KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 50 (1) INDUSTRISKE SVOJINE v Izdan 1 avgusta 1933. PATENTNI SPIS BR. 10261 Homberger & Co. Nachf., Wien, Austrija. Univerzalna najvišega učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje. Prijava od 13 avgusta 1932. Važi od 1 februara 1933. Traženo pravo prvenstva od 13 avgusta 1931 (Austrija). Pronalazak se odnosi na mašinu za mlevenje i prekrupljavanje naročito na oslobođenje i mlevenje međuprodukata kao što je to gris, sitni gris, mekinje ili ljuske (sivih vrsta febnih žita. Sve poznate mašine za oslobađanje i mlevenje imaju nedostatak, što su one pogodne samo za sasvim određene vrste žita i mliva, čime se mora uložiti mnogo mrtvog kapitala u mlinove, dalje imaju i taj nedostatak, što je njihov učin neznatan, dok je potrošnja snage velika, a naročito kod dobrih količinskih učina je veoma visoka i osim toga se kod povećanja učina prerano' i prejako napadaju drvenasta vlak-na^ usled čega brašno postaje ugasite (sadrži mekinja) i gubi cd sposobnosti za pečenje. Poznato je da se upotrebljavaju posebno pritisni valjci (stiskajući valjci) i ko-rundsko kamenje. Ali ovi elementi svaki za sebe upotrebljeni ne odgovaraju daju kod mlevenja beloga i kvalitetnog mliva. Naročito tada nastupaju velike teškoće, ka da se želi na jednom samom od tih elemenata da se prerađuju sve vrste hiebnoga žita. Svi nedostatci poznatih mašina uklanjaju se i sasvim drugo dejstvo i znatni novi efekti dobijaju se, kada se prema prona lasku kembinuje pripremanje pomoću pritisnili valjaka sa oslobađanjem i mlevenjem pomoću korundnog kamena, pri čemu su ovi međusobno tačno paralelni i uz to je vrlo dobro1 kada je procep mlevenja otvoren za vreme mlevenja i pri tome ako imaju naročite površine, koje se mogu prilagoditi svojim radnim površinama i osobinama cilju mlevenja. Kod ove kombinacije radi mašina za prekrnpljivanje, za oslcb; danje i mlevenje prema pronalasku po principu dvodelnonv. Pritisak š trenje uzastopno uključeni. Čisto teoriski posmatrano postupak pritiska i trenja ne mogu se potpuno odvojiti. Prema praktičnim pojmovima ipak se odvajanje može tada dobro izvršiti i može se postići novi efekat u više pravaca, kada se za svaki od ovih postupaka izaberu elementi, čiji materijal, oblik i esebine radnih površina najcelishodnije odgovaraju za izvršenje odnosnih postupaka. Kod rada sa pritiskom pomoću dva valjka koji se obrću isom brzinom nastupa malo trenje, a kod rada sa trenjem nastupa ipak uvek izvesan pritisak mlevenja. Veličina toga meijućeg pritiska zavisna je od vrste materijala trljačkih tela i; od osobina njihovih radnih površina. Trljačka tela koja se sastoje od tvrdog, rezastog i stalno hvatajiućeg materijala međusobno su tačno paraletna i njihove radne površine su tako izrađene, da se nv'ivo jako kotrlja, pri čemu se već j pri malom pritisku i to veoma malom pritisku vrši intenzivno trenje i to tako, da se delići brašna tačno odvajaju od sloja drvenastih vlakana, a da ih pri tome ne povrede, što je neophodna Din. 25. pretpostavka za izradu brašna beioga (siromašna mekinjama), koje se može upo-trebiti za pecivo. Prema pronalasku su dakle za rad pritiskom predviđena dva valjka, koja se obrću istom brzinom, a za rad trenjem su predviđena oslobodilačka i meljuća teia (kamenje), koja su izrađena od veoma tvrdoga, neobično sekućeg i trajno hvataju-ćeg materijala i to sastojećeg se cd hemi-ski ili keramički vezanoga korunda, pri če mu mirujući kamen ima taiasastu radnu površinu a obrćući se kamen ima jednu od poznatih radnih površina, ili oba kamena imaju talasasle radne povrišne. Da lje preimućstvo ove komb nacije sastoji se još i u tome, što pritisni valjci ctvrđnja vaju, zaptivaju odn. učine otpornijim drvena vlakna, dok brašnasto jezgro omek-šaju tako, da se na taj način postiže neobično opsežno čuvanje delića drvenih vlakana (mekinje). Pošto potrebni meljući pritisak ima veoma maiiti vrednost kod postignutog rada trenjem na opisani način, to je i potrošnja snage kod mašine za oslobođavanje i muljanje prema pronalasku znatno manja no do sada. . .. Dakle mašinom za oslobađanje i melja-nje prema ovom pronalasku ne postiže se samo čistije i veće kao i kvalitativno boije dejstvo mjevenja pri većem iskorištavanju j prilagođavanju za sve vrste hlebnah žita, nego se postiže i znatna ušteda na snazi. Na sl. 1 nacrta su pretstavljeni ti izgledu pola nepomični, a peha obrćući se o silobađajući i meljući kamen u odnosu na radne površine primera radi. Sa A je obeležen obrćući st i na p znati način izrađeni kamen, a sa B nepomični talasaste o-brađeni kamen. SI. 2 pokazuje jedan deo kamenova u radnom položaju u preseku i to kada samo čvrsto stojeći kamen ima ta-iasasti oblik radne površine. Ah) mogu i oba kamena po radnoj površini biti tata-sasto izvedena. Pronalazak nije pri; tome ograničen samo na talasasti oblik kod koga talasi idu ka centru kao što je to pret-stavljeno na nacrtu, kamenovi mogu imati i takav talasasti oblik, koji je sličan poznatim vazdušnim bradama tako zv. »remtše«, koji su tangencijalno upravljeni. SI. 3 pokazuje šematički par pritisnih valjaka C u kombinaciji sa trljačkim parom teta (kamenova) A, B smeštenih na horizontalnoj o-sovini. SI. 4 pretstavlja takođe par pritisnil valjaka C takođe sa parom trljačkih teia (kamenova) A, B smeštenih na vertikalnoj osovini. Na si. 5 pretstavijen je primera radi konstruktivni raspored po si. 3^ u podužnom preseku a si. 6 je pak poprečni presek iste slike. Sa C je obeležen par pri- titenih valjaka, a sa D kutija istih, sa E kutija za trljačka tela (kamenje) a sa A i B je obeležen obrćući se mirujući trljački kamen (telo). Radi održavanja tlačnog procepa (odstojanja) za mlevenje veoma je važno, da se ima tačna udešavalačka sprava, kojom se mogu udešavati trljačka teia tačno na stoti deo milimetra. Isto je tako pak važno, da se jednom izvršeno udešavanje može ponovo udesiti prilikom isključivanja i uključivanja trljačkih teia bez naknadnog ude-šavanja. Poznatim udešavalačkim uključnim i is-ključnim spravama istina da je moguće, meljuća teia (ponajviše kamenje) isključiti t. j. udaljiti ih jedan od drugoga za nešto, ipak ne postoji mogućnost kod novog stav-janja u pogon odn. kod uključivanja da se postigne istr položaj iz prvog udešavanja, pošto su meljuća teia bila isključena radi pogonskih okolnosti (praznog hoda, prekida pogona itd.). Udešavanje mora se izvršiti ponovo prema posmatranju i ose čaju. Udešavanje meljućih teta odn. između meljućih teia nalazećeg se procepa oslovljava ipak izvesno iskorišćavanje i kvalitet mliva koje mlinar ima interesa da tačno održi, pošto na taj način dobijia uvek iste i jednake proizvode čak i kad bi zbog pogonskih razloga bilo potrebno isključenje kamenova. Dalji teži nedostatak poznatih sprava je taj, što kod praznoga hoda nastaje bacanje varnica us'ed čega je velika opasnost od požara a pored toga se i kamenje brzo aba, pošto se kamenje međusobno tare bez jastuka od produkta, koji se melje. Svi se ovi nedostatci izbegavaju ovim pronalaskom. Mlinar je u stanju da održi izvesno udešavanje i pored ponavljanog uključivanja i isključivanja sa najvećom tačnošću i to bez ikakvog traženja. Ponovno udešavanje u prvobitno udešeni položaj posle izvršenog isključivanja događa se na najjednostavniji način i to za jedan razto-mak sekunde, samo stavljanjem u dejstvo uključne odn. isključne poluge, koja se o-krebnjem u nazad dovodi u p Užaj ^uključeno«. Naknadno udešavanje položaja m kakav naročiti pokret rukom nišu potrebni. Osim tega je na suprot poznatim izvođenjima moguće sa ovom spravom meljući procep tačno udesiti na stoti) deo m iime'ra pa tu tačnost i zadržati. Dalje preimućstvo ovoga pronalaska, tezi i u tome, što se na suprot đosadanjim mašinama, meljuća teta i kod najfinijeg udešenog procepa pri praznom hodu ne dodiruju. 0-pasnost od požara i- nekorisno prevremeno abanje su isključeni, meljuća teia odn. njt- hova vretena ipak elastično nai'ežu prema aksijainim udarima. Ovo elastično nalega-nje stoga je potrebno, jer pored sve pažnje ipak neki put dospevaju strana tela između meljućiih tela kao nepažnjom rasuti vrtnjevi, ekseri i t. si’. sa mlivom te na taj način nastali udari bivaju elastično pa rajisani dok bi inače pretjla velika opasnost od razaranja. Efekac, da se me.juea tela i pored najfinijeg udešavanja ne dodiruju kod praznog hoda obrćućeg se me-ijućeg tela, koje ipak pored svega toga elastično naleže protiv udara, postiže se time, što ne deluje aksijalmo oslanjajuće se udešavalačko vreteno, kao kod poznatih izvođenja, posredno t. j. preko opruge na vreteno obrćućeg se meljajućeg tela, nego direktno preko pritisnog ležišta deluje na vreteno meljućeg tela, pri čemu se ono u aksijalnom pravcu oslanja na samo za sebe čvrsto, nego tek preko sistema sprave 1 sa njim preko opruge na čvrsto stojeću kutiju. Nacrt pokazuje ovaj pronalazak u si. 7 u izgledu sa strane a na si. 8 u podužnom preseku. Sa 1 je obeležen navrtanj noseći polugu 2 i rukatku 3. Navrtanj 1 je aksijalno po-merljiv na grubim zavojnicama organa 4 oslanjajućeg se na kutiju 8 sprave i svo jom trupinom stoji u vezi sa vretenom 5 1 pomoću njega i pritisnog ležišta 6 stoji u vezi sa vretenom kamena. Organ 4 nosi u svojoj šupljini, radi regulisanjia napona opruge, čauru 7 takođe pomerljivu aksijalno po zavojnicama i ta je čaura izvedena kao opružni tanjir. Između tanjira 7 i dela kutije 8 smeštena je opruga 9, koja čvrsto pritiskuje organ 4 o deo kutije 8. Ovaj je oslonac ipak nepopustljiv samo u ievo, dakle prema meljućim telima, a na desno je popustljiv ali ipak posle savlađivanja napona opruge. Ako dakle kakvo strano telo d spe između me ljućih tela 10 i 11, to obrćuće se meijuće telo 11 ima mogućnost da skrene (da se ukloni) pri čemu se udar prenosi sa vretena 12 meljućeg tela preko pritisnog ležišta 6 i vretena 5 na navrtanj 1 i preko organa 4 i čaure odri. opružnog tanjira 7 na oprugu 9 i najzad na kutiju 8. Sa 13 je obeležen ručni točak za grubo dešavanje, sa 14 navrtanj za fiksiranje i sa 8 kutija sprave. Sam fini udešavalac sastoji se od vrtnja 16 sa1 kcntra vrtnjem 17, koji su smešteni u poluzi 2 navrtnja 1, sa dejstvom, da se kod stavljanja u delovanje vrtnja 16, pošto se ovaj oslanja o nepomični deo 21, poluga 2 i time i navrtanj 1 okreću. Vreteno me-Ijućih tela na pr. naleže u dva ležišta 18 i 19. Sa 20 je c beležena kutija meijućih tela. Sprava prema ovom pronalasku deluje na sledeći način: Grubo udešavanje vrši se posle labavljenja navrtnja za fiksiranje 14 neposredno ručnim točkom 13 i vretenom 5, koje deluje preko pritisnog ležišta 6 na vreteno 12 meijućih tela i time i na obrćuća se me ljuća tela. Fino udešavanje vrši se vrtnjem 16. Ovaj deluje preko poluge 2 tako, da se navrtanj 1 okreće, čime se ovaj i sa njime i vreteno 5 aksijalno pomeraju. Prenos aksijainog kretanja vretena 5 na vreteno 12 vrši se dalje, kao i kod grubog udešavanja. Stavljanjem u dejstvo vrtnja 16, koji ima fine hodove, može se poluga 2 odn. navrtanj 1 već sasvim malo t. j. neobično fino okretati za najmanje delove. Pošto ovo po sebi već veoma malo kretanje u zavojnicama navrtnja 1 podleži ponovnom prenosu, pre no što ono deluje kao aksijalno pomeranje vretena 5, to je moguće melju-ći precep regulisati sa dosada nedostignu-tom finoćom. Isključenje se vrši jednostavnim okretanjem poluge 2 odn. pomoću ove navrtnja 1, prema nacrtu u smislu obrtanja na levo, pri čemu se, pošto su zavojnice navrtnja 1 grube, vreteno 5 i sa njime preko pritisnog ležišta 6 i vreteno 12 me-ijućeg tela 11 jače udaljava od meljućeg tela 10. Isključenjem se istina vrtanj 16 o-digao od ležišta 21, ali se udešeni položaj pre isključivanja odmah ponovo vaspostav-Ija, čim polugu 2 natrag okrenemo t. j. čim izvršimo uključenje te vrtanj 16 opet nalegne na ležište 21, pošto se nije pro menuo međusobni položaj u mirovanju niti ležišta 21 niti kontra vrtnjem 17 fiksiranog vrtnja 16. Patentni zahtevi: 1. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje naznačena time, što se horizontalno idi vertikalno sme-štenim trljačkim telima (A, B) ponajbolje sastojećim se od hemiski ili keramički vezanog korunda preimućstveno od plemenitog korunda, predukopčava odn. pred-uključuje pripremnik od pritisnili valjaka. 2. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje po zahtevu 1, naznačena time, što su radne površine tr-Ijačkih tela (A, B) tačno međusobom paralelne i rade preimućstveno sa otvorenim meljućim procepom. 3. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje po zahtevu 1 ili 2, naznačena time, što obrćuće se trljačko telo (A) ima radnu površinu ravnu a miru-juće meijuće telo ima talasastu radnu površinu, ili oba meljuća tela imaju talasastu radnu površinu. 4. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupi'javanje po zahtevima 1 do 3, naznačena time, što su talasi radnih površina trljačkih tela položeni centralno odn. tangencijalno. 5. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje sa spravom za isključivanje i fino udešavanje trljački! te-ia, naznačena time, što je iskljjučna sprava kombinovana sa spravom za fino udešavanje i Što je ponajbolje polugom (2) snab-deveni/ organ (1) za stavljanje u dejstvo aksijalno pomenljivo oslonjen na čvrstom delu (4 odn. 8) sprave i spojen je vretenom i pritisnim ležištem (6) sa vretenom (12) meijućih tela, 6. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje po zahtevu 5, naznačena time, što je čvrsti deo sprave (4) ponajbolje oprugama (9) elastično oslonjen odn. poduprt na krutom deliu (8) kutije. 7. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje po zahtevima 5 i 6, naznačena time, što za regulisanje napona opruge organ (4) ima ponajbolje na zavojnicama aksijalno pomerljivi opružni tanjir (7). 8. Univerzalna najvećeg učina mašina za mlevenje i prekrupljavanje po zahtevu 5, naznačena time, što se neposredna fino-udešavalačka sprava sastoji ponajbolje od vrtnja (16), koji ponajbolje deluje polugom (2) na navrtanj (1) tako, da se ovaj obrće. 9. Univerzalna najvećeg učina mašina za mievenje i prekrupljavanje po zahtevima 5 j 6, naznačena time, što je vreteno (5) ponajbolje pomoću pritisnog ležišta (6) cbrtljivo sa vretenom (12) meijućih tela, ali je u aksijalnom pravcu ipak nepomično i ponajbolje je kada se oprugama (9) posredno Hi neposredno u pravcu proširava-nja meljućeg procepa elastično, a u suprotnom pravcu ipak kruto oslanja na kutiju (8). Adpatent bry 10Z61. v crar ■ ' , ■ > 1 ‘:,i. Adpahnt broj 10261. jmp.s y/s Adpatent broj 10Z6h