KRALJEVINA JUGOSLAVIJA uprava za zaštitu KLASA 13 (1) PATENTNI SPIS INDUSTRESKE SVOJINE IZDAN 1 NOVEMBRA 1937. BR. 13673 Deutsche Babcock & Wilcox Dampfkesselwerke A. G., Oberhausen Rhld., Nemačka. Parni generator. Prijava od 18 decembra 1936. Važi od 1 juna 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 18 decembra 1935 (U- S. A.). Pronalazak se odnosi na parni generator sa neznatnim pretičkom vode radeče konstrukcije sa prisilnim pokretom, naročito za pogon vozila i brodova, gde se stavljaju najvisji zahtjevi na brzo prilagođivanje jako promjenljivim prilikama opterećenje. Za pogon je ovakog parnog generatora potrebna automatska regulacija o-mjera goriva, zraka i vode kod promjenljivog podavanja pare. Prema ovoj svrsi mora da bude udešen i kotao u mnogim pojedinostima. Zalo se u slijedećem opisuje kotao sa regulacionim uređajima, kako je prikazan na Fig. 1 - 44, te objašnjava djelovanje da se uz to prikaže, što Ise traži kao pronalazak. Fig. 1 je prikaz ložnih ploha plinskog generatora odnosno na put ložnih plinova. Fig. 2 je postrani pogled kotla sa pomoćnim strojevima. Fig. 3 je presjek kroz kotao prema okomitoj središnjoj razini. Fig. 4 je presjek pregrijača, zagrijača i zagrijača zraka u vodoravnoj razini. Fig. 5 i 6 prikazuju namještenje struj-notehničkih potisnih tjelesa. Fig. 7 daje poprečni presjek kotla, prikazan između cijevi kotla perspektivno. Fig. 8 je poprečni presjek grijača zraka i žižka; Fig. 8 A zagrijača i ložišta Fig. 9 također je presjek zagrijača i ložišta, gledan prema žišku. Fig. 10 prikazuje pogled sa djelomičnim presjekom ognjišta; Fig. 11 okomiti presjek kroz os žiška. Fig. 12 je pogled na grijač zraka; Fig. 13 pogled sprijeda sa vezom kroz zračni kanal. Fig. 14 i 15 također su presjeci grijača zraka. Fig. 16 je perspektivni pogled u ložnoj komori ležećeg dijela cijevnog sistema kotla. Fig. 17 je iz ilstoga smjera gledani perspektivni prikaz gornjeg dijeta kotla, koji sadrži dodirne cijevne svežnjeve. Fig. 18 prikazuje detalj izradbe usko stisnutih cijevi. Fig. 19-21 prikazuju izradbu naročito uobličenih cijevnih krivaka, Fig. 22 (na nacrtu kod Fig. 4) učvršćenje rashladnih cijevi ložne komore. Fig. 23 i 24 prikazuju odvod pare, koji je na Fig. 7 prikazan u pogledu. Fig. 25 i 26 prikazuju uređaj za zaštitu spojnih cijevi protiv loženja. Fig. 27 prikazuje za plinove nepropusni cijevovod kroz kućište. Fig. 28-31 su perspektivni pogledi pojedinih cijevnih zavojnica, kako se upo-trebljuju za formiranje ogrijevnih ploha i to Fig. 28 za postranu i Stražnju stijenu ložišta, Fig. 29 za postranu stijenu i dodirne svežnjeve, Fig. 30 za pod ložišta, Fig. 31 za strop ložišta. Fig. 32 prikazuje oblik cijevnih zavojnica u zagrijaču pojne vode, Fig. 33 onaj pregrijača; jedna nad drugom položene cijevne zavojnice izmjenično su protusmjerno zavinute i nose jedna drugu. Fig. 34 daje postrani pogled skupa građenog pregrijača. Din. 90.- Fig. 35 prikazuje zajednički rad raznih regulacionih uređaja, Fig. 36 isti uređaj nešto promijenjenim djelovanjem. Fig. 37 je presjek kroz razvodni ventil. Fig. 38-40 prikazuju oblik k ovom pri-padnog razvodnog stapa. Fig. 41 do 43 su slike regulacionih krivulja, Fig. 44 prikazuje posebno izvođenje jednog dijela regulatora. Na Fig. 1 prikazano je, koji su grupe ogrijevnih ploha i u kojemu su redoslje-du smještene unutar kućišta. Pojna voda teče iz sabirnika A kroz izmjenjivača topline B k pojnim pumpama C, koje ju kroz zagrijač D za dimne plinove i pojnu vodu tlače k sabirniku, na koji su pomoću pri-dušnih vodova cijevi priključene rashladne plohe i dodirne isparivače plohe F-G-H, koje ispuštaju smjesu od vode i pare u odvo-dilac J. Proizvađana para prostrujava kroz pregrijač K na putu k mjestu upotrebe. Suvišna se voda otpuštava kroz ispusne naprave L, protiče kroz izmjenjivača topline B i vraća se, u koliko se ne ispire, u sa-birnik pojne vode A. Kao vrelo topline prikazan je žižak M, čiji ložni plinovi u strijelicama prikazanom redolsljedu pro-strujavaju kotao, pri čem kod izlaska plinova ležeći grijač zraka nije nacrtan. Da Fig. 3 i 4 prikazano je prostrano namještenje ovih ogrijevnih ploha u presjeku, na Fig. 16 i 17 u perspektivnom pogledu. Parni je generator izrađen na dva sloja. Dolnji obuhvaća ložim komoru sa dodirno isparnim cijevnim svježnjem, gornje plohe za naknadno grijanje sa od-vajačem pare. Pojna se voda po pojnoj pumpi tlači u razdjeljivač 200 zagrijača dimnih plinova i pojne vode i projstrujava u paralelnim strujama na putu k ispustnom sabirniku 201 cijevne zavojnice 202, koje leže jedna iznad druge. Zavojnice (Fig. 32) su izmjenično protusmjerno vodene sa po dvije protupetlje, koje ih križaju u pravom kutu. Stoga se cijevne zavojnice mogu položiti neposredno jedna na drugu, a da ne sprječavaju prelaženje plinova više, nego je za prenos topline poželjno. Iz ispulsnog sabirnika 201 vodi spojna cijev 203 vodu k razdjeljivaču 204 iz kojega kroz pridušne cijevi 205 ulazi u pet paralelno ukopčanih cijevnih zavojnica 206, 207, 208, 209, 210. Svaka pridušna cijev ima otpor, koji je veći od otpora slijedeće cijevne zavojnice do odvajača pare. Stoga će biti razdjeljene vode na sve cijevi podjednako. Osim toga je svih pet cijevi smješteno tako, da se po mogućnolsti djelomično ložene i da imaju jednaki otpor stru- janja. Uređenje je pojedinih vodenih struja tako, da voda uvijek teče vodoravno ili na uspon, da se na uzmognu pojsadivati parni mjehuri. Svaka se cijevna stijena sastoji od više jedne uz drugu ležečih zavojnica, koje su oblikovane prema Fig. 30 pa ležeći jedna kraj druge pokrivaju pod. Ove su cijevne zavojnice pomoću cijevi 211, 212, 213, 214, 215, (Fig. 16) svezane sa prema Fig. 28 i 29 oblikovanih rashladnim cijevima 216, 217, 218, 219, 220, koje tvore postra-ne rashladne stijene i dodirni cijevni svi-ježanj. Svaka je cijevna zavojnica višekratno svinuta načinom prema Fig. 28 i onda Fig. 29 tako da osim rashladne stijene nastoji na Fig. 16 prikazani dodirni cijevni sviježanj 228. Ako se cijevi svinu dosta tijesno, onda nastane cijevna stijena, koja čini [suvišnom upotrebu vatrosigurnog kamenja. Iz dodirnog cijevnog sviježnja savijaju se okrajne cijevi 229 u cijevni sloj, koji se također sastoji od pet zavojnica 230 prema Fig. 31, a tvore strop ložnog prosto ra. Okrajnje su cijevi prema gore prigibje-ne i ulaze tangencijalno u odvajač 232, koji je konstruiran kao cilindrični spremnik 'sa okomitom osi. Ovo građenje skupa stijena i sviježnja od nekoliko jedne kraj druge ležečih cijevnih zavojnica ima tu prednost, da se kod oštećenja mogu ovakve grupe cijevi bez velikih poslova oko svarivanja kroz otvor žižka izmjenjivati. Da se uzmognu rashladne stijene snabdjeti sa tije'sno jedna uz drugu ležečim cijevima, poredaju se prema Fig. 18-21 ravne cijevi 221, 222 jedna uz drugu i na krajevima svare skupa. Onda se prisvari na krajeve cijevi priređena kapa, koja se može izraditi izvlačenjem ili kovanjem, te odgovara unutarnjem radiusu zavoja n-o, i slobodni ugao ispuni materijalom za svari-vanje tako, da se polstigne nepropustno i čvrsto svarivanje. Savijanje onda ima prema unutarnjoj strani pravokutni presjek, koji je usljed oštrog obrta za smanjivanje brzine strujanja vrlo probitačan. Kappa se može u okruglim pojačati, ali kod svarno-ga spoja shodno zadržana jako'st cijevne stijene. Prodiranje uzlaznih stropnih rashladnih cijevi kroz za plinove nepropusnu po-krovnu ploču 231 (Fig. 3) iziskuje naročitu konstrukciju, da unatoč nepropustnog zatvaranja ne bi bilo spriječeno rastezanje u-sljed topline. To |se zbiva namještenjem prema Fig. 27. U pregibu ležeće prodiranje cijevi 216 kroz ploču 231 produžuje se nasađenom kapom, koja je čvrsto spojena sa pločom, do ravne cijevi. Tamo je između dva široko izrezana oboda parnjaka, od kojih je 234 sa kućištem nepropustno spojen, a 236 u ovo pomično zavijan, brtveni obod 235 u svojoj razini pomičan, koji je sa cijevi 216 kroz šav svarivanja 238 nepropusno spojen. Odvajač pare 232 je sa okomitom osi smještena cilindrična posuda, u čiji parni prostor cijevi 216 do 220 tangencijalno ulaze. Da bi u pogonu nastajuće kružeće vodeno tijelo, iza kako je centifugal-nom silom istjeralo paru, opet tvorilo mirnu vodenu površinu, od koje se dade regulirati pajanje, ugrađano je prema Fig. 23 i 24 tijelo, koje se sastoji od više radijalnih ploha 239’, koja |su spojena pomoću čunjaste kape 239. Iz odvajača 230 struji para kroz cijevi 240 (Fig. 3 i 4) k razdeljivačima241, na koje su pripojene pregrejače cijevne zavojnice 242. Ove ulaze u ijspusni sabirnik 243, iz kojega se uzima vrela para kroz cijev 244. Pregrijače cijevne zavojnice tvore dodirni cijevni sviježanj i podjedno zaodijevaju prostor 245, u kojem se odozdo ulazeći plinovi okreću. F'ig. 33 pokazuje oblik cijevne zavojnice. Slijedeća je cijevna zavojnica previnuta suprotno tako, da pokriva one dijelove stijene, koje je prva ostavila slobodnima. Usljed suprotnih pregiba mogu se pregrijače cijevne zavojnice polagati neposredno jedna nad drugu, a da ne zatvaraju prelaženje plinova. Usljed vodoravnog namještenja svih pregrijačih zavojnica između okomitih sabirnika omogućeno je i jednojstavno stavljanje u pogon. Kod naloženja, kada je pregrijač pun vode, može para da uvijek odstrujava prema ispušnom sabirniku, dočim se u svi-ježnju razvija ograničeni optok vode. 1 kada kod spajanja kotla sa potrošačem pare pregrijač još ne bi bio sasvim isparen, nema opasnosti, da će i voda biti odvučena, jer su gornje cijevi (slobodne. To se vidi na Fig. 34. Pomoću ventila 244” može |se pregrijač toliko odvodnjiti i rashladiti strujećom parom, da ne postoji opasnost kod otvaranja glavnoga ventila 244’. U dodirnim cijevnim sviježnjima kotla mogu se između cijevi predvoditi umeci u oblku krivulja pretjecanja iz neprogo-rive tvari prema Fig. 5 i 6, koji u jednu ruku povećavaju brzinu plinova, a u drugu ruku prenašaju izžarivanjem dotatne topline na ogrijevnu plohu. Parni generator opisane izvedbe ima u svim svojim dijelovima, zagrijaču, pre-grijaču i isparivaču, isključivo vodoravne ili uzlazne cijevne zavojnice, koje onemogućuju ujspon pare. Ogrijevne plohe parnika sastoje se od cijevnih zavojnica, koje su jednako izmjerene i jednako grijane, tako da je na svakom dijelu ogrijevne plohe na stropu, na stijenama, na podu i u dodirnom sviježnju smješten jednaki broj cijevnih zavojnica jedna uz drugu. Ovo namještenje osigurava kod najmanjeg su-viška vode najbolje razdjelenje na sve ci-jevovode i daje time vogućnost, da se (stvori parni generator najmanje vlastite težine, najmanje sadržine vode i najveće sposobnosti regulacije. Za tu se svrhu i kućište, koje opko-Ijuje parnog generatora, drži vrlo lahkim. Neposredno iza cijevi rashladne stijene leži limena stijena 247 (Fig. 22 kod Fig. 4) iz nepregorive kovine, koja radi izjednačenja toplotnih rastezanja može da bude valovito svinuta, slično kao ploča 231 na Fig. 7. Iza ove leži sloj 247’ iz lahke izo-lirajuće tvari i, ako je potrebno, drugi (sloj 248 od jednake ili slično djelujuće tvari. Sve je prekriveno metalnim pločicama 257, koje same ili jednako kao ploče 247—231 tvore za plinove nepropustnu stijenu. Ova je stijena tako izmerena, da se vatreni kanali mogu pogoniti sa pretla-kom. Za tu se svrhu ploče 257 uz umetanje brtava prišarafe na nosače 254 i s ovima neposredno svare. Time, što se iza cijevi načini za plinove nepropustno kućište, omogućeno je, da |se unatoč neznatne izolacione jakosti nosači 254 postave iznutra, tako da je kućište izvana glatko, da zaprema malo prostora i nema istaknutih bridova. Kroz strop Fig. (8—9) provučeni su nasači 250 na kojima su pomoću kotva sa zavrtnjem 252 i matica 251 pričvršćeni nosni balvani 253. U koliko je potrebno, izrađuju se ovi iz protiv vrućine otpornih legura. Cijevi postranih stijena (Fig. 22) ovješeni Lsu pomoću prisvarenih kuka 256 na nožnje 255, koji su sa svoje strane spojeni sa nosačima 254. Općenito će se za ovo učvršćivanje upotrijebiti spoj svari-vanjem. Čeonu stijenu ložne komore zauzim-Ije žižak na ulje. Na sapni kamen 258 (Fig. 10 i 11) pričvršćena je s vijcima 259 čeona ploča 260, koja nosi žižkov prsten 261 sa privodnim lopaticama 262. U sredini ovog otvora smješten je čunjasti ras-prlsni pladanj 263, koji je po sebi poznatim načinom aksijalno premjestiv i kojemu se izvana privađaju kroz cijevi 267 i 268 ulje i rasprsne sredstvo, kao para ili zguš-ćeni zrak. Zračna komora žižka posve je zatvorena i proviđena zaštitom 269 za toplinu. Ona ima providne lopatice 278 i poput špirale uvučenu izvanjsku stijenu 270, da kod 271 od grijača zraka pridolazeći zrak podjednako porazdjeljuje. Privodile lopa- tiče počinju u ravnom kanalu za ulazak zraka, pa ga dijele na kanale 272—277. Zrak se tlači prema žižku. Mješina mora da tlači i izgarne plinove iz kotla. Stoga je žižak prema vani potpuno nepropustno zatvoren. Za zapaljivanje predviđen je u sap-nom kamenu 258 otvor 278, kroz koji se uvađa plinski žižak. Da |se ovaj žižak opskrbi zrakom, dvije su privodite lopatice 278 tako dovođene skupa, da nastane posebni zračnik, kojemu se privada zrak kroz otvor 280. Iznad upušta zraka 271 žižka na ulje smješten je grijač 282 za cijevni zrak, kroz čije cijevi idu plameni plinovi (Fig. 3) i koji odlaze kroz kanal 283. Zrak ulazi kroz kanal 284 i struji kroz grijača zraka neposredno u žižak. Razumije se po sebi, da se tako visoko razvijeni parni generator Lsamo izuzetno upravlja rukom i da, naročito kod pogona vozila, automatski razvod, koji pojedine pogonske veličine drži u ispravnom međusobnom omjeru, vrlo olakšava pogon. Prije stavljanja u pogon napuni se kotao do zatvorenog ventila 244’ (Fig. 34) s vodom, pri čem je otvoren odušni ventil 244”. Onda se zapali plinski žižak i pomoću motornog ventilatora 292, 291 (Fig. 2) upuhava zrak i dovodi ložno ulje. Poslije zapaljenja uljenog plamena obustavlja se sa plinom iz boce hranjeni pomoćni žižak. Kada voda u kotlu počne da kuha, što se zbiva iza nekoliko [sekundi, pa ventil 244” da ispuhava u glavnom samo paru, zatvori se on i otvori 244’ da dobavlja paru za pomoćnu turbinu, koja pogoni mješinu 288 za izgarni zrak, pojmi pumpu 289 i pumpu za ložno ulje 290 te pumpu za mazno ulje 290’. Tim časom otpočinje automatska regulacija parnog generatora. Kao glavne veličine za mjerenje smatraju se pri tom oduzimana količina pare i postojanje su-viška vode. Stoga se pumpa prije navedenim načinom pogone skupno, da se osigurava u jednu ruku ispravni omjer goriva i zraka, u drugu ruku dovod količine vode, koja nadilazi isparivanje, i to bez posebne regulacije. Zadaća je regulacije onda samo još, da ovaj omjer promijeni, gdje on ne odgovara đrugačjim uvjetima pogona. Da ova suvišna voda ne bi došla u pregrijač, predviđen je regulator, koji pušta zavisno od stanja vode u odvajaču preticati suvišnu vodu. Odtičuća se topla voda može iskoristiti za zagri jevanje izgar-nog zraka ili pojne vode i za zastićivanje cijevi pretjecanja 292 k odvajaču od neposrednog loženja u jednom plaštu, načinom prikazanim na Fig. 25 i 26. Fig. 35 prikazuje smještaj regulacio-nih naprava za automatski razvod parnog generatora. Put tekućine i pare prikazan je tu [simbolično u obliku jednostavnih cijevnih zavojnica, slično kao na Fig. 1. Voda prisilno teče kroz zagrijač D i ispari-vač F-G-H u odvajač 232. Odande ide para kroz pregrijač K i cijevni vod 244 k potrošaču pare, n. pr. u turbini 12. Pomoćna turbina 287, koja može biti pogonjena vlastitom ili tuđom parom, pogoni u nepromjenljivom prevodnem odno-šaju pojmi pumpu 289, mješinu za izgarni zrak 288 i pumpu za gorivo 290. Pojna je pumpa tako izmjerena, da uvijek dava više vode, nego što se može ispariti pomoću dopremljene količine goriva i zraka. Suvišna količina vode otiče iz odvajača kroz cijev 1, pa se već prema potrebi i količini ispuštava ili vodi natrag u cirkulaciju tim, da ju se upuštava u spremnik za pojmi vodu. Za tu ja svrhu na odvajačima priključena stalno namještena pridušna naprava 2 i paralelno s ovim regulirana naprava 3. Loženje se parnoga generatora 'sastoji iz žižka na ulje 4, u koji se utiskuje ulje, i zračnika 6, kojemu se kroz kanal 7 privada zrak od mješine 288. Za zapaljenje predviđen je plinski žižak 8, kojemu se privada plin kroz cijev 9, na koji djeluje regulacioni ventil 10. Količina kroz vod 5 tekućeg ulja mjeri se po mjerilu količine 14, a količina kroz kanal 7 strujećeg zraka pomoću mjerila količine 16. Ova dva mjerila utječu na za stanoviti omjer goriva prema zraku udešeni razvodni štap 26 podavača, koji sa svoje strane utječe na regulacioni ventil 13 u vodu za gorivo. Na parni vod 244 priključeno je mjerilo tlaka 17, koje sa kazalom 18 i Iskalom 19 pokazuje tlak pare iza kotla. Drugo mjerilo tlaka 20 sa kazalom 21 i skalom 22 pokazuje tlak na drugom mjestu, gdje je para već djelomično razrijeđena, kao na pr. iza prvog stepena turbine. Razlike u pokazivanju ovih dvih mjerila tlaka da-vaju mjeru za količinu pare. Ova mjerila 17 i 20 utječu preko razvodničkog krmila na položaj razvodnog stapa u podavaču 27, koji sa svoje strane udešava odgovarajući tlak razvodnog srestva, ulja i tlačnog zraka na na pritisak osjetljivi razvod 28 upusnog ventila pomoćne turbine 287. Sa odvajačem 232 spojeno je mjerilo 23 za vodojstaj. Pomoću U-cijevi, punjene živom, i plovca pomiče se zavisno od površine vode u posudi 232 kazalo 24 nad skalom 25. Pri tom se posredstvom mot-kovlja 41 pomiče i razvodnik pa s time utječe na pridušni ventil 13 u vodu za ulje i na razvodni cilinder 29, koji pomoću o- kretnog priklopa 15 regulira zračne pute-ve. Jedna pomoćna pumpa za ulje ili tlačni zrak 30 neposredno je spojena sa pomoćnom turbinom. Ulje ide kroz vod 31 k valovitoj cijevi 33 s oprugom, koja djeluje na jedan kraj razvodne poluge 34. U razvodnom cilindru 35 pomiče se pomoćni štap, koji pretstavlja upu'sni ventil pomoćne turbine. Na količinu ulja, koja teče k razvodnom cilindru 35 djeluje štap, koji se u clindru 37 pomiče pomoću motke 36. Obično otvoreni regulacioni ventil 38 pušta, da suvišno ulje iz voda 31 za ulje teče kroz 32 sa priclušnim putem 38’ natrag k pumpi 30. Razvodni ventil, kako se upotrebljuje pod 26, 37 i 41, prikazan je na Fig. 37. On se sastoji od clindričnog kućišta 37 sa cilindričnim prostorom i dva prstenasta ispušna ralspora 40. Razvodnikova šipka 36 nosi dva kruglje izrađena zagatka 39, koji u srednjem položaju zatvara oba prstenasta raspora. Kada se razvodnikova šipka pomiče, onda lijevo ulazeće tlačno ulje teče kroz unutar obih krugalja ležeći o-tvor dalje. Krugljasti oblik dopuštava sporo otvaranje, kako je potrebno za mirni rad regulacionog uređaja. Raznolika se osjetljivost regulatora 26, 37, 41 dade postići raznolikim oblicima zagatki, kako su prikazani na Fig. 38, 39, 40, tako da regulatori ne odgovaraju istovremeno, već ili s manjim ili s većim zakašnjenjem. Regulator vodostaja 23 (Fig. 35) u-pravlja takovom razvodnikovom šipkom 11, koja može da proputšava na obje strane tlačeno ulje. Gornji je priključak spojen sa ventilom 42 za regulaciju goriva u cijevi 5, a dolnji sa regulatorom odtoka 3, regulatorom izgarnog zraka 29 i sa ventilom na kratki spoj 38. Fig. 41 pokazuje, kojim načinom radi regulator 23. Uzmimo, da je čvrsti ilspirni uređaj odm jeren tako, da ne odvaja svu suvišnu vodu. Onda će u spremniku 232 nastati površina vode. Na Fig. 42 označuie a položa j dna spremnika, b položa j priključka za otpusnu cijev, c dolnju dopustivnu granicu za površinu vode. Počevši od ovoga položaja pa do gornjeg dopustivog položaja površine vode kod e ide glavno re-gulaciono područje. Ono se raspada na dva stepena, stfepen regulacije zraka od c do d i stepen regulacije odticanja od d do e. Iznad e počinje djelovati sigurnosna regulacija. Kada površina vode stoji n.pr. kod d, onda postoji željeni sklad, u kaliko je pr-votno uđešenje bild učin jeno za ovaj sred-n.ji položaj. Prigušili priklopac 15 onda je široko otvoren, otpusni ventil 3 propu-štava samo malo vode. Diže li se ali povr- šina vode, onda otpusni ventil 3 otvara sve dalje, i’o se uv ; i . ■ > razvodni stap 41 pomiče prema dole, a tlačenje ulja u ventilu 3 povećava. Ako se površina vode digne još višje preko 3, onda tlak ulja počinje zatvarati obrtni ventil 38, tako da u valovitoj cijevi 33 rastući pritisak pridu-šuje upusni ventil pomoćne turbine i sni-zuje otpremljenu količinu vode. Ova se regulacija može provadati sve do potpune obustave rada pomoćne turbine. Za vremena cijele te regulacije bio je pridušvp poklopac široko otvoren. Spusti li se pako površina vode ispod srednjeg položaja, onda regulator 29 usljed sada padajućeg pritiska ulja čini premještenjem priklopca 15 kroz oprugu ili uteg, da se dovod zraka priduši. Usljed na stanoviti omjer goriva prema zraku udešenih mjerila 14 i 16 počinje istodobno razvodna šipka 26 da upravlja tlak ulja na podavač, koji priduši regulacioni ventil 13 u vodu za gorivo. Ova je regulacija moguća do malenih opterećenja. Ako se površina vode unatoč toga još spušta, onda nastupa sigurnosni regulator, tako da po stapu 41 razvodeni tlak ulja provede pridušenje, a do potrebe i potpuno zatvaranje dovoda goriva kroz ventil 42. Na Fig. 36 prikazan je nešto drugačiji regulacioni uređaj u pogledu uphva sigurnosnog regulatora kod promjenljivog vodostaja. U Fig. 42 razlikuje se ova regulacija tim, što je zona pojačanog ispiranja između d i e na Fig. 41 nadomještena kratkim spojem pojne pumpe. Regulator vodostaja 23 pokreće razvodni stap 41. U srednjem je položaju pri-dušfii priklopac 15 za zrak široko otvoren, a odvodni ventil 43 zatvoren. Ako se površina vode diže, počinje se otvarati obvodni ventil 43, tako da se sva voda više ne otprema u kotao. Ovaj način regulacije izbjegava gubitke topline usljed pojačanog ispiranja, koji bi nastupili kod uređaja prema Fig. 13. U pogledu pdmične regulacije kod postizavanja gornje ili doljnje granice sigurnosti mogu se zadržati kod Fig. 35 objašnjene mjere. Spusti li se površina vode ispod sredine, onda se zatvori obvodni ventil 43 i zračni priklopac 15 počinje pri-dušivati, pa s tim ut ječe preko 16—14 i na količinu goriva. Fig. 41 i 42 pokazuju tečej regulacije u ravnoj crti. Uistinu će se ona odvijati više po krivuljastim crtama prema Fig. 43. Na kjrivulju se ovih crta može kroz na Fig. 38 do 40 prikazano raznoliko oblikovanje razvodnih stapova u dalekoj mjeri utjecati. Fig. 44 pokazuje, kako se sa regula- torom 23 mogu pogoniti dva različita raz-vanje razvodnih stapova u dalekoj mjeri put, da razvod istom otpočne sa zakašnjenjem kako je to za sigurnosne regulatore općenito potrebno. Patentni zahtjevi: 1) Parni generator sa prisilnim hodom, koji se sastoji od više paralelno u-kopčanih cijevnih zavojnica, kojma se privodi više vode, nego što je potrebno za proizvađanu količinu pare i koje kontinuirano tvore izžarnu i dodirnu ogrjevnu plohu, te se sve podjednako lože, naznačen tim, da su u 'svim rashladnim i dodirnim ogrjevnim plohama cijevi kao tijesno sastavljene grupe previnute, koje ležeći jedna uz drugu pokrivaju plohu i da, kako je po sebi poznato, u nijednoj grupi nema silaznog strujanja vode. 2) Parni generator prema zahtjevu 1, naznačen tim, da su rashladne stijene na od vatre otklonjenoj strani neposredno prekrivane vatrosigurnim limom, na koji slijedi jedan ili više 'slojeva izolacionog materijala, u koje je postavljeno i nosno ogloblje i da je ovo opkoljeno za plin nepropusnim i na pritisak otpornim kućištem iz lima, koje je nasvareno na nosače. 3) Parni generator prema 1 i 2, naznačen tim, da su unutarnje limene stijene valovite. 4) Parni generator prema zahtjevu 1 i 2, naznačen tim, da naprave za učvršćenje rashladnih cijevi prolaze kroz unutarnju limenu oplatu i da su spojene sa nos-nm oglobljeni. 5) Parni generator prema zahtjevu 1, naznačen tim, da pregrijač pare i zagrijač dimnih plinova i pojne vode imaju vodoravne cijevne zavojnice i okomte Isabir-nike. 6) Parni generator prema zahtjevu 1 i 5, naznačen tim, da je ložna komora izgrađena sa vodoravnom osi plamena i da su pregrijač pare i zagrijač pojne vode smješteni neposredno iznad ove u povratnom strujanju plinova, dok zagrijač zraka leži neposredno nad zračnikom žižka. 7) Parni generator prema zahtjevu 1 i 6, naznačen tim, da iz grijača zraka vode privodile plohe sve do u žižak da zračnik žižka ima oblik Spirale, pri čem je za upaljač i žižak načinjena posebna komora. 8) Parni generator prema zahtjevu 1 i 5, naznačen tim, što su cijevne zavojnice položene izmjenično protusmjerno i ako je potrebno, ovijene sa dvije poprečne petlje te položene neposredno jedna na drugu. 9) Parni generator prema zahtjevu 1 i 2, naznačen time, da sa provođenje cijevi kroz unutarnju limenu [stijenu zbiva se okomito na os cijevi pomičnim brtvenim obrubom. 10) Parni generator prema zahtjevu 1, naznačen tim, da je odvajač vode konstruiran kao cilindrični sprmnik sa okomitom osi i da ima ugrađeni križ radi smirivanja povrišne vode. 11) Parni generator prema zahtjevu I, naznačen tim, da su na tijesno jedna uz drugu položene cijevi rashladne stijene na svojim krajevima svarene i spojene pomoću nasvarene kape, koja u 'središtu pregiba ima visinu, jednaku promjeru cijevi. 12) Parni generator prema zahtjevu I, naznačen tim, da su između cijevi dodirnog sviježnja smještena odvojna i iz-žarna tjelesa u obliku krivulja pretjecanja. 13) Uređaj za regulaciju parnog generatora prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se pojna pumpa, mješina za izgarni zrak i pumpa goriva pogone sa stalnim prvodom po stroju, koji teče sa izmjenlji-vim brojem okretaja, pretpostavilo po pomoćnoj turbini, pri čem dopremana količina vode uvijek premašuje sposobnost uparivanja i da se suvišak vode odvodi zavisno od površine vode u odvajaču, do-čim se kod premalene količine vode također zavisno od površine vode smanjuje količina izgarnog zraka, koja preko na jednaki omjer zraka prema vodi namještenog regulatora smanjuje i količina goriva. 14) Uređaj za regulaciju parnog generatora prema zahtjevu 13, naznačen tim, da po završenju ove regulacije nastupa sigurnosna regulacija tim načinom, da se kod daljnjeg opadanja površine vode dovod goriva neposredno pridušuje i ako je potrebno, zatvori, dočim 'se kod daljnjeg dizanja površine vode broj okretaja pogonskog stroja smanjuje. 15) Uređaj za regulaciju parnog generatora prema zahtjevu 13 i 14, naznačen tim, da se zavisno od pritiska pare iza pregrijača i od oduzete količine pare mijenja broj okretaja pogonskog stroja. 16) Uređaj za regulaciju parnog generatora prema zahtjevu 13 i 14, naznačen tim, da se kod dizanja površine vode mjesto smanjenja broja okretaja pogonskog stroja tlačni i sijsni vod pojne pumpe na kratko spoji. ■>9. ' - - * It'V' \ 1 I V'H. ■ Ad pa1. br. 13673 ' j' fy. SZ A d pat. br. 136 73 V.-/.'///./7A'7.'/, „v O GOO c --- ^OO L." č o >°o^oM^e'0« 11 E 1 / * ' 7xs. JJ ' ’/ iJ 25 i . - . ■ :C.. .. ■ . ■ ' ■ ■ f ■ . •- ». . . ■ Ff. J? Ađ pat. br. 136 73