KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 80 (4)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Juna 1931.
PATENTNI SPIS BR. 8011
Dr. Hornstein Emil, Modling b. Wien, Austrija.
Postupak za izradbu poroznih masa za umjetni kamen.
Prijava od 7. juna 1930.	Važi od 1. oktobra 1930.
Već je poznato, da se izrađuju porozne mase za umjetni kamen iz sirove mase, koja se u glavnom sastoji iz cementa ili iz sadre, uz primiješanje pjenjušavih tvari ili pjene. Za pravljenje pjene uzimali su se pri tom među ostalim i u vodi rastopi-pivi smoleni sipuni i to natrijski ili kalij-ski smoleni sapuni. Ovi se smoleni sapuni izrađuju u tvornicama i dobavljaju gotovi proizvođačima poroznih građevnih materijala, koji onda ove smolene sapune ras-pjenjuju ili u samoj sirovoj masi za umj t-ni kamen ili primiješaju sirovoj masi već prije od ovih sapuna tučenu pjenu.
Ovi u vodi t?pivi smoleni sapuni tvore pjenu, koja je razmjerno kratkotrajna, pa stoga nije lako tu pjenu u sirovoj masi za umjetni kamen jednolično razdijeliti. Samo lučenje pjene iziskuje mnogu opreza, jer kada se prekorači stanovito trajanje tuče nja onda pjena gubi na konzistenciji. Da se poveća trajnost pjene, dodavaju joj se sredstva za ukrepljenje, kao n. pr. želatina, tutkalo, biljevna sluz ili slično, što ali ima-de taj nedostatak, da se vezana svojstva u kamenu sadržanih hidrauličnih vezila oslabljuju. Uporaba ovakove pjene ne dopuštava, da se sirova masa namaže na podlogu kako je to potrebno za razne izolacione svrhe; kod ovakovog se naime mazanja poroznost mase, koja je sačinjena sa navedenim sredstvima za stvaranje pjene, manje, više ili sasvim izgubi.
Fabrička izradba navedenih sapuna ima-de za trošioca taj nedostatak, da je kod
svoje proizvodnje zavisan od dobavljača sapuna i da su troškovi ovih sapuna razmjerno visoki.
Prema nazočnom pronalasku dadu se slične porozne mase za umjetni kamen izrađivali mnogo jednostavnijim, jevtinijim i sigurnijim načinom, a sami su proizvodi, što se tiče jednoličnog razdelenja pora, bolji od poznatih. Porozna sirova masa dade se namazati i na podlogu, a da se po roznost ne gubi
Kod postupka prem? pronalasku dobiva se pjena lučenjem smjese usitnjene, upra-šene ili rastopljene smole, predpostavno kolofonija i hidroksida ili bazičnih soli zemno-aikalija, kao na pr. vapnene mlječi-ne ili pako mješavine od smol e i ljepila kao tulkala, želatine škrobi, sulfdne otpadne lužine ili si. Ova se pjena može načinili ili zasebno i onda primiješati sirovoj m si za umjetni kamen, ili pako dade tvoriti i unutra same sirove mase. Ona stvara mnogo više i mnog? manje pore, nego do sada poznate pjene, čime se poboljšavaju izolirajuća svojstva poroznih masa za umjetni kamen.
Sirova masa može se opot sastojati iz cementa, sadre iti si. ili pako iz gline ili bazičnog magnezijskog karbonata ili si. Ovoj se sirovoj masi mogu dodavati razne tvari za napunjenje ili ukrepljenje. npr. tvari, koje sadrže kremičnu kiselinu kao npr. kremena kaja, falkum, svakovstne vlaknaste tvari i organske substance, kao npr. usitnjeno pluto i si. U sirovu masu
Din. 5.
mogu se umetnuti i armature iz kovine (žice), drveta, tekstilne tvari, Ijtpenka ili si.
Sa pjenom promiješana sirova masa biva formirana tj. ona se ili meće u kalupe ili namaže na podlogu i onda pušta, da otvrdne. Ako sirova masa sadrži cementa ili tvari sa kremičnom kiselinom, dakle npr. kremenu kaju, onda se ukalupljena tjelesa dadu stvrdnuti u napetoj vodenoj pari, čime se proces vezanja i skrutnjivanja vrlo znatno pospešuje, a čvrstoća tjelesa povećava. Dodana smola prouzrokuje i to, da izrađeno kamenje odbija vodu i da nije higroskopsko.
Smola i druge navedene tvari, mogu se svagdje lahko dobivati, tako da si proiz-vađač poroznog umjetnog kamena može svagdje sam nabaviti tvari za tvorenje pjene, koje se prema nazočnom pronalasku imadu upotrebljavati. Rastapanje ili usitnje-nje smole, koje treba provađati sve dok se ne upraši, također je vrlo jednostavan posao, a pravljenje pjene u vrcajućem bubnju iziskuje vrijeme od najviše 10 minuta. Ovim načinom tvorena pjena vrlo je stalna i dade se vrlo jednostavnim načinom primiješati sirovoj masi od sadre, cementa ili si. Moguće je ali i to, da se smola i druge tvari, potrebne za pravljenje pjene, dodaje sirovoj masi, te proizvađa pjena u njoj samoj, što jedino iziskuje nešto brži rad.
Može se npr. 5 g. običnog, lahkođrobi-vog kolofonija uprašiti, pa ga pomiješati sa 250 g. vapnenog skorupa sa sadržinom vode od jedno 60°/,• Ova se mješavina onda sa 250 cm3 vode kroz jedno 8 min. obrađuje u vrcajućem bubnju, čime se stvara pjena, koja, što se tiče Irajnosti i nosivosti, daleko nadmašuje pjenu, koja se dobiva poznatim načinom pomoću u vodi topivih smolenih sapuna. Ako se hoće izrađivati izolacioni kamen od sadre, primješa se 400 g. sadrenog praha sa 400 cm3 vode pjeni i nakon mješanja od 2 do 3 min. može se masa lijevati u kalupe, iz kojih se ukalupljena tjelesa mogu već prema svojstvima sadre, u dužem ili kraćem razmaku vremena izraditi. Ako se pjeni do daje cementa, može se vrijeme mešanja produžiti, jer cement veže sporije. Ako se pjeni dodaje glina, mogu se iz ovakove mase izrađena tjelesa poslije sušenja paliti.
Ako sirova masa sama sadrži kremna alkalija ili njihove soli, koje su spodobne, da sa smolom tvore pjenu, onda ih za tvorjenje pjene naravno ne treba još posebno dodavati.
Drugi primjer izradbe je slijedeći: pomiješa se (tuče) jedno 2.5 kg meljenog kolofonija sa jedno 2.5 kg uprašene otpadne lužine sulfita i onda dodaje jedno 250 kg sadre i opet dobro pomiješa, da se pjena u sadri jednolično porazdijeli. Iza skrutnjenja dobiva se sadreno tijelo, čija prostorna težina iznosi manje od 200 kg po m3.
Patentni zahtjevi:
1.	Postupak za izradbu poroznih masa za umjetni kamen iz sirovih masa, kojima se dodaje uporabom smole tvorena pjena i do potrebe sredstva za punjenje i ukrep-Ijenje, naznačen tim, što se pjena lučenjem mješavine iz usitnjene ili rastopljene smole, kao kolofonija i hidroksida ili bazičnih soli zemnih alkalija ili iz smole i ljepila, kao tutkala, želatine, škrobi sulfitne, otpadne lužin* ili si. tvori ili sama za sebe i primješa sirovoj masi za umjetni kamen Ili pako tvori u ovoj potonjoj, iza čega se ukalupljena ili na podlogu namazana masa radi skrutnjenja ili prepuštava sama sebi ili podvrgava poznatim postupcima za skrut-njivanje.
2.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, što se temeljna masa za izradbu mase za umjetni kamen tvori iz hidrauličnih tvari, kao sadre ili cementa, ili iz gline ili iz bazičnog magnezijskog karbonata ili da se kao tvari za punjenje ili ukrepljenje uzimaju tvari, koje sadrže kremične kiseline, kao npr. kremična kaja, ili talkum ili razne vlaknaste tvari, usitnjeno pluto ili si.
3.	Postupak prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen tim, što se kod uporabe temeljne mase od cemenla sa ili bez dopunskih tvari ili temeljne mase od tvari, koje sadrže kremične kiseline, npr. kremične kaje, ukalupljena tjelesa stvrđuju u napetoj vodenoj pari.
4.	Postupak prema zahtjevu 1, 2 ili 3, kod kojega se pjena ima tvoriti iz smole i hidroksida ili bazičnih soli zemnih alkalija, naznačen tim, što se uzima za umjetni kamen sirovina, koja sama sadrži rečena zemna alkalija ili njihove spojeve, usljed čega odpada potreba posebnog dodavanja ovih tvari.