Poštarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— 6LA5ILO -5AVILZA 50KOLA KRALJLVINL , JUGOSLAVIJE Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanske štedionice br. 57.686 ♦ Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vraćaju <» Beograd, 22 januar 1938 God. IX ♦ Broj 3 Priprcme jugoslovenskog Sokolstva za X svesokolski slet u Pragu, za proslavu 2o~$odišnjice naše Kraljevine \ za proslavu 75~godišnjice prvog sokolskog društva u našoj zemlji « Ljubljanskog Sokola Pitanje podizanja saveznog doma u Beogradu u Pragu s gledišta opšteg narodnog života Iz predavanja na slefskom tečaju ČOS u Pragu Da bi X jubilarni svesokolski slet u Pragu u svakom pogledu postigao svoj namenjeni cilj i da bi se članstvo za isti svestrano pripremilo, te da bi se također istakao značaj i važnost ovoga sleta, prosvetni odbor Češkoslo-vačke obec sokolske primio je na sebe dužnost da štampom i predavanjima duhovno pripremi sve sokolske pripadnike za taj veliki događaj. U tu svrhu održan je 8 i 9 o. m. u Tirševom domu u Pragu sletski tečaj, prvi ovakve vrsti uopšte. Ovaj tečaj ujedno imao je i zadatak da naročito župskim funkci-onerima prikaže važnost sleta s raznih gledišta, kako bi im tako bilo moguče da za slet što bolje pripreme članstvo i naraštaj. Tečaj, koji je održan u skupštinskoj dvorani Tirševog doma i na kome je bilo 200 slušalaca, otvorio je 8 o. m. kao pretsednik sletskog odbora starešina ČOS brat d-r Stanislav Bukovski. U svome govoru starešina brat d-r Bukovski je izmedu ostalog posebno na-glasio, da u vremenu sletskih pripre-ma moraju sve narodne snage da po-kažu svoje stvaralačke sile i sposobnosti, jer su sokolski sletovi u istoriji naroda pregled i kušnja sposobnosti naroda, a osirn toga oni pretstavljaju i istorijske medaše, koji su več postali narodna tradicija. Na koncu je starešina brat d-r Bukovski rekao, da je zadatak ovog tečaja da prikaže s raznih gledišta značaj svesokolskih sletova, o- Vcltht značaj svesokolskih sletova cenjujuči pri torne delo koje je na ovim sletovima izvršeno, te ujedno da pri-pomogne u izvodenju velikih sletskih priprema. Zatim je preuzeo vodstvo tečaja pro-svetar ČOS brat Antoniu Krejči, koji je izrazio svoju radost što je u tečaju zastupana večina župa, iako ovaj tečaj nije bio obavezan i iako su troškove za ovaj tečaj imale da snose same župe. Posebno je brat Krejči naglasio svoju radost, što su na ovom tečaju bili zastupani i jugoslovens^i i ruski Sokoli. Kao prvi predavač bio je br. d-r Miroslav Klinger, načelnik ČOS, koji je govorio o značenju sletova s narodno-odbranbene i telesno-vaspitne Strane. Brat d-r Klinger je, spomenuvši sve važnije dogadaje i davši zanimljiv pregled prošlih sletova, naglasio, da je Sokolstvo uzgajalo odbrambeni duh več od početka, a ne istom sada, kada to dolazi u modu. Kao dokaz spomenuo je uzgoj Sokola u legijama, potsetivši pri torne na dogadaje iz svetskog rata, kada su brača Srbi u streljačkim jar-cima klicala brači Česima koji su im ležali s druge strane: „Dodite k nama, brado! Mi smo bili kod vas na sletu!” Austrijske vlasti počele su tada uvidati važnost sokolskog vaspitanja i značaj sletova, iako Sokolstvu nisu bile ni-kada naklonjene. Zanimljivo je napome-nuti, da se je za zadnji slet pre rata posebno interesovao štab austrijske voj- Pored svog redovnog rada koji razvija prema utvrdenom planu i onih zadataka koje je preduzelo da izvrši u toku sokolske Petrove petoletnice, ju-goslovensko Sokolstvo se ove godine temeljito sprema još i za što brojnije i doličnije učešče na X svesokolskom sletu u Pragu prigodom 20-godišnjice postojanja bratske Češkoslovaške Republike. U okviru toga sleta biče, kao što je poznato, održan čitav niz raznih velikih priredaba, medu kojima če svo-jom grandioznošču i lepotom nadma-šiti sve dosadašnje slične priredbe na-stupi Sokolstva na sletištu, sokolske svečane povorke, velika sokolska sletska izložba, zatim če se održati razne sokolske priredbe kulturnog značaja, a pored toga i gimnastičko takmičenje za svetsko prvenstvo, koje u okviru ovoga sleta prireduje Medunarodna gimna-stička federacija. Jugoslovensko Sokolstvo nadalje priprema se da ove godine što dostojnije proslavi 20-godišnjicu postojanja naše Kraljevine. Ova proslava izvešče se naj-svečanije u svim sokolskim jedinicama na državni i sokolski praznik 1 decembra. Osim toga jugoslovensko Sokolstvo proslaviče u oktobru ove godine i je-dan svoj veoma značajni jubilej, naime, 75-godišnjicu osnivanja prvog sokolskog društva u našoj zemlji, matice svega na-šeg Sokolstva, današnjeg Ljubljanskog Sokola. O ovome kao i o mnogim drugim važnim pitanjima sokolskog rada bavila se je sednica izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koja je održana u saveznim prostorijama u Beogradu dne 15 i 16 o. m. Na ovoj sednici, koju je otvorio za-menik starešine brat E. Gangl, istaknuta su ova tri značajna momenta za koja treba da se naše Sokolstvo dostojno pripremi. Nakon što su zatim podneli svoje iscrpne izveštaje savezni načelnik brat d-r Alfred Pihler i savezna načelnica sestra Elza Skalarjeva, na predlog zamenika saveznog starešine brata Dure Paunkoviča, u vezi s pripremama našeg Sokolstva za X svesokolski slet u Pragu, formiran je sletski odbor, koji če pripremiti sve što je potrebno za dostojno učešče našeg Sokolstva na sletu u Pragu. Ovaj odbor sačinjavaju: zamenici saveznog starešine brat Pavkovič i brat Smiljanič, načelnik brat d-r Pihler, načelnica sestra Skalar, odnosno njena zamenica, prosvetar brat Prof. Stanojevič, odnosno njegov zame-nik, tajnik brat d-r Arsenijevič, gospodar brat M. Nikolič, blagajnik brat 1. Radič i pročelnik otseka za rad na selu brat Đ. Brzakovič. U svrhu organizacije izložbe našega Sokolstva, koja če se održati u okviru velike sletske izložbe u Pragu, osnovan je takoder naročiti odbor na čelu s bratom Ganglom, a koji sačinjavaju savezni prosvetar prof. M. Stanojevič, jedan Gan saveznog gradevinsko-umetničkog otseka i savezni ekonom brat M. Nikolič. Za učešče našeg Sokolstva na sletu u Pragu na predlog pročelnika saveznog gradevinsko-umetničkog otseka brata jng. Raduloviča izradiče se sletska znač-f ’ z?. koJ'u se raspisati konkurs sa sledečim nagradama: prva iznosi Din 1200.—, druga Din 800,— i treča Din 500,- U vdTji s proslavom 20-godišnjice naše Kraljevine izabran je također posebni odbor, koji če izraditi sve potrebno da ovaj nacionalni jubilej naše Sokolstvo proslavi najsvečanije. Uvod u ovu proslavu bila bi proslava rodendana Nj. Vel. Kralja Petra II dne 6 septembra. Izmedu ostalog, ova proslava imala bi da se sa strane Sokolstva obeleži i jednom grandioznom sokolskom stafe-tom, koja bi sa sokolskom poslanicom krenula iz svih župskih sedišta i stekla se u sedište Saveza SKJ u Beogradu. Da bi se jugoslovensko Sokolstvo odužilo svetloj usoomeni blaženopočiv-šeg Viteškog Kralja Aleksandra I Uje-dinitelja, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije izdače jednu naročitu spome-nicu posvečenu Viteškom Kralju Ujedi-nitelju, u kojoj če se izneti mnogi momenti i uspomene koje svedoče o vi-sokoj pažnji koju je Veliki Kralj pokla-njao jugoslovenskom Sokolstvu, nje-govom radu i razvoju. Ova spomenica izdače se u dva iz-danja, i to jedno kao divot-izdanje u ograničenom broju, i drugo puč-ko izdanje u više hiljada primeraka. Osim toga izdače se u nekoliko hiljada primeraka naročite brošurice za sokolski naraštaj, a za sokolsku decu posebne slikovnice sa tekstnim delom u vidu jednog sokolskog katehizma. Sednica se dalje pozabavila izvešta-jem o zadacima koje Sokolstvo provo-di u okviru svoje Petrove petoletnice, a o čemu je iscrpno izvestio zamenik saveznog starešine brat ahr. Milivoje Smiljanič. Prema ovome izveštaju, pretežni deo sokolskih jedinica intenzivno radi na sprovođenju preuzetih zadataka. U torne pogledu Savez stalno šalje jedinicama potrebna uputstva i direktive. Dalje su sledili izveštaji saveznog tajnika brata d-ra Arsenijeviča, koji je izvestio o tekučim poslovima u Savezu, zatim saveznog gospodara brata M. Nikoliča, koji je pored ostalog izvestio o predlogu novog budžeta Saveza za god. 1938/39, pročelnika organizacio-no-pravnog otseka brata L. Pešiča i saveznog prosvetara brata prof. M. Stanojeviča o radu saveznog prosvetnog odbora. U vezi s izveštajem saveznog građe-vinskog otseka, koji je podneo pročelnik otseka brat ing. R. Radulovič, na sednici je istaknuto i pitanje gradnje saveznog doma, a u čemu se je sednica potpuno saglasila, da več u ovogodišnjem budžetu Saveza treba predvideti i obezbediti š‘o moguče veču sumu, jer je razvojem sokolskog rada i sve večim poslovanjem u samom Savezu pitanje gradnje saveznog doma postalo upravo goruče pitanje. U pogledu provedbe sanacije sokolskih domova rešeno je, da se do nared-ne sednice izvršnog odbora i plenuma pripremi potreban elaborat, koji če se staviti ovim sednicama do znanja, a prema kome če zatim starešinstvo Saveza izraditi tačan plan sanacije i pod-neti ga nadležnom ministarstvu na o-dobrenje. Zatim je podneo svoj izveštaj pročelnik saveznog lekarskog otseka brat d-r Milorad Feliks, koji je ujedno sednici predložio, da se u Beogradu održi jedan trodnevni tečaj o sportskoj medicini za župske Iekare, a na kome če predavati i nekoja gg. profesori Medicinskog fakulteta iz Beograda, što je sednica jed-noglasno usvojila. Dalje je podneo izveštaj saveznog statističkog otseka pročelnik otseka brat Verij švajgar. O ovome izveštaju;,, a u vezi predloga brata d-ra ing. Koste Petroviča o reviziji rada i stanja svih sokolskih jedinica, t. j. sokolskih četa, društava i župa, u svrhu sistematske i stalne kontrole stanja i rada svih sokolskih jedinica, razvila se na sednici poduža diskusija, u kojoj su pored brata d-ra ing. Petroviča učestvovala brača: Paun-kovič, Smiljanič, M. Pavlovič, d-r Arsenijevič, d-r Jelavič i drugi. Na koncu je zaključeno, da se načelno usvaja predlog brata d-ra ing. Petroviča o toj reviziji s time da se ujedno izradi i plan o mogučnosti lečenja onih nedo-stataka koji se utvrde tom revizijom, a da se pri torne ne primene one radikalne mere koje su se predlagale. U pogledu saveznih listova, koje vodi otsek štampe Saveza, sednica je, saslušavši izveštaj referenta, donela de-finitivan zaključak, kojim — na osnovu i u duhu postojecih zaključaka sednica izvršnog odbora i plenuma uprave kao i na osnovu primljenih predloga na poslednjim dvema saveznim godištijim skupštinama — celokupno vodstvo sa-vezne štampe i upravljanje njome u administrativnom, financijskom, organi-zatorskom i redakcijskom pogledu.prenosi na postoječi autonomni otsek štampe Saveza, u koji po svome položaju u buduče ulaze: prvi i drugi zamenik saveznog starešine, savezni prosvetar, savezni gospodar i urednik Sokolskog glasnika kao stručni referent. Po potrebi ovaj če otsek moči kooptirati i druge članove iz savezne uprave. Nakon što su još raspravljena nekoja tekuča pitanja, sednica je utanačila dan naredne sednice izvršnog odbora i sednice plenuma savezne uprave, o čemu posebno izveštavamo. Na koncu sednica je zaključila, da na smučarskim takmičenjima za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva, koja se održavaju početkom februara o. g. u Visokim Tatrama, upravu Saveza za-stupa savezni ekonom brat Mika Nikolič sa bratom Hrvojem Macanovičem, kojeg je uredništvo Sokolskog glasnika zamolilo da se primi za izvestioca lista. — sč. Sednica plenuma uprave Saveza SKJ Prema zaključku sednice iz,vršnog odbora Saveza SKJ od 15 i 16 o. m., sednica plenuma uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održače se dne 12 i 13 februara o. g. Pre sednice plenuma održače se dne 11 februara sednica izvršnog odbora Saveza. ske. Inostrani posmatrači opazili su, da se u Sokolstvu uzgaja narodna vojska, koja če biti sposobna da u pravom trenutku oslobodi narod, a što se je u svetskom ratu zaista i dogodilo. Ali ni sada u slobodnoj državi zadača Sokolstva nije završena. Izvojevanu slo-bodu i samostalnost treba čuvati. I baš Soko je uistinu jedina, svestrana, največa i najpotpunija vaspitna organizacija, koja najbolje priprema omla-dinu za vojsku. Ne radi se tu samo o čistoj telesnoj otpornosti, pokretnosti i spretnosti, več o uzgajanju duha, jer samo svestan državljanin može biti do-bar vojnik. Sletovi, koji iziskuju udvo-stručeni rad, povečanu požrtvovnost, apsolutnu iako dobrovolnju disciplinu i red, te konačno velike fizičke napore, najbolji su vidljiv dokaz, kako i koliko Sokolstvo izvršava svoj zadatak va-spitanja. Brat d-r Klinger spomenuo je dalje i razvoj pojedinih sletova, ne u pogledu broja vežbača, več u pogledu vrednosti njihovih vežaba, odnosno kakvi se zahtevi iziskuju od vežbača na sletovima. Svoje predavanje načelnik brat d-r Klinger završio je rečima: „U buduče če betonske tribine na Strahovu onemogučiti nastup večeg broja vežbača, ali one neče moči ograničiti razvoj sokolskog duha, koji kroči uvek na-pred i koji se uspinje sve više!” Načelnica ČOS s. Marija Provazni-kova u svome predavanju objasnila je težnju sokolskih žena za samostalno-šču i jednakopravnošču u sokolskom radu. Zatim je naglasila težnju žena za vežbama svojstvenim ženama, koje imaju da budu što različitije od onih koje izvode članovi. Spomenula je, da su članice prvi put nastupile na IV svesokolskom sletu i da su od tada od sleta do sleta nastupale s primernim ali zato ipak uvek sve težim i težim sastavima vežaba, te da sletovi iza rata pretstavljaju u pogledu ženske telovežbe veliki korak napretka. Upravo revolucionarni pokret donosi u torne pogledu X slet. Zatim je sestra Pro-vaznikova govorila o vaspitanju žena u Sokolstvu da bi bile sposobne za vodstvo 1 samostalan rad, kako u Sokolstvu tako i u životu kao i za slučaj Tata. I sa toga gledišta slet ima da pokaže sposobnost i spremu sokolske žene, na koju narod može u danoj pri-lici da se osloni. O značaju svesokolskih sletova za Slovenstvo govorio je brat prof. d-r Jožef Pata, koji je u svome govoru najpre naglasio, da je več od početka bila mi-sao vodilja osnivača Sokolstva, da ono ima da služi slovenskoj misli. To iz-među ostalog potvrčfuje i činjenica, što je na predlog Tonera organizaciji dano ime Soko, koje je kod Južnih Slovena oličenje junaštva i viteštva. Tako je sokolska misao ubrzo prodrla medu slovenske narode juga i severa Evrope. Zatim je brat d-r Pata spomenuo učešče slovenskih gostiju na pojedinim sokolskim sletovima unatoč velikim te- škočama koje su im se u prošlosti radi toga činile. Vrednost tih poseta na sletovima je veoma velika, jer se u tim prigodama stvaraju lična poznanstva, u-čvršćuju medusobne veze i pruža naj-bolja prilika za medusobno približa-vanje i upoznavanje, kao i za upo-znavanje kulturnih, socijalnih gospodarskih i drugih tekovina slovenskih ze-malja. Predavač je zatim naročito toplo govorio o Lužičkiin Srbima, koji su bili počeli da lepo i marljivo rade u svojoj sokolskoj organizaciji sve dok nažalost u novije doba nije bilo lužič-ko-srpsko Sokolstvo raspušteno. O značaju sletova za narodno gospodarstvo govorio je brat d-r Kolar, koji je dokazao, kako i jedna organizacija kao što je sokolska, kojoj je cilj čisto duhovno i telesno jačanje i preporod čoveka, može da svojim radom posluži i unapredivanju materijalnog bogatstva naroda. U svojim navodima brat d-r Kolar prikazao je upravo ogroman značaj svesokolskih sletova za poboljšanje narodnog gospodarstva, kao i to, kako Sokolstvo uzgaja svoje pripadnike da postanu dobri, razumni i praktični gospodari. O značenju, odnosno o uticaju svesokolskih sletova na književnost, preda-vao je umesto obolelog brata d-r Hiške brat d-r Antonin Hartl, koji je naveo brojne češke pesnike, kojima su sokolski sletovi dali inspiracijo za lepe pe-sničke tvorevine. Nisu to možda bili slučajni i manje poznati pesnici, koji su svoje pesme i sastave posvetili Sokolstvu, več odlični pretstavnici češke kulture kao: Vrhlicki, Jirasek, Leger, Pipih, Kaminski, Svatopluk Čeh, Eli-ška Hrasnohorska, Petar Krička i u poslednje vreme pesnik i pisac general brat Rudolf Medek. O važnosti sokolskih sletova sa fi-ziološkog i sociološkog gledišta govorio je brat d-r Jan Uher, univerzitetski profesor iz Brna. Brat profesor d-r Uher najpre je spomenuo revolucionarni nastup Dakartov, koji je prvi učio da čovek treba da postane samostalan i da ne sme da se dade slepo voditi. Zatim je spomenuo i engleskog filozofa Bekona, o čijem su empirizmu u prvo vreme rekli, da je u protivnosti s racionalizmom Dekarta, dok su ka-snije utvrdili, da se oba upotpunjuju i izjednačuju i da zapravo čine celinu. Govorio je dalje i o romartizmu, koji znači otpor protiv suhog racionalizma, koji ne uvažuje čovečje čuvstvo. Ruso je učio, da uz razum postoji još i čuvstvo pa je na to uskliknuo: „Natrag k prirodi!” I njegovi naslednici Sopenhauer i Niče također su potvrdili potrebu ravnoteže izmedu čuvstva i razuma. A Masarik je rekao: „Postoje dobra i zla čuvstva, zato neka ih vodi razum!” U daljnjem delu svog predavanja predavač je , rekao, da je demokracija naj-potpuniji izraz i temelj sipteze racionalizma i romantizma, Gde se između ovih izgubi ravnoteža, tamo vidimo ili anarhiju ili nasilje (komunizam kao pret-stavnik materijalističkog racionalizma, odnosno fašizam kao izraz preteranog romantizma). Time u vezi predavač je veoma ubedljivo i jasno prikazao, kako još i danas traje borba medu pomenu-tim krajnim koncepcijama i kako sve teškoče, i one medunarodnog značaja, izviru baš iz toga, što svaka država iznosi svoje pojmovanje života kao jedino i pri torne se ne osvrče na način poi-manja života drugih država. Več od doba Grka kao jedino pravilno rešenje ovoga pitanja i kao jedini izlaz jest uredenje života čovečjeg društva u sintezi i harmoniji racionalizma i romantizma, t. j. u političkom obliku koji pretstavlja i oličuje demokracija. Tu je predavač naveo češke preporoditelje: Jungmana, Havlička i Tirša, koji su istina bili veliki romantidi i narodnjaci, ali uz to i pravi glasnici demokracije, pravednosti i humanosti. I stoga je Sokolstvo, koje če najbolje koristiti narodu, po Tirševom spoznanju organizacija, koja je na odlučno demokratskim načelima s najuzvišenijim ciljevima. I jer je ova organizacija kroz sve vreme svoga postojanja ostala vanstranačka i jer po svojim načelima jednakosti i bratstva ne pravi medu svojim pripad-nicima razlike ni po društvenom položaju, ni po veri, plemenu i spolu, jasno je, da je ova organizacija svena-rodna. Zato je sokolska organizacija i mogla da svome narodu bude i u najkritičnijim časovima kažiput, voditelj i pomagač, a ujedno i borac za njegova prava i zato je sokolska organizacija i postala najmočnija organizacija u narodu, zato je Sokolstvo postalo svojina svih slovenskih naroda. Radi toga su i sokolski sletovi svenarodne i slovenske manifestacije, dok su sletovi drugih telesno vaspitnih organizacija (Orla, DTJ, FDTJ) obična manifestacija izvesnog političkog smera, jer su te organizacije privesci izvesnih politič-kih stranaka. Sokolski sletovi jesu i ostače stoga veliki za sav narod i čo-večanstvo. U torne i leži neosporni značaj sokolskih sletova. U drugom delu svog predavanja predavač je izneo sociološku stranu sokolskih sletova, napomenuvši, da Sokolstvo ima da se shvati i tretira kao posebni tip društvene organizacije, koja pretstavlja antirealistični idejni pokret. Zato če sociologa zanimati i statistika sokolskih sletova. Ako se pogleda, što u biti pretstavlja temelj jednog sokolskog sleta, vidi se, da je to dobrovoljno preuzimanje izvesnih sokolskih dužnosti i zadataka. Pri torne se vidi, da tako dobrovoljno preuzete dužnosti, kojima je temelj u čuvstvima (jer s'u nošene o-duševljenjem i ljubavlju prema stvari) i razumu, mogu da se izvrše s ogromnim rezultatima i uspesima. Kod sokolskih sletova i kad sokolskog rada uopšte ideja se ispoljava kao dinamična sila. Na sletovima samim kao i pri sletskim pripremama duh je onaj koji vodi mnoš- Sletskl tečaj ČOS u Pragu tvo. Stoga je i prirodno, da je Sokolstvo kao tako shvačena organizacija čvrsto sraslo s dušom svoga naroda, na koga ono stoga i snažno deluje svojim manifestacijama. Sokolski sletovi dižu narodni duh, jačaju narodnu svest, po-dižu veru naroda u samoga sebe i s druge strane opet brišu i premoščuju razlike koje pravi dnevna politika, u-kratko, sokolski sletovi su praznik, koji nehotice osečaju u sebli i oni koji nisu Sokoli. Sletovi tako privlače nesokol-sko mnoštvo manifestaciji narodne zrelosti. Sokolski sletovi su konačno i škola gajenja i izražavanja narodnog mišljenja i narodnog stvaranja, a pred vanjskim svetom legitimacija narodne zrelosti i konstruktivnosti. Nije stoga nemoguče i neverovatno, kada danas tvrdimo, da Sokolstvo stvara tip novog čoveka, lagano ali sigurno, ne najed-nom ili s diktatom, kako to izvodi na temelju preteranog mističnog romantizma fašizam. Sokolstvo je nosilac duha bratstva, koji stvara čuda i koji pripadnike Sokolstva vezuje u intimnu za-jednicu, a ne u uski krug društvenosti. Značaj sokolskih sletova u odnosu prema likovnoj i slikarskoj umetnosti prikazao je u svome predavanju brat d-r Šterh, koji je izneo i razumevanje umetnika i slikara za Sokolstvo i njegove priredbe. Predavač je u svome govoru izneo primenu i razvoj arhitekture, kiparstva i slikarstva u vezi s pojedinim sokolskim sletovima. Dalje je predavač istakao, kako je Sokolstvo več od svog postanka usko vezano s umet-iiošču, pa i sam Tirš, osnivač Sokolstva, bio je prvi i u istinu genijalni češki umetnik, kritičar i istoričar, koji je znao da za Sokolstvo pridobije do onda najpoznatije češke likovne umetnike, kao što su bili Manes i Mislbek. I jer je Sokolstvo tvorevina ne samo racionalizma več ujedno i narodnog romantizma, bili su mu potrebni emblemi kao vanjski znakovi, koje su stvorih umetnici. Predavač je zatim prikazao razvoj likovne umetnosti i arhitekture u vezi sa sokolskim sletovima, a što su pokazali i sokolski sletski plakatji, sletske i druge razglednice, uredenje sletišta i vežbališta itd. U vezi s ovim predavanjem učesnici tečaja posetili su i izložbu svih predmeta koji su u ovom pogledu sakuplje-ni sa svih dosadašnjih sletova, te kojom je prilikom predavač brat d-r Sterh do-punio svoje predavanje zornim prikazom svega što je Sokolstvo doprinelo stvaranju u umetničkom pogledu. O glazbenoj umetnosti u vezi sa Sokolstvom i sokolskim sletovima govorio je u svome predavanju brat inž. Šourek. Predavač je u svome predavanju izneo, kako je tekao razvoj telovežbe s razvojem glazbe i kako je Sokolstvo dalo pobude za mnoge lepe skladbe. Time u vezi predavač je spomenuo Kmoha, tvorca još i danas omiljenih sokolskih koračnica, dalje Karla Pospišila, koji je udario tradiciju sokolskoj glazbi i po čijim su se skladbama vežbale i vežbe od V do Vlil svesokolskog sleta. Zatim je spomenua Kalaša, Rora, Kličku, Krika, Sehaka* d-ra Sikstu, Harfla i prof. Stupku, a naročito prof. Josefa Suka i njegovu kompoziciju „U novi život”, koja pretstavlja pravi biser na polju sokolske glazbene umetnosti. Posebno poglavlje u ovome pogledu pretstavljaju sletske scene i njihova glazba. Sokolstvo također gaji i pe-vanje u zboru* a što če se najbolje pokazati na ovogodišnjem svesokolskom sletu u Pragu, kada če se održati ta-kmičenja sokolskih pevačkih zborova i kada če oko 30.000 vežbača, koji če najednom nastupiti na sletište otpevatji najnoviju kompoziciju posvečenu sletu. Na koncu je predavač prikazao, kako više, usled sve večeg broja vežbača koji najednom nastupaju na sletište, iz te-hničkih razloga ne sudeluje neposredno duvačka glazba u otvorenim paviljo-nima, več sinfonični orhestri, čija se izvedba na sletište prenosi preko radia. O nacionalno-političkom značenju sokolskih sletova govorio je kancelar Pretsednika Republike, brat d-r Prše-misl šamal, dugogodišnji saradnik Pretsednika Osloboditelja T. G. Masarika. Brat d-r Šamal izneo je najpre pregled predratnih sokolskih sletova, ocrtavši pri torne tadašnje političko stanje i prilike naroda, te kako je i sama austrij-ska vlada pozorno pratila rad Sokolstva* koje je več pre rata skrenulo pažnju inostranstva na češkoslovački narod i pokazalo, da Čehoslovaci unatoč svojoj političkoj nesamostalnosti i unatoč mnogim urodenim greškama Slovena i-pak sačinjavaju jedan stvaralački narod u najpozitivnijem smislu. Zatim je pre-davač prikazao dela češke kulture, narodno gospodarstvo i političku zrelost u razdoblju od( I do ovog X svesokol-skog sleta, a u kome je pogledu Sokolstvo imalo po mnogim svojim odličnim pretstavnicima velikih zasluga. Sokolska škola nadalje uzgajala je najbolje i ;največe borce za slobodu. Sokolski sletovi, kao manifestacija rada i reda te propaganda mira u svetu, manifestacija su pozitivnog stvaranja trajnih vrednosti, te i u današnjem vremenu imaju svoju naročitu važnost. Sokolski sletovi okupljaju u češkoslovač-koj na tisučei i tisuče slovenske brače, pa i učesnika iz neslovenskih zemalja, i na taj način oni najbolje i najuspešnije pokazuje zrelost češkoslovačkog naroda. Na koncu je predavač rekao, da mu je pretsednik dr. Beneš stavio u duž-nost da pozdravi braču i sestre ovog I Tečajevi: X svesokolski slet u Pragu je pred nama. Sav slovenski svet ozbiljno se spretna za ovo veliko slavlje. I mi jugosloven-ski Sokoli treba da se marljivo prihvati-mo posla, da povečamo svoje napore, i da se temeljito pripremimo za ovu v,gliku smotru sokolskog rada, koja treba da pokaže celome svetu red, disciplinu i na-Predak našeg rada. Ako želimo da u tome uspemo, onda treba planskog rada, rada sviju nas, od gore do dole, od vodstva do zadnjeg vežbača i vežbačice. Jedan od najvažnijih zadataka je svla-danje sletskih prostih vežbi, jer demo sa njima najviše manifestovati našu snagu. Ove vežbe treba da nauči i celokupno vodstvo. Kako jt učenje prostih vežbi iz samog teksta teško, to je potrebno da se orga-ttizuju po župama tečajevi, u kojima če se proči sletske vežbe. Potpuno pogrešno, ;a ' nemoguče je, da bi mogao župski prednjak u svima jedinicama župe da nauči članstvo proste vežbe. Njegov zada-tak je, da pomaže u tečajevima i da obi-Jazi jedinice, da ispravlja eventualne gre-Ške i doteruje vežbe. Tečajevi imaju da se vrže sledečim redom: 1) Svj članovi stručnih odbora župa, sem specijalnih refereoata, imaju da što pre nauče sletske vežbe, kao Sto tu to učinili Yeč članovi i članice stručnog odbora Sa-veza> U Savezu vodiče se polmenični spisak svih članova stručnih odbora župa, fcoji znaju sletske vežbe. Tej spisak slu-4iče kao osnova za organiiaciju, t. j. za •odredivanjp užeg j iireg vodstva našeg nastupa u prostim vežbama u Pragu, a koji če se proverjti kod pregleda vežbi pri-likom obilaska središta župa od strane sa-veznog načelništva. tečaja i da im stavi na znanje, da pozorno prati sve pripreme za slet, kome i sam pripisuje veliku važnost, i da im ujedno isporuči, da če sigurno doči na slet, a što su svi prisutni pri-mili s oduševljenim odobravanjem. Voda tečaja, prosvetar ČOS brat An-tonin Krejči, najlepše se zahvalio kan-celaru bratu dr. Šamalu na njegovom bratskom odazivui i umolio ga, da bude tumač sokolske iskrenosti, ljubavi i o-danosti prema bratu Pretsedniku i Če-škoslovačkoj. Nakon toga se je brat Krejči zahvalio svim predavačima i učesnicima tečaja, izrazivši ujedno svoje zadovoljstvo, što su ovim predavanjima prisustvovala i brača iz jugoslovenskog i ruskog Sokolstva. Na koncu je apelovao na sve učesnike tečaja da u svojim župama učine sve za što veči, lepši i bolji uspeh X svesokolskog sleta. Kako su mnoga predavanja koja su održana u ovom sletskom tečaju od trajne vrednosti, prosvetni odbor ČOS od-lučio je da ih izda u posebnoj brošuri. J. P. 2) Sve župe, ukoliko to nisu več učini-le, imaju da održe krače tečajeve za načelnike društava. Posle održavanja ovih te-čajeva, imaju da dostave Savezu spisak načelnika (njihovih zamenika), koji su po-hađali tečaj i naučili vežbe. Podaci su potrebni za eventualnu popunu vodstva nastupa; župska načelništva jamčiče za one, koji su prijavljeni da znaju vežbe. 3) Načelnici društava imaju da u svojim jedinicama u prednjačkim časovima predu sletske vežbe sa prednjačkim zborom i da jave župama imena prednjaka, koji znaju sletske vežbe, za evidenciju župe o stanju sletskih vežbi, a župe da dostave Savezu samo sumarni spisak prednjaka svojih jedinica, koji znaju sletske vežbe. 4) U tečajevima pod 1) i 2) treba ob-raditi sletske vežbe za članove i čete. Prednjački zborovi društava koji imaju i čete moraju znati i vežbe za čete. Vežbe za čete moraju znati i vodnici starije . brače. 5) Analogno treba da se sprovede i uvežbavanje prostih vežbi kod članica. 6) U svima tečajevima, koji če se održa-ti u Savezu ili po župama, treba proči proste vežbe. 7) Svaki član saveznog stručnog odbora (muškog i ženskog) kad god putuje, bilo kojimgod poslom, pregledače sletske vežbe dotične jedinice, ispraviti eventualne greške i pomoči delom i savetom, da se dotera uvežbavanje. Isto to imaju da uči-1, 2) da se izrade gramofonske ploče sa muzikom za vežbe; 3) da se izrade filmovi vežbi za svaku kategoriju članstva; 4) da se propagiranje i uvežbavanje prostih vežbi vrši putem beogradske radio Staniče. III. Pregled sletskih vežbi Pregled stanja izvežbanosti, ispravke grešaka i davanje potrebnih uputa vršiče se: 1) od strane saveznog načelništva po članovima stručnog odbora u središtima župa do konca marta o. g. O svakom obi-lasku podneče se izveštaj. 2) Od strane župa, odnosno društava pregled če se vršiti u društvima i četama do konca aprila. Župe če rezultate o pregledu javiti Savezu. IV. Pregled i doterivanje vežbi u samom Pragu Pored svih ovih i drugih mera, koje su preduzete i koje če se preduzeti, da samo oni vežbači, koji znaju vežbe, idu u Prag, može se desiti da nekoji pojedinci ipak neče znati vežbe. Zato če se u Pragu izvršiti tačna kontrola i pregled vežbi, a svi oni, koji nisu svladali vežbe — bez obzira da li pripadaju vodstvu ili samom odredu — otstraniče se i njihova imena i imena jedinica i župa, kojima pripadaju, objaviče se u Sokolskom glasniku. U Glasniku objaviče se i koliko su dale pojedine jedinice odnosno župe, vežbača i vežbačica. Posle ovog pregleda, od-rediče se i svakome vežbaču njegovo mesto u odredu i cela če se vežba doterati. Svi vežbači, koji če nastupiti u Pragu, dobiče posle nastupa posebnu značku — »značku vežbača«. Za izvršenje ovog predvida se: 1) da vežbači stignu u Prag tako rano, da jedan ceo dan ostaje za pregled i doterivanje vežbi; 2) da se unapred osigura jedno veče vežbalište, gde čemo nesmetano moči da izvršimo pregled i doterivanje vežbi i da to vežbalište bude po mogučnosti u bližini naših konačišta. 3) Cela organizacija odreda za nastup, t. j. podela u dvanaestine, vodove i struje (sumarno), a vodstvo (poimenično sa po-trebnom rezervom) izvršiče se več u Beogradu. U vodstvo izabrače se lica, koja su svladala vežbe i za koja se zna, da če savesno i tačno izvršiti poverene im duž-nosti i kojima če biti uspeh našeg nastupa u Pragu glavna i jedina briga. 4) Da se pregled i doterivanje vežbi vrši sledečim redom: a) autor vežbi, odnosno vodnik odreda, pregledače zasebno uže i zasebno šire vodstvo nastupa, ispraviti i doterati vežbe, sa naročitim obzirom na ona mesta, koja su važna kod izvođenja vežbe u masi; pripreme sledeči dan održače se glavna proba na sletištu. V. Organizacija odreda za nastup U svrhu lakše kontrole i sprovedbe pregleda, probe i nastupa, vežbači svih kategorija biče podeljeni na sledeči način: 1) Osnovna jedinica za nastup je dva-naestina; na čelu dvanaestine je dvana-estar (dvanaestarka), koji je sastavni deo dvanaestine, t. j. vežba zajedno za ostalima. Dvanaestar vodi spisak svoje dvanaestine, stara se da su svi na licu za probe i za sam nastup i pomaže vodniku kod pregleda vežbi. 2) Dve dvanaestine sačinjavaju vod; dvanaestar prve dvanaestine istovremeno je i vodnik (vodnica) voda. On vrši pregled vežbi svoga voda, stara se za red i disciplinu i pomaže vodniku struje kod formiranja struje. 3) Četiri do pet vodova sačinjavaju struju, koju vodi vodnik (vodnica) struje. Vodnik struje ima vrhovni nadzor nad pregledom vežbi svoje struje, stara se da je struja pravovremeno formirana i na odredenom mestu postrojena i odgovo-ran je za red i disciplinu svoje struje. 4) Sve struje jedne vrste sačinjavaju grupu (kategoriju). Na čelu grupe je vodnik (vodnica) grupe, koji odgovara za vežbe, red i disciplinu grupe. 5) Sve pripreme za nastup vodi vodnik celog odreda, koji ima za svaku grupu članstva po jednog glasnika za prenos odredaba ostalim članovima vodstva. Nastopom upravlja glavni vodnik sa načel-ničkog mosta. 6) Za markiranje vežbališta sa zastavicama brine se vodnik grupe za markiranje, koji ima 8 pomočnika (4 za gornju), 4 za donju stranu vežbališta). 7) Veza izmedu užeg i šireg vodstva i vežbača poverena je vodniku grupe za ve-zu, koja je sastavljena od glasnika (4—6) i telefonista (1 na načelniškom mostu, 1 kod muzike, 1 na tribini kod ulaza, 1 u garderobama, odnosno na zbornom mestu). Pojedini funkcioneri vodstva nosiče na majici poseban znak sa nazivom funkcije. Na -samom zbornom mestu biče postavljene velike ploče na mestima, gde če se postrojavati pojedine struje. Zbor župskih načelnica Dne 15| i '16 o. m. održan je u pro-storijama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Beogradu zbor župskih načelnica. Zboru su prisustvovale članice saveznog ženskog načelništva, članice saveznog ženskog stručnog odbora i načelnice župa: Banja Luka, Beograd, Celje, Karlovac, Kragujevac, Kranj, Ljubljana, Maribor, Niš, Novi Sad, O-sijek, Petrovgrad, Sarajevo, Skoplje, Su-šak i Zagreb. Zbor je otvorila i vodila savezna načelnica sestra Elza Skalarjeva. Pre nego što se je prešlo na dnevni red učesnice zbora uvežbale su prošte vežbe s kojima če članice nastupiti na sletu u Pragu. Dnevni red zbora bio je: izveštaj saveznog načelništva i stručnog odbora žena, izveštaji župskih načelnica, program rada za 1938/39, budžet saveznog načelništva žena za 1938/39, pitanje svečane odore članica, učestvovanje na sve-sokolskom sletu u Pragu, i eventualije. Nakon podnetih izveštaja zbor je do-neo sledeče zaključke: da u savezni budžet za 1938/39 godi-nu udu posebne stavke: za savezni stručni rad ženal i za pomoč župama za stručni rad žena po župama; da se sastavi savezni sudački zbor žena i izrade uslovi za polaganje su-dačkog ispita; da se smučarske utakmice Saveza SKJ i Saveza SS žena održavaju svake treče godine; da se poradi kod ČOS da prigodom sleta u Pragu vežbačice stanuju odvo-jeno od nevežbačica; da vežbačice za X slet u Pragu do-biju sletski znak po režijskoj ceni, a za nevežbačice da bude određena primerna cena; da se odora članica u celosti prima, osim srebrnih (srme) dugmeta na bluzi, koja se imaju zameniti crvenim pre-svučenim istim materijalom od koga je i bluza; da jedinica u kojoj ne postoje ženske kategorije a načelnica nije uspela osnovati u prošloj godini ni jednu žen- ne i članovi župskih stručnih odbora na , području svojih župa. II. Pomočna sredstva za uvežbavanje Da bi se proste vežbe mogle što bolje, sigurnije i lakše uvežbati, zaključeno je; ( 1) da se izrade slike prostih vežbi, posebno za svaku kategoriju; b) šire vodstvo pod nadzorom užeg vodstva pregledače vežbe po dvanaesti-nama; c) vodnik svake kategorije vežbače sa celom kategorijom; d) vodnik odreda vežbače s muzikom sve kategorije istovremeno, potom če u saglasnosti sa vrhovnim vodnikom uvežbati ceo nastup i otstup. Posle ovakve Pregled organizacije nastupa u prostim vežbama na X svesokolskom sletu u Pragu uže vodstvo Sire Vodstvo vežbači ‘