KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. FEBRUARA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 2526.
Edwin Howard Armstrong, šnžinjer, Vonkers, New-York.
Postupak i uredjaj za pojačanje promenljivili električnih struja u sistemu,
koji radi sa natrag spajanjem.
Prijava od 25. juna 1922.	Važi od 1. oktobra 1923.
Pravo prvenstva od 27. juna 1921. (U. S. A.).
Predmet izuma je postupak i uredjaj za postignuće sasvim izvanredno visokog pojačanja različitih električnih struja pomoću skap-čanja za natrag-spajanje sa stanovitim promjenama i na temelju principa naknadnog pro-izvađjanja njihanja. Postizivi su rezultati sasvim izvanredne naravi; oni se dobiju pomoću novog principa, koji u slije lecem neka bude nazvan principom ultraregenaracije.
Izum se lastoji kratko u tome, što se slabi potencijalni njihaji struje, koju treba pojačati, pritisnu na natrag-spajajući tok, koji dobije stanovito kritično postavljanje, koje će se kasnije pobliže rastumačiti. Ujedno i pred-nosno takodjer periodički se mjenjaju i variraju odnosi izmedju veličine natrag spajanja, t. j. energije opet natrag dovedene toku struje (takozvani negativan otpor) i ublaženja, t. j. veličine gubitaka energije toka struje, time što se mijenja ili veličina opet dovedene energije, ili stupanj ublaženja toka struje ili o-boje i to nastaje ov?j poredjaj sa frekveneom, koja je relativno niža u usporedbi k frekvenci struje, koju treba pojačati.
Princip, koji je podloga izuma, moći će se objasniti slijedećim općenitim izvodom ili analizom. Kod običnog oblika poredjaja skapča-nja, koji radi prema principu natrag-spajanja, postaje uvijek jace pojačanje dobiveno po-‘ novnim natrag-dovodjenjem energije, ako raste veličina natrag-spajanja ili sasvim općenito, ako se pojačani njihaji uvijek više i više za to upotrebljuju, da se pojača prvotni uji haj, dok se ne postigne ona tačka, gdje
nastaje stanje vlastitog njihanja cijevi. To je ona tačka, gdje je dosta jako djelovanje postignuto ponovnim natrag-povodjenjem, da se automatski pomoću energije lokalnog izvora struje proizvede njihaj i održi neograničenom vremenom. Pojačanje postignuto natraj-spa-janjem je maksimum ili na toj tački ili na tački ležečoj nešto povrh ili ispod ove tačke, pri čemu položaj tačke ovisi o prvotnoj jakosti signala, karakteristike cijevi i time spojenim tokovima struje. Općenito u praksi ni e nikakova velika razlika u veličini pojačanja proizvedenog nstragvodjenjem energije kod ovih triju postavljajočih tačaka i tako postignuto pojačanje može se uzeti kao pogranična vrijednost jednostavnog pojačanja natrag spajanjem.
Našlo se je ali, da se, ako je natrag-spa-janja bio postavljen na svoju maksimalno osjetljivost i ako se razmjer izmedju veličine djelovanja natrag spajanja i ublaženja periodički mijenja preko stanovitog minimalnog toka, kako će to hiti poslije raztumačeno, postavi novo stanje ravnoteže i dade se postići pojačanje jako povećano u razmjeru prema dosadašnjemu. Ovo novo stanje ravnoteže, koje neka bude nazvano stanje ultrar«-generacije, dozvoljava postići pojačanja energije, koja su hiljadu puta veća, nego pojačanja postignuta u jednostavnom toku natrag-spajanja.
Periodična promjena u pogledu izmedju veličine natrag spajanja i ublaženja sistema može se time postići, da se varira natrag-
Oin. 45.
spajanje s obzirom na n blaženje ili ublaženje s obzirom na natrag spajanje, ili time, da se obe veliiHne istovremeno promjenjnju.
Bizina promjene veličine natrag spajanja ili ublaženja ili obiju veličina toka natrag-spajanja može nastati frekveneom ležečem ili ispod granice ili unutar granica ili preko granica trekvence, koja se dade čuti. Kod upotrebe- za rađiotelegrafične stanice primanja za primanje signala f roizvedenih iskrama, kontinuiranih valovitih signala sa pretaloženim piimanjem ili radiotelefonskih znakova nastaje promjena s brzinom, koja prednosno leži preko granice, koja se dade čuti, i ako se u posebnim slučajevima može upotrebiti takodjer s prednošću varijacija sa frekveneom, koja se dade čuti. Kod radiotelegrafije treba tamo gdje se upotrebljuje pišajući primač. radije uzeti frekvenca, koja leži ispod frekvence, koja se dade čuti. Kod radiotelegrafije treba tamo gdje se upotrebljuje pišajući primač, radije uzeti frekvenca, koja leži ispod frekvence, koja se dade čuti. Kod primanja signala s neublaženim valovima, gdje se radi o tome, da se proizvede ton, koji osjeća uho, pokazuje se naprotiv kao najprednosnije frekvenca promjene ležeća unutar frekvence, koja se čuje.
Na ertarijama su primjerice predtčeni oblici izvedbe i principijelna skapčanja.
Sl. 1 pokazuje jednostavan tok natrag-spa-janja sa uređjajem potrebnim za proizvadja-njc periodičkih promjena anodine napetosti i time proizvedene promjene izmjere natrag-spajanja.
SI. 2 pokazuje sličm poredjaj, kao onaj predočen na sl. 1, kod kojega periodična promjena ali obuhvaća ublaženje udešenog toka s rešetkom sistema.
Slika 3 pokazuje podesan oblik izvedbe po-rertjaja kod sistema za prenašanje znakova bez žica, kod kojega per’ođićna, na sl. 1 prtdočena varijacija nastaje pomoću cijevi, koja proizvadja njihanje. U tom slučaju se uzima promjena na anodinoj napetosti poja-čavajuće cijevi i time se mijenja odgovarajući veličina natrag-spajanja.
SI. 4. pokazuje oblik izvedbe metode prom-jeiie, koja je predočena na si. 3.
_ SI. 5 pokazuje podesan oblik izvedbe pore-djaja za izvedbu varijacije ublaženja toka s rešetkom pojačača pomoću vakumove cijevi, koja proiz adja njihanje.
SI. 6 pokazuje isti poredjaj i skapčanje kao što je pre ločeno na si. 5, ali je mjesto posebnog detektora, kako je predočen na si. 5, cijev koja služi za natrag dovodjenje energije upotrebljena ujedno i kao detektor.
SI. 7 pokazuje isti poredjaj skapčanja kao sl. 6, ali je u ovom slučaju cijev, koja pro-
izvadja njihanje, ona koja dovadja promjene, upotrebljena kao detektor, čime, se može postići dodano pojačanje.
SI. 8 pokazuje poredjaj, kod kojega se varijacija proizvede time, što se mijenja ublaženje udešenog anodinog toka sistema natrag-spajanja i time veličina natrag-spajanja.
SI. 9 pokazuje poredjaj, (ta ujedno proizvede promjenu veličine natrag-spajanja i veličine faktora ublaženja
SI. 10 pokazuje pojednostavnjen oblik izvedbe poredjsja skapčanja predočenog na sl. 9, kod kojeg se proizvede dvostruka varijacija automatički pojačavajućom cijevlju. Sl. 11 pokazuje poreljaj prema sl. 10 u upotrebi za nuliotelegratičnn stanicu.
SI. 12 pokazuje pojednostavljen oblik po-rodjaja skapčanja predočenog na sl. ii, kod kojega se različ'te funkcije pojačanja, varija-c'jc i primanja detektore, sve i<punjuju od jedne i« iste vakuumov« cjevi.
Na sl. 1 je predočen jednostavan tok natrag-spajan ja sa induktivnim natrag-spajanjem. Sa 1 označen je izvor elevtromotorove *ile, koju treba pojačati, 2 i 3 označuje udešen tok, koji je za vakuum ovu cijev spojen do-rodjenjem energije. Sa 4,. 5 označen je mo-sur natrag-spajanja; 9 označuje normalnu anodom bateriju, 6 je mosur da se pojačana energija dovede toku struje 10, u kojemu s* ista ima upotrebiti Sa 7 je označen indukcioni mosor, sa 8 kapaciteta, sa 11 vaknu-mova cijev, a sa 12 izvor struje za prom-jenljim elektromotoričnu silu, čime s» u anodov tok dovede već spomenute vari-jacija.
Da se postigne stanje ultra-regeneracij«, čijom če se pomoću proizvesti povećanje pojačanja nasuprot običnom toku natrag-»pa-janja, moraju se veličine toka struje odmjeriti na podesan način i najtočnije postaviti s pomišljanjem na odabranu veličinu, inače «e ne postigne krifčno stanje i može se postići samo oMčno u toku natrag-spajanja poitig-mito pojačanje. Da se dadne potpuno točna slika inima, navesti će se u slijed'čem točno veličine sistema, a metoda izvršavana pri po-s ta vi j uiju opijati će se na je Inom primjeru izvedbe.
Je li na pr. daljina vala odabrana st 001 ni, t> je mosur 2 indukcioni mosur od U, I milli-henrv ja. 3 je kapaciteta od 0,001 mikndarada, 4je vakumova cijev Western Electric Co tipa J, 5 je indukcioni mosur od 0,1 millihenn a (i radi toga je mnogo veći nego što je za običan tok natrag-spajanja potreban, jer prema uva-djanju varijacije je potrebno, natrag-spajanje povisiti preko normalnih vrijednosti), 0 je indukcioni mosur od 0,05 millitenrv-a, 9 je baterija od 40 V, 7 ja indukcioni mosur od
10	LIeurj-a, 8 ju velika prouieuliiva kapac-teta od 0,01 mikrolarada u maksimumu, 11 je druga pojačavajuda cijev lijta J, 12 je ba terija od 40 V, a 18 je iz or struje, koji može dali do 50 V elektromotorične sil*. Samo se sobom razumije, da sve o e veličine mogu biti znatno promijenjene, samo »ko se na podelan način odaberu je ina s obzirom na drugu. Ovi posebni navedeni brojevi dani su samo zato, da svaki prema torne odmah može složiti ap.trat i može upotrebiti izum. .Metoda, izvršena za postavljanje sistema je slijedeća :
E. M. S. 13 se otkopča, kondenzator 8 se postati na što veću mogoou vrijednost, a tok struje 2, 3, kao i sjedinjenje 5 se udesi_ i postavi Uao u običnom toku natrag-spajanja, dok si-d e m ne dolje na jednu Uč u, gdje pfćnu njih »ji. Onda se E. M. S. 13 malo po mala uvijek riši ukapča, a kondezator 8 se naknadno postavi. Ujedno se uvijek čvršće čini natrag-spajanje 5, a kondenzator 8 se ponovno naknadno po tavi. Tako kako ova t-i postavljanja uvijek viie napreduju, postigne s« postepeno tačka, gdje se u toku struje 10 znatno povečaje susjedna jakost struje. Tako kako nastaje ovo povečanje, nalazi se. sistem u novom stanju. Podesnim postavljanjem iza-mance kondenzatora 3 natrag-spajan ja 5, kondenzatora 8 i napetosti i frekvence od 13 mogu se postići izvanredno velika pojačanja.
Ovaj pomijaj skap'anja može sa upot ebili za poj Čanje svih mogućih vrsta valova. Nc postoji nikakovo strogo pravilo, koje treba održali pol svim okolnostima, s obzirom na Irekvencu varijacije natrag' spajanja i ubla-ženja. Več navedena pravila mogu se upotrebiti na opisani način. Ali pri torne treba na to uzeti obzir, da li nastane primanje iskrom, predloženo primanje sa prekidačem, predloženo primanje kod teiegratičkog saopćenja, ili primanje sa kontinuiranim valovima i da
11	nastane pojačanje njihaja nastalih iz ovih različitih izvora.
U slijedećem biti će dan ocrt nečina djelovanja u toliko, koliko je bilo moguće takovu teoriju uspo-ta iti. Pri tome se mora izričito naglasiti, da ova teorija naravski poslije može dobiti promjene i da se neće ulaziti u poje iuosti, što više može se posma-trati samo temeljni fenomen.
Poznato je, da u toku rađećem sa ponovnim natrag-dovođjenjcm njihanja, koji je postavljen ispod one točke, pdje počima vlastito njihanje, t. j. da je njegovo postavljanje tako odabrano, da je opet natrag dovedena energija manja od potrošene u sistemu, bilo koja, sisUmu natisnuta E M S, proizvede vlastito njih-nje, koje postepeno spada do
tačke nula, kada se natisnuta E M S opet o Istrani. Općenito se može početna amplituda ovog vlastitog njihanja uzeti kao jednaka maksimalnoj amplitudi, prisiljenih njihanja, koji se proizvela natisnutom E M S Brzina, kojom vlastito njihanje prelazi na vrijednost 0, ovisi o ublaženju toka i upliviše se nafrag-doveđenom energijom. Ovo je stanje jako poznato u praksi.
Nadalje je poznato, da u idealnom slučaju toka natrag spajanja koji je postavljen na točku, kod koje počima proizvadjanje njiba-ja, dakle na onu Učku, kod koje je količina natrag dovedene energije upravo jednaka gubitku nasUlom u sistemu, sistemu naUsnuta E v( S, izluči primljen njihaj i slobodan nji-h;j; slobodan njihaj pićima sa maksimalnom vrije inošeu, koja se p Migne prisilnim njihanjem i ostane nođ te i.mplitude du„o neogra-n'čeno viijeme. U praksi radi nesavršenosti cijevi valjda neće biti moguće, postići točno ovo stanje. Ovo se stanje ali uvijek može približno postići i bez dalnjega se mogu činili o ovome laboratorijske demonstracije, pri čemu s« stanje održi za stanoviti razmak vremena. Ovo se stanje do sada u praksi nije upotrebljavalo i nema nikakove velike prednosti naprama neposredno pređjašnjem stanju, to je onome upravo ispod tačke gdje počima njihaj. Neka bude ovde još istaknuto, da ako tok struje ima ubUženje nule i jednom proizveden njihaj traje kroz neograničeno vrijeme dok se ne natisn1 bilo koja E M S, u tom slučaju neće bili nikakove struje.
Vjerovatno je takodjer poznato, da u toku natrag-spajanja, koji je in o postavljen, da količina natiag dovedene eneigije prekoračuje gubitak enfgije u sistemu proizvadja, proizvede i ako još tako kratko vrij'me sistemu natisnuta E M S, bib koje vlastito njihanje, koje u ttoriji mora trajati neizmjerno dugo. U praksi nastaje naravski ograničenjem količine energije, koja se mož« odvesti u cijevi, stanovit i slična granica'viijednosti struje, ali za vrijeme prvog dijela nj haja, koji slijedi natiskivanju vanske E M S, stavi se sistem u poticaj, da nastane nj haj, koji s« jako blizu približuje teoret'čkoj vrijednosti.
U ovom stanju vlastitog njihaja, koji je proizveden natisnutom E M S, raste ovaj njihaj po poznatom zakonu preko vlastitih njihaja na način odredjen konstantama toka struje i početnom brzinom natisnule E M S. Amplituda vlastitog njihaja je prema tome proporcionalna jakosti dolazećeg signala, a sistem reagira kvantitativno na isti.
Prije nego što re vanjska E M S nastane sistemu, nalazi se ovaj u stanju najveće osjetljivosti. jer teoretski još kako malena E M S proizvede sttujn, koja brzo rasta do u neiz-
je jednom počelo lokalno njihanje, ovo brzo postigne vrijednost, gdje dolaze do djelovanja ograničenosti, koje dolaze od cijevi, čime postane sistem neosjetljiv za bilo koju nati-snutn E M S. Taj se sistem u praksi narav-ski ne bi mogao upotrebiti, jer bi lokalne smetnje i nepravilnosti sijajuće žice spriječile održanje tvog osjetljivog stanja. Prema izumu načini se ovo prolazno, obično nestabilno stanje promjenom razmjera izmedju naravnog nblaženja sistema i veličine natrag-spajanja u podesnom stupnju absolutno konstantnim i ovisnim, da se sistem uvijek u ovom stanju može očuvati ultra-regeneracionom stanju.
Kako je već rastumačeno, može se varijacija time proizvesti, da se ujedno kako ubia-ženje udešenog toka, tako i veličina natrag spajanja mijenja; time što se relativne vrijednosti i taze ovih obiju promjena podijele na podesan način, može se postići još mnogo vtce pojačanje od onog, koje se dobije jednostavnom varijacijom, Dalnjom izradom ove misli dvostruke varijacije može se pojačava-juca cijev dotle dovesti, da njiše sa svakom Irekvencom, koja je pot ebna za proizvadja-nje varijacije; kritičnim postavljanjem odnosa izmedju natrag-spajanja tokova visoke i niske trekvence može se medjusobno i zamačno djelovanje uvesti izmedju ova i ba sistema, koje doz'oljava postići još veće pojačanje.
Općeniti poredjaj, da se prvo spomenuta metoda prevede u praksu, predočuje se pore-djajem skapčanja predočenim na sl. 1, koji je već opisan. Općenita metoda, da se upotrebi druga metoda, predočena je na si.
2.	Na ovoj slici označuje 14 izvor E M S, koju tieba pojačati. 15 je udešen tok, na koji se natisne E M S, 16 je vakuumova cijev, koja je natrag spojena pomoću mosura 17; 18, 19 je transformator, kojim se pojačana energija može dalje upotrebiti. Sa 20 je označena vakuumova cijev, koja je tako skopčana, da može promjeniti ublaženje toka struje 15. 21 je izvor izmjenične struje, koja služi za pogon cijevi 20 Teorija načina djelovanja ovog sistema je općenito ista, kao već predočena pri tumačenju si. 1. Ovčje se pro-izvadja samo promjena u oznaki izmedju natrag-spajanja i nblaženja promjenom ublaže-nja s obzirom na natragspajanje. Ovaje metoda osobito onda od vrijednosti, ako se iz kasnije protumačenih razloga želi postići oso-bito visoka brzina promjene, osobito u usporedbi k frekvenci dolazećeg signala.
SI. 3 pokazuje poredjaj skapčanja, kod kojega se prvo spomenuta metoda može upotrebiti na račiotelegrafičan sistem piimanja, koji ima vakuumovn cijev, koje može potrebne njihajiiće struje proizvesti za, proiz-
vodnju promjena pojačavajućeg sistema pomoću toka natrag spajanja. Na ovoj slici označuje 22 primajuću antenu, 23 natrag spa-jajući pojačač, 24 detektorov tok, a 25, 26 i 27, 28 po jedan ppr udešenih tokova, koji su spojeni sa vakunmovorn cijevlju 29 i tako su postavljeni, da lokalno proizvadjaju njišući! struju od po prilici frekvence udašenog toka struje. U ovom se sistemu nj i haj i primljeni od antene z2 natisnil na pojačavajući sistem 23, u njemu pojačaju i u detektoro-vom tok 24 učine vidnima. Lokalnim njiha-jem cijevi 29 natisne se izmjenična napetost anodovom toku pojačavajuće cijevi i prema tome se mijenja veličina natrag-spajanja u podudaranju s time. Postavljanjem spajanja 26, 27 ili na koji drugi način, može se postaviti amplituda ove E M S pokušanjem na onu vrijednost, koja daje maksimalnu vrijednost za ultra-natrag spajanje.
SI. 4 pokazuje poredjaj, koji radi takoljer prema prvo spomenutoj metodi, u upotrebi na primajući sistem bez žica, kod kojega su pojačavajući tokovi indirektno spojeni sa antenom. Ovaj postupak ima stanovite prednosti kod specijalnih sohi. kako će se poslije rastumačiti. Na ovoj crtariji označuj« 30, antenu, 40, 41, 42 označuju detekterov tok sa audionom, ko i je spojen sa antenom.
31	označuje posredni tok, koji antenu 30 spaja sa pojačavajučim tokom natrag-spajanja
32	33 i 34 cijev 35 može tokom natrag spajanja 36, 37, 38 sa bilo kojom željenom frekvencam proizvadjati njihaje. Ovim njihajem se E M S, koja je polegnuta na anodu pojačavajuće cijevi 34, u podudaranju s time varira, čime se veličina natrag-spajanja tako-djer varira. Način djelovanja ovog poredjaja je u bitnosti isti kao u predjtšnjim prema prvoj metodi radećim slučajevima ; ali se spajanjem pojačavajućeg sistema sa antenom ne-udešenom petljom u nekim slučajevima izbjegava smetnja, kao i natražno djelovanje i osim toga se nešto pojeđnostivnjuje postavljanje sistema.
Si. 5 pokazuje poredjaj radeći po drugoj metodi, t. j. poredjaj, u kojima se proizvede varijacija u ublaženju udešenog toka. Ovaj poredjaj je općeni'o sličan onome prema si. 3 i to osobito u pogledu, da je ono što do-vadja energiju pojačavajućeg toka spojeno sa antenom 43, dočim ono što odvodi energiju st"ji u spoju sa detektorovim tokom 49. Znatna razlika se sastoji u sistemu, koji treba prjizvađjau periodičnu varijaciju. 51 predočuje vakuumova cijev, koja je spojena sa nji-šućim sistemom 52, 53, 54 providjeni sa na-trag-spajanjem. Tok s\ rešetkom zatvori se indukcionim mosurom 34 i to vodom, koji je priključen na bilo kojoj točki 55 istoga. Na
t*ij se način katodin tok sa rešetkom cijevi, koja proizvađja periodičnu varijaciju, spoji sa udešenim (okom 44, 45, 4G i lime se u ovom toku uvvde variahlo ublaženje, koje ovisi u trenutačnoj vrijednosti nšetkinog potencijala cijevi 51. Da se promijeni odnošaj izmcdju već u toku 44, dg, 4G postojećeg i cijevlm 51 uvedenog nhlaženja. predvidjeti je postavljajući otpor 45 i pomično skapčalo 55. uvi se tako postavljaju, da se signali čuju najglasnije, pri čemu se ovo postavljanje izvrši najbolje pokusom.
SI. 6 pokazuje poredjaj istog tipa kao si.
5,	kod kojega, ali otpada odvojeni đetekto-rov tok i sama pojačavajm a cijev se upotreb-Ijuje kao detektor, time što se teleion 62 prilegne na anodin tok. Ovaj sistem skoro isto tako djeluje, kao i onaj predočen na predjašnjoj slici, pokazuje ali prakt:čki upo-t-rebiv oblik.
SI. 7 pokazuje poredjaj iste vrste kao si.
6,	ali se u ovom slučaju cijev, koja sluzi za proizvodnju promjene, upotrebljnje ujedno kao detektor, time što telefoni 74 leže u anodi-nom toku ej-'vi 74. Ovaj poredjaj daje općenito bolje pop čanje od poredjaja iste vrste predočenih u predjašnjim slikama i to s toga, što nastane dvostruko pojačanje primljenog siena!a. N<jprije nastane pojačanje u cijevi 71, koja pojačanu energiju pretvori u struju takove frekvence, koja odgovara točno frekvenci periodičnih varijacija. Ova struja se onda poj ča poređjanjem natrag spajanja cijevi 74 i. jer se nalazi u točnom sinhronizmu sa lokalnom već postojećom frekvencom, učini se opažljivom cijev 74 pomoću metode postavljanjem nule u velikim djelovanjem. Ovaj postupak naravski onda nije osobito podesan, ako se varijacija nalazi unutar frekvence slušanja, )• r telefoni leže direktno n anodinom toku njisuće cijevi; gdje se ali ne upotreb-Jjuju trekvence, koje se čuju, osobito gdje se radi o frekvenci varijacija, koje leže povrh frekvenca, koje se čuju, da se primaju telefonski signali, osobito je djelotvorna ova metoda.
Pod stanovitim okolnostima, može se preporučiti. poredjaje pređo'ene na si. (5 i 7 međjusobno kombinirati, time što su slušači anodinih tokova obiju cijevi zajednički, tako da nagovore na kombinirana detektorova djelovanja obiju. Ovaj je poredjaj onda od vrijednosti, ako se radi o poboljšanju artikulacije tel« tonskog govora o boljoj jasnoći tona signala iskrom.
SI. b pokazuje poredjaj, kod kojega varijacija nhlaženja nastane u udešenom anodinom toku, tako da se periodički mijenja njegovo natrag djelovanja na tok sa rešetkom.
Na ovoj sliki označuje 78 antenu, 79, 8<iy
81	i 84 je običan sa natrag-spajanjem radeći primać sa udešenim anodinim tokom, 88 označuje njišući! cijev, koja može mijenjati reaktenciju indukcionog mosora 84. 85, 86 t 87 označuju tok natrag-spajanja, koji je tako smješten, da cijev 88 može doći u njihanje-
82	83 je uđe.šen tok, koji je postavljen na istu frekvencu kao 85, 86. Općenito treba radi ovđe predočenog specijalnog poredjaja, kod kojega tebfoni leže direktno u anodinom toku proizvadjača njibaja, radije uzeti frekvencu njihaja, koja se ne čuje. Način djelovanja ovog sistema je u pojeiinostima prilično zamršen i predočen je ovđe samo u velikim potezima. Promjenom potencijala rešetke cije'i 88 periodički se mijenja djelotvorna reakcija indukcionog mosura 84, čime se mijenja veličina na trag-.spajanja i time ultra-regerativno stanje sistema 78, 79, 80,. 81, 84. Pojačane struje signala izlučenog u toku struje 79, 80 pokazuju varijaciju u amplitudi, koja odgovara frekvenciji njihaja toka 85, 86. Radi djelovanja istosmjernice cijevi 81 pretvore se ove varijacije amplitude u toku struje 82, 83 u struju ove frekvence i odaju se drugom toku struje 85, 86. Pošto su ove struje iste faze i frekvence, kao već u toku 85 86 postojeći njihaj, jednako se uprave eijevlju 88 i pokazuju se telefonom 89' velikim djelovanjem. Ova je metoda od osobite vrijednosti u onim specijalnim slučajevima, gdje se radi o tome, da se postigne oštro nđešenje pri što manjem mogućem đo-vođjenju energije k sistemu.
SI. 9 pokazuje poredjaj, da se ujedno mijenja ublaženje i hlađjenog toka i veličina natiHg-spajanja. Na ovoj slici označuje 90 izvor E M S, koju treba pojačati. 91,92,93,. 94, 95 označuje upotrebljavani tok natrag-spajanja za proizvodnju pojačanja. Sa 96 jo‘ označen tok struje za iskorišćenje pojačane energije. 100 je cijev, da se mijenja ublaženje toka 91, 92. lt'4 je cijev za promjenu veličine natrag-spajanja. 105 je izvor struje za E M S za pogon ove cijevi, a 101, 102 i 103 su tokovi struje, đa se o/f 105 proizvedena E M S može upotrebiti za pogonjenje cijevi lo0 i 104 i da se odgovarajući mije-nja,u dotične faze odnosno amplitude. Postavljanje ovog poredjaja izvadj i se na slijedeći način:
Najprije se otkopča K M S 105. Pojačavajući sistem se i?.a toga udesi na običan način, a natrag-spajanje 94 se tako postavi,, da se sistem dovede do one tačke, gdje po-eima njihaj. Onda se ukopča E M S 105 i postepeno se poveča njezina vrijednost. IJ-jeđno se mijenjaju spajanja 401 i 102 i uđe-šenja tokova 91, 92 i 97, 98 zajednički sa
?nsttrag-spajanjem 94. Podesnim postavljanjem ovih različitih elemenata mogu se postići sasvim znatna pojačanja.
SI. 10 pokazuje praktički osobito upotrebiv oblik aparata, kod kojega se u/.ima za po-redjaj princip načina djelovanja opisan s obzirom na si. 9. N* ovoj slici se označuje sa 106 izvor E M S, koju treba pojačati. 107, 10b, 109, 110, 111 je običan pojačavajući -aparat radeći sa natrag-spajanjem. 112 je tok, koji služi za iskorištenje pojačane energije, 113, 114, 115, 116 njišući sistem radeći sa natrag spajanjem za proizvodnju varijacije podesne frekvence. Da se ne ulazi u pojedinosti teorije načina djelovanja ovog sistema, može se kasati, da kada su natrag-spajanj a 107, 109 i 114, 115 postavljenja na pravi način s obzirom jednog na drugi, nastane natražno djelovanje izmedju oba sistema koje, sasvim osobito povećapojačanje. Postavljanje sistema, za najveće pojačanje izvede se na slijedeći način: Tok struje 107, 108 se udesi i postavi na signal, koji treba pojačati, na običan način. 113, 114 i 115, 116 se postave za fre-kvencu razmjerno nisku u usporedbi k frekvenci, koju treba pojačati. Ova frekvenca može se čuti i ne čuti, šte ovisi o vrsti signala, koji treba pojačati. Spajanje 114, 115 se najprije učvrsti dok poemu njihaji. Tako kako je to bilo jednom, spajanje se učini u-vijek labavijim, dok se konačno ne postigne točka, gdje njihaji približno prestanu. Prvo natrag spajanje 107, 109 se onda postavi dok se tok 107, 108 upravo nalazi još u jednom stanju njihaja. Onda se spajanje 114, lio ponovno postavi. Pri udešavanju toka, 113, 114 i 115 i 116, da se postave odgo-vararajuće iaze napetosti polegnutih na re-'žetku. i anodu reakcionim tokovima, potrebno je, ili tok 113, H4 jp tok 115, 116 tako postaviti, da jedan ili drugi sam praktički odredi periodu njihaja. To nastaje na taj način, da se jedan kondenzator načini mnogo veći od drugoga. Perioda se ođredjuje sade •onim tokom, koji pokazuje veći kondenzator, đočim drugi kondenzator može biti sasvim malen. Bilo koja vrijednost, koja je dovoljna, da se omogoči prolaz struja signalne frekvence, je dostatna. Općenito je prednosno, da tok sa rešetkom odredjuje periodu, ali to u nikom slučaju nije ništa bitno. Podesnim kontinuiranim postavljanjem omjera spajanja 107, 109, 114 i 115 doći će se na jednu točku’ u kojoj se sasvim znatno povečaje normalno pojačanje toka natrag spajanja, koje se po-smatra u toku 112. Podesnim postavljanjem udešenja i spajanja od 113 i 114 i H5 i 116, mogu se postići sasvim ogromna pojačanja. Da se dadne jedan primjer, po kojemu se izum može neposredno izvesti, izvedene su
veličine ovog sistema za đul inu vala od 600 metara,
Mosur 107 je indukcioni, mosur od 0,1 mi-liihenry-a, kondenzator 108 ima kapacitetu od 1,001 mfd. Mosur natrag-spajanja 109 ima induktancu od 0,1 milihenry-a, mosur 111 ima inđuktanću od 0,005 millihenry-a. Za primanje signala, kod kojih se želi trekvenea varijacije, koja leži povrh frekvence, koja se čuje, mogu mosuri 114 i 11.5 imati induk-taneu od 50 do 100 millihenry-a. Kondenzatori 113 i 116 imaju maksimalnu kpacitetn od 0,015 mđt. Za primanje signala, kod kojih se želi frekvenca varijacije, koja se čuje, dobiju mosuri 114 i 115 po jednu induktancu od 1,5 Hy. Kod aparata sa gore navedenim vrijednostima, koje su se skopčale prema skapčajućoj šemi prema si. 10 i postavljale na već opisani način, mogu se dobiti pojačanja, koja su mnogo veća od onih, koja se sa prije opisanim mnogo jednostavnijim sistemima varijacije mogu postići.
Sl. 11 pokazuje upotrebu poredjaja prema si. 10 na radiostanicu. U ovom je sistemu 117 antena, 11b, 119 je poredjaj cijevi, koji ujedno pojačava i proizvadja potrebnu varijaciju. 126, 127 je poredjaj detektora. Postavljanje ovog poredjaj izvede se na točno isti način, kako je to opisano uz pomoć pre-djašnje slike,
SI. 12 pokazuje sistem rađio-signaliziranja, koji je sličan onome na si. 11, samo je izostavljen poseban detektor i jedna jedina cijev izvede ujedno predavan :e pojačanja rarijacije, i detektorovog primanja.
Kod praktične izvedbe do sada opisanih poredjaja, moraju se održati stanovita pravila pri postavljanju, da se postigne najveći mogući rezultat. Ova pravila udaljuju se nešto jedno od drugog i ovise o vrsti signala, koji treba primiti i o željenom stupnju selekcije. .Na primjer je najbolje, kod primanja neu-blaženih telegrafičnih signala i tamo, gdje se želi maksimum udešenja, birati sistem, kod kojega se varijacija proizvede veličinom natrag-spajanja, a ne varijacijom u ublaženju. Tamo, gdje upotrebijeni sistem treba natrag-spajanje, kao i ublaženje, treba da udese ni tok ima malenu induktancu i veliku kapacitetu kao i po mogućnosti negativni naboj rešetke. U radiotelefoniji, gdje se ne može dobiti tako oštro udešenje kao u telegrafiji sa neublaženim valovima, može se svaka vrsta varijacije s prednošću upotrebiti.
Općenito se može reći, da čim je viša frekvenca varijacije, to manje oštro postaje udešenje. U istinu, ako se razmjer frekvence va-rijaeije k frekvenci signala bira dosta visok, to će krivulja rezonancije sistema pokazivati sve karakteristike filtra i takav sistem može se tako-
ii je i' velikom prednošću uzeti kao nadomje-•stak za takav filter, jer u jednakom stupnju prouzrokuje selekcije, pri čemu dapače nastane još mnogo manji gubitak energije.
Kao u običnim slučajevima, može se antena radiove naprave nadomjestiti takodjer običnim vodovima, ako se želi, da gornji po-iredjaj treba upotrebiti kod takozvanih sistema »pravljenih prema vodovima, kod kojih valovi napreduju uzduž nosača.
Iz pređstoječeg je jasno, da su promjene postupka i aparata dozvoljene u najvećoj mjeri, a da se time ne bi kako bilo povrijedila bitnost izuma. To nastaje osobito onda, aiko se iza postavljanja promijenjenog sis-iema ili promijenjenog poredjaja usprkos -toga pokaže ultra-regeneraciono djelovanje.
PATENTNI ZAHTJEVI:
1.	) Postupak za pogon poredjaja radećeg pomoću natrag vodjenja energije (natrag spajanja), a služi za pojačanje promjenljivih struja, naznačen time, što sa promjenljivi potencijal struja, treba pojačati, natisne na ure-đjaj natrag-spanjanja i da se prelazeći načinom proizvadjaju slobodni njihaji amplitude proporcionalne natisnutom potencijalu i da se tako proizvedeno sveukupno njihanje kao i cijeli sistem održi u ovom obično nestabilnom stanju, čime je postizivo novo stanje sistema, super-regenerativno stanje za e-nergije.
2.	) Postupak za pogon uredjaja natrag-spa-janja prema zahtjevu 1.), naznačen time, što se održanje sistema u obično nestabilnom pre-laznom stanju, koje dozvoljava postići super regenerativno djelovanje, proizvadja kontinuiranom i periodičnom promjenom omjera iz-medju veličine natrag-prenašanja energije i nblaženja sistema.
3.	) Postupak prema zahtjevu 1.), naznačen time, što se održanje sistema u normalno ne-stanebilnom prelaznom stanju za postignuće super-regenerativnog djelovanja postigne kontinuiranom ili periodičnom promjenom veličine natrag-prevodjenja energije u razmjeru k ublažujućem faktoru sistema.
4.	) Postupak prema zahtjevu 1.) naznačen (ime, što nastane ujedno kontinuirana i periodična promjena kako veličine natrag-pre-vođjeuja energije kao i ublažujućeg faktora ,za održanje sistema u normalnim načinom nestabilnom prelaznom stanju, koje izluči super- regenerativno dj elovanje.
5.	) Postupak prema zahtjevu 1.), 2.), 3.) i 4.) naznačen time, što nastane kontinuirana periodična varijacija razmjera izmedju veli-cine natrag-prevodjena energije i ublažujućeg faktora sistema sa niskom frekvencom s obzi-
rom na frekvencu promjenljivih struja, koje treba pojačati.
6.	) Uredjaj za pojačanje promjenljivih električnih struja, naznačen time, što se promjenljivi potencijal struja, koje treba pojačati, natisne sistemu radećem sa natrag-spajanjem (natrag-vodjenje energije), da se prelazećim načinom amplitudi natisnutog potencijala održe proporcionalna vlastita njihanja kao i cio njišući sistem kontinuirano u ovom normalnim načinom nestabilnim prelaznim stanjem održe kontinuiranom i periodičnom promjenom razmjera izmedju veličine natrag-vodjenja energije i ublažujućeg faktora sistema, čime se-postigne super regenerativno djelovanje sistema.
7.	) Uredjaj prema zahtjevu 6.), naznačen time, što se omjer izmedju veličine natrag vodjenja energije i ublažujućeg faktora time mijenja, da veličina natrag-vodjenja energije (natrag-spajanja) varira kontinuirano i periodički s obztrom na ublaženje sistema.
8.	) Uredjaj prema zahtjevu 6.) naznačen time, što se omjer izmedju veličine natrag spajanja i ublažujućeg faktora time mijenja, da se kako veličina natrag vodjenja energije kao i ublažujući faktor sistema ujedno mijenjaju kontinuirano i periodički.
9.	) Uredjaj prema zahtjevu 6.), 7.) i 8.), naznačen time, što se odnošaj izmedju veličine natrag vodjenja energije i ublažujućeg faktora kontinuirano i periodički varira sa nižom frekvencom s obzirom na trekvencu struja, koje treba pojačati.
10.	) Uredjaj prema zahtjevu 6.), kod kojega se u sistemu natrag-spajanja upotrebljuju, vakuuraove cijevi sa 3 elektrode, naznačen time, što se anodina napetost najmanje jedne vakuumove cijevi mijenja kontinuirano i periodički pomoću druge vakuumove cijevi, da, se dobije kontinuirano periodička promjena ođnošaja izmedju veličine natrag-vodjenja energije i ublažujućeg faktora sistema, koja dozvoljava postići super-regenerativno djelovanje.
11.	) Uredjaj prema zahtjevu 6.) i 10.) naznačen time, što se jedna jedina vakuumova cijev upotrebljuje u sistemu natrag-spajanja, koja se ujedno upotrebljuje za to, da kontinuirano i periodički mijenja svoju vlastitu anodinu napetost, da postigne kontinuiranu, periodičnu promjenu u ođnošaju izmedju Veličine natrag-spajanja i ublažujućeg faktora, koja proizvede superregenerativno djelovanje.
12.	) Uredjaj radeći sa natrag-vodjenjem energije za pojačanje visokolrekvcntnih signalnih struja, naznačen time, što vakuumova cijev u toku natrag-spajanja, koja se postavi na točku proizvađjanja njihanja, sa drugom kao proizvadjač njihanja služećom mkuumo—
Tom cij«vlju u toku natiag-spajanja tako skupa djeluje, da prva varira anodinu napetost prve, da se postigne kontinuirana i periodična promjena u odnošaju izmedju veličine natrag-vodjenja energije i ublažujućeg laktora sistema, čime na prelazan način amplitude signalnih
struja nastenu proporcionalna vlastita njihanja u ovom sistemu i ova se njihanja i cio sistem-održavaju kontinuirano u ovom obično nestabilnom prelaznom stanju, da se postigne su— perregenerativno delovanje.
/Idp<?ten/!■ bro/ 2526.





i


.






/



Adpatent broj2526,


d c/patent broj2526.
/}c/patent bro/2526.















-

'

















d af patent dno/ 2526.






' •




■








- ' '
'

’
-