KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 39 (I) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1 JANUARA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12754 Kun Josef, fabrikant, Pestszenterzsebet, Madjarska. Postupak za preradu rožastih materija. Prijava od 14 avgusta 1935. Važi od 1 aprila 193& Pronalazak se odnosi na preradu rožastih materija životinjskog ili biljnog porekla, kao ptičijeg perja, dlaka i t. d., dragocene zanatske proizvode. Od perja, pa i od otpadaka od perja može se prema ovom postupku dobiti jedan proizvod izvanredno upotrebljiv u tekstilnoj industriji, osim toga se može dobiti od perja i dlaka i t. d. proizvod, koji je pogodan kao zamena kaučuka. Pronalazak omogućava preradu sirovina kao i otpadaka, koji su dosada bacani kao predmeti, koji nemaju nikakve, ili skoro nikakve vrednosti. Proizvodi postupka (od perja) mogu se upotrebljavati u tekstilnoj industriji, a i za izradu tehničkih, zanatskih i umetni-čkih izrađevina. Prvi deo postupka sastoji se u tome, što se rožaste sirove materije dekompozi-raju pomoću kiselina ili lužina odgovarajuće koncentracije (kod perja koje treba da se preradi za tekstilne svrhe) ili se obrađuju sa istima do potpunog rastva-ranja (u slučaju izrade veštačkih materija). Za to su pogodne, zavisno od dalje obrade: sumporna-, azotna-, karbolna kiselina, natrijeva ili kalijeva lužina, ili si. Dekompoziranje odn. rastvaranje, može se eventualno potpomagati i zagreva-njem. Posle dekompoziranja odn. ras-tvaranja, neutrališe se lužinom ili kiselinom, zavisno od toga da li je upotreblje-na kiselina, ili lužina za dekompoziranje. Ako je obrada produžena do potpunog rastvaranja, dobiva se po neutralizaciji u vidu taloga jedna masa, koja se može u- obličavati, dok se kod samo dekompozi-ranog perja, perje tako odvoji od badrlji-ce, da se lako može skinuti sa iste. Pri preradi perja može se proces zaustaviti kada se postiglo odvajanje perja, zatim perje odvojiti od badrljice, zasebno prerađivati i dekompoziranje badrljica produžiti do potpunog rastvaranja. Dalja prerada dekompozirane i neu-tralisane, odn. rastvorene i neutralisane mase, može se vršiti na razne načine. Ako perje treba da se preradi za tekstilne svrhe, onda se postupa na sledeći način: Perje se prerađuje u prvobitnom stanju ili usitnjeno. Isto se može odmah de-kompozirati pomoću kiseline ili lužine, ili se eventualno prvo isprati, odn. osloboditi od masti pomoću koncentrisane lužine, benzina, ili nekih drugih sredstava za rastvaranje masti. Zatim se pera pre-suju, da bi se iz njih odstranio ostatak sredstava za ispiranje odn. rastvaranje masti, ali se pri tome probitačno ostavlja, da perje zadriž ipak nešto tečnosti. Zatim sledi dekompoziranje pomoću neke jake kiseline, kao što je sumporna ili azotna kiselina odgovarajuće koncentracije. Dekompoziranje se sprovodi tako, da kiselina dobro protka perje. U tu svrhu može se perje, koje je poprskano kiselinom obrtati u jednom bubnju i na taj način razraditi, ili na neki drugi način. Materijal de-kompoziran kiselinom ispira se vodom, pa se zatim kiselina neutrališe, a dobiveni proizvod se suši. Dekompozirano perje može se ispirati i nekom razređenom alkalnom Din. 10.— tečnošću i pri tome se istovremeno neu-tralisati, ali je u poslednjem slučaju probitačno, da se posle perje ispere vodom, da bi se odstranili ostatci neutrališuće lužine. Dobiveni proizvod ima potpuno karakter sirove vune i može se takođe prerađivati pomoću metoda poznatih za vunu i pamuk, dakle može se vlaknati, u-predati i tkati. Prerada proizvoda dobivenog od perja, može se vršiti sa ili bez drugih životinjskih, biljnih, mineralnih i metalnih vlakana. Ako se prerađuje neusitnjeno perje, onda se može odvajanje badrljica vršiti na istim mašinama, kao na onima koje se upotrebljavaju za vunu ili pamuk, na pr. na kardnim mašinama. Dekompozira-no perje lako se odvaja od badrljica. Ako rošaste sirove materije treba da se prerade u zamenu za kaučuk, onda se može elastična masa, koja se dobija pomoću obrade kiselinom i naknadne neutralizacije, dalje obrađivati na razne načine. Može se tako raditi, da se masa ispi-ra, suši, melje i rastrljava sa stvrdnjava-jućim, ili štavećim sredstvima kao formaldehidom, ili njegovim polimerizacionim proizvodima, taninom i si., pri čemu se stvara jedan tvrd proizvod, sličan poznatim sintetičkim veštačkim smolama, koji se vruć može presovati (na 120-160"C). Taj produkt može se preraditi i upotrebi-ti slično kao i gore navedene veštačke smole, u tehničke, zanatske ili umetničko-zanatske svrhe. Ako se želi, da se tim putem dospe do proizvoda, koji se mogu uoblićavati i u hladnom stanju, onda se masi dodaje mala količina fenola, na pr. karbulne kiseline, ili se neutralisanje rastvora rožaste mase vrši sa karbolnom kiselinom. Prema jednom daljem obliku izvođenja, masa koja se dobiva pomoću ras-tvaranja rožaste materije i neutralisanja rastvora, ispira se, suši i rastvara se u fenolu (karbolnoj kiselini), uz dodatak nekog aldehida na pr. formaldehida i amonijaka. Dobiva se jedna elastična masa, koja se može mesiti i uoblićavati. Ako se rastvaranje rošaste materije vrši pomoću karbolne kiseline, onda se u ispranu i o-sušenu masu dodaje samo formaldehid i amonijak. Dobivena masa koja se može uobli-čavati, može se ščvrsnuti pomoću sumpo-risanja. Ona se, dok je još u mekanom stanju, zamesi sa sumporom, dovede se u željeni oblik i potom se zagreva. Radi se dakle, slično kao pri vulkanisanju kau- vulkanisanja. Proizvod je jedna masa slična vulkanisanom kaučuku, koja je dovoljno čvrsta, da bi se mogla za mnoge svrhe upotrebiti kao zamena kaučuku, čuka. Tvrdoća proizvoda zavisi od količine dodatog sumpora i od temperature U svima slučajevima izrade veštačkih masa, mogu se masi u proizvoljnim stupnjevima postupka za izradu dodavati i dodatci koji utiču na fizička svojstva proizvoda. Takvi dodatci su na pr. sredstva za povećanje elastičnosti, za propuštanje svetlosti, pigmenti, otežavajuće materije i drugi dodatci, koji su poznati kod izrade veštačkih masa. Pomoću dodatka sitne plute ili pluta-nog brašna, odn. njihovih zamenika, mogu se izrađivati izolaciona tela i/ili tela za patosanje, na 'pr. ploče. Relativne količine materija upotrebljivih za postupak određuju se prema željenim svojstvima produkta, koji se izrađuje i mogu se menjati u širokim granicama. Pronalazak je od naročitog značaja jer dozvoljava da se od skoro bezvredne sirovine, koja se može dobiti i u zemlji, izrađuju proizvodi pogodni za razne svrhe, koji su u stanju da zamene mnogo skuplje materije potrebne za tekstilnu industriju i indistriju veštačkih smola. Proizvodi, dobiveni prema pronalasku pogodni su i kao zamene prirodnom kaučuku, jer se od njih mogu izrađivati spolj-nji omotači za vazdušna creva, izolacije kablova, materije slične tvrdoj gumi ili ebonitu i t. d. Patentni zahtevi: 1. ) Postupak za preradu rožastih materija kao ptičijeg perja, dlaka i t. d., naznačen time, što se rožaste materije obraduju sa kiselinama ili lužinama odgovarajuće koncentracije do dekompozira-nja (ptičije perje), odn. do potpunog ras-tvaranja (uopšte rožaste materije), zatim se proizvod dekompozicije odnosno rastvor neutrališe i dalje prerađuje prema tome kakve vrste treba da je krajnji proizvod. 2. ) Postupak prema zahtevu 1, sa perjem kao ishodnim materijalom, naznačen time, što se perje pre dekompozicije oslobađa od masti. 3. ) Postupak prema zahtevu 2, naznačen time, što se perje oslobađa od masti na pr. pomoću neke lužine ili nekog rastvorenog sredstva za masti, što se zatim toliko ocedi da zadrži još nešto teč- nosti i što se zatim tako obrađuje nekom jakom kiselinom odgovarajuće koncentracije, da kiselina dobro nakvasi perje, začim se perje ispere, kiselina neutrališe i dobiveni proizvod suši. 4. Postupak prema zahtevu 3, naznačen time, što se za ispiranje perja posle obrade kiselinom upotrebljuje neki alkalni rastvor. 5) Postupak za dalju preradu proizvoda dobivenog prema zahtevu 2—4, naznačen time, što se dekompozirano perje, pomešano ili nepomešano sa drugim tek-stilijama prerađuje u tekstilne proizvode na poznat način. 6) Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se rožaste materije rastvaraju u kiselinama ili lužinama, što se rastvor neutrališe, i što se staložena masa koja se može uobličavati ili a) ispira, suši, melje i obrađuje sred- stvima za stvrdnjavanje i/ili štavljenje, ili b) ispira, suši i rastvara u fenolu u prisustvu aldehida i amonijaka. 7) Postupak prema zahtevu 6, naznačen time, što se rožaste sirove materije rastvaraju u lužini, a rastvor se neutrališe pomoću karbolne kiseline. 8) Postupak prema zahtevu 7, naznačen time, što se proizvod dobiven rastva-ranjem u fenolu u prisustvu aldehida i amonijaka, vulkaniše. 9) Postupak prema zahtevu 6—8, naznačen time, što se reakcionoj masi u proizvoljnom stupnju postupka dodaju razni dodatci, kao sredstva za omekšavanje, sredstva za uticanje na elastičnost, na propuštanje svetlosti, pigmenti ili si. 10) Postupak prema zahtevu 9, naznačen time, što se reakciona masa prerađuje uz dodatak plute u tela za izolaciju ili/i oblaganje. ■ ■■ '..Ii " ■ ... . .liUl«. ■ Vj .. ■ ■ . . '■ ' " / ' . . ! - • - • ' :i ! ■ . .