KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZASTITU Klasa 65 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1930. PATENTNI SPIS BR. 7174 Ing. Jaroslav Bartošek, direktor^gradske elektr. željeznice, Bratislava, Č. S. R. Motorna brza lada. Prijava od 10. decembra 1928. Važi od 1. februara 1930. Traženo pravo prvenstva od 2. januara 1928. (Č. S. R.). Pored svih težnji konstruktera do sada ne dostižu lade veču korisnu prosečnu br-zinu od oko 40 km na sat. Uzrok toga leži pre svega u torne, što kod povečanja brzine raste otpor vode istisnute telom lade, pravo rečeno izorane vode, sa drugom pa čak i sa trečom potencom. Taj se otpor savla-duje pogonskim spravama ((očkovima, vodenim ili vazdušnim propelerima itd.). Po-freban učinak ovih pogonskih sprava povečava se kod porasta brzine lade usled povečanja otpora vode do neekonomskega, pa najzad i do dosada nemogučih vrednosti, prema dosada poznatim konstrukcijama. Prema pronalasku omogučava se po-stizanje teoriski neograničeno visoke brzine lade ekonomskim pogonom time, što se lada snabdeva prinudno pogonjenim sred-stvima. Ta sredstva deluju u vodi tako, da ona izazivaju svojom reakcijom u vodi vertikalna šilu odn. vertikalna komponenta sile. Ta sila odn. vertikalna komponenta sile deluje na suprot teži lade, ili drugim rečima rečeno ta sredstva izazivaju svojim radom u vodi mehanički potisak. Usled tog potiska izilazi iz vode najmanje u toj meri telo lade, kao i ostali delovi, kojima bi se otpor slavio na suprot protiv daljeg kre-tanja po vodi uz povečanje t. j. u slučaju povečanja brzine lade tako, da se otpor vode drži u podnošljivim granicama prema kretanju delova ostalih u vodi i pri proiz-voljno povečanoj brzini lade. U tom je cilju snabdevena motorna lada sa bočno name-štenim i na okretanje pogonjenim telima n. pr. točkovima, dobošima, plovcima ili t. sl. i svi oni imaju horizontalno osovinu obrtanja. Oni su tako izvedeni i tako brzo pogonjeni, da se izdiže pravac njihove reakcije u vodi u kosom položaju iznad približno horizontalnega pravca i izaziva se vertikalna komponenta, usled čega se izdiže iz vode lada zajedno sa telima tako, da se onda ta tela kotrljaju u vodi i svojim mehaničkim potiskom drže izdignutu ladu nad vodom. Istina, poznalo je snabdevanje motornih lada pogonjenjim rotacionim telima n. pr. točkovima, dobošima, plovcima ili t. sl. Do sada je brzina ovako upotrebijenih tela, bila tako mala da je ona izazivala u bit-nosti samo horizontalno reakcijo, u koliko se ova tela u opšfe uzimala učešča u pogonu lade. Do sada se nije još nigde pokazala namera, da se da takav oblik i takva brzina rotacionim telima, da bi usled same rotacije nastao mehanički potisak t. j. vertikalna komponenta sile, koja bi dejstvo-vala na ladu i čime bi se proizvelo opaž-ljivo izdizanje lade iz vode. Upozorava se na dijagram na 5. slici u cilju objašnjenja razlike izmedu dosedanjih lada i brzih lada prema pronalasku. Na apseisi toga dijagrama pienesena je brzina lade, a na ordinati je za krive K i K, prestavljen otpor vode protiv kretanja lade a Din. 15. za krivu K3 je prestavljeno polapanje rota-cionih tela prema pronalasku. Kriva K, prestavlja otpor vode protiv kre-ianja iade sa poznatim pogonom. Iz te se krive vidi, da se prilikom porasta brzine Iade nesrazmerno brzo povečava otpor vode. Ta kriva objašnjava bez daljeg, zašlo je do sada bilo nemoguče postiči velike brzine lada uz ekonomičan pogon. Kriva K, pokazuje, kako se povečava otpor vode sa rastučom brzinom Iade prema pronalasku. Ta kriva pokazuje, da je kod malih brzina Iade prema pronalasku veči otpor vode, nego kod iade sa uobičajenim pogonom. To se objašnjava velikim otpo-rom, koji na suprot stavlja istisnuta voda kod male brzine i kod znatnog potapanja (gaženja) Iade prilikom kretanja njenog, rotacionim telima. Kod veče brzine pak od-govara nesrazmerno večem povečanju brzine samo neznatno povečanje otpora vode, jer se kod malog gaženja i velikog ubrza-nja na dole tiska voda kolima (rotacionim ielima). Objašnjenje te pojave vidi se iz krive K3. Ta kriva pokazuje kako opada ga-ženje rotacionih tela pa zbog toga i gašenje Iade u vodi kod rastuče brzine Iade tako, da se proporcionalno smanjuje i otpor dela, koji gazi po vodi. Smanjenjem potopljenih površina Iade opada i u znatno večoj meri celokupen otpor istih, koji inače rasti sa drugom pa i trečpm potencom kod isto ostajučeg gaženja. Cak se može postiči prevoj krive K» na dole posle dosti-zanja izvesne višine, odgovarajučom kon-strukcijom Iade i povečanem brvinom rotacionih tela tako, da tada opada opšti otpor vode posle prekoračenja izvesne odredene brzine Iade. Na načrtu je prestavljena skica, koja objašnjava jedan oblik izvodenja predmeta pronalaska. Sl. 1 i 2. su izgled sa strane i čeoni izgled Iade u mirnom stanju na vodi. Sl. 3 i 4. su izgled sa strane i čeoni izgled iste Iade za vreme vožnje. Sl. 5. je ranije pomenufi dijagram. Sl. 6. pokazuje razne oblike preseka obima rotacionih tela. Sl. 7. pokazuje razne profile karlica za sl. 6. Sl. 8. pokazuje razne oblike lopata nameštenih na obimu rotacionih tela. Lada prema pronalasku sastoji se od tela a (karoserija), koje se može napraviti svako-jakog oblika, a u datom slučaju i u obliku uobičajene Iade. Sa obe strane tela spreda i pozadi nalaze se rotaciona tela b name-štena na horizontalnim osovinama, koje se pogone. Ta tela b mogu imati oblik do-boša, punih ili praznih točkova ili uopšte svaki proizvoljan oblik. Na obima tela b celishodno su namešteni ili izvedeni kar-lice, lopate ili t. sl. tako, da brzom rotaci-jom tela b, koja štrče pod telo Iade a, po- menuta lela b teraju ispod sebe vodu i time omogučavaju postanak vertikalne komponente u vodi, koji izdiže iz vode i telo a i tela b. Kod kretanja takve Iade ne na-staje brazdanje vode telom Iade, nego tela b trče po vodi i kotrljaju se po ogledalu vode. Istovremeno može se usvojenim obli-kom tela b i karlica odn. lopata, na obimu istih, postiči dalje kretanje Iade na sličan način kao šlo su pogonjene Iade sa lopatastim točkovima pomoču bočnih lopatastih točkova, kod kojih poslednjih lada se telo dakako ne diže iz vode. U miru pliva lada na površini usled svog sopstvenog potiska. Pogon tela b može se vršiti na poznat način parnom mašinom, mo-torem sa unutrašnjim sagorevanjem, elektromotoren! ili t. sl. Rezultirajuča brzina Iade zavisi od brzine obima rotacionih tela b, kao i od oblika karlica i teoretski je neograničena. Pošto težina Iade ima konstantnu vred-nosi i zbir istisnute vode odn. reakcija te vode deluje, u smislu ranije rečenog, u su-protnom pravcu nego težina Iade, to če lada odn. rotaciona tela iste u toliko manj e gazili po vodi, kod povečane brzine u koliko je veča obrtna brzina rotacionih tela, pa uz to i brzina Iade. (Kriva K3 na sl. 5). Kod teoretski beskonačne brzine, tela b bi trčala po ogledalu vode, a da pri tom gotovo i ne gaze po vodi. Uslovi za postizanje krive K2 sastoje se u torne (sl. 5), da tela b po mogučstvu gu-raju upravno pod sebe vodu za vreme rotacije. To se može postiči dovoljno velikem brzinom obima i postavljanjem karlica na obimu rotacionih tela b, kao što je to prestavljeno na sl. 6. Prema tim slikama imaju rotaciona tela radijalne pregrade iz-medu kojih se mogu da nameste karlice proizvoljnog oblika. Poprečni zidovi tih karlica mogu biti prema sl. 7. izvitopereni, zaobljeni odn. višestruko izvitopereni ili zaobljeni ili i talasasti. Na sl. 7. je strelom obeležen pravac obrtanja tela b kod oblika izvodenja karlice prestavljene na istoj. Tela b mogu biti snabdevena i odgovarajuče izvedenim lopatama, kao što pokazuje sl. 8. Na njoj je prestavljen oblik lopata za ni-tovan profil i za liven profil rotacionog tela b. Razume se da lopate na obimu rotacionog tela b mogu biti izvedene kao kod Peltonovog točka, koji se, samo po sebi razumljivo, obrče suprotno torne, kako bi se obrtao, kad služi kao motor. Iz razlaganja o sl. 5. izilazi, da je uslov za rad brze Iade prema pronalasku izvesna brzina obima tela b, koja prelazi izvesan minimum i kod koje se postiže mehanički pofisak, sposoban da izdigne ladu i tela b iz vode i da na taj način smanji otpor lade u vodi. Kao što je več navedeno, kretanje lade može biti postignuto samo telima b, ali mogu biti i pored tela b primenjeni i ostali pogoni pogodni za pogon lade, n. pr. i vodeni ili vazdušni propeleri. U datom slučaju mogu biti izvedena tela b tako da izazivaju samo mehanički potisak i izdizanje lade iz vode, a pogon za dalje kretanje lade može da se vrši i na drugi kakav način. U tom se slučaju taj pogon ima izabrati tako, da nipošto ne bude veča brzina pogona za kretanje lade od brzine obima tela b. Na mesto karlica ili lopata mogu biti na-mešteni na obimu tela b i odgovarajuči grebeni, žljebovi ili t. sl. Lopate odn. grebeni mogu biti izvedeni i sa obe strane tela b. Na bokovima lade simetrično postavljena tela b služe istovremeno i za povečanje stabiliteta lade za vreme kretanja (plovidbe). Kad se lada zaustavi, ona tone zajedno sa telima b u vodu, i drži je na površini potisak kao običnu ladu. Na načrtu je šematički naznačen sa c motor i sa d transmisija snage od prednjih tela b na zadnja tela b. Sa e je obeležena krma. Opisana brza lada odlikuje se i time od dosada upotrebljavanih lada, da je njen pogon u toliko ekonomičniji u koliko je brzina lade veča. Patentni zahtevi: 1. Motorna brza lada, naznačena time da su na njenim stranama (bokovima) na-meštena i pogonjena rotaciona tela (b; točkovi, doboši, plovci itd.) sa horizontal-nom rotacionom osovinom izvedena tako, i pogonjena sa tako velikom brzinom, da se pravac njihove reakcione snage u vodi izdiže u kosi položaj iznad približno hori-zontalnog pravca i time izaziva vertikalnu komponentu usled koje se lada sa telima (b) iz vode tako uzdigne, da se tela dalje kotrljaju sa umanjenim gaženjem, te usled njihovog mehaničkog potiska i lada ima smanjeno gaženje. 2. Motorna brza lada po zahtevu 1, naznačena time, da pogonjena tela (rotaciona tela b) imaju po svom obimu ili i po svojim bokovima karlice, lopate, grebene, žlje-bove ili t. sl. u takvom položaju, da kod njegove rotacije nastaje osim horizontalne komponente za kretanje dalje još i mehanički potisak, koji prouzrokuje dizanje tela lade u vodi (delimično ili potpuno izdizanje iz vode). ' . • ■ ■ V, . ■ 1 ,