine prireduje, sa sokolskom limenom mu-zikom, pošlo je na željezmčku stanicu na mesto, gde če zasedavati odredeni žiri. Narod je več počeo pristizati. Svaki je gledao da zauzme št p bolje mesto oclakle bi posmatrao. Celu tu ma-su ljudi, koja je brojala oko tri hiljade duša, trebalo je urediti. S obe Strane trkačke staže postrojem su u razmači-ma vojnici, žandarmi i opštinski poli-cajei radi održanja reda. Muzika je stalno intonirala i mešala sa žagorom ljudi. Narod iz okolnih sela, u.svojim živopisnim nošnjama, nije takoder iz-ostao. Sve je ovo davalo utisak neke narodne svečanosti večeg stila. Najzad su u 3 časa na dati znak trke otpočele. Bilo je pešačkih trka: ženske i muške dece, muškog i ženskog naraštaja, članova, seoskih sokolskih četa, sportskih klubova i dr. Nagrade su se sastojale: u sokolskim haljinama, džepnim satovima, futbalskim loptama, električnim svetiljkama i dr. U 6 časova trke su završene, a uveče u Sokolskom domu priredena je sokolska akademija. Župa Tuzla BEGOVHAN. — Sokolsko društvo Begovhan održalo je 28 januara svoju I redovnu godišnju skupštinu, u pri-sustvu priličnog broja članova. Starešina brat Prager otvorio je skupštinu i pozdravio delegata župe brata Ferada Azabegiča i sve prisutne. Zatim je izneo u nekoliko poteza svrhu i potrebu sokolskog rada i čita poslani-cu bratskog Saveza. Po svršetku ostalih tačaka dnevnog reda birana je nova uprava društva. Birani su: za starešinu Mirko Prager, zamenik Mustafa Ajano-vič, tajnik Martin Mihaličck, prosvetar Dragica Nverš, zamenik Gizela Štrau-bert, učiteljice. Načelnik Alfred Baurn-gartner. Ostali članovi odbora svi su iz prijašnje uprave. Brat starešina je predložio, da sc izaberc odbor za gradnju doma i pred-iaže za pretsednika brata Stjepana Sora, ravnatelja Našieke, koji se prinja te dužnosti. Starešina obečaje, da če se s gradnjom doma početi čim nastane malo lepše vreme. - Delegat župe brat Azabegovič uzi-ma reč i govori u kratko o ideologiji Sokolstva, poziva članove da zajedno s upravom društva ustrajno rade na po-dizanju Sokolstva ni našem mestu. Na kraju svog govora pozdravlja starešinu Saveza Nj. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra. .; . Starešina se zahvaljuje delegatu j zaključuje skupštinu Kllflll ШМУШ KUUMUfl'DEU ЦШЦАМА-ВШШШОУДИ 53-11 JADRANSKA PLOVIDBA D. D. SUŠAK ■OMHBRedcvita parobrodska služba u svim pravcima jugoslavenskog primorja i Jadranskog Mora, za Dalmaciju, Albaniju i Grčku 3EVTINA TURISTIČKA PUTOVAN3A 10-11 dana za Dalmaciju i Grčku 6 dana za Dalmaciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi — dobra kuhinja — prvokiasna podvorba Tražite prospekte! g Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, sve njezine i agencije i svi veči putnički uredi u tu- i inozemstvu Najbolje tambure te majstorske "itare i mandoline uz jamstvo preporuča čuvena rukotvornica tambura STJEPAN M.G1LG SISAK br. 36 — Jugoslavija Nabavite novi ilustrovani cijenik tambura, koji svakome na zahtev šaijem badava. Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome. o!)—4 3 a * X č c ш <0 š. HO 3 Jto o o (O a> DJ O X — « 0 0 0 XXX 0 0 0 (/)(/)(/) »RS (A 0 TJ (0 i (U Z Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I 51-10 Župa Varaždin yARAŽDIN. — Župska glavna skupština. Uprava Sokolske -župe Varaždin saziva u smisiu § 9 Pravila žup-sku glavnu skupštinu, koja če sc održati u nedefju, dne 25 marta 1934 g. u 11 sati u sokolani Sokolskog društva Varaždin. Dnevni red skupštine: 1) Izbor dvaju članova za overov-Ijenje skupštinskog zapisnika; 2) Pozdrav starešine; 3) Izveštaj funkeionara župe; l 4) Predlog o višini župskog dopri-^nosa i proračuna; 5) Predlog TO glede otlržanja žup-jskog sleta; 6) Izbor članova uprave župe, revi-: zora i suda časti; 7) Eventualija Pravo glasa na skupštini imadu za-stupnici društava (ria stotinu članova -ica, sa scoskim četama, po jedan dcle-- gat te na višak od p e deset članova takoder jedan) i članovi uprave župe. Ako se u odredeni sat ne sastanc dovoljan broj, održače se skupština istoga dana s istim dnevnim redom za Sat kasnije. Eventualne predloge, o kojima bi imala skupština doneti zaključke, valja dostaviti upravi župe 8 dana pre skupštine Uprava župe. t.upa Zagreb BREZOVO POLJE-BRUBANJ. — Dana 15 februara t. g. uveče priredila je naša četa drugu svoju zabavu. Program zabave je hio pažljivo sastavljen, pa nasi uspeh i nije iznenadio. Program je započet »Pretstavom« od br. J. Udic-kog, koju su vrlo lepo izvela deca. Na-kon par sokolskih deklamacija, koje su izvedene vrlo efektno, nasmejala su upravo do suza brača Miloš i Dušan Januš dupkom punu dvoranu škole u šaljivom komadu »Slikanje«, koji je za ovu priliku priredio br. tajnik. — Po M. Lovraku dramatizovanu narodmt pesmu »Sirotna majka«, u 3 slike, iz-vodio je muški i ženski naraštaj. Igro-kaz je izveden vrlo dobro i na opšte zadovoljstvo gledalaea. — Trojica bra-če ižvela su nakon toga proste vežbe za’ slet u Sarajevu i Zagrebu vrlo skladno. Poslednja tačka programa bila je »Čobanin Jovo«, koju su brača iz čete Klašnič Donji (kao gosti) izvela uz bu-ru smeha. Pošle programa razvilo se sokolsko veselje. • Moralni Uspeh ove naše zabave bio je odličan, a i materijalni -— za naše skromne prilike — nije izostao. OROSLAVJE. — Sokolsko društvo Oroslavje održalo je dne 18 februara 1934 svoju redovnu godišnju skupštinu na kojoj je pro prelaza na dnevni red brat-starešina Vučak Andrija upoznao skupštinu s uspesiina rada društva'zadnjih 6 meseci i to nakon startke od sko- ro 2 godine. Posebne izveštaje dali su brača tajnik, blagajnik, prosvetar, načelnik, statističar i drugi, koji su svi’ jednoglasno'primijeni. Kod izbora nove uprave predložena je samo jedna lista i to: starešina brat Vučak Andrija, zamenik brat Cere Josip, tajnik brat A-leksič Nikola, zamenik brat Ribarič Franjo, prosvetar brat Vrbanec Mihovi!, načelnik brat Pavan Josip, zamenik brat Jurdana Marko, statističar brat Stanišič Josip, načelnica sestra Šipek Marija, zamenica sestra Bračič Erna, blagajnik brat Vojak Ante, članovi uprave brača Bračič Franjo, Križanac Matko, Mejaš Josip, Jakovac Viktor, zamenici brača Vojak Ante, Škrlin Andrija, Jurlina Bernard i sestra Milanovih Mirjana. Revizori Sriča Dragan, Lukič Vjekoslav, Herden August, zamenici Pehajm Ivan, Eck Duro i Nemet Duro. Časni sud brača Kaiser Milan', Vučak Andrija, Križanec Matko, Bo-sek Josip, Aleksič Nikola, zamenici brača Gorupec Juro i Mejaš Josip, koja je jednoglasno izabrana. Kako je napred rečeno društvo je duljom Stankom pretrpilo dosta moralne i materi-jalne štete. Prebrodeči sve postoječe poteškoče, a i jednoglasnim izborom nove uprave, veruje se, da če ovo društvo svojim budučim intenzivnim radona doči na ono mesto, koje mu pripada. PUŠČA. — U nedelju 25 februara održana je godišnja glavna skupština u prostorijama osnovno škole. Skupštinu je otvorio starešina brat Martin Duga-lič prikazavši prilike koje su vladale u četi kroz godinu 1933. Konstatirao je, da na žalost četa nije baš napredovala, čemu su mnogo krive mesne i druge prilike. Jedna od največih poteškoča jest upravo to, što četa nije imala pred-njaka. Ipak se nada, da čemo iduče godine, samo čvrstom voljom, kročiti bar korak napred. — Iza toga su pod-neti izveštaji funkcionera čete. Medu ostalinia načelnik br. Duro Trhuhovič izveštava o radu kod dece. Radilo se je, koliko se moglo. Priredeno je s decom nekoliko matineja, koje su svršile 9 vežbom muške i žensko dece. Matineje su uvek bile dobro posečene koliko od članova naše čete, toliko i od rrteštana. Matineje je otvorila prosvetarka sestra Josipa Staničih, prigodnim nagovorom. U mesecu julu sudelovala su deca, 12 muških i 12 ženskih, na javnoj vežbi u Podsusedu. Šestnaestorici muške dece nabavljene su odore s prino-som dece i pripomoči iz četske blagajne. Svi izveštaji primljeni su jednoglasno. —- Nakon razresenja stare u-prave prelazi se na biranje nove. Uprava je sastavljena ovako: starešina br. Pavao Mihalinec., zam. star. br. Josip Jug, tajnik br. Milan Brlek, blagajnik br. Matija Rušan, prosvetar sestra Josipa Staničih, revizioni odbor sestra Vera Vernih i br. Stjepan Andraka. Nakon skupštine upisalo sc u četu nekoliko novih članova. 52-11 Hate soketske Jame *\L našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o k o Jo s.: Pripovetke za sokolsku decu I naraštaj (sa slikama), -— Cena 8 Diis Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski. —- Cena 5 Din jHebert G. -Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din Schmidt - Pichler: Fiziologija telesnog vežbanja (sa slikama). — “Cena 35 Din Š u 1 c e : Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanje. Cena 55 Din U štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks ЈифббОаишк® SskdshA Me!k& LJUBLJANA, NARODNI DOM Telefon 25-43 • Račun poslanske stedionice JJubljana 13.831 . . , . . ... C(. _ ,,г„л..,„ nertahfilshi olsek • Tieka llčileliska tiskarna (preislavnik France štrukelj); svi u (jubilant zdaie Savez Sokola Krallevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stfepan Celar • Uredufe RedaHcijsni oisen m »ии i