KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. FEBRUARA 1924. PATENTNI SPIS BR. 1717. Siemens & Halske A. 6. Hauptniederlassung, Berlin, Zweignieder!assung, Wien, Postu).ak za davanje zn Jcov kud telegrafa bez žiea. Prijava od 16. avgusta 1921. V. ži ud 1. maja 1923 Pravo prvenstva ud 31. januara 1921. (NeniaČka). Kod davanja Morzeovih znakova kod tele grafa bez žica spojeno je prekidanje energije antene s poteškoćama radi svoje visoke napetosti. S toga se radije antena zlo udesi (preudesi); ona onda sama od sebe ne prima više energije Da se antena može zlo udesiti skopčana je s nezavisnom indukcijom koja ima železnu jezgru. Iznos nezavisne indukcije se menja, ako se m nja zasićenje željeza, što se dade postići bez muke jednoličnom strujom obične napetosti. Antena je na pr. udešena, kad je željezna jezgra pobudjena poljem jednolične strme, naprotiv je zlo udešena (preudešena) kada nema pol a jednolične struje. Da se dade Mor-zeov znak, treba samo kroz poseban zavoj mosura nezavisne indukcije otposlati jednoličnu struju. Prema izumu upotrebi se pobuda ovog pojla jednolične struje povišena napetost. Time se postigne brža izvedba pol a jednolične struje, i time izrazitije znakove Na odgovarajući način može se nestaianje polja umjetno ubrzati Takova i slična sredstva za brzu pobudu i nestajanje pobude polja jed mlične struje poznata su iz drugih područ a elektrotehnike, te se na pr. upotrebljuju kod dinamostroieva i elektromotora Za davanje znakova kod telegrafa bez žica daju posebnu prednost, da znakovi započimaju brzo pun m energijom i da se opet oštro prekidaju, što je važno za dobro sporazumljenje na vtliku udalienost Izumom se dapače znatno povećaje iskori- ščivanje radoiotelegrafičkih ustrojenja; jer što je brže pri započimanju znaka antenine energije na potpuno) visini, to kraći može da dude znak, to veća Će biti brzina tebgrafi-sama Njezino povećanje potrebno je osobito onda, kada se morz ovo tipkalo ne upotreb-Ijuje rukom, nego probušenim trakom. Osobito je p.id sno, kada se povećana napetost za ubrzavanje pobude i uklanjanje pobude dostavlja kondenzatorom. Tada se dade raditi s jako visokom napetošču, a da ne na; stanu opasnosti za vod i mosure, pošto je u kondenzatoru nakupljena en rgija već m delom iscrpljena, č'm ispuni svom zadaću. Primer izvedbe e predočen na sl 1 \n tena dobiva energiju od mosura 30 js kojim je skopčana magnet čnim vodom. Zeliezno jezgra nosi nadalie mosur 3, ko i se p budjuie jednoličnom strujom. Jednoličnom strujom inducirani magnetizam povi ča e zasićenost Željeza i smanji time svo u nezavisnu (vlastitu) indukciju Vod antene ima onda željeni broj vlastitih njihaja. Pr kine li se jednolična struja, to je antena drukčije ušena i ne prima više eneigije. Za pobudjivame mosura 3 služi bat rija 4 i morzeovo tipkalo 5, koje preko skapčnla 6 spaja bateri u 4 sa mosurom 3-Prije nego Što još tipkalo 5 kad se pritisne dolje, d s'igne skapčalo 6, skopča ono skap-čalo 7 Ovim se spoji kond nzator 8 sa mosurom 3. Kondenzator je bio prije toga na-biien izvorom -truje visoke napet, st- 9 i pre’ vlada vlastitu indukciju u mosuru 3 neobično mnogo brže, nego što bi to učmila baterija Din. 3. 4. Tuk stru’e kondenzatora piedočen je krivuljom na si. 'd, gdje je vrijeme naneseno na abscisi, a jakost stru’ na ordinati. Kapaciteta i potencija kondenzatora su tako birani, da e maksimum postignute jakosti stru e za malo viši, nego je jakost struje, ko a se proizvodi u trajnom stanju od baterije 4. Diagram pokazuje da se željezna jakost struje od 0 95 Amp. kondenzatorom postigne u j .ko kratkom vremenu, kod odabranog primera jedva n tri hiljadnine sekunde. Kad prodje ovo vreme skopča tipkalo 5 i skapčalo 6, čime je baterija 4 skopčana, koja sada održaje struju Jt<»izvedenu kondenzaturom, kako je naznačeno iscrtkanom ravnom crtom (si 2). Kri-vu'ja li p kazuje porast jakosd struje baterije 4 bez upotrebe ko đenza'ora. Iz toga proizlazi, da niti za 4 10 seknode ne bi bila postignuta potpuna akost struje Potencijal naboja kondenzatora biran le pri tome l30 puta veći nego je napetost baterije Kada tipkalo 5 miruje zatvore se dva skap-čala l0, cime se post vi kondenzator 8 na izvor visoke n petosti 9. Da u toku, koji čini kondenzator 8 i mosur 3 ne bi mogla nastati njihanja, skopčan je izmedju njih velik Ohm’ov otpor w. Spuštan e skapčala 10 usprkos visoke nap tosti izvora struje 9 ne čini nika-koVih poteškoća, pošto prekidanje nastaje u stan u bez struji1 Uviet za potpuno delovanje izuma jest, da se t'pkalo 5 pr tisne dole s pravilnom brzinom tako d i S' skapčalo 6 u istinu skopča za tri hdjadnine sekunde kasnije nego skapčalo 7. Uv et je osobito onda lahko ispuniti, ako se tipkalo 5 ne upolrebljuje rukom, nego probu enim trakom, kako se to kod brzog rada obično vrši, Medjutim dade se i kod telegrafisanja s rukom sa sigurnošču odi žati željeno zakašnienje skapčanja trajnog izvora struje iza kondenzatora, kako to p kazuje na si. 3 predočen primer izvedbe. Kod ovog primera izvedbe pobrinulo je i za skraćenje vremena odstranjen a pobude. Rukom upotrebljeno morzeovo tipkalo 13 šalje struju baterije 14 u rele 12 Ovaj deluje na skapčajnu polugu 11, koja u svom položaju mira zatvara skapčala 15, 16, 2 i 21, naprotiv u položaju rada skapčala 17,19, ,22, 23 i 24. JS'a crtariji je skapčajna poluga 11 nacrtava na pet različitih mesta, da se debije što jednostavnim slika skapčanja. Sve poluge označ ne sa 11 treba zamisliti ili me-đjusobno mehanički spojene ili kao jtdna jedina poluga. Pritisne ii se morzeovo tipkalo 1 to se privuče skapčajna poluga 11 i za- tvori najpre skapaćala 22 i 23, na koiima se skliže pri svojem daljnjem kretanju dok ne zatvori i ostala skaočala. Skapčalima 22 i ^3 spoji se kondenzator koji j nabijen visokom napetošću. s mosurom jednolične seruje 3 i to preko otpora w. Kad je struja odstranjenja naboja dostigla skoro svoju najvišu vrednost i time indukcija u željezu žeijenu veličinu, skopča skapčajna poluua 11 i skapčalo 24, koje spoji takodjer i izvor jednolične struje 4 sa omotom 3. Osim toga skopča skapčajna poluga 11 skapča a 17 i 19 koja spajaju drugi kondenzator 1 ■! s izvorom visoke napetosti 9 Oslobodili se skapačajna poluga popuštanjem morzvovog trakaU 13, to se najpre otkopča izvor struje 4. Naprotiv sknže se skapčajna poluga 11 još kratak razmak vr mena na skapačabma 22 i 23. Pri tome se može el ktrična energija pro zvedena nestajanjem polja Jednolične ftruje otp-oslati najmanje delomično u kondenzator 8. Postigne li skapačajna po uga 11 svoj pol -žaj mira, to spoji skapaćulom 15 i 16 kondenzator 1 s omotom jednolične stru e 3, ali s obratnim polugama, nego pre toga s kondenzatorom 8. Kapaciteta kondenzatora 18 je tako odmere^a, da u što kr<>č m vremenu nestane polja jednolične struje u železnoj jezgri 1 Osim toga ali skopča skapčajna poluga 11 kapčala 20 i 21, Čim se spoji kondenzator 8 s izvorom visoke napetost. 9 i izn va nab je. Isto taku kao kod siike 1 služi Ohm’ov otpor iv za to, da spr^čt nastajanje njihaja izmedju kond nzatora i uiosura 3 Postupak se u smislu izuma može isto tako upotrebiti, kad je antena ndešena kod nepo-budj nog polja jednolične struje, dok kod zasićenja jednoličnom strujom prestaje primanje energije. PATENT I ZAHTEVI: 1 ) Postu"ak za davanje znakova kod telegrafa bez žica, pri kojemu se radi preudeše-nja antene menja vlastita indukcija mosurs time, Što se njezinoj željeznoj jezgri dovede polje jednolične struj . naznačen time, što se za pobudjivanje i odstranjenje pobude jednolične struje prolazno upotrebi povišena na-p tost 2) i ostupak prema zahtevu 1.) naznačen time, što se povišena napetost uzima iz kon-drnzatora 3 ) Postupak prema zahtevu 1.) naznačen time, što tipkalo pomično silom stroja ili magnetičnom strujom, skopča najpre kondenzator pa onda izvor struje za trajnu pobudu /!c/patent brof /7/7. / 1—l 4 'Iti' ,/0 s —l'1'M'l'lf e ZV ■AMAMAr y VNAAAMA \ # \ ' Ad patent broji 77/7 ___Fig. tl Amp. 0,02 0,0+ 0,00 0,06 0,1 « X \ . I ■ • r . -