KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1927. PATENTNI SPIS BW. 4321 Samuel Anton Solling, viši železnički majstor, Aarhus, Danska. Uređenje za osvetljavanje za srazmerno duga i uzana tela ili površine. Prijava od 7. septembra 1924. Važi od 1. septembra 1925. Traženo pravo prvenstva od 7. septembra 1923. (Danska). Pronalazak se odnosi na raspored za osvetljavanje tela ili površina sa srazmerno velikom dužinom i neznatnom širinom, u slučajevima gde nije potrebno da se bezušlovno jasno pojave detalji tela odn površina, gde je potrebno da se pomoću jednog ili izvesnog malog broja svetlosnih izvora proizvede upadljivo svetlosno dejstvo sa većim proširavanjem, na pr. za reklamne osvetljavajuće ili signalne ciljeve. Pronalazak se odnosi naročito na opomeno osvetljavanje železničkih ograda i drugih sprava za ograde ili tome slično ali se može isto tako dobro primeniti i na različitim signalnim spravama kao na pr. na železničkim i o-kretničkim signalima, na zadnjoj strani automobila (kao zamena za t. zv. rnačije oči) i tome slično, kao i reklamno osvetljenje, upustvo, vidljivost obimnih linija i građevina za osvetljavajuće ciljeve. Pronalazak je niže opisan za osvetljavanje običnih železničkih ograda koje se pokreću oko jedne horizontalne ose, koja, kao što je poznato, nije bila osvetljena u pravom smislu, koja je samo nosila jednu lampu, koja je ogradu ostavljala neosvetljenom. Pronalazak se sastoji u tome, što je na po-menutom predmetu odp. na pomenutoj površini postavljen red koso postavljenih malih površina poprečno na uzdužni pravac iste, odn. istih, koje površine u glavnome odbacuju u jedan isti pravac svetlost od jednog svetlos-nog izvora postavljenog na kraju predmeta, odn. od izvora postavljenih na oba kraja. Po-menute male površine vidljive su kad se po-smatraju iz daljine i izgledaju kao kratke sve- tlosne linije sa izvesnom širinom i sa izves-nom svetlosnom jačinom koja se smanjuje u pravcu svetlosnog izvora, a koja ima tamna polja koja između istih leže poprečno prema uzdužnom pravcu predmeta._ __ Železnička ograda pokazuje se sraiirano sve-tlosnim crticama na vrlo upadljiv način, sasvim sve jedno da li se ista nalazi u položaju nedejstva kad stoji uspravno ili u ležečem položaju zatvaranja. , , Na odgovarajući način moći će pokazati na pr. signalno krilo osim obične crvene ili zelene tačke istovremeno jedan red belih ili o-bojenih poprečnih linija u svome uzdužnom P Nacrt predstavlja primer izvođenja pronalaska, koji se primenjuje za osvetljavanje železničkih ograda i to pokazuje: Sl. 1 deo takve ograde u zatvorenom položaju, posmatrane u pravcu železnice i sa na-meštenim uređenjem za osvetljavanje, si '2 odgovarajući izgled ozgo, si. 3 šematičko predstavljanje postignutog svetlosnog dejstva. Na prednjoj strani 1 ograde namestena je cik - cak pantljika, koja se pruža svojim uzdužnim pravcem i sastoji se od materijala koji odbija svetlost. Oblik iste je takav, da o-brazuje kose površine 3 okrenute svetlosnom izvoru (na pr. jednoj običnoj signalnoj lampi), čiji je položaj obeležen sa 4. Iste površine postavljene su poprečno na uzdužni pravac o-grade. Oblik malih površina 5, koje između leže i koje nisu okrenute svetlosnom izvoru, potpuno je sve jedan; one mogu biti koso postavljene, (kao što je u nacrtu pokazano), vertikalno na uzdužni pravac ograde ili ma-kakvog drugog proizvoljnog oblika, pod iz-vesnim okolnostima mogu gotovo odpasti, pošto u opšte ne učestvuju u proizvođenju svet-losnog dejstva. Svetlosno dejstvo šematički je predstavljeno na si. 3, i isto predstavlja jedan deo sl. 1 sa površinama 3 i 5 u povećanoj srazmeri. Ako je svetlosni izvor levo postavljen, to će se proizvedeno svetlosno dejstvo sastojati od svet-losnih pantljika 6, koje će biti bačene horizontalno, ili približno horizontalno ili u pravcu vertikalno ili bribližno vertikalno na uzdužni pravac. Širina ovih svetlosnih pantljika smanjuje se u pravcu svetlosnog izvora jer će deo kosih površina koji postaje sve veći, ležati u senci prema svetlosnom izvoru. Jačina svetlosti svetlosnih pantljika razumljivo u isto vreme smanjivaće se odgovarajuće. Ako se želi, da se svetlost od sviju svetlosnih pantljika baci tačno u isti pravac, potrebno je dati svetlosnim pantljikama različiti pravac, tako da se iste u toliko više naginju prema ogradi, u koliko su više udaljene od svetlosnog izvora. Nije potrebno nameštati samo uređenje na ogradi, ono se može namestiti na užadima i-sto tako dobro, ili na jednom zasebnom nosaču, izdignutom više čovečije visine, čime se izbegava izneveravanje svetlosnog dejstva, i ako se sakupi velika gomila sveta ispred o-grade. Pri izradi kosih površina u ovome primeru izvođenja primenjena je gvozdena traka savijena u cikcak, koja je prevučena bojom koja odbija svetlost, na pr. sa poznatom aluminiu-movom bojom koja sprečava rđanje, koja u tami proizvodi naročito jako svetlosno dejstvo. Tela koja odbijaju svetlost mogu se izrađivati od svakog pogodnog materijala, u mnogim slučajevima na pr. od emaljiranog lima, ili od stakla pokrivenim ogledalom, u danom slučaju prizmatičkog oblika, pri čemu se ako se želi može postići isto vremeno prelamanje svetlosti. I na suncu ili pri promenljivoj dnevnoj svetlosti, ili u tami u blizini slučajnog svetlosnog izvora, može se sa pomenutim uređenjem postići opisano svetlosno dejstvo, ako se samo kose površine tako postave, da uhvaćenu svetlost predaju u željenom pravcu. I pri trepe-rućem svetlosnom dejstvu zgodno je ovo uređenje, i ovo se dejstvo može postići ili time, da se izvrši treperenje svetlosnog izvora, ili pak time, da se pri stalnoj svetlosti izvrši kretanje kosih površina. Isto dejstvo, kao kad se svetlost kreće tamo amo duž jedne linije, može se time postići, da se delovi kosih površina postave, svaki drugi, pomereno jedan prema drugom, (u obliku zavrtanjske linije), na pr. na četiri površine četvorougaone poluge, pri čijem se obrtanju pokreće svetlost duž iste. Patentni zahtevi: 1. Uređenje za osvetljavanje tela ili površina sa srazmerno velikim dužinama i malim širinama, naročito za železničke ograde ili t. si., naznačeno time, što je na pomenutom predmetu ili povišini raspoređen jedan red koso postavljenih, malih površina poprečno na uzdužni pravac iste odn. istih, koje mogu odbaciti veštačku svetlost u željeni pravac, koja se u glavnome baca u uzdužni pravac predmeta prema kosim površinama, na pr. od jednog svetlosnog izvora postavljenog na jednom kraja predmeta, (ili na oba kraja istog) 2. Uređenje za osvetljavanje po zahtevu 1, naznačeno time, što je površina koja odbija svetlost testerasto u obliku cik - cak, talasas-ta ili drugog pogodnog oblika, i pruža se preko tela ili površine koja se osvetljava. 3. Oblik izvođenja uređenja po zahtevu 2, naznačen time, što se tela koja odbijaju svetlost sastoje iz cikcak savijene gvozdene trake sa površinom koja odbija svetlost. 4. Uređenje za osvetljavanje po zahtevu 1 i 2, naznačeno time, što je nosač malih površina koje odbijaju svetlost, jedna ivičasta poluga, koja se obrće oko svoje uzdužne osovine. 5. Oblik izvođenja uređenja po zahtevu 4, naznačen time, što površine noseće poluge i-maju grupe malih površina koje odbijaju svetlost, koje su u danom slučaju međusobno pomerene na različitim površinama poluge. /Ic/pdfenf broj 432/. m / Ili! I I I ! ili 4 6 jrtlyr<3. jr A ć> J z tA- T S KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Januara 1929. PATENTNI SPIS BR. 5356 Siemens & Halske A. G. Berlin—Siemensstadt, Nemačka. Svetlosni signal naročilo za železničke svrhe. Prijava od 4. februara 1927. Važi od 1. avgusta 1927. Traženo pravo prvenstva od 4. februara 1926. (Nemačka). Svetlosni signali, koji kroz diafragmu, na-meštenu ispred svetlosnog izvora, prema boji diafragme, mogu dali različite naredbe, načinjeni su po pravilu tako, da je za kretanje diafragmi postavljen naročiti mehanizam, jedan motor ili tome slično. Pronalazak se sastoji u tome, što se kod takvih svetlosnih signala upotrebljava elipsast reflektor i u vezi sa reflektorom postavljaju diafragme, koje se kreću releom. Kod elipsastih reflektora mogu se svi zraci, koji izlaze iz svetlosnog izvora, uputili kroz mali otvor diafragme između reflektora i sabirnog sočiva, tako da su pri tom potrebne vrlo male diafragme. Kod poznatih signala bio je potreban za kretanje sraz-merno velikih i teških diafragmi jedan naročiti mehanizam, koji se sastojao iz motora i poluga, jer bi rele za kretanje diafragmi morao biti vrlo jak i zahtevao ve liku energiju. Nasuprot tome ispred otvora elipsastih retlektora potrebna je tako mala diafragma, da se lako može pokretati poznatim prostim releom za skretanje svetlo-sh, kao što se mnogo upotrebljava u že-lezmckom saobraćaju. Uz to još dolazi, da se postavljaju višestruko rezervni svetlosni izvori i pri tom bi bila potrebna dvostruka naprava za diafragmu, dok se u elipsastom reflektoru mogu postaviti dva svetlosna izvora i na taj način se dobija rezerva, pri čemu je za oba svetlosna izvora potrebna jedna naprava sa diafragmom. Primer izvođenja predmeta pronalaska predstavljen je na nacrtu. Na istom je 1 elipsast reflektor, u kome su postavljena oba svetlosna izvora 2 i 3, 4 je otvor reflektora ispred koga se nalaze obe diafragme 5 i 6, koje pokazuju crveno odn. zeleno. Na odgovarajućem odstojanju od diafragmi postavljeno je na poznati način sabirno sočivo 7, koje baca kao reflektor svetlosne zrake u prostor. Pri tome otvor 4 reflektora može se održati mali, na pr. imajuć prečnik od 5—6 cm; time se postiže, da se i diafragme 5, 6 mogu održati male, da bi se omogućio njihov rad, pomoću relea. Ovaj rad diafragmi preko re-lea može se izvršiti na makoji proizvoljan način. Patentni zahtev: Svetlosni signal naročito za železnice, naznačen time, što ima elipsast reflektor, u čijim se dvema žižama može postaviti po jedan svetlosni izvor i diafragme ispred otvora reflektora radi ispuštanja različito obojenih signala, pri čemu se kretanje diafragmi vrši pomoću jednog ili više relea. \ Adpatent broj 5356. / ■ ■ - • ' ‘ •• ' r