*6X9- —S&tf Izdaje se svaki drugi mesec. Uredništvo i uprava u Nikolićevoj ulici br. 480. -*9— Jugoslavenski SOTOGEAF. Izdavatelj i urednik Ant. J. Bezenšek. ПХ9- 6 Stoj! i na celo leto 1 fr. 40 n. Pojedini listovi j po 25 n. I Rukopisi se ne vraćaju. ,tf ——oje*. Broj 3. U Zagreba, mžseca julija 1876. Tečaj I. I. .1. Hegcr. (Životopis u 2. br. str. 15.). Stenografija i hrvatske škole. Mnogo se je već napisalo o koristi stenografije i temeljito dokazalo, da je ova znanost potrebita svakomu naobraženu čovjeku, a to osobito u današnje doba. Osvjedočeni smo, da neima medju nami čovjeka — dakako ako mu je pojam stenografije jasan, — koji bi se usudio, da o njoj u protivnom smislu govori. Pošto je dakle korist stenografije obćenito priznata, to ćemo na ovom mjestu govoriti samo o tom, kako treba postupati, da se stenografija kod nas čim više razširi, da se u našoj zemlji svakomu prilika pruži, upoznati se š njome, pa da svaki može uživati njezinu veliku korist i da nitko neće imati kod nas niti uzroka, da zavidi onim, koji znadu stenografovati, niti povoda, da kori odnošaje, u kojih mu nije bilo moguće stenografije naučiti. Kako je kod svake znanosti, tako je i kod stenografije u mladosti najugodnija prilika, da se je naučimo. Našoj mladeži, koja se nalazi u srednjih školah, mogla i morala bi se dakle svigdje pružiti prilika, da se uči ovaj predmet, čim se je u 1. i II. razredu do dobra uvježbala u običnom pismu, moglo bi se u III. preći na stenografino pismo. Tim bi se načinom nauka o krasopisu ne samo okrepila, nego dobiveno liepo pismo, koje se ka šnije usled prebrza pisanja strašno izkvari, tako da je ona nauka skoro bezuspješna, ostalo bi ili nepromienjeno, ili bi se jošte poliepšalo, što izkustvo uči i o čem fakta svjedoče. U hrvatskih školah bila je žalibože dosada stenografija jedva po imenu poznata. Nu rado priznajemo, da su bile okolnosti takove, u kojih zaista nije moglo drugačije biti, jer niti je bilo sposobnih učiteljskih sila, niti učevnih sredstava za taj predmet, a budimo iskreni te kažimo: niti nije dandanas mnogo bolje. Ako odnošaji nepromienjeni ostanu, ćemo imati još godine i godine priliku vidjeti kako naši djaci na domaćih i tudjih univerzah zavidno gledaju svoje stenografiji vješte kolege, koji pišu predavanja svojih profesora bez ikakve potežkoće, liepo i točno, đočim se oni muče običnim pismom bez ikakva uspjeha. Nije dakle čudo, ako se u ovakovih okolnosti!) upravo ljute, što se njim na domaćih srednjih školah nije pružala ista prilika da nauče stenografiji) kako se je pružala drugim, n. pr. u Cislajtaniji ili Njemačkoj ili makar Ugarskoj. Nu ako su naši djaci na inostranih n. pr. njemačkih univerzah, gdje djaku osim predavanja profesora jošte druga štampana naučna sredstva u obilju na razpolaganje stoje, u tako fatalnom položaju, što tekar da kažem o hrvatskoj univerzi, gdje mnogih dotičnih hrv. knjiga ne imade, te je djak upućen skoro izključivo na predavanja svoga profesora! Tuj se on nalazi u još neugodnijem položaju! Čuli smo jako često na vlastite uši jadikovanja toga radi, i čuli smo od iste strane, kako se naglašuje želja, da bi se tomu zlu čim prije doskočilo. Ovo, što smo ovdje iztaknuli, jest samo jedan jedini primjer od stotine njih, gdje bi stenografija bila nuždna kano svakdanji krušac. Imade n. pr. u nas mnogo mladih ljudi, koji stupe iz srednjih škola odmah u praktičan život kano trgovci, ili kano obrtnici itd. Trierne je novac za svakoga, a osobito za ovakove ljudi. I oni - 31 - trebaju stenografijn, i to ništa manje nego li izškolani pravnici, svečenici, liečnici, učitelji itd., a zakasnili su u školi priliku, da nauče ono, što bi jim prištedilo ogromno vremena i posla. Kano strukovnjaci ćutimo se dakle ne samo ovlaštenimi, nego upravo dužnimi, da na tu manu naših srednjih škola javno upozorimo. Ujedno ćemo onim, koji sa školami upravljaju u kratko naše mnenje kazati o tom, kako bi se dalo postupati, da u naših školah čim prije ove mane nestane, te da budu i u tom obziru ravne školam u inih naprednih zemljah. Ako hočemo, da se koja znanost razširuje u narodu, treba nam prije svega dobrih učitelja za istu znanost. Radi se dakle najprije o tom, gdje i kako neka naobrazujemo naše mladiće, da bude čim prije moguće, naći dovoljan broj učitelja koje namjestimo na svih naših srednjih školah. 0 mjestu, gdje se imade to postizavati, nećemo sigurno ni časak dvojiti, nego moramo priznati, da je u tu svrhu najprikladnije sveučilište. Već ime sveučilište znači, da ima na njem osim za ine predmete i za stenografiju mjesta, da i nebismo na inih univerzah (n. pr. u Beču, Pragu, Gradcu, Innsbrucku, Konigsbergu itd.) odavna posebnih učiteljskih stolica za taj predmet vidjeli. Naša je mladež na hrv. sveučilištu zaista sasvim oduševljena za stenografiju ; a to nije možebiti fraza, nego o tom se može svatko osvjedočiti, toga radi neima dvojbe, da bi osobito filozofi uz taj predmet vrlo rado prionuli; a čim bi se isti s ovim predmetom dobro upoznali, — a za to bi trebalo do 3 semestra — mogla bi jim se jošte pružiti prilika, da pred dotičnom kr. izpitnom komisijom svoje znanje dokažu, pa onda mogu ići na sve naše srednje škole te ovaj predmed (makar i kao nuzgredni) naučaju. — Dosada možda nije bilo više od 2 srednjih škola u civilnoj Hrvatskoj, gdje bi se bila stenografija učila. A i na ovih nije se dao takov uspjeh postići, kakav bi se postići mogao, kad bi bile okolnosti druge. Naša mladež imade za taj predmet i volju i talenat. Da imade volju, dokazuje veliki broj djaka, koji se svake godine za ova predavanja prijavljuju; taj broj dapače dokazuje i to, da se za nijedan neobligatan predmet naša mladež toliko ne zanima, kano za stenografiju; a da irnade i talenat, to opet dokazuje liep uspjeh, koji se je već u ovo kratko doba u tom pogledu sostigao. Istina, volja 1 talenat sami nisu dovoljni, da bude djak naobraženim čovjekom ma u kojem pogledu; jer koliko imademo mladića, koji su imali navedena svojstva, ali ipak nisu postigli cilja, pošto su nekojim manjkala materijalna sredstva, a nekojim potrebita disciplina. — Tko bi se tomu čudio, ako vidi, da mladež neobligatan predmet toli neobljubi, i nipošto tako kod istoga neuztraje, kano kod predmeta obligatnoga? To je dapače sasvim u redu. A međju neobligatnimi predmeti imade i takovih, koji su različite važnosti i to opet za razne ljude u različitoj mjeri. Mladić može već sam prosuditi, koji je predmet za njega najvažniji, pa se za taj onda i odluči; a mladost nije tako uztrajna u svojih dobrih namjerah, da bi se mogla — 32 - sama sebi prepustiti, kad se iste izvadjati imadu. Treba ju uvjek u toliko nadzirati, da se iz nova potice, čim se opaža, da marljivost im popušta i to da se potice svimi sredstvi, koja nam pedagogika preporuča. U obče pako ima kod neobligatnih predmeta valjati propis: tko se početkom godine za ovakav predmet prijavi, mora ga takodjer marljivo slušati do konca godine. Protivno se nedozvoljava, dapače kazni. Takovu propisu, koji postoji u Cislej-taniji u svoj strogosti, ima već mnogi zahvaliti znanje kojega iz-medju liepih modernih predmeta, kao što su n. pr. stenografija, moderni jezici, risanje itd. Mnogo imade takodjer djaka, koji bi se prijavili za stenografiju, koji bi ju veoma radi i marljivo učili, a žive u ovakovih okolnostih, da jim je sbilja nemoguće, smoći on'o par novčića, što se plati kao nagrada dotičnomu učitelju. Oni su dakle na svoju žalost i na obću štetu po stvar samu rek bi izključeni od polazka takovih predmeta. I takovi slučajevi nisu nipošto riedki! Učitelji obično neživu u tako sjajnih okolnostih, da bi mogli bezplatno poučavati; ako pako jednoga, koji je zaista siromašan, od naukovine oproste, javi se odmah deset drugih, koji možda nisu ili bar ne toliko siromašni. Ako se onda i ovi neoproste, obično iztupe. Trebalo bi dakle načiniti stenografiju na naših školah barem na toliko djakom pristupniim predmetom, te ju u obće mladeži na toliko indirektno preporučiti, da vlada dade učiteljem nagradu, kako se to čini za ine predmete Djaei će se bez dvojbe onda u znatnijem broju upisivati u stenografične tečaje, a učitelj sam će mnogo više truda posvietiti predmetu, ako vidi pred sobom pune klupe učenika. On će takodjer mnogo većom eneržijom postupati moći naprama djakom, koji mu neplaćaju sami nagrade, i uspjeh kod poučavanja biti će znatno bolji. Ako se od strane vis. hrv. vlade ova naša dobra misao uvaži — što se punim pravom nadamo — to smijemo biti osvjedočeni, da su već za par godina srednje škole u Hrvatskoj obskrbljene s učitelji toga predmeta, a naša mladež — osobito na sveučilištu — upravo će se u buduće radova’ti, da je vješta ovoj liepoj znanosti te će se zahvalnošću sjećati ljudi, koji su joj pružili priliku, da se je u tom toli joj nuždnom predmetu naobrazila. A iz ovih rieči, koje smo ovdje napisali, moći će svatko razabrati, da su potekle iz srdca čovjeku, kojemu je geslo: „Sve za 6reću i prosvjetu naroda!“ Jugoslavenska stenografija. (Piše Ant. Bezenšek). (Dalje). §. 13. Suglasi. Jer jednostavno spajanje običnih konsonantičkih znakova u stenografiji već samoglas e naznačuje, to se moraju oni slučajevi, gdje medju dvima ili medju više suglasi neima nikakvoga samoglasa, osobitim načinom izticati. To pako čini se time. da se znakovi suglasa neposredno medju sobom spajaju, t. j. a) da se pojedini suglasni znakovi u jedan skupni znak slie-vaju, (stapljanje); b) da se jedan znak u drugi upisuje, (ulaganje ili uplitanje); c) da se dotični znakovi ties-n o medju .sobom spajaju, (sties-nivanje). Ovaj način, spajanja, gdje se dakle suglasi bez samoglasa med njimi glasečega izgovaraju, nazivljem О' sastavljenom konso-nan čijom, za razliku od slov-čane konsonancije, gdje je više suglasa sa medju njimi se n'alazećim samoglasom u jednu slovku sdruženih. — Kod neposrednoga spajanja najvažniji je način stapljanja, onda ulaganje; a gdje se ovi načini upotrebiti ne-mogu, poslužujemo se stiesni-vanjem. Opazka. Glede simbol, naznačivanja vokala izza sastavljene konsonancije sliedećega treba pamtiti : Suglasi, koji su medju sobom stopljeni u jedan znak, smatraju se kod naznačivanja suglasa kao jedno jednostavno pismo; oni, koji se upisuju ili stiesnuju, smatraju se u tom pogledu kao jedno §. 13. Suglasi. Ker jednostavno spajanje navadnih konsonantičnih znakov v stenografiji vže samoglas e naznačuje, morajo se oni slučaji, kder med dvema soglasoma nij nobenega samoglasa, na posebni način izraziti. To pak zgodi se s tim, da se znaki soglasov neposredno med seboj spajajo, t. j. a) da se pojedini soglasni znaki v jeden skupni znak stapljajo, (stapljanje); b) da se jeden znak v drugi vpisuje , (ulaganje ali upletanje); c) da se dotični znaki na tesno med seboj spajajo, (ste-snovanje). Ta način spajanja, kder se soglasi bez samoglasa med njimi se glasečega izgovarjajo, imenuje se s o s t a v 1 j e n a konsonan-ci j a, za razliko od slovčane konsonancije, kder je več soglasov s med njimi se nahajajočim samoglasom v jedno slovko (zlog) združenih. — Pri neposrednem spajanju je najvažneji način stapljanje, potem ulaganje; a kder se ti načini upotrebiti ne morejo, rabimo stesnovanje. Opazka. Glede simb. nazna--čevanja vokala izza sostavljene konsonancije sledečega treba pomniti: Soglasi, koji so med seboj stopljeni v jeden znak, smatrajo se pri naznačevanju soglasa kot jedna jednostavna pismenka; oni, koji se vpisujo ali stesnujo smatrajo se kot jedna pismenka samo tedaj, pismo samo onda, kada se imade samoglas naznačiti promjenom položaja dotične skupine od suglasa, (stavljanjem u visinu, nizinu ili sredinu). A kade se izrazuje samoglas promjenom oblika dotičnoga predstojećega znaka, onda se ta promjena sbiva samo na onom suglasu, koji se nalazi neposredno pred samoglasom. Navesti ćemo suglase, najčešće u sastavljenih se konsonancijah nalazeće i poradi toga osobito važne, s obzirom na sve načine njihova neposrednoga spajanja. R. §. 14. Taj je s uglas u tom pogledu najvažniji, te se a) staplja s dotičnim su-glasom u jedan znak u skupinah: dr, čr, kr, tr, str, vr, gdje je svigdje r naznačeno na svršetku predstojećega mu znaka; u skupinah rč, rd, rs, rt je r izraženo na početku izza njega sliedećega znaka; u skupinah br, mr, pr je r naznačeno produljenjem predstojećega suglasa; b) upisuje ili ulaže u skupinah: cr, šr, zr, žr, u predstojeće mu znakove c, š, z, ž. c) spaja neposredno u skupinah rb, rc, rv, rz, rž; — gr, hr, fr, sr. (Vid prilog §. 14. a. b, c.). Opazka. U svih se inih r-skupinah upotrebljuje s ti e snivanje za naznačenje sastavljene konsonancije; ovo isto biva i kod svih drugih suglasa, ako nije u sliedećem koji drugi način neposrednoga spajanja poimence iztaknut. (Sliedeći suglasi navedeni su u alfabetičkom redu). kedar se imađe samoglas naznačiti promenjenjem položaja dotične skupine soglasov, (s stavljanjem v višavo, nižavo ali sredino). A kedar se izrazuje samoglas s promenjenjem oblike do-tičnega predstojećega znaka, potem se to promenjenje zgodi samo na onem soglasu, koji se nahaja neposredno pred samoglasom. Naveli bodemo soglase. največkrat v sostavljenih konsonancijah nalazeče se i zarad tega osobito važne, z obzirom na vse načine njihovega neposrednega spajanja. . R. §. 14. Ta soglas je v tem pogledu najvažneji, ter se a) staplja z dotičnim so-glasom u jeden znak v skupinah: dr, čr, kr, tr, str, vr, fcder je povsod r naznačeno v končanju pred njim stoječega znaka; v skupinah rč, rd, rs, rt, je r izraženo v začenjaj u izza njega sledečega znaka; v skupinah br, mr, pr je r naznačeno s podaljšanjem predstojećega soglasa. b) vpisuje ali ulaga v skupinah tr, šr, tr, žr v predstojeće mu znake: c, š, z, ž. c) spaja se neposredno v skupinah: rb, rc, rv, rz, rž; — gr, hr, fr, sr. (Vid. prilog §. 14. a, b, c.). Opazka. V vseh drugih r-skupinah rabi se stesnovanje za naznačenje sastavljenje konsonancije; to isto zgodi se tudi pri vseh drugih soglasih, ako nij v sledečem koji drugi način neposrednega spajanja posebno naveden. (Sledeči soglasi navedeni so I po alfabetičkem redu). H. §. 1б. Staplja se sa: c, m, s, š, z u skupine: hc, hm, hs, hš, hz. (Vid, pril. §. 15.). K. §. 16. Staplja se sa m u skupinu km, sa n u skupinu kn; a neposredno spaja se sa v i k u skupine kv i ks' (Vid. pril. §. 16.). L §. 17. Spaja se neposredno, načinom upisivanja (uplitanja) sa: c, g, h, m, p, t, š, z, z u skupine: cl, gl, itd., a sa v u skupinu Iv. — Kod svih u drugih sostavljenih konsonancija, u kojih se još l nalazi, upotriebljuje se s t i e sniva n j e. (Vid. pril. §. 17.). M. §. 18. Staplja se sa s (ž) u u skupinu mš (mž), sa n u mn, a sa e u skupinu zrn. — Mjesto zm može se pisati i kašnije u §. 20. navedena skupina sm. (Vid. pril. §. 18.) N, nj. §. 19. Spajaju se neposredno, načinom ulaganja (uplitanja) sa: g, h, z, š, ž u skupine: gn, gnj; hn, hnj itd.; sa d i l u skupine nd i ni. (Vid. pril. §. 19.). H. §. 15. Staplja se s: c, m, s, š, z, v skupine: hc, hm, hs, hš, hz. (Vid. pril. §. 15.). K. §. 16. Staplja se z m v skupino km, z n v skupino kn; a neposredno spaja se s vi t v skupini kv i ks. (Vid. pril. §. 16.). L. §. 17. Spaja se neposredno, po načinu vpisovanja (upletanja) s: c, g, h, m, p, t, š, z, ž v skupine: cl, gl, itd., a z v v skupino Iv. — Pri vseh drugih sostavljenih konsonancijah, v kojih se še l nahaja, rabi se stesnovanje. ' (Vid. pril. §. 17.). M. §. 18. Staplja se s š (i) v skupino mš (mž), z n v mn, a z * v skupino zm. — Namesto zm more se pisati tudi pozneje v §. 20. navedena skupina sm. (Vid. pril. §. 18.). N, nj. §, 19. Spajajo se neposredno po načinu ulaganja (upletanja) z: g, h, z, š, ž v skupine: gn, gnj; hn, hnj itd.; z d i l \ skupine nd i ni. (Vid. pril. §. 19.). (Dalje.) Stenografična literatura. češka čitanka tčsnopisna pro stledni školy. Sestavil Jan Otakar Praždk, profesor pl-i českoslovanske akademii ob-chodnl, učitelj tčsnopisu itd. У Praze 1876. Nčkladem prvniho pražskeho spolku stenograffi Gabelsbergerskych. Ryla An n a Ho-rdkova. — To je naslov knjige, koja je nedavno zagledala svetlo, - 36 — spisana od slavnega strokovnjaka na polju stenografije g. prof. Pražaka. Sadržaj „Čitanke" je tako izboren, oblik tako ukusen, da sine ne samo česko-slavonska, nego v obče cela stenografifna lite- '’ ratura ponosna biti na njo. Osobito moramo napomenoti krasno litografijo gdč. Ane Horakove, koja je kot bivša učenica stenografije g. Pražaka iz prijaznosti izvela to delo. Knjiga je vsled te čiste i pravilne litografije jako lahko čitljiva ter popolno odgovarja svojej svrhi kakor vrlo dobra Čitanka, koja se more vsim stenografom češkega jezika zmožnim najtopleje proporočiti. Cena 1 fr.- 10 n. Glasnik Izpit za učitelja stenografije na srednjih školah (gimnazijah,- realkah itd.) položio je Anton Bezenšek, urednik ovoga lista, dne 30. jun. i 1. julija pred c. kr. državno-izpitnom komisijom u Pragu. Izpitno povjerenstvo sastoji ove god. od sliedeeih p. n. članova: predsjednik dr. Vilj. Kogler, škol. savjetnik; ekeaminatori: dr. Lirš, prof. J. Guokler, G. Krousky, docent stenografije na e. kr. univerzi u Pragu i prof. J. Ott, ravnatelj c. kr. realke. Obči njem. stenogratični savez izaslao je na svoje troškove vrstnoga strokovnjaka g. Zuckertorta u Svajcu, da tamo razširuje Gabelsbergerov sustav, koji je bio dosada ondje još razmjerno malo razprostranjen. Prvni pražski spolek (družtvo) Gabelsbergersk^h stenografa imenovao je u svojoj glavnoj skupštini, dne 1. junija o, g. urednika „Jug. Sten.“ svojim pravim elanom. Kod ove skupštine predavao je isti „о stanju stenografije u jugoslav. zemljah". „Jugoslavenska stenografija." Pod ovim naslovom donio je „Narodnjak", list izlazeći u Vinkovcih u svom 26., 27. i 28. br. o. g. zanimiv i dobar članak o našoj znanosti od g. S. Singera. O Hegerovoj slavnosti, koja se je jako svečanim načinom slavila dne 14.—16. maja v Polički, donieti ćemo u budućem listu izvorni svoj opis te priobčiti i dotične slike. P. n. gosp. členovom I. pražkega spolka stenografov Gabelsbergerskih v Pragi! . Najmileja dolžnostmi je, da Vam sedaj, kosem se povrnil iz zlate Prage, kder sem v Vašej sredini i v Vašem prijateljskem družtvu toliko lepih, veselili i zanimivih dnij preživel, opet v svoje kraje, izrekam najiskronejo hvalo za Vašo osobito prijaznost, ktero ste mi skazovali ob vsakej priložnosti i v vsakem pogledu za časa mojega dvameseonega bivanja v Pragi. Dnevi, ktere sem z Vami preživel, ostanejo mi nepozabljivi, Vaše prijateljstvo bodem vedno najviše cenil! Posebno veljajo rečene besede g. prof. Pražaka, g. prof. Ro si o ky -mu, g. dru. Rudi. g. Thiirtlu, g. Javu reku, g. dru. Ril žički, g. C z ur bi, g. Vrtalu, g. dru. Prillu itd. — Kličem Vam iz srca: Na zdar! Živili! V Zagrebu, meseca julija 1876. A. Bezenšek. Listovnica. Svim svojim čč, prijateljem i poznancein, koji su mi na sretno obavljenom izpitu i na sretnom povratku u domovinu čestitali, najljepša hvala! Urednik. Tiska C. Albrecht, u Zagrebu. 3Cs.ft. a) i dv (< MA/, J C - ^ C 'tSl' , t гс/dj )y 'tCj )=^> j 6 j J 7°% Z- 'mA/. /) / Муј J Љ, JĆ đAsj J хл/. c) l J 4oy Z ^ <^ d'Z'. sli Уио^еА^о • £0 ohs&irt?; <£0 'ircefor, (/I '/ихт#, t/aTtfrc, џг aTfAA/vvt/, уО окшЛј; 09 (Ашј, (Avj/fiVOrv; сг&гнГ; rj^'j%/u£coy ЉуАг'f .^o '/Zima ^ /hattkj У^&ШуЖу, _yv^ ^-Ј-* /^fytOC-& j Cn~ ^ ^ 4^, ^ 4/y (444^ »X (j°jĆuiZou> y /Zvou^fa/rt/, (^ ЈјЗшЈ&нУ; c’/l~ 'Tfcem&s 'ifi&focovf•г^ггЖ^У; G-' 7/vt'£>■'; Сх, 'глгм^и>о'/ c/* ФихЉ&у (/O у a'iSt&cćc O^. '1/‘и£/с&, _ cć&td&f У&^џхАЉси^ °č *fto£) crA, ^tZZeon/^-— &n/J, л &tZy ^ 'lfiZj .-v) fi&oĆ. l/L- di&msC,' l/Aat', L Aasna, t.AJuv, J/о^, /О У^- ^ ^ ^МЛ-о, f> f^u^, ^ /0'^ ^/У*гЉсг» %/AAć y Ć~s /ЈгшгЉ;/Z. 'Гњихлњгг/ ć/C ot/nsy aA1 ActZao^Л/ Jtwm/, 2iгАг^Ztrur,ХлжЉ; ^ ' А~гЉч^у лл^Лху. &b-o&g y оњссгтлнУ; \ ХХугг&гехУу 'jZdtvn^n/', .—sf^ Xrz*ć4s '3 Ј£?уХ<^, ^9г<гЛт2*е^угУ, 'w~ ŽcLćnS' "g 'Č ^vsu/y A ЖЉњ'; Z/fo-atS- ~~~^~~ ^r/; 3. ~ 2^/, Z/ = £ -£/ » SSt/; e /X; ty' . Xd, f X?, yS #4= /y f s/. — ,j/t*'?'nM..O, j2^_.jp-ДсХе/, sp e жр ?^Xcs, 33* -33*^ddsvrrvt/, 23 ?n& .^/o/\, ji/ljp/uvru*. ^ jć/- = /s -ddu// Л, o/d Ј&АХпУ, /пХ/žs-'j ze Sndi-aZ, #r''mdjns p™ 'ТгХ/г&л/, ib '/rzdzJfas, XZdXćs ^ '&> yXzsy фХу&Љ cSr/, dZ/^ddft*As ^'у&ХгУ' ?S>y#/lcsyy 2*>ys/u3<%sf, 3-У /*&Ć, T^(S ^Х/гч^ггУ, ĆSLs Ху&Љ', 'З— ■/&, fA'rv, ?c/^dstts\ / & .rmćd^ M 21 rvkf' а- оа^о * c ^ s 022 y- У 's* <%f -d^ Cy '7**? - yZe~ '-^> jt^'. ^ĆćLe^ysг-& - 'f7^ - tMtsC' 'Ćf'i'ts . Г2*М ^&сЛсЉс/ S\ У iJy^co-/C?tyU^Ul- ■■&/?&. и**-> *4msyyt4>^asrt/', jbc-etsnS t/%ust>ixs^2' swo*-/ii*/. 1 ^-С/stoci. ^У*]уг^1Н/^£У t--£&as. ‘zrfcvĆtaJуеУ ff-&&, Ј&сЛ 'Уг^€У у-гл-04/&^у'&/ r'fl- f ‘‘тЈ* Р-С^^т^утЈе. crćv-ćts 'ćci&Čci/, /^&esćc ’ 'У ^ ■cZ, Л-е^<У. Ј0&£ ‘£^ј?сЛчЛ?&/< Ј~(7-}strj£tkS, ■&&^t<-^i 'Ć&pf'ćlu' cŽ£+CAS 'jćć '^-'У***&<- 2 3. Ć>ćć> ^>ć'i^<'c ' ^еУа/с^' ■ &/а2л- 22^2 / //-čf