KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 23 (3) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MAJA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14859 N. V. Internationale Hydrogene&ngsoctrooien Maats,chaffij (International Hydrogenation Ratents Company) Haag, Holandija. Toplotna obrada ugjenastih materijaila i kataliizialtori ipiodesmi za istu. Prijava od 29 novembra 1937. Važd od 1 decembra Poznati su postupci za proizvođenje ili poboljšanje tečnih ili topljivih ugljo-vođoniika kao što su benzini, solvemti, ulje za dizel motore, ulje za pogon, ulje za podmazivanje ili parafina ili ugljovodoni-čnih gasova putem izlaganja ugljenaistih materijala koji sadrže u svom molekulu više nego jedan atom ugljenika takvoj, toplotnoj obradi, koja u molekulu početnog materijala ili delu početnog materijala izaziva raskid veiza ugljenika sa ugljeni-kom ili veza, koje vezuju ugljenik sa drugim elementima ili izaziva uklanjanje asfalta ili smola ili supstanca, koje njih stva-a'ajiu i u mnogim od ovih postupaka bilo je predlagano da se radi u dodiru sa katalizatorom koji bi se sastojali iz smeše dvaju ili više sastojaka. Sada smo pronašli da se u ovim postupcima postizavaju naročito povoljne okolnosti ako se radi sa katalizatorima, koji se sastoje iz smeše ili hemiskog jedi-njenja ili i smeše i jeldinjenja sastojaka (a) i sastojaka (b). Pri ovome se sastojak (a) sastoji iz jednog ili više metala slabo hi-drogenizujuće prirode sa rednim brojem između 25 i 30 u obliku prethodno obrazovanog sumpornog jedinjenja, naročito u obliku prethodno spravljenih sulfida jedinjenja fosfora, naročito fosfata (pri čemu se fosfat cinika, ako se upotrebljava, uzima uvek da bude neutralan fosfat) ili se taj sastojak može sastojati i iz jedinjenja metala i iz jedinjenja fosfora. Sastojak (b) sastoji se iz jednog ili više metala jako hidrogenizujuće prirode, sa rednim brojem najmanje 42 iz grupa od 4 do 7 periodičnog sistema ili vanadium, hrom, nikl ili kobalt ili njihova jedinjenja. Srazmera ovih sastojaka u kataiiztoru je takva da sastojka (a) po težini ima više nego li sastojka (b). Odnos težine sastojka (a) prema težini sastojka (b) prema ovom pronalasku obično iznosi najmanje 51:49 a prvenstveno treba da bude između 55:45 i 99,5:0,5. Srazmera sastojka (b) u katalizatorima prema ovom pronalasku u većini slučajeva nije ispod odnosa 3 delova na 97 delova po težini sastojka (a). Najbolje je da u katalizatoru bude između 3 i 40 težinskih delova sastojka (b) na 97 do 60 delova po težini sastojka (a). Vrlo često se u 100 delova smeše sastojaka' (a) i (b) nalazi između 15 i 30, recimo 20 delova sastojka (b). Specifične srazmere sastojaka (a) i (b) oldiabiraju se u svakom slučaju prema materijalima koje treba obraditi, prema rezultatima, koje hoćemo postići i perma radnim okolnostima pod kojima se oni imaju upotrebiti. Najbolje srazmere i uslovi mogu ako bi to bilo potrebno da se odrede prethodnim ogledima. Metali slabo hidrogenizujuće prirode čiji se redni brojevi nalaze između 25 i 30 jesu mangan (25), gvožđe (26), bakar (29) i cink (30). Prethodno pripremljeni sulfidi gvožđa, mangana ili cinka pretstavljaju najradije prihvaćene sastavne delove sastojka (a). U onim slučajevima kada u sastojku (a) ima više raznih sulfida metala veći se uspeh postizava ako se upotrebljavaju niži sulfidi, naprimer sulfid gvožđa, sulfid bakra ;ild sulfid mangana. Mogu, međutim, da budu upotrebljeni i viši sulfidi ili polisulfidii istih metala, naprimer feri- Din. 45.— sulfid, fero-feri sulfid, k upri-sulfid, man-gani-sulfid i t. sl. Kao primeri drugih sumpornih jedinjenja pomenutih metala sastojka (a) sa kojima se mogu dobiti dobri rezultati, mogu da se navedu fero-sulifat, sulfat bakra, sulfat cinka, sulfat mangana ih. sulfiti, tiosulfiti, menkaptidi ovih metala ili t. sl. U vezi s time naročito se mogu upotrebiti tiosoli ovih metala. Ove tiosotli mogu da budu solil ti o-kiselina metala iz sastojaka (ib) ih drugih metala. Najveći deo ovih sumpornih jedinjenja pod okolnostima reakcije pretvaraju se u sulfide. Kao fosfati obično se upotrebljavaju ortofosfati ali takode i drugi fosfati, n apr i mer metafosfati ili pirofos-fati takode mogu doći u pitanje kada bi to bilo povoljno. Druga jedinjenja fosfora, koja mogu da budu upotrebi jena jesu fosfiti ili fosfidi pomenutih metala. Metali jako hidrogenjizujuće prirode sa rednim, brojem najmanje 42 iz 4 do 7 grupe periodičnog sistema (sastojak (b), jesu molibden (42), kalaj (50), Lungsten (74), renium (75) i uranium (92) i ovi metali ili njihova jedinjenja pretstavljaju najradije upotrebljene sastavne defove sastojka (b). Metali sastojka (b) upotrebljavaju se prvenstveno u obliku njihovih jedinjenja, naročito u obliku oksida, hidroksida, sulfida, sulfata, tro-kiselima ili njihovih soli, merkaptidai ili drugih sumpornih jedinjenja ali se dobri rezultati postizavaju takode i sa solima halogenih kiselina, selc.ni-dima, teluridima, fosfatima, karbonatima ili solima organskih kiselina i ovih pomenutih metala. U mnogim slučajevima oba sastojka (a) i (b) upotrebljavaju se u obliku prethodno spravljenih sulfida. Ovi unapred spravljeni sulfidi mogu se spraviti radi u-potrebe prsima ovom pronalasku na razne načine. Naprimer metali ili metalni oksidi ili hidroksidi drugih podesnih metalnih jedinjenja mogu da budu izloženi obradi koja će ih pretvoriti u soli sumpornih kiselina pod okolnostima koje dopuštaju potpuno pretvaranje, sa takvim sulfidujućim agensima kao što su naprimer sumporvo-domik, sumpor, ugljen disulfid, merkaptani i t. si. Drugi način sastoji se u obaranju polisulfida iz vodenog rastvora, posle čega se pomenuti polisulfidi, ako treba izlažu toplotnoj obradi radi pretvaranja u ruže sulfide, isto su tako veoma pogodni i sulfidi spravljeni toplotnim razlaganjem odgovarajućih tiosoli. Može da bude veoma korisno da se sulfidi izlože obradi pomoću suilfidizujućih agenaisal da bi se na taj način iz njih uklonili i poslednji tra- govi kiseoniika. Poželjno je da razni sastavni delovi katalizatora budu veoma prisno izmešani jedni sa drugima. Mešanje sastavnih delova katalizatora može da se izvodi na razne načine, naprimer mehanički. Tako naprirmer sastojci (a) i (b) mogu da budu spravljeni odvojene a zatim pomešani. Često može da bude poželjno da se prisna mešavina ili jedinjenje sastojaka (a) i (b) dobije neposredno prilikom hemij-skog spravljanja katalizatora, naprimer istovremenim kemijskim pretvaranjem smeše ili jedinjenja sastojaka (a) i (b) ili njihovih početnih materijala. Isto tako po-menutim istovremenim pretvaranjem mogu se spravljati razni drugi sastavni delovi sastojka (a) ili (b) ili i sastojka (a) i sastojka (b) ili drugi katalizatori koji se sastoje iz smeša jako i slabo hiidrogenizuju-ćih sastavnih delova. Tako se naprimer legure, koje sadrže metalne osnove sastojaka (a) i (b) u podesnim s razmer a ni a i koje se nalaze u sitno razdrobljenom stanju, naprimer prašku, opiljaka ili iverja, mogu sulfidizovati pod energetičnim okolnostima u cilju proizvođenja mešovitih sulfida. Na ovaj način praškovi, opiljci ili 'iverje molibdenovih ili tungstenovih čelika mogu biti pretvoreni u korisne mešdvi-te suifidne katalizatore radi primene u skladu sa ovim pronalaskom. Šta više soli metalne baze sastojka (a) sa tio-kiselinom metala sastojka (b) mogu da se razllažu da bi se dobile smeše sulfi -da, ali se u ovakvim slučajevima, kao po pravilu, da bi se dobili katalizatori koji se mogu upotrebiti prema ovom pronalasku, pre za vreme ili posle razlaganja tio-soli treba da. se dodaju još izvesne količine sastavnog dela ili početnog materijala sastojka (a). Isto tko korisno je pri izradi pomenutih katalizatora putem istovremenog hemiiskog pretvaranja početnih materijala za dobijanje njihovih sastavnih delova, da se kao polazni materijal upotrebi smeša rastvora odgovarajućih metalnih soli i da se smeše samih katalizatora koji odgovaraju ovom pronalasku ili samo njihovih početnih materijala dobiju zajedničkim o-baranjem. Tako naprimer rastvori sulfata, balida nitrata ili acetata gvožda, mangana, cinka ili bakra, kao početni materijala za slabo hidrogenizujući sastojak (a), mogu da se mešaju u odgovarajućim »razmerama sa rastvorima početnih materijala jako hidrogenizujućeg sastojka (b), naprimer sa rastvorima soli nikla ili kobalta ili tiosoli ili halogenih soli metala sastojka (b) ili rastvorima amoniačnih ili alkalno me- talnih soli kiselina proizvedenih od metala iz sastojka (b), kao što su naprimer hroim-na kiselina ili molibdenova kiselina a željene smeše mogu da se obore iz ovih me-Savina. Najzad slneše početnih materijala sastojaka (a) i (b) mogu da budu rastvorene n »razmerama propisanim u sa glasnosti sa ovim pronalaskom u podesnom sredstvu za rastvaramje a zatim da se iz ovog rastvora pomoću podesnog sredstva za o-baranje može da bude oborena prisna; smeša sastojaka (a) i (b) ili njihovih početnih materijala. Kao podesna obarajiuća sredstva mogiu da posluže naprimer amonijak, amonijum karbonat, amonium sulfat, sumiporvoldonik, oksallma kiselina ili soli oksalne kiseline. Ako treba ovako dobiveni mešani talog može se zatim pretvoriti u katalizator ikoji odgovara ovom pronalasku, što se postizava podesnom obra-doim naprimer sulfidizadjom. Pre, za vreme ili posle ovog pretvaranja mogu se dodavati drugi metali ili metalna jedimje-njai u podesnim srazmerama. Dobar ise katalizator dobija, naprimer, mešanjem rastvora fero-sulfata sa podesnom količinom amonium tio-molihdata, rastvorenom u tolikoj količini rastvora amonium sulfida koja će biti dovoljna da obori gvožđe, pri čemu se na ovaj način dobija talog smeše sulfida gvožđa i tio-molibdata gvožđa. Ako se želi ovaj oboreni talog može se još i dalje sulf i disati. Slično tome može se rastvoru feri hlorida dodati rastvor aimonium tungstata sa tolikim suviškom 'amonijaka koji će biti dovoljan za obaranje gvožđa. Na ovaj se način dobija smieiša hidroksida gvožđa i tungstata gvožđa koja se zatim obradom rastvorom amonium sulfida ili sumporvo-donika na povišenim temperaturama p’re-tviaira u smešu sulfida. Slično tome dodavanjem amonium sulfida rastvorima, Ikoji s jedne strane sadrže sodi gvožđa, cinka, mangana ili bakra a s druge strane soli nikla ili kobalta u odgovrajućim srazmerama mogu se dobiti katalizatori, koji odgovaraju ovom pronalasku. Drugi način proizvođenja mešovitih katalizatora prema ovom pronalasku sastoji se u tome, što se sa metalnim sulfidom, koji pripada grupi, koju sačinjava sastojak (a) prisno izmeša propisana sraz-mera mešaivime jako hidrogenišućih metalnih sulfida, koji pripadaju, grupi, iz koje se uzima sastojak (b) a koji su bili dobiveni zajedničkim sulfidisanjem odgovarajućih metala ili metalnih jedinjenja. Ovako spravljeni katalizator često ima jače delovanje nego materijal dobiven jednostavnim mešanjem istih sastavnih deloval katalizatora u istim srazmerama. Dalji način proizvođenja neobično de-1 otvornih katalizatora prema ovom pronalasku sastoji se u natapanju metalnog sulfida koji spada u grupu iz koje se uzima ■slabo hidrogenišući sastojak (a) rastvorom podesne srazmere jako hiđrogenlišućeg sastojka (b) ili njegovog početnog materijala. Ovakvi katalizatori mogu se naprimer spravljati natapanjem sulfida gvožđa, cinka, mangana ili bakra ili njihovih smeša rastvorima podesnih srazmera sastojka (b) ili njegovih početnih -materijala, naprimer tio solima ili halogenim solima metala iz 6 grupe periodičnog sistema ili amoiniač-nim ili alkalno metalnim solima kiselina ili tio kiselina ovih metala ili rastvorima jedinjenja nikla ili kobalta, naprimer halogenim solima, nitratima, acetatima ili sulfatima. Ovakvo natapanje može se izvoditi bilo potapanjem sulfida sastojka (a) u rastvor sastojka (b) ili njegovog početnog materijala ili prsikanjem ovim rastvorom. Posle toga se katalizator suši, a ako treba, sulfidiše putem obrade gasovitim ili lako ispa rij i vi m sumpornim jedinjenjem ili sumpornom parom na visokoj temperaturi a najradije i pod povišenim pritiskom. Možie da bude korisno i da se potrebna primeša sastojka (b) da sastojku (a) njegovim dovođenjem u dodir sa koloidal-nim rastvorom sastojka (b) iz kojeg će se on upijati. Najzad se sastojak (a) može dovesti u dodir sa pravim rastvorom sastojka (b) iz kojeg se zatim sastojak (b) obara na sastojak (a) ili u kojem je sastojak (b) doveden u koloiđalno stanje i u ovom stanju biva upijan od sastojka (a). Gore navedeni postupci za zajedničko spravljanje katalitičnih imešavina mogu se takode upotrebiti za izradu drugih katalizatora, koji sadrže slabo hidrogenišuće sastavne delove u smeši sa manjim količinama jako hidrogenišućih sastavnih delo va. Mešoviti katalizatori prema ovom pronalasku mogu se takode dobijati zajedničkom kristalizacijom. Kao jedan primer hemijskog jedinjenja sastojka (a) sa sastojcima (b), koje se neposredno može upotrebiti kao katalizator prema ovom pronalasku, mogu da se navedu soli metala , (a) sa tio kiselinama metala (b), naprimer tiotungstat gvožđa, tiomolibdat cinka, koji se mogu smatrati kao jedinjenja sulfida odgovarajućih metala. Kao što je već bilo naznačeno ove tiosoli, međutim, obično sadrže suviše malo sastojka (a) za ciljeve ovog pronalaska i prema tome potrebno je njima prisno primešati odgovarajuće količine sosto-jaka (a). Kao tipične primere dobrih katalitič- 99 delova fero sulfida 90 delova fero sulfida 80 delova fero sulfida 75 delova fero sulfida 55 delova fero sulfida 85 delova fero sulfida 75 delova fero sulfida 55 delova fero sulfida 85 delova fero sulfida 85 delova mangano sulfida 85 delova mangano sulfida 75 delova mangano sulfida 70 delova mangano sulfida 70 delova: cink sulfida 70 delova cink sulfida 60 delova cink sulfida 60 delova cink sulfida 80 delova fero sulfida 80 delova fero sulfida 75 delova fero sulfida 95 delova fero sulfida 55- —75 delova fero sulfida 60 delova fosfata bakra + fosfat cinka (u molekularnim srazmerama) 60 delova fosfata bakra + fosfat cinka (u molekularnim srazmerama) 70 delova fosfata gvožda 60 delova fosfata gvožda 90 delova fero sulfida 70 delova fero sulfida 80 delova fero sulfida Sulfidisana ilegura od 22,7 delova tumgeste-na + 0,5 dela imolibdenia + 1,1 deo nikla + 1,4 dela vanadiiuma + do 100 delova: gvožde. Sulfidisana legura od 6—7 delova hroma +0,5 dela molibdenia ostalo: — gvožđe. Često se upotrebljavaju oni od pome-nutih katalizatora, koji se uglavnom u celosti sastoje iz smeše sastojaka (iai) i (b) u označenim razmerama (komcentrisani katalizatori). U pojedinim slučajevima, međutim može da bude od koristi da se ovi katalizatori upotrebe tako da ih nosi kakav šupljikavi noseći materijal kao što su naprimer aktivni ugalj, zemlja za beljenje, kao što su naprimer zemlje poznate pod imenom »Terrama«, Fuller-ova zemlja za valjanje sukna, Florida ili diatomit, ili da sa ovim nosečim materijalom budu pomešani. Veoma je korisno da se noseći materijal odgovarajućom prethodnom o-bradom aktivira. U postupcima prema ovom pronalasku naročito se pretpostavljaju prethodno obrađeni aktivni ugljevi a naročito oni koji su aktivirani obradom pomoću pare, naprimer sitan koks mrkog nih sme&a za primenu prema ovom pronalasku možemo navesti: + 1 deo tungsten disulfida + 10 delova tungsten disulfida + 20 delova tungsten disulfida + 25 delova tungsten disulfida + 45 delova tungsten disulfida + 15 delova molibden disulfida + 25 delova molibden disulfida + 45 delova molibden disulfida + 15 delova smielše niklo sulfidai i tungsten disulfida + 15 delova molibden disulfida + 15 delova tungsten disulfida + 25 delova tungsten disulfida + 30 delovni molibden disulfida + 30 delova tungsten disulfida + 30 delova molibden disulfida + 40 delova tungsten disulfida + 40 delova molibden disulfida + 20 delova kobalto sulfida + 20 delova niklo sulfida + 25 delova renium sulfida + 5 delova renium sulfida + 45—25 delova vanadium sulfida F 40 delova molibden disulfida + 40 delova tungsten disulfida + 30 delova amonium mioldbđata + 40 delova amonium molibdata + 10 delova molibdenove kiseline + 30 delova tiungstenove kiseline + 20 delova amonium fosfomolibidata uglja obrađen sumpornom kiselinom i parom. Silikatni noseći materijali kao što su naprimer zemlje za beljenje sa uspehom se aktiviraju obradom fluorovodonikom ili fluorom. Ponekad je veoma korisno da se noseći materijali pre ili posle toga kad se na njega stavi katalitična supstanca obradi drugim kiselinama, naprimer hlorovodomi-kom, laizotnom kiselinom, fosfornom kiselinom, bornom kiselinom i t. si. ili pak gasovima kao što su vodoniik, lako isparljiva sumporna jedinjenja slobodna od kiseoni-ka, halogeni, oksidi ugljenika, fosfor vo-donik i t. si. najbolje na višim temperaturama i ako se to želi i pod povečanim pritiskom. Katalizator se može staviti na noseći materijal obaranjem, nibsorbovanjem iz koloidalnog rastvora ili iz koloidalnog rastvora pipremljenog na licu mesta ili natapanjem rastvorom i docnijim sušenjem ili kojim drugim sredstvimm Sastavni delovi sastojaka (a) i (b) ili njihovi početni materijali mogu se stavljati na moiseći materijali istoviremeno ili jedan posle drugog. Ako treba posle toga može da sleduje hemisko pretvaranje kao što je napirimer siullfidacija. Kao primeri razhlaženih katalizatora, t.j. katalizatora, ikoji se upotrebljavaju sa nosečim materijalima, mogu biti navedeni: 80 delova aktivnog ugljena + 12 de-lova fero sulfida + 8 delova tuingsten đi-suifida. 80 delova zemlje zia beljenje + 16 delova fero sulfida + 4 dela hromne kiseline. Pored naznačenih srazmera sastojaka (a) i (b) katalizator može da sadrži tako-đe i druge sastavne delove. Tako se katalizatori mogu upotrebiti u smeši sa drugim katalizatorima, niaprimer metalima ili metalnim jedinjenjima. Ako u katalizatoru pored naznačenih sastojaka (a) i (b) ima i nosečih materijala ili drugih sastojaka ili i jednih i drugih, poželjno je da zbir sastojaka (a) i (b) ne bude manji od 10% celokupne težine katalizatora. Tako se naprimer noseće supstance sadrže u katalizatoru, ako su uopšte upotrebljene, u srazmerama od 20 do 90% po težini a naročito od 40 do 85%, recimo od 50 do 80%. U katalizatorima koji se upotrebljavaju prema o-vom pronalasiku i pored sastojaka (a) i (b) sadrže i druge sastavne delove ili noseće supstance, količina sastojka (b) ne treba da bude manja od 0,5 procenata od težine celokupnog katalizatora. Metaloidi kao što su sumpor ili halogeni, naprimer jod, brom ili hlor, ili njihova jedinjenja, naprimer hloridi ili jedi-njenja amoniuma ili ugljenika sla ovim me-taloidima mogu se po želji upotrebljavati i to, kako će već kada biti slučaj, u podesnim srazmerama odabranim prema rezultatima, Ikoje se hoće postići bilo' u vezi sa ili u smeši sa pomenutim mešavinama sastojaka (a) i (b). Prema potrebama onog postupka u kojem će se katalizator upotrebiti on može da se nalazi nepomično u prostoru u kojem se vrši reakcija ili pak može da bude fino razasut po materijalu, koji treba obraditi bilo pire, bilo za vreme, bilo posle zagrevanja ili u samom toku reakcije. Količine u kojima će se upotrebljavati katalizator razasut po materijalu, menjaju se u zavisnosti od potreba i mogu da dostižu i do 30 procenata po težini, naprimer da budu između 1 i 10 procenata po težini. Nepokretni katalizatori mogu da se upotrebe u obliku komada nepravilnog oblika ili pak, ako bi to bilo zgodnije, mogu da budu u vidu teta naročitog oblika. Tako se katalizatori mogu upotrebljavati u obliku malih kocki, valjaka, lop- tica, prstencva, zvezdica, prizme, sita, lopti, tela strujnog oblika i t. si. Potreban oblik može se postići naprimer presova-njem. Ovi katalizatori mogu da budu naslagani pravilno ili pak da stoje u sudu u kojem se vrši reakcija potpuno nepravilno, oslanjajući se na sita ili slična sredstva, koja mogu da posluže kao oslonac. Grubo ili sitno izmeljeni materijal može takođe da leži na žicanoj mreži, rešetci ili t. si. Mešoviti katalizatori, koji odgovanalju ovom pronalasku mogu se takođe upotrebljavati u obliku pravih ili koloidalnih rastvora u pomenutim hemiskiim postupcima i, ako bi se to želelo, njima se mogu natopiti čvrsti ugljenasti početni materijali. Jedna cd najkorisnijih odlika katalizatora koji se upotrebljavaju prema ovom pronalasku, koja naročito pada u oči, jeste neobično velika mera u kojoj su oni otporni prema gubljenju radne sposobnosti pri termiskoj obradi vodonikom ili pri krakovanju ugljenastih materijala, koji sadrže ili koji obrazuju asfaltne ili smolaste supstance. Druga prednost katalizatora, koji odgovaraju ovom pronalasku sastoji se u tome što u koliko se oni upotrebljavaju u termiskim postupcima u svrhu proizvođenja benzina, ovi benzini imaju velike oktanske brojeve. Zaista u mnogim postupcima katalizatori pokazuju naročitu aktivnost upravljenu na stvaranje lairoimatskih ugljovodotnika ili na zadržavanje aromat-skiog kanaktara početnih materijala. Nezavisno od toga mešoviti katalizatori prema ovom pronalasku obično su jevtiniji od katalizatora, koji se sastoje iz samog sastojka (b). Šta više u mnogim zemljama sastojak (a) kojeg katalizatori prema ovom pronalasku sadrže u pretežnoj količini mnogo se lakše dobij a nego li sastojak (b) i stoga je veoma iznenađujuća i dobro došla činjenica da se uz ovu uštedu mogu postići uglavnom isti ili čak i bolji rezultati nego li pri radu sa katalizatorima, koji se sastoje samo iz sastojka (b). Katalizatori, koji odgovaraju ovom pronalasku bolji su bar u jednom od gore navedenih pogleda a obično su bolji takođe i u drugim pogledima od katalizatora, koji bi se sastojali samo iz sastojka (a) ili iz sastojka (b) ili pak iz smeša ovih sastojaka ali u drugim srazmerama nego one, koje su ovde naznačene. Sad će podrobnije biti opisani primeri obrada koje spadaju u obim ovog pro-nalaska. Ovde opisane toplotne obrade obično se izvode pri temperaturama u granicama od 180° do 700° C., recimo između 250° do 65° C., naročito od 300° do 600° C., a većina ovih toplotnih obrana izvodi se na temperaturama izmedu 400° i 500° C. Za svaku toplotnu obradu upotrebljava se onaj pritisak, koji je za nju najpo-desniji. Tako se, naprimer, prema potrebi može upotrebiti atmosferski pritisak ili povećani pritisci, naprimer od 20, 50, 300, 500, 800, 1000 aitmosifera i više. Tamo gde bi to moglo da pruži naročite koristi upotrebljavaju se izuzetno i pritisci manji od atmosferskog. Prema ovom pronalasku naročite se koristi dobijaju od onih toplotnih obrada koje se izvode uz dodavanje vodonika ili gasova, koji sadrže dovoljne količine slobodnog vodonika. Ove toplotne obrade sa vodonikom ili gasovima koji sadrže vo'donik obično se izvode na temperaturama između 250° i 650° C, a kao po pnavilu između 380° i 550° C. Pritisci koji se pri tome upotrebljavaju obično su iznad 20 atmosfera a kao po pravilu najbolje je da budu iznad 50 atmosfera. Međutim u pojedinim reakcijama mogu da se upotrebe atmosferski pritisak ili pritisci tek nešto viši od atmosferskog, naprimer pritisci od 10 atmosfera. Obično, pak, dolaze u pitanje pritisci od oko 100, 200, 300, 500, 700 a u nekojim slučajevima čak i 1000 atmosfera. Količina vodonika koja se održava u prostoru reakcije i u vrelim delovima koji sa njim stoje u vezi, ako se vodonik uopšte upotrebljava, menja se u veoma širokim granicama u zavisnosti od prirode posebnih početnih materijala koji se obraduju ili od rezultata, koji se imaju u vidu. Obično se može upotrebiti 500, 600, 1000, 2000 kubnih metara vodonika i više na svaku tonu ugljenastog materijala, koji se obrađuje, izmereno pod normalnim uslo-vimia temperature i pritiska. Najmanja količina vodonika, koja se upotrebljava po toni ugljenastog materijala bila bi oko 100 m3. vodonika a količine sve do 3000, 4000, 6000 ili 8000 i više kubnih metana mogu biti upotrebljene u mnogim slučajevima a opšti usliovi koji će biti najpovoljniji za upotrebu u svakom pojedinom slučaju poznati su onima koji su upućeni u ovu struku. Može da bude veoma korisno da se radi na taj način, što će se sveži ugljena-sti materijal neprekidno uvoditi u reak-cioni sud iz kojeg će se takođe neprekidno odvoditi gotovu proizvodi. Ako se želi može se upotrebiti nekoliko reakcionih sudova u kojima bi se održavali razni usio-vi temperature ili pritiska ili i jednog i drugog, ako bi to bilo potrebno, i u kojima bi se mogle upotrebiti i razne vrste katalizatora. Dovoljno pretvoreni proizvodi reakcije mogu se izuzimati iza kojeg bilo od reakcionih sudova. Materijali, koji nisu dovoljno učestvovali u reakciji, mogu nanovo da se vrate u kruženje materijala kroz reakciju ili se mogu obraditi u na rednom reakcionom sudu. Tako naprimer supstance, koje imaju višu tačku ključanja od benzina mogu da se vrate u kruženje u destruktivnom hidrogenisanju srednjeg ulja, Hidrogenišući gasovi, koji će se upotrebiti u reakciji mogu da se sastoje iz samog vodonika ili iz smeša koje sadrže vodonika, niaprimer smeše vodonika sa azoitom, vodenog gasa, ili vodonika pome-šanog sa ugljen dioksidom, sumporisanog vodonika, vodene pare ili metana ili drugih ugljovodonika u podesnim ili odgo-varajućim količinama. Gasovi se sa većim uspehom mogu upotrebiti u neprestanom kruženju a njihov sastav može se podešavati prema potrebi. Potrošnja obično se kreće izmedu 0,2 i 1,5 kilograma po litru prostora reakcije za jedan sat, ali se u pojedinim slučajevima mogu usvojiti i druge potrošnje Prema ovom pronalasku postizavaju se znatne koristi pri destruktivnom hidrogenisanju ugljenastih materijala, kao što su razne vrste uglja, računajući tu i bitu-minozni ugalj i lignit, drugi čvrsti uglje-nasti materijali kao što su treset, škriljci i drvo ai naročito pri destruktivnom hidrogenisanju tečnih ili topljivih ugljenastih materijala kao što su mineralna ulja, katrani i proizvodi destilacije, pretvaranja ili izvlačenja {ekstrakcije) ovakvih čvrstih, tečnih ili topljivih ugljenastih materijala. Pomenuto destruktivno hidrogenisanje može da se iskbrišouje u svrhu spravljanja svih vrsta ugljovodonika, kao što su goriva za motore, a naročito anti-detouira-juća goriva, solvent-nafte, srednjia ulja, Petroleum, dizelova ulja, gorivna ulja i ulja za podmazivanje a eventualno i sporedni proizvodi kao što su naprimer fenoli. Drugi postupak u kojem se ovaj pronalazak može primeniti jeste krakovanje, naprimer krakovanje srednjih ulja, gasnih ulja ili teških ulja. Katalizatori mogu da budu fino rasprostrti po početnom materijalu ili se pak mogu nepomično nalaziti u prostoru, u kojem se vrši krakovanje. Gasovi se mogu uvoditi naprimer kao sredstva za zagrevanje ili kao zaštićujući agensi. Tako se naprimer mogu ponovo vraćati u kruženje gasovi dobiveni krako-vanjem ili se pak mogu dodavati vreli prirodan gas ili prečišćeni gas ili para. Doda- vanje manjih količina vodonika takođe je veoma kosimo. Pritisci, koji se pri tome upotrebljavaju mogu da budu uglavnom atmosferski ili nekih 20, 50, 70, 100 atmosfera ili više. Ovaj pronalazak je naročito podesan za proizvođenje korisnih ugljovodonika iz ugljenastih materijala, koji sadrže asfalt, kao što su naprimer proizvodi ekstrakcije pod pritiskom uglja ili treseta, zatim katrani, sirova ulja na asfaltnoj osnovi kao i ostatci bogati asfaltom a dobiveni krako-vanjem ili hidrogenisanjem pod pritiskom, pri čemu se samo ovo proizvođenje postizava termiskom obradom, naročito pomoću vodonika, naprimer destruktivnim hidrogenisanjem ili krakovanjem. Do sada su prilikom toplotne obrade asfalta ili supstanca, koje sadrže više nego 5°/o asfalta, čak i kada se obrada vršila sa vo-đ on ikom, a naročito sa kataliztorima, koji se nepomično nalalze u reakcionom sudu, često nastajali poremećaji, injaprimer taloži na katalizatoru ili začepljivanja reak-cionog suda ili cevi, tako da je u ovakvim slučajevima neprekidan rad na toplotnoj obradi ovakvih početnih materijala pret-stavljao veoma tešku stvar. Primenom me-šovitih katalizatora prema ovom pronalasku omogućen je tečan neprekidan rad. Kada se ovakav početni materijal obrađuje vodonikom Mi gasovima, koji sadrže vo-donik, sa uspehom se upotrebljavaju pritisci od više nego li 300 atmosfera, naprimer 400 do 800 atmosfera, a ako se želi i više sve do 1000 atmosfera i više. Pri ovakvim obradama prvenstveno se održavaju temperature iznad 430° C. naročito temperature između 450° i 550° C., naprimer između 475° i 500° C. dok su potrošnja u jedinici vremena održava prvenstveno na velikoj visini, da bi se na taj način sprečilo hitnije cepanje. Ovakve se toplotne obrade početnih materijala, koji sadrže asfalt, sa uspehom se izvode postepeno. Pri ovakvom više-ste-penom radu može da bude uputno da se ■sa ovakvim početnim materijalom radi pod, takvim ustavima da se u prvom stepenu toplotne obrade dobija proizvod, koji sadrži oko 35 do 60% ugljovodoničnih ulja, koja ključaju ispod 325° C. što zavisi od sadržine asfalta u početnom materijalu; dalje se pretvaranje može zatim izvesti na taj način što se supstance, koje ključaju iznad 325° C. vraćaju ponovo u kruženje ili obrađuju u jednom ili više daljih stepena rada. Pri ovome se, ako treba, mogu upotrebljavati sve veće temperature i pritisci. Kao katalitične mešavine za toplotno obrađivanje početnih materijala bogatih asfaltom Ili takvih, koji povećanje sadr- žine asfalta naročito su pogodne takve, kod kojih slabije hidrogenišući sastojak (a) kao i Ja^e hidrogenišući sastojak (b) pret-stavlja sulfid ili tio-so pomenutih metala ili kod kojih se sastojak (a) sastoji iz jednog ili više metalnih sulfida, dok sastojak (b) ima oblik jednog ili više metalnih oksida. Pri obrađivanju početnih materijala, koji sadrže asfalt, aktivnost ovih katalizatora uopšte ne strada, ili veoma malo trpi od visoko molekularnih asfaltnih ili smolastih supstanca a pored toga razvijanje gasova kod ovih katalizatora je veoma malo a prema tome i dobivena količina korisnih proizvoda u koje ulaze i goriva otporna prema detonaciji sa velikom sadr-žinom aromatičnih ugljovodonika sa niskom tačkom ključanja biće velika. Pri toplotnom obrađivanju pomoću vodonika ili kralkovanju početnih materijala veoma bogatih asfaltom srazmera jako hidrogenišu-ćeg sastojka (b) ne treba da bude ispod 10 delova prema 90 defova po težini slabo hidrogenišućeg sastojka (a). Pri proizvođenju supstanca sa niskom tačkom ključanja iz proizvoda ekstrakcije uglja putem destruktivnog hidrogenisanja sa katalizatorima prema ovom pronalasku jedan deo negasovitih proizvoda, koji izlaze iz reakcionog suda, može da, se pomeša sa svežim punjenjem početnog materijala koji treba obraditi a od ostalog dela može se dobiti dobro ulje za gorivo uklanjanjem čvrstih sastojaka. Najbolje je da se ulju za gorivo dodaju sastojci proizvoda, koji se pojavljuju u galsovitom stanju a imaju višu tačka ključanja od benzina. Ovaj pronalazak naročito je koristan za proizvođenje ne-detonirajueih ili anti-detonacionih goriva za motore ili ugljovo-doničnih smeša bogatili 'aromatičnim u-gljovodonicima putem toplotne obrade u-gljenastih materijala. Tako se naročito dobri rezultati postizavaju sa pomenutim katalizatorima pri njihovoj primeni u airomantišućem destnuk-tivnom hidrogenisanju ugljovodoničnih u-ija, naprimer srednjih ulja ili detonirajućih benzina; sem toga pri proizvođenju neđe-tonirajućih goriva putem preobražavanja katalizatori prema ovom pronalasku nalaze korisno polje njihove primene. Korisne osobine ktalizatora, koji se upotrebljavaju prema ovom pronalasku jasno se ispoljavaju 1 prilikom njihove primene u postupcima dehidrogenisanja. Kao početni materijal za dehidrogenisanje dolaze na prvo mesto u pitanje benzin ili njihove frakcije, ali isto tako i frakcije mineralnih ulja sa višim tačkama ključanja, katrani ili proizvodi ekstrakcije pod pritiskom ili destruktivnog hidrogenisanja uglja, kao što su naprimer srednja ulja, ili teška ulja i t. sli. Isto tako ovi katalizatori, a naročito smeše sulfida u potrebnim sra-zmerama sa uspehom se upotrebljavaju u dehidrogenisanju hidroaromatičnih ugljo-vodonika, naprimer hiđnotoluena, hidrona-ftalena ili viših hidrogenisanih cikličnih je-dinjenja kakva se naprimer mogu dobiti hidrogenisanjem pod podesnim okolnostima uglja i katrana, naročito bi tu mi nožnog uglja. Pomenuto dehidrogenisanje može se izvoditi u tečnoj ili gasovitoj fazi na temperaturama od 200° do 700° C. ako se želi i u prisustvu pare ili gasova, kao štoi su azot ugljen dioksid ali naročito u prisustvu vodo ni ka. Ono se može izvoditi pod atmosferskim ili još manjim pritiskom ali se prvenstveno izvodi pod povećanim pritiskom naprimer od 20, 50, 200 ili i više atmosfera. Katalizator se u ovoj reakciji ili sadrži nepomično u reakcionom prostoru ili se, pak, dodaje početnom materijalu u veoma usitnjenom stanju. Druga nairočito korisna primena ovog pronalaska sastoji se u proizvođenju aromatičnih ugljovođonika ili ugljvodo-ničnih smeša bogatih aromatičnim ugljo-vodoincima putem obrade ugljenastih materija na visokim temperaturama dealkili-sanjem ili izomenisanjem prvenstveno uz dodavanje vodonika (hidroformisanje). Pri pomenutim izomerisiamjima ugljovodonici sa pravim lancem mogu da budu pretvoreni u ugljovođonike sa razgranatim lancem. Dealkilisanje izvodi se na sličan način kao i napred pomenuto hidrogenisanje pri čemu se bočni lanci otcepljuju od viših ho-mologa benzola iMi višejezgrenih jedinjenja. Pomenuti katalizatori mogu se taikođe u-potrebljavati za otcepljivanj'e krajnjih radikala ili radikala, koji stoje blizu kraja molekula ugljovođonika sa dugačkim otvorenim lancem, pri čemu se i u ovim slučajevima sa uspehom dodaje vodomk Za ovakva deailkilisanja i izomerisanja sastavni delovi sastojka (b) sa uspehom mogu da budu metalni oksidi. Često se nekoliko o-valkvih reakcija vrši jedna pored druge. iftvrđeno je da je naročito povoljno da se kao početni materijal za proizvođenje aromatičnih ugljovođonika sa niskom tačkom ključanja ili ne detonirajućih benzina prema ovom pronalasku upotrebe sastojci siromašni vodonikom, koji se debljaju odvajanjem od smeše sastojaka, bogatih vodonikom i sastojaka siromašnih vodonikom pomoću sredstava za rastvaranje sa odabiranjem, kao što su naprimer sumpor, dioksid, anilin, ugljovodonici pretvoreni u tečnost i mnogi drugi. Ovaj pronalazak koristan je tak ode i za takve reakcije kao što je pretvaranje krezola pomoću hidrogenišućih gasova u fenol (u kojem slučaju glavna reakcija pro-tiče prema sledećpj tipičnoj formuli reakcije: CHs—C«H4—OH + Hž = CoHsOH + CHr. Druga korisna primena ovog pronalaska sastoji se u redulkovanju fenola u odgovarajuće aromatične ugljovođonike. Radi redukovanja hidroksiinih grupa fenola početni materijali, naprimer sirovi krezol ili frakcije katrana koje sadrže fenol propuštaju se preko pomenutih katalizatora, naročito sulfida, prvenstveno u gasovitoj fazi, zajedno sa vodonikom pod pritskom od 20 atmosfera idi više, prvenstveno pod pritskom od 100 do 200 atmosfera i više i na temperaturama od 350° do 500° C. ili ponekad i više, obično pak od 400° do 475h C. Na ovaj se način dobivaju neutralna ulja koja sadrže 70 do 90 procenata aromatičnih ugljovođonika! kao što su benzol ili toduod. Na sličan način mogu se doibijati ugljovodonici iz organskih jedinjenja sumpora, azota ili hadoida. U jednom te istom postupku mogu se iskorišćavati posieibne odlike koncentrisa-nog katalizatora upotrebdjenog prema o-vom pronalasku i mešovitog katalizatora u naznačenim srazmerama na nosečem materijalu na taj način što će se cepanje početnih materija vršiti u prisustvu ovih ka-talitičnih smeša na nosečim materijama a pre ili posle ovog cepanja izvodiće se toplotna obrada, kako će već kada biti slučaj, bilo početnog materijala bilo već dobivenih proizvoda, u prisustvu pomenutih katalitičnih smeša bez nosećeg materijala. Na taj način prednosti rada sa nosečim materijama, što će reći postizavanje dalekosežnog cepanja kod supstanca sa niskom tačkom ključanja udružuju se sa prednostima rada bez nosečih materijala, koje se sastoje u praktičnom uklanjanju fenola. Proizvodi dobiveni u stepenu cepanja ovakvog višeistepenog postupka mogu se pre njihove dalje obrade osloboditi ugijo-vodonika sa tačkom ključanja u oblasti benzina. U slučaju kada obrada bez nosečih materijala sačinjava drugi stepen postupka korisno je da se iz proizvoda prvog stepena pre njihove dalje obrade uklone samo sastojci koji ključaju ispod 160° ili 180° C, kako kada bude trebalo, da bi se postiglo redukovanje svih fenola koji se sadrže u lakim uljima, koja ključaju iznad pomenute temperature. Ulja koja se nisu pretvorila u benzin u drugom stepenu mogu se nanovo uvesti radi daljeg cepanja, što će reći bilo u prvi bilo u drugi stepen. Obično je korisnije ponovo uvođenje u onaj, .stepen u kojem se inadi sa upotrebom nosečih materija'la pošto su ulja, ikoja ponovo treba vratiti u postupak već psilobođena fenola i. prema tome se jače cepaju u ovom-. »tepenu. U jednom realkcionom sudu mogu se rasporediti, ako se to želi dve vrste katalizatora da stoje nepomično jedna posle druge Ce-panje se u oba stepena izvodi prvenstveno u prisustvu vodonika i to sa više uspeha! ako je pritisak povišen naprimer do 20, 50, 300 atmosfera ili više i na temperaturama između nekih 350° i 600n C, a naro- , čito između 400° i 550° C. Pritisak temperatura i potrošnja u jedinici vremena mogu da budu isti u jednom i u drugom ste-penu ili pak da budu različiti. U mnogim je slučajevima na jbolje da se početni materijali ,pre obrade prema o-vom pronalasku,.'!, j. pre prvog stepena nia-vedenog u prethodnom stavu, ilzdože prethodnom hidrogenisanju u prisustvu katalizatora sa jakim hidrogeniišućim delo-vsanjem, napriimer samog tungsten disul-fida, da bi se uklonili diolefini, asfalti ili t. 1. Pri ovome se sa više uspeha može u-potrebiti manji reakcioni sud nego li u glavnim reakcijama1, koje se vrše posle toga. Pri ovom prethodnoim hidrogeni-sanju obično se održavaju niže temperature nego li pri glavnim akcijama, naprimer između 200° i 350° C. Na ovaj se način postizava velika dobivena količina benzina bogatog aromatičnim ugljovodonicima, kao što su ben/ol, toluol, etil, benizol, ksiloi i viši homolo-zi. Ovi se mogu dobiti dlz ismeše, najzgodnije posle bogaćenja frakcionom destilacijom, uz pomoć sredstava za rastvaranje sa odabiranjem ili azeotropske destilacije. Radi ovih odvajanja kondenizovani ugljo-vodonici, koji su iinaiče gasovi pod nor-mailnim uslovima, kao što su napirimer e-tan ili propan, mogu da se meša ju sa sredstvima za irastvaramje sa odabiranjem ili se prvo mogu pomoću sredstava za rasmaitra-nje sa odabiranjem izvući aromatični ugljovodondci pa se zatim rastvor može obraditi ugljovodomiciima, koji su pod normalnim okolnostima gasovi, radi dalje rektifikacije. Ovaj pronalazak takođe je veoma koristan z;a prečišćavanje nečistih tečnosti ili topljivih ugljovodonika obradom sa viojdomikom). Ovakvo prečišćavanje može takode da se sastoji ili samo da sadrži pretvaranje sastojaka koji obrazuju smole ili koji deznfikuju pomoću hidrogenisa-nja. Ovakvi se positupci često nazivaju ,,h idrof'inisanjem”. Ovakvo hidrofihisanje obično se., izvodi na temperaturama između 300° i 500° C. i često ,pod velikim pritiskom vodonika pod takvim uslovima da ne nastupa pri: metno cepanje. Kao- početni materijal za hidrofinisa-nje mogu da se uzimaju sirova, ulja za podmazivanje ili frakcije koje njih sadrže ili druge smeše, koje sadrže jedinjenja ki-seonika, azota ili sumpora ili nezasićena jednjenja koja teže da polimerizacijom stvore smole, kao što su naprimer sirovi benzin, naprimer krakovani benzin ili benzin, dobiven karbonizacijom na maloj temperaturi, zatim sirovi benozol, mineralna ulja, katrani i srednja ulja i!i teška ulja koja se iz njih dobijaju, zatim sirovi parafinski vosak, sirovi mineralni vosak, iskorišćena ulja za podmazivanje, sirovi naftalin i drugi višejezgreni sirovi ili nečisti ugljovodonici. Obično početni materijali treba da ne sadrže asfalta: đi da ga sadrže samo malo, po pravilu asfalta ne treba da bude više od 5 procenata. Pri pirečišćavajućem hidrogendsanju prema ovom pronalasku početni materijali propuštaju se zajedno sa vodonikom obično pod pritiskom većim od 50 ,atmosfera, naprimer 150 do 600 atmosfera ili više, naprimer 1000 atmosfera i pri temperaturi naprimer od 300° do 45011 C. preko katalizatora prema ovom pronalasku, pri čemu se okolnosti a naročito potrošnja: u jedinici vremena tako podesi da se sa praktične tačke gledišta ne dešava nikakvo ili tek neprimetno cepanje molekula. U nekim slučajevima, naprimer pri hidrofinisanju sirovog benzola mogu se upotrebiti manji pritisci, naprimer pritisci od nekih, 40 atmosfera. Kriva tačke ključanja: proizvoda može međutim da se snizi u poređenju sa početnim materijalom u pojedinim slučajevima, naprimer ako kao primese i momo fenole zbog toga, što se ovi ređukuju u odgovarajuće aromatične ugljovodonike. Kada se prečišćavaju proizvodi više tačke ključanja kao što su naprimer ulja ja podmazivanje i t. si. obično se ne može izbeći neznatno cepalnje. Međutim mora da ise vodi računa da se okolnosti pod kojima se vrši reakcija izaberu tako, da obrazovanje proizvoda sia nižom tačkom ključanja bude ispod 20°/o, naročito obrazovanje proizvoda koji ključaju ispod 325° C. Piri prečišćavajućem hidrogenisanju katalizator se obično nalazi nepomično u sudu, u kojem se vrši reakcija. Ali se on, međutim, može dodavati u fino usitnjenom stanju i u znatnim koncentracijama, naprimer u količinama većim od 5 procenata težine početnog materijala. Kada se upotrebljavaju početni mate- rajali sa visokom tačkom ključanja ili visokom galdržinom asfalta ponekada se može preporučiti dodavanje sredstava za razblaživanje kao što su naprimer hidro-genisane višejezgrena jedinjenja, naprimer tetra ili dekahidronaftatin, srednja ulja i tame slično. Hidrofinisanje pomoću katalizatora prema ovom pronalasku može se naročito korisno upotrebiti kao prethodna obrada pre krakovanja ili destruktivnog hidroge-nisanja, naprimer sa katalizatorima prema ovom pronalasku ili sa drugim katalizatorima, naprimer tungsten disulfidom na Ter-rana zemlji pošto se tada količina tečnih proizvoda dobivenih u samom pretvaranju povećava, količina gasovitih proizvoda smanjuje a zagađivanje katalizatora izbe-gava. Stoga benzini, koji su bili prethodno obrađeni hidrofinisanjem sa katalizatorima prema ovom pronalasku pretstavljaju korisne početne materijale za tako zvanu preobražujuću obradu, što će reći za obradu pomoću koje se oktanski broj poboljšava zagrevanjem do visokih temperatura ili za aromaitizujuće destruktivno hidroge-nisanje. Hidrofinisana srednja ulja veoma su korisna za pretvaranje u benzine a hidrofinisana teška nlja mogu se korisno u-potrebiti za proizvođenje ulja za podmazivanje ili za pretvaranje putem krakovanja ili destruktivnog hidrogenisanja u srednja ulja ili benzine ili i za jednu i za drugu svrhu. Pokazalo se, da je pri preradi srednjih ulja hidrafinisamih prema ovom pronalasku, naprimer srednjih ulja dobivenih hi-drogenisanjem uglja, veoma korisno da se prerada1 vrši na temperaturi oko 420" do 440° C. dok se ne dobije 35 do 45 procenata benzina a 'da se proizvodi reakcije, koji ključaju na višim temperaturama od benzina cepiaju najbolje u prisustvu katalizatora prema ovom pronalasku sa nosečim materijalom da bi se dobio benzin. Ovaj pronalazak je takođe veoma koristan za poboljšanje ili proizvođenje u-gljovodonika sa višom tačkom ključanja, kao što su naprimer ulja za podmazivanje, pomoću hidroformisanja. Ovaj pronalazak može takođe da bude lupotrebljen pri toplotnoj obradi ugljovo-donika bogatih vodonikom sa ugljovodo-nicima ili bituminoznim supstancama siromašnim vodonikom, naprimer pri pretvaranju detoniirajućih goriva za motore u goriva postojana u pogledu detonacije, naprimer benzina dobivenih pretvaranjem oksida ugljenika sa vodonikom, ako se želi, pod približno atmosferskim pritiskom sa malim količinama katrana, ekstrakta dobivenih pcd pritiskom i t. si. Katalizatori, koji odgovaraju ovom pronalasku mogu da se upotrebljavaju pri ekstrakciji iz uglja pod pritiskom uz prisustvo ili bez prisustva vodonika, obično u manjim količinama. Isto se itako ovi katalizatori mogu u-potrebljavati pri toplotnom obrađivanju ugljenastih materijala kao Što su ugljovo-doinična ulja sa gasovitim ugljovodonicima kao što su butan, propan i t. si. Ovi se katalizatori mogu takođe upotrebljavati i pri proizvođenju korisnih u-gljovodoničnih proizvoda iz tečnih polu-čvrstih ili ugljenastih materijala, koji se daju rastapati i destilisati, koji sadrže asfaltne supstance, pri čemu se ovi početni materijali, najradije oni, koji nisu prošli kroz toplotnu obradu iznad 800° C., naročito proizvodi destruktivnog destilisanja čvrstih ugljenastih materijala, obrađuju u tečnoj fazi hidrogenišućim gasovima u dodiru sa pomenutim katalizatorima u jakoj koncentraciji sa potrošnjom između 0, 2 i 1,5 kilograma, a prvenstveno od 0,3 do 0,8 kilograma za 3 čas po litru reakđouog prostora pod pritiskom najmanje 50 atmosfera i pri temperaturi između 270° i 420° C, prvenstveno ispod 400° C. a naročito, ako se radi sa zako hidrogenišućim katalizatorima, za vreme većeg dela abrade, ne iznad 380° C a prvenstveno između 300° i 380 C. Pri ovome se sve okolnosti dovode u takav sklad da se sadržina asfaltnih supstanca, naročito asfalta smanji u neprekidnom radu najmanje za 90 procenata i stvori se manje od 5 procenata a još bolje i manje od 2,5 procenta gasovitih u-gljovodonika, računajući kao odnos ugljenika prema ugljeniku u početnom materijalu, i manje nego 20 procenata proizvoda koji ključaju ispod 350° C, posle čega se okolnosti pod kojima se vrši reakcija, mogu pogoršati. Sledeči primeri ilustrovaće još više kako se ovaj pronalazak može izvoditi u praksi, ali se pri ovome ima na umu da se pronalazak ne ograničuje samo na ove primere. Svi delovi sračunati su prema težini, ako se drugačije ne navodi. Primer 1. Srednje ulje koje ključa od 200° do 325" C., dobiveno destruktivnim hidrogeni-sanjem bituminoznog uglja propušta se na temperaturi 495° C. zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera preko katalizatora, koji se sastoji iz prisne mešavine od 90 delova fero-sulfida i 10 delova tungsten disulfida. Potrošnja iznosi do 0,5 kilograma po litru reakcionog prostora za 1 čas. Pri ovome se 'dobija proizvod koji pored 40 procenata benzina sadrži 60 procenata srednjeg ulja. Ovo se poslednje ponovo uvodi u reakcioni sud. Benzin ne sadrži fenola ni sumpora, oktanski broj mu je 89, tako da ovaj benzini pretstavlja savršeno gorivo za motore, postojano u pogledu detonacije i može sem toga da se upotrebi radi poboljšanja drugih benzina. Destilacijom sis iz benzina može dobiti to-luol u količini 12 procenata. Primer 2. Srednje ulje dobiveno destruktivnim hidrogenisanjem mrkog uglja iz centralne Nemačke, propušta se zajedno sa vod 'nikom na temperaturi 500° C. i pod pritiskom 220 atmosfera preko katalizatora, koji se sastoji iz prisne smeše 85 delova mangano-sulfida i 15 delova molibden disulfida. Potrošnja iznosi do 0,5 kilograma po litru prostora zauzetog katalizatorom za 1 čas. Proizvod dobiven na taj način sadrži 50 ,procenata benzina sa oktanskim brojem 75, koji je pored ostalog veoma podesan za ivazduhoplovine motore sa visokim stepenem sabijanja. Primer 3. Teški sirovi benzin prvo se propušta radi prečišćavanjia preko komada presova-nog itungsten idjiisulfiida na tempeiiatturi 200° C. i pod pritiskom 200 atmosfera zajedno sa vodonikom a zatim na temperaturi cd 490° C. preko katalizatora koji se sastoji iz prisne mešavine 90 delova fero-sulfida i 10 delova tungsten disulfida. Časovna potrošnja iznosi do 0,75 kilograma po litru prostora zauzetog katalizatorom. Na ovaj se način doibija proizvod, koji sadrži 60 procenata sastojaka koji ključaju sve do 185° C, a inače sadrži 5 procenata benzola, 15 procenata toluola i 15 procenata ksilola. Ostatak se sastoji iz aromatičnih ugljovodonika sa višom tačkom ključanja koji su veoma podesni kao rastvaraju-ća sredstva za lakove ili kao antidetonira- ( juća sredstva' za benzine. Primer 4. Preko katalizatora, koji se nepokretno nalazi u reakcionom sudu i koji se sastoji iz prisne: mešavine 85 delova fero-sulfida i 15 delova molibdenove kiseline propušta se srednje ulje dobiveno destruktivnim hi-drogenisatnjem bituminoznog uglja pri čemu se pritisak održava na nekih 200 atmosfera a propuštanje se vrši zajedno sa vo-donikomna temperaturi 500° C. Dobija se proizvod, koji.sadrži do 37. procenata benzina od kojeg se oko polovine sastoji iz aromatičnih ugljovodonika a oktanski broj mu je 86. Srednje ulje, koje se nije pretvorilo u benzin vraća se natrag u reakcioni sud. Primer 5. Srednje ulje, koje ključa između 200'1 i 325° C. dobiveno destruktivnim hidrogenisanjem bituminoznog uglja i prethodno hidrogenisano u sudu visokog pritiska na temperaturi 240° C. pod pritiskom 250 atmosfera u prisustvu tungsten disulfida a zatim izloženo cepajočem destruktivnnn hidrogenisanju u reakcionom sudu, čija je unutrašnja zapremina četiri puta veća od prvog suda visokog pritiska, zagreva se u zmijastoj cevi na temperaturd 502° C. i pod istim pritiskom, koji je bio upotreb-Ijen kod prethodnog hidrogenisanja. U drugom postupku se upotrebljava katalizator, koji se sastoji iz 80 delova aktivnog uglja, koji je bio još više aktivisan. obradom vodenom parom na temperaturi 800° C., koji nosi prisnu smešu 12 delova fero-sulfida i 8 delova tungsten disulfida. Časovna potrošnja iznosi do 0,5 kilograma srednjeg ulja po litru prostora zauzetog katalizatorom. Dobija se proizvod, koji se sastoji iz 60 puocenata benzina (završna tačka de-stildsanja 200° C.) i 40 procenata srednjeg ulja. Iz benzina se može izdvojiti 8,5 procenata benzola i 11,0 procenata toluola. Primer 6. 85 delova fero-sulfida prisno se izmeša sa 15 delova tungsten disulfida i p rešuje se u loptice. Ako se preko ovog katalizatora propusti para: sirovog krezola iz bitumi-noizmog uglja na temperaturi 450° C. pod pritiskom vodonika o'd 200 atmosfera, dobija se proizvod, koji se na 99 procenata sastoji iz neutralnog ulja. U 'neutralnom u-Iju sadrži se 66 procenata aromatičnih u-gljovodonika uglavnom toluola. Umesto pomenu tog katalizatora može se takođe upotrebiti prisna smeša disulfida gvožda i tungsten disulfida, koja se dobija izlaganjem smeše 87 delova oksida gvožda i 13 delova tungsten disulfida obradi sumpor-vodonikom na temperaturi 400° C. U sledečoj tablici upoređuju se rezultati dobiveni na ovaj način rada sa rezultatima, koji bi se dobili pod inače istim okolnostima 1) sa samim tungsten disulfidorn 2jsa samim fero-sulfidom (FeS) i 3) sa smešom 85 procenata tungsten disulfida i 15 delova fero-sulfida (FeS). )0 7 r . ■ ■ Ui'fi ; -‘v - Katailizator WS2 FeS 85 °/o WSa 150/oWS2 15 °/o FeS 85 % FeS' procentualna sadfžifla neutralnog ulja proecntualna sadržina aromatičnih 'ugljo- viodonika u neutralmom ulju Iz ovog lupoređenja jasno se vidi upadljivo jako naročito1 delovanje nove kataii-tične smeše u pogledu stvaranja aromatičnih ugljovodonika. Primer 7. Oksid gvožda pomeša se prisno sa 1 procentom metalnog tungstena i smešase pretvori u sulfide propuštanjem preko nje sumporovodomiika na temperaturi 380° C. Pri primeni ovog katalizatora pri olbradi Sirovog krezolaj, dobivenog iz bituminoz-nog uglja, pod istim okolnostima kao u primeru 6 debija se proizvod sa 97 procenata neutralnog ulja, koji sadrži 50 procenata aromatičnih ugljovodonika. Ako se upotrebi fero-sulfiđ, dobiven sulfidisanjem oksida gvožđa ibez dodavanja itungstena, dobiće se proizvod, čije neutralno ulje Sadrži samo 27 procenata aromatičnih uig-Ijovodonika. Primer 8. Naročito čelik koji sadrži 22,7 procenata tungstena, 0,5 procenata molibdena, 1,1 procenta nikla i 1,4 procenta vanadi-uma pretvori se u sitne opiljke i obradi suimiporovodonikom na temperaturi 450° C. Sirovi ksilenoli 'dobiveni kao proizvodi pretvaranja bituimiinoznog uglja u tečnost propuštaju se preko sulfidnog katalizato-r’a napravljenog na gore opisani način zajedno sa vodonikom pod pritiskom 200 atmosfera i na temperaturi 450° C. Konačni proizvod sastoji se na 90 procenata iz neutralnih ulja koji sadrže 65 procenata aromatičnih ugljovodonika. Primer 9. Katalizator, koji se sastoji iz 80 delo-\a fero-sulfida i 20 delova tungstenove kiseline stoji nepokretno m cevi za visoki pritisak i zagreva do1 490H C. Ako se preko ovog katalizatora propusti para sirovog krezola zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera dobija se proizvod, koji se do 95 procenata sastoji iz neutralnog ulja. Neutralno ulje sadrži 60 procenata aromatičnih ugljovodonika. 100 80 98 99 3 27 5 66 Primer 10. Srednje ulje, koje ključa od 200 do 325° C. dobiveno destruktivnim hidrogeni-sanjem bituminoznog uglja, zagreva se u zmijastoj cevi na 502° C. pošto se prethodno hidrogeniše na 250° C. pod pritiskom 260 atmosfera u prisustvu tungsten đisul-fida i izloži cepajućem destruktivnom hi-drogenisanju u reaikcionom sudu, čija je zapremina četiri puta veća od zapremine prvog suda. Pritisak pri ovom zagrevanju je isti kao pri prethodnom hidrogenisanju. U pomanutom destruktivnom hidrogeni-sanju kao katalizator uipotrabljaiva se prisna mešavina 80 delova fero-sulfida i 20 delova tunigsten disulfida. Proizvod dobivan na ovaj način sadrži 30 procenata benzina (završna tačka destilisanja 200° C). Ovaj se benzin otdesitiliše a ostalo ulje izlaže se destruktivnom hidrogenisanju u drugom reakcionom sudu na temperaturi 505° C. i pod pritiskom 260 atmosfera. U ovom drugom obrađivanju kao katalizator se upotrebljava 80 delova aktivnog uglia spravljenog obradom sitnog koksa mrkog uglja pomoću vodene pare na 800° C. koji služe kao noseći materijal prisnoj mešavi-ni od 12 delova ferosulfida i 8 delova molibden sulfida. Dobiveni proizvod sadrži 56 procenata benzina (krajnja tačka destilisanja 200° C.). Ne pretvoreno srednje ulje ponovo se uvodi u drugi stepen destruktivnog hidroge-nisanja. Benzini, koji se dobiju u oba stepena, mešaju se i iz njih se izvlače aromatični u-gljovodonici pomoću smeše tečnog sum-pordioksida i propana na temperaturi — 80° C. ispod nule. Ovako dobiveni aromatični ugljovodonici frakcionišu se desti-lisanjem, pri čemu se nai ovaj način iz 100 delova smeše benzina dobija 8 delova ben-zola i 11 delova toluola. Primer 11. Srednje ulje, koje ključa od 200° do 325° C. dobiveno destruktivnim hfdrogeni-sanjem bituminoznog uglja, prethodno se zagreva u zmijastoj cevi i izlaže prethođ- nom hidriogenišanj'u u sudu \dsoikdg pritiska u prisustvu tung&t&n disulfida na temperaturi 225° C. i pod pritiskom od 250 atmosfera vodonika. Dobiveni proizvodi prelaze zatim u drugi sud visokog pritiska u kojem se obrađuju vodonikom na temperaturi 505° C. i pod pritiskom 250 altimoiSifeirai. Drugi sud sadrži nepokretan katalizator koji se sastoji iz 80 delova aktivnog uglja spravljenog aktiv,izacijom pomoću pare na temperaturi 800° C, 12 delova fero-sulfida i 8 delova tungsten disuf-fida. Od dobivenog proizvoda destilisa-njem se odvoje sastojci koji ključaju sve do 170° C. i koji su sal praktične tačke gledišta slobodni cd fenola. Ostatak se izlaže destruktivnom hidirogenisanju u drugom stepenu u prisustvu katalizatora, koji se sastoji iz prisne mešavine 80 delova fero-sulfida, i 20 delova tungsten disulfida na temperaturi 505° C. pod pritiskom vodonika od 250 atmosfera. Na ovaj se način dolazi do daljeg cepanja u benzin i sa,praktičnog gledišta do potpunog redukovanja fenola. Benzin se odvaja destilisanjem a srednje ulje se ponovo uvodi u prvi stepen. Frakcije benzina dobivene u jednom i u drugom stepenu mešaju se i iz njih se pomoću smeše tečnog sumpor dioksida i propana na temperaturi 80° C. ispod nule izvlače airomatski ugljovođonici. Ovako dobiveni ugljevodonici frakcionišu se frak-cionom destilacijom i na taj se način iz 100 delova mešavine benzina dobi ja — delova benzola i 11 delova to,luola. Primer 12. Srednje ulje dobiveno destruktivnim hidrogenisanjem mrkog uglja zagreva se zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera u prethodnom zagrejaču, zagre-vamom gasom do 510° C. i zatim, se uvodi odozdo u vertikalno postavljeni reakcioni sud u obliku tornja. Ovaj je sud do 80 procenata napunjen katalizatorom koji se sastoji iz 80 delova fero-sulfida i 20 defova molibden disulfida. 20 procenata prostora reakcije, koji ostaju u gornjem delu reak-cionog suda napuni se katalitičnom meša-vinom od 80 delova aktivisane zemlje za bdjenje u ulozi nosećeg materijala i 12 delova fero-sulfida i 8 delova tungsten sulfida. Na ovaj se način dobija proizvod reakcije, koji sadrži 52 procenta ugljovodo-nika, koji ključaju sve do 180° C. Oni sastojci proizvoda reakcije, koji ključaju preko 180° ili preko 200"°, kako se već bude želelo, ponovo se uvode u reakcioni sud zajedno sa svežim reakcionim materijalom. Dobijaju se mešavine koje Sadrže benzol, toiuol i ksilol, koje se mogu upotrebiti kao goriva za motore postojana u pogledu detonacije i iz kojih se mogu izdvojiti kao takvi benzol i njegovi homolozi. Primer 13. Ostatak od krakovanja mineralnog u-Ija, koji ključa iznad 325° C. i sadrži 12 procenata asfalta, propušta se zajedno sa vodonikom pod pritiskom 600 atmosfera i na temperaturi 485° C. preko katalizatora, koji se sastoji iz 90 procenata fero sulfida i 10 procenata tungsten disulfida. Dobija se proizvod, koji sadrži 12 procenata benzina postojanog u pogledu detonacije, 33 procenta dizelskog ulja sa oktanskim brojem 50 i tačkam stvrdnjavanja na 20° ispod nule C. Sastojci, koji ključaju iznad 325° C. i koji sadrže manje nego 1 proce-nat asfalta vraćaju se u reakcioni sud sa svežim početnim materijalom. Primer 14. Srednje ulje, koje ključa od 200° do 320° C. i sadrži 23 procenta fenola, dobiveno destruktivnim hidrogenisanjem bi-tuiminoznog uglja propušta se zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera i na temperaturi 440° C. preko katalizatora, koji se sastoji iz prisne mešavine od 80 delava femo-sluilfida i 20 delova tungsten disulfida. Dobija se 27 procenata benzina (uglavnom dobivenog redukiovanjem fenola) sa oktanskim brojem 73. Srednje u-Ije, koje sa praktičnog gledišta ne sadrži fenole propušta se zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera i na temperaturi 407° C. preko katalizatora, koji se sastoji iz 10 procenata tungsten disulfida na Terrana-zeimlji za bdjenje koja je prethodno bila obrađena fluorovođoničnom kiselinom. Dobija se 70 procenata benzina sa oktanskim brojem 80. Benzini dobiveni -u oba opisalna stepena mešaju se i na taj način proizvode benzin sa oktanskim brojem 77. Primer 15. Katran koji sadrži 50 procenaat sastavnih delova koji ključaju sve do 325° C, dobiven karbon izacijom na niskoj temperaturi srednje nemačkog mrkog uglja propušta se zajedno sa vodonikom pod pritiskom 600 atmosfera pirelko katalizatora, koji se sastoji iz prisne mešavine 80 procenata feiro-sulfida i 20 procenata tungsten disulfida koji se stalno nalazi u re-akcionom prostoru, pri čemu je tempera- tura na ulazu u reakcioni sud 400° C. a na izlazu proizvoda reakcije 430° C. Dobija se proizvod, koji se sastoji iz 65 procenata sastojaka koji ključaju sve do 325° C, 20 procenata čistog parafinskog voska i 15 procenata ulja za podmazivanje sa indeksom viskoziteta 50. Primer 16. Srednje ulje dobiveno hidrogenisanjem u tečnoj fazi pod pritiskom Iračkog ostatka pri krakovanju, hidrofiniše se propuštanjem zajedno sa vodonikom pod pritiskom 250 atmosfera i na temperaturi 350° C. preko katalizatora koji se sastoji iz 80 procenata fero-sulfida i 20 procenata tungsten disulfida sa takvom čašovnom potrošnjom da se uglavnom ne stvara nimalo benzina. Ovako obrađeno srednje ulje propušta se zatim pod pritiskom 250 atmosfera na temperaturi 415° C. preko katalizatora koji sadrži 10 procenata tungsten disulfida staloženog na Terraoa-ze-mlji za beljenje prethodno obrađenoj flu-oirovodonikom. Ovako dobiveni benzin ■ima oktanski broj 69,5. Nepretvoreno ili nedovoljno pretvoreno srednje ulje može ponovo da se uputi u ciklus operacija. Ako se radi upoređenja početni materijal propusti neposredno preko pomenu-tog katalizatora bez prethodne obrade prema ovom pronalasku u jedinici vremena, dobiće se samo polovina gore navedene količine benzina i benzin ima oktanski broj samo 62. Primer 17. Od nikel karbonata i tungstenove kiseline u molekularnoj srazmeri 1 : 2 napravi se sa vodom paista, koja se osuši, izme-Ije i pretvori u smešu sulfida obradom sumporovodonikom na visokoj temperaturi. Ovako dobivena smeša sulfida nikla i tungstena prisno se meša sa oborenim fe-ro-sulfidom u srazmeri 15 delova prema '85 delova po težini, presuje se i loptice, kojima se napuni reakcioni sud. Preko ovog katalizatora propušta se para benzina koji sadrži 15 procenata fenola a u delu slobodnom od fenola ima 31 procenat naftena i 32 procenta aromatičnih ugljovodonika, a koji je bio dobiven destruktivnim hidrogenisanjem bituminoznog uglja. Propuštanje se vrši na temperaturi 475° C. i pod pritiskom 50 atmosfera zajedno sa vodonikom. Na ovaj se način dobija benzin, koji je sa praktičnog gledišta slobodan od fenola i koji sadrži 15 procenata naftena i 59 procenata aromatičnih ugljovodonika. Oktanski broj proizvoda je 88 u poređenju sa oktanskim brojem početnog materijala, koji je svega 80. Primer 18. Sulfid gvožda obara se iz rastvora fe-ro-sulfata dodavanjem rastvora amionium sulfida. Oborina se otcedi, ispere i osuši u struji vodonika u toku nekoliko sati na temperaturi koja se postepeno penje do 400° C. 90 delova težine ovako dobivenog sulfida natopi se rastvorom 14 delova težine laimanium tio-tungstata u vodam raz-blaženiom amonlium sulfidu i dobiveni proizvod suši se nekoliko sati u struji vodonika na temperaturi, koja se postepeno penje do 400° C. Zatim se katalizatoru daje obilk komada podesnog oblika i ova par-čad se stavljaju u reakcioni sud visokog pritiska. Preko ovog katalizatora propušta se na temperaturi 475° C. zajedno sa vodoni-kom pod pritiskom 600 atmosfera ostatak od krakovanja, koji sadrži 5,3 procenta sastojaka, koji ključaju sve do 325° C. a u delu koji ključa iznad 325° C. ima 5 procenata asfalta. Dobiveni proizvod sadrži 53 procenta sastojaka, koji ključaju sve do 325° C. i 2/10 procenta asfalta u ostatku. Primer .19. 1 \ 100 litara srednjeg ulja sa tačkom ključanja od 200° do 325° C. i izvesnom sadr-žinom fenola, dobivenog destruktivnim hidrogenisanjem mrkog uglja iz srednje Ne-mačke obrađuje se sa 200 litara pretvorenog u tečnost sumpor dioksida na •temperaturi 20° ispod nule C., pošto se prethodno razblaži sa 100 litara lakog benzina. Na taj način se prevede u rastvor 66 litara ulja. Deo koji nije prešao u rastvor pret-stavlja posle uklanjanja lakog benzina i malih količina razblaženog sumpor dioksida veoma dobro dizelsko ulje sa oktanskim brojem 66,5 i potpuno neutralno u pogledu korozije. Sastojci sa malom sadržinoim vodonika destilišu se posle isparavanja tečnog sumpor dioksida zatim se zagrevaju sa vo-donikom i izlažu prethodnoj obradi sa vodonikom u malom realkcionom sudu na temperaturi od oko 325° C. i pod pritiskom od oko 250 atmosfera a u prisustvu tungsten disulfida. Ovako dobiveni proizvodi izlažu se zatim destruktivnom hidrogenisanju na temperaturi oko 502° C, i podpritiskom 250 atmosfera u realkcionom sudu, koji je odprilike četiri puta veći od suda u kojem je vršena prethodna obrada. Katalizator se nalazi nepomično u reakcionom prostoru i sastoji se iz smeše 80 delova fero-sulfida i 20 delova tungsten disulfida. Količina u jedinici vremena dopire do 0,75 kilograma po litru reakcionog prostora za 1 čas. Dobiveni proizvod sadrži 60 procenata benzina i 40 procenata srednjeg ulja. Iz benzina, koji je sa praktičnog gledišta slobodan od fenćla i sumpora i koji ima oktanski broj 80,5 može se dobiti 9,5 procenta toluola. Primer 20. 100 iitara srednjeg ulja sa ključanjem od 190° do 325° C. dobivenog krakovanjem pod pritiskom nemačkog mineralnog ulja razblažuje se sa 80 litara lakog benzina i zatim se na temperaturi 40° C. ispod nule obraduje sa 200 litara pretvorenog u tečnost sumpor dioksida. Na ovaj način se 28 litara srednjeg ulja prevede u rastvor. Nerastvoreni deo pretstavlja veoma dobro dizelsko ulje sa cetenskim brojem 73. Posle toga se sastoji sa malom sadr-žinom vodonika obrađuju dalje kao što je opisano u primeru 19. Na taj se način do-bija proizvod koji sadrži 52 procenta benzina (završna tačka destilisanja 200° C.) i 48 procenata srednjeg ulja. Benzin ima oktanski broj 82 i sadrži 8,5 procenta toluola. Primer 21. Rastvor od 33 grama amonium tio-moliboata u 500 kubnih santimetara rastvora amonium silfida jačine 15 procenata izručuje se u vodeni rastvor 250 gramai fero-sulfata uz mešanje. Crna oborina sulfida gvozda i tio-molibdata gvožda stvorenog na ovaij način odvaja se ceđenjem, ispiru, suši bez pristupa vazduha i zagreva do 400° C. sa vodonifcom kojem se doda oko 20 procenata sumiporvodonika. Posle hlađenja ovako dobiveni katalizator, koji sadrži 80 delova sulfida gvožda i 20 delova molibden sulfida, presuje se u pilule. Ako se preko ovog katalizatora propusti zajedno sa 'vodonikom na 440° C. i pod pritiskom 250 'atmosfera para srednjeg ulja dobivenog iz ostataka od krako-vanja aimerikanskog ulja na asfaltnoj bazi destruktivnim hidrogenisanjem u tečnoj fazi sa cetenskim brojem 20 dobiće se dizelsko ulje sa cetenskim brojem 50. Primer 22. ( Rastvor od 20 grama tungsten uve kiseline u 250 kubnih santimetara amonijačne vode jačine 20 procenata dodaje se vo- denom rastvoru 246 gr. kristalnog klorida gvožda uz mešanje posle čega se dodaju nove količine amonijačne vode sve dok se gvožđe ne obori potpuno. Dobiveni talog koji se sastoji uz hidroksida gvožda i tungstata gvožda odvaja se ceđenjeim i pretvara -u simešu sulfida obradom sumpo-ravoidonikom na temperaturi 400° C. Ako se preko ovog katalizatora propusti zajedno sa vod on ikom pod pritiskom 250 atmosfera i na temperaturi 505° C. para srednjeg ulja sa ključanjem između 200° i 325° C. koje je dobiveno destruktivnim hidrogenisanjem bituminoznog uglja dobiće se 35 procenata benzina i 65 procenata srednjeg ulja, koje se dalje cepa u reakcionom sudu u benzin. Oktanski broj benzina iznosi 88. Patentni zahtevi: 1. Postupak za proizvođenje ili po-bolj-šavanje tečnih ili topljivih ugljovodonika kao što su benzini, solventi.dizelsko ulje, za gorivo, ulje za podmazivanje ili parfin, ili ugljovodoničnih gasova izlaganjem uglje-naistih materijala, koji u svojoj piolekuli sadrže više od jednog atoma ugljenika, toplotnoj obradi, koja u toj molekuli početnog materijala ili jednog dela početnog materijala izalziva cepanje veza ugljenika sa ugljenikom ili veza koje spajaju uglje-nik sa drugim elementima ili izaziva uklanjanje asfalta i smola ili supstanca, koje. njih obrazuju, naznačen time što se reakcija izvodi u dodiru sa katalizatorom, koji se sastoji iz smeše ili kemijskog je’đinjenja ili iz smeše f jedinjenja sastojka (a) i sastojka (b), pri čemu se sastojak (a) sastoji iz jednog ili više metala slabo hidro-genišuće prirode sa rednim brojem između 25 i 30, u obliku prethodno spravljenih sumpornih jedinjenja, a naročito u obliku unapred spravljenih sulfida ili u obliku fosfornih jedinjenja, naročito fosfata (pri čemu upotrebljeni fosfat cinka je uvek neutralni fosfat) dok se sastojak (b) sastoji iz jednog ili više metala jako hidrogeni-šuće prirode sa rednim brojem najmanje 42 i iz 4 do 7 grupe periodičnog sistema ili vanadiuma, hroma, nikla ili kobalta ili njihovih jedinjenja a težina sastojka (a) u katalizatoru je veća od težine sastojaka (b). 2. Postupak prema zabtavu 1, naznačen time, što odnos sastojaka (a) prema sastojku (b) katalizatoru iznosi bar 51 :49. 3. ) iPtosibupg/kipremajziahlteviu l jilii 2, naznačen time, što se odnos težina sastojaka (a) i (b) u katalizatoru kreće između 55 : 45 i 99,5 : 0,5. 4. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 3, naznačen time, što je o'dnos tešina sastojaka (a) i (b) u katalizatoru između 60 : 40 i 97 : 3. 5. Postupak .prema kojem bilo zahtevu od 1 do 4, naznačen time, što je odnos težina između sastojaka (a) i (b) u katalizatoru između 70 : 30 i 85 : 15. 6. Postupak prema ikojem bilo zahtevu od 1 do 5, naznačen time, što razni sastojci katalizatora sačinjavazu prisnu me-šavinu jednah sa drugima. 7. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 6, naznačen time, što se kod onih metala iz sastojka (ni), koji imaju više raznih sulfida, upotrebljavaju u sastojku (a) niži sulfidi. 8. Postupak prema zkhievu 7, naznačen time, što: se kao niži sulfid upotrebljava feno-sulfid. 9. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 5, naznačen time, što se za sastojak (>ai) uzimaju fero-sulfat, sulfat, bakra, sulfat cinka, sulfat mangana ili sulfiti, tiosulfiti, merfcaptidi ili tiosoli ovih metala. 10. Postupak prema zahtevu 9, naznačen time, što se kao tio-so za sastojak (a) uzima gvozdena, cinkova, manganova ili bakarna so tio-kisebne metala sastojka (b). 11. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 10, naznačen time, što se sastojak (b) uzimaju oksidi, hidroksidi, sulfidi, Sulfati, tio-kiseline ili njihove soli, merkaptidi ili druga sumporna jedinjenja, halogena isoli, selen,idi, teluridi, fosfati, karbonati ili soli 'organskih kiselina molibdena, kalaja, tungstena, reniuma, ura-niuma, hroma, nikla ili kobalta. 12. Postupak prema kojem bilo zahte-viu od 1 do 11, naznačen time, što se oba sastojka (a) i (b) upotrebljavaju u vidu prethodno spravljenih sulfida. 13. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, 11 i 12, naznačen time, što su pri spravljanju katalizatora prethodno spravljeni metalni sulfidi bili napravljeni na taj način što se metali, metalni oksidi ili hidroksidi ili druga metalna jedinjenja podesna za ovu svrhu izlažu sulfidišućoj obradi pomoću suilfidišućih agenasa vrste sum-porvodonika, sumpora, ugljen disulfida ili merkaptana, pod takvim okolnostima, koje omogućuju dobro pretvaranje. 14. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, 11 i 12 naznačen time, što su pri spravljanju katalizatora prethodno spravljeni metalni sulfidi bili pripremljeni razlaganjem tio-soli. 15. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 14, naznačen time, što su pri spravljanju katalizatora sastojci (a) i (b) spravljeni odvojeno a zatim pomešani. 16. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 14, naznačen time, što je smeša sastojaka (a) i (b) dobivena neposredno pri hemijskoim spravljanju katalizatora. 17. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, 11 do 14 i 16, naznačen time, što je smeša IM jedinjenje sastojaka (a) i (b) dobiveno istovremenim hemijskim pretvaranjem smeše ili jedinjenja sastojaka (a) i (b) ili njihovih polaznih materijala. 18. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, od 11 do 14, 16 i 17, naznačen time, što se prisna mešavina sastojaka (a) i (b) dobija sulfidisanjem sitno razdrobljene legure koja sadrži metalne osnove sastojaka (a) i (b) u podesnoj sraz-meri pod energetičnim okolnostima. 19. Postupak prema zahtevu 18, naznačen time, što se radi spravljanja katalitične mešavine prethodno spravljenih sulfida sulfiidišu praškovi, opiljci ili iverje molib-denovih ili tungstenovih čelika. 20. Posjtupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, od 11 do 14 i od 16 do 19, naznačen time, što se radi spravljanja katalitične mešavine razlaže so metalne osnove sastojka (ai) sa tiokiselinom metala sastojka (b) i što., se pre, za vreme ili posle ovog razlaganja dodaju nove količine sastavnog dela ili početnog materijala sastojka (a). 21. Postupak prema zahtevu 16, naznačen time, što se mešoviti katalizator ili njegov polazni materijal spravlja zajedni-čkiim obaranjem iz rastvora, koji sadrži polazne materijale sastojaka (-a) i (b) u podesnoj srazmeri. 22. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, naznačen time, što se katalizator spravlja prisnim mešanjem u propisanoj srazmeri smeše jako hidnogeni-šućih metalnih sulfida, koji spadaju u grupu iz koje je sastojak (b), dobivene zajedničkim sulfidisanjem odgovarajućih metala ili metalnih jedinjenja sa metalnim Sulfidom, koji pripada grupi iz koje je sastojak (a). 23. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 8, naznačen time, što se katalizator spravlja natapanjem metalnog sulfida, koji pripada grupi, u kojoj se nalazi slabo hiidrogenišući sastojak (a) rastvorom u podsenoj srazmeri jako hidrogenišućeg sastojka (b) ili njegovog početnog materijala. 24. Izmena postupka prema kojem bilo zahtevu od 18 do 23, naznačena time, što se u njima naznačeni način spravljanja katalizatora upotrebljava za spravljanje drugih katalitičnih mešavina slabo i jako hi-drogenišućfh sastojaka nego li onih koje su naznačene u zahtevu 1. 25. Postupak prema kojem bilo za- htevu od 1 do 8, naznačen time, što se kao sastojak (a) uzima metalni sulfid, a kao sastojak (b) metalni oksid. 26. Postupak prema kojem bilo zahteva dd 1 do 23 i 25, naznačen time što se upotrebljava katalizator koji se skoro isključivo sastoji iz smeše sastojaka (a) i (b) u naznačenim srazmerama (koncentri-sani katalizator). 27. Postupak prema kojem bilo zau htevu od 1 do 25, naznačen time, što se katalizator upotrebljava na nosečem materijalu koji je šupljikav ili se mesta sa ovim nosečim materijalom (razblaženi katalizator). 28. Postupale prema zahtevo 27, naznačen time, što se kao noseči materijal upotrebljava aktivni ugialj. 29. Postupak prema kojem bilo zahte-vu od 1 do 28, naznačen time što se u zavisnosti od rezultata, koji se imaju u vidu u kombinaciji ili u smeši sa pomenutom mešavimom sastojaka (a) i (b) upotrebljavaju sumpor ili galoidi ili njihovi hidridi, njihova jedinjenja sa amoniumom ili ugljenikom u srazmerama koje odgovaraju cilju. 30. Postupak prema kojem bilo zaihte-vu od 1 do 29, naznačen time što se katalizator nalazi nepomično u prostoru, u kojem se vrši reakcija. 31. Postupak prema ko jem bilo zahte-vu od 1 do 30, naznačen time, što se katalizator upotrebljava u obliku komada nepravilnog oblika ili u vidu malih kocki, va-Ijaka, loptica, prstenova, zvezdica, prizmi, sita, lopti ili tala laierodinamiokag oblika, pri čemu se ovi pravilni oblici postizavaju presovanjem. 32. Postupak prema zahtevama od 1 do 31 naznačen time, što se pri toplotnim obradama radi na temperaturama u oblasti od 180° do 700° C. a naročito između 250° i 650° C. 33 Postupak prema kojem bilo zahtevi! od 1 do 32, naznačen time što se pri toplotnoj obradi radi sa atmosferskim pritiskom ili povišenim pritiskom veličine 20, 50, 300, 500, 800, 1000 atmosfera ili više. 34. Postupak zrema kojem bilo zahtevi! od 1 do 33 naznačen time, što se pri toplotnim obradama radi uz dodavanje vodonika ili gasova, koji sadrže dovoljnu količinu slobodnog vodonika na temperaturama između 250° i 650n C. i pod pritiscima iznad 50 atmosfera. 35. Postupak prema kojem bilo za-htevu od 1 do 34, naznačen time, što se primenjuje na destruktivno hidrogenisanje ugljenia'stih materijala a naročito na destruktivno hidrogenisanje tečnih ili toplji- vih ugljenastih materijala. 36. Postupak prema kojem bilo zahteva od 1 do 34 naznačen time, što se primenjuje pri krakovanju. 37. Postupak prema kojem bilo zabte-vu od 1 do 36, naznačen time, što se primenjuje pri toplotnom obrađivanju ugljenastih materijala, koji sadrže asfalt. 38. Postupak prema zahtevu 37, naznačen time, što Se radi u dodiru sa katalizatorom u kojem srazmera jako hidroge-nišućeg sastojka (b) nije manja od 10 dolova prema 90 delova težine slabo hidro-genišučeg sastojka (a). 39. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 34, naznačen time, što se primenjuje na proizvođenje nedetoninaju-ćih ili anti-detoulrajućih goriva za motore ili ugljovodoničnih smeša bogatih aromatičnim ugljovodonicima pomoću toplotnog obrađivanja ugljenastih materijala. 40. Pos tuipaki pir em a zahtevu 39, nial-značen time, što se kao početni materijali upotrebljavaju sastojci sa slabom sadržim om vodonika koji su dobiveni njihovim odvajanjem pomoću sredstava za ra-stvaranje sa odabira njem iz smeša sastojaka bogatih i sastojaka Siromašnih vodo-nifcom. 41. Postupak prema kojem bilo za-, htevu od 1 do 33 1 od 39 do 40, naznačen time, što se primenjuje na aromatizujuće destruktivno hidrogenisanje ugljovodoničnih ulja kao što su srednja ulja ili deto-nizirajući benzini. 42. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 34, naznačen time, što se prlimenjuje pri hidrogemišućim obradama. 43. Postupak prema kojem bilo zahtevu od 1 do 34 naznačen time što se primenjuje ori proizvođenju aromatičnih ugljovodonika ilii lugljiovoldoničnlh smeša bogatih aromatičnim ugijevodomicima o-bradom ugljenastih materijala na visokim temperaturama pomoću dealkilisanja ili izomerisanja, prvenstveno uz dodavanje vodonika (hidrofonmisainje). 44 Postupak prema kojem bilo zahtevu, od 1 do 34, naznačen time, što se primenjuje na redukovanje fenola u odgovarajuće aromatične ugljovodonike. 45. Postupak prema kojem bilo zaihte-vu od 1 do 34, naznačen time što se ce~ panje početnih materijala sprovodi u prisustvu pomenutih katalitieniih mešavina na nosečim materijalima dok se pire ili posle cepanja izvršuje toplotna obrada bilo početnih materijala bilo proizvoda, kako će već kada biti slučaj, u prisustvu pomenutih katalitionih mešavlmai bez nosečih materijala. 46 Postupak prema kojem bilo zahte- vu od 1 do 34, naznačen time, što se početni materijali prvo izlažu prethodnom hidrogenisanju u prisustvu katalizatora sa jakim hidrogeniizujućim delovanjem, kalo što je naprimer sam tungsten disulifid, posle čega se vrši sama toplotna obrada. 47. Postupak prema kojem bilo zahte-vu od 1 do 34, naznačen time, što se pri-menj'uje pri hidrofinisanju. 48. Postupak prema kojem bilo zahteva od 1 do 34, naznačen time, što se pri-menjuje pri ekstrakciji uglja pod pritiskom. 49. Postupak prema kojem bilo zahteva cd 1 do 34, naznačen time, što se pri-menjuje pri toplotnom obrađivanju uglje-nastih materijala kao što su naprimer ugljovodonična ulja, glasovitim ugljevodo-nicima, kao što je butan ih propan' 50. Postupak prema kojem bilo za-htevu od 1 do 23 i od 25 do 49, naznačen time, što se radi u dodiru sa katalizatorom koji kao sastojak (a) sadrži fero sulfid, a kao sastojak (b) sadrži oksid ili sulfid molibdena ili tungsterta, pri čemu se odnos težina sastojaka (a) i (b) nalazi između 55:45 i 99:1. 51. Postupak prema kojem bilo za-htevu od 1 do 49, naznačen time, što se radi u dodiru sa katalizatorom, koji se sastoji iz prisne mešavine fero sulfida i tungsten disuifida u sraizmerama između 85:15 i 70:30.