toži arina plaćena u gotova Cena Din 2 - SOKOLSKI GLASNIK Gl A $ 1 LO SAVI ZA S C KOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE H E S E C kit Г Ul LO € -SOKOLSKO JELO' On vajte § ... poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju God. VI — ВГОЈ 44 B Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se liiihliana 99 nnvpmhra 104** y?CJ€r' СЗ ^ U tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun II# Sokolstvo kao činilac u našem narodnom životu j .l,Ke koje danas kod nas vlada-Odi^ Su u Sokolstvu razumljivo^ nii6 * razumljivo i do komentarisa-pr ~~7 unutar naših sokolskih redova, ma a- ^ stanovište Sokolstva pre-r , naJvažnijim pitanjima našeg na-„ života jasno označeno u nje-nav'ltTI Prav^'ma> ipak se ne može tim Sim raspravl jan jima o tim pitanji-n . 2anekati svak o značenje. lako je SvSe, stanovište jasno, ipak ono nije m , «Ho u detalje i predvidelo' sve kn ”u.cnosti, a tačno tumačen je potre-nr°.iJt '• zauzetog stava. To ras-kak' -e 0 P'tanjima ima sva- Vjv 0 veće značenje za opeenito stano-j2 e koje Sokolstvo zauzima prema : esnim dogadajima i pojavama, ko-x: sf odigravaju u našem narodnom l]a°tu. Možda je naše gledište katka-fijvPreusko, skučeno, nedovoljno ener-Cno i drugima nejasno? u , Sokolstvo spada svakako medu anove ili, možda bolje, tvorevine *е§. narodnog života, koje u tom zini/ U ■•Sra-iu bitnu ulogu. Mnogo orga-Поас1Ја u Jugoslaviji deluju u izves-Sok* ,^m’s^u u istom smeru u kome i kalr° °’ * kilo bi zgodno ustanoviti, Kav značaj ima Sokolstvo obzirom j ,ru8e organizacije i udruženja, ko-j veru i pleme, daje Sokol-ta 1 značenje jednog narodnog pckrc-°Soj\wi; je kod nas u Jugoslaviji dobio tf nakon oslobodenja puno zna-nj i pravi zamah, težeči za telcs- 1)av ’ Prosvetnim i moralnim uzgojem iltibj? naroda. Sokolski rad zadire naj-ijc -Je ч narodni život i više nego rad 0ђеПс druge organizacije on nakon veg. Pvedratne skučenosti dobiva sve rek! 9Ps°8. zapljuskujuči kao nabujala kuto ' U naJuže, najzabačenije jarke i bj ‘ye našeg narodnog života. Možda ja nekoj konačnoj fazi našeg razvo-J^ .kada bi te dinamike nesitaLo, ka-ra(j val našega duha i uspeh našega ^ a Preplavio sve, obuhvatio svakog, bj ‘%.do izvesne stagnacije i kada Ођо^. 'ia^ racl sastojao u podržavanju te0 **a što' je postignuto; ali to je samo prake.tska pretpostavka, koja nema r0(ln.- smisla. Naš uticaj na na-1ђј •' život u cilju da ta j život popri-u^tij0 an odredeni smer ka njegovom skučjf-n^u ' Poboljšanju, ne može se da 1 11 kalupe jedne organizacije a ^окг? fSC ne onemoSuči ili ne otešča. žng ® v9 Pflk svojim radom kao sna-'Jižu uJa prostrujava život narodni, »aost11ono '^to Је slabo, prosvcćujući jutai a ?> uzgajajuči i popravljajuči za-i ža ’ brineei se ne samo za telo, več CeHiic * moral pojedinaca i tako i kada smo svesni velikog značaja UStanla«it°sti Sokolstva kao narodne v*ž 0ve. mi možemo promotriti neka Р^арЈа glede našeg stanovišta «eg n nekim važnim područjima na-ko na‘0dnOlž života, koje nas se toli-nePos Poredno ne tiču, ali to samo •rcdno, što znači, da posredno ipak da. Več na prvom mestu ovde moramo naglasiti, da je ovde u pitanju Sokolstvo kao pokret, kao celina, a ne možda Sokoli ili pojedine sokolske jedinice, koje su samo organi tog pokreta. To bismo možda smeli na-zvati vanjskim delovanjem Sokolstva na narodni život van područja u kome direktno ono deluje. Da li bi se smelo govoriti o nekom proširenju našega rada na područja, koja nas izravno ne interesiraju i koja su možda često sa Sokolstvom nespojiva, to čemo sada nastojati da raspravimo. Da stoga unapred ustanovimo taj naš prošireni rad, koji čemo nazvati ovde nadzorom i pravom savetovanja pri rešavanju izvesnih važnih pitanja narodnog života. Iz napred iznesenog jasno se vidi, da iz rasprostranjenosti našega rada za narod izvire za nas dužnost da se zanimamo s celokupnim narodnim životom i da pripomažemo pri njegovoj izgradnji i na drugi način a ne samo čisto našim sokolskim radom. Dodir i ovisnost uspeha našega rada o ispravnosti u narodnom životu uopče, prisiljava nas da naše delovanje proširimo, da mu dademo jedno šire područje, vodeči uvek računa o čisto-ti sokolske misli i. o interesima narodne celine. Prateči cvoluciju narodnog života i živeči sami s tim životom i medu u njemu samome, mi\ smo u mogučnosti da zagledamo i u najskro-vitije, najtamnije kuteve tog života. A naš narodni život nije bio a niti je danas bez pojava koje su posledica negativnog delovanja, nedostajanja visoke svestj pri poimanju nekih duž-noeti i nekih prava. Naš narodni život u svim svojim područjima ima rana, ima negativnih pojava, koje stva-raju onu boksnu psihozu u narodu. Ko nam može zanekati pravo da, po-znavajuči i prateči narodni život, vodimo računa o svemu tome i vršimo neki nadzor kako nad radom pojedinaca tako i svakoga, ako bi taj rad do-lazio u sukob s narodnim interesima, koji su identični sa sokolskim. Naš narod je preživeo teških trenutaka, podneo do voljno žrtava i ima potpuno pravo na miran rad pri svome izgra-divanju. Ali pri tome se dešavalo i danas se dešava, da je bilo slučajeva koji su taj mir narušavali i sprečavali uspe-šan razvoj narodnog života. Često su važna narodna dobra zloupotrebljava-na, često interesi naroda zapostavljam interesima pojedinaca, zloupotrebija-vala se i vlast i položaj. Da bi se .po-st.igli izvesni ciljcvi, zloupotrebljavalo se i veru i plemenska obeležja, i stale-ške nesuglasice i nevolje pojedinih slo-jeva, sve to samo u svrhu zado.voljc-nja bolesnih ambicija i vlastitih interesa. Svedoci smo nepravilnog rada na jednoj strani i nezadovoljstva na dru-goj, što je na žalost tako teška pojava u našem narodnom životu. Mnoge i mnoge pojave su svojim štetnim utica-jem ‘.prečile ispravnu cvoluciju našeg narodnog života, stvarajuči zagušljivu atmosferu, koja je gušila veru narodnu u bolju budučnost i napredak države. Te pojave, koje naš narod okrštava raznim imenima kao: korupcija, pro-tekcija, nepravedno privilegovanje, za-bolilc su svakog iskrenog rodoljuba, a nas Sokole napose. Sokolski rad, usme-ren u pravcu za narod i domovinu, morao je svakako osetiti te nedače, jer zapreke u narodnom životu uopče bile su indirektno i smetnje i sokol-skorn radu. Mi smo morali vrlo brzo doči u sukob s takvim radom i osetiti njegove negativne posledice. Naša kontrola medutim u tom pravcu ne sme biti krivo shvačena, ali ona nam se nameče, ona nam pripada po prirodi stvari, buduči da je u neskladu rad drugih s onim našim koji je narodu potreban. Naravno kao svuda i tu mora pošto j ati odredena granica, izvesna opreznost d pažnja kako se ne bi oka-ljala čistota i vrednost i povredila ne-ovisnost sokolskog rada o ljudima i raspoloženju. Taj nazor bi se u prvom redu mogao odnositi na političko polje. Otkuda nam, moglo bi se upitati, to pravo? Otuda, što svaki gradanin i svaka organizacija koja živi u narodu ima pravo da ukaže na nepravilnosti koje smetaju ostvarenju narodnih ciljeva i štetno deluju na narod- srcu i mi to smemo provoditi. Ali baš kada je u pitanju politički život moramo biti vrlo oprezni, jer znamo, da ni život. Nama to naročito leži na sredstva kojima se politika služi radi postignuča svojih ciljeva nisu uvek na moralnoj višini i često deluju nepo-voljno na pojedinca i na masu. Sokolstvo, kao strogo nepolitički pokret, mora da pazi pri svom radu, da taj karakter nepolitički uvek sačuva, jer samo onda če biti u stanju da vrši jed-nu objektivnu, nepristranu i korisnu kontrolu onih, kojima je u narodnom životu poverena ova ili ona zadača od značaja. Vodeni načelom, da se rad svakoga ma ko to bio u narodnom životu mora kretati unutar izvesnih granica, poštujuči neke principe o kojima zavisi narodni život i rad, mi, smo dužni javno ustati i upreti prstom na nepravilnosti i kršenja postavljenih ograda. Sokolstvo je dovoljno jako da se odupre uticaju bilo s koje strane i njegov glas neče biti podignut ni na čiji mig, ni po čijoj; naredbi, več u skladu s uverenjem, koje je diktova-no onom ljubavlju i nesebičnošču pri radu za narod i narodno dobro bez obzira na veru, pleme, stalež ili klasu. Ovde penovo naglašavamo, da mislimo na Sokolstvo kao n-a pokret, kao na celinu, a ne na pojedinca. Politički život je važan sastavhr deo narodnog života uopče, jer o višini tog politi-čkog života ovisi i vrednost naroda kao celine, o njemu ovisi udes države kao aparata, i on nas mora zanimati, stoga smo i dužni praliti njegov razvoj i uticaj. Zadača Sokolstva bila bi u tome, da onda, kada taj život krene pogrešnim pravcem, pravcein koji nije u interesu naroda, kada političke manije uzmu odveč maha na uštrb narodnog dobra i napretka ili čak i države kao celine, da tada javno progovori i iznese sve ono što je nevaljalo i štetno uneo izvesni politički pravac u narodni život. I ne samo to u političkom životu, več i na drugim područjima narodnog života, bilo kuiturnom, so-cijalnom, ekonomskom i inom, gde bi ravnodušnost mogla omogučiti nedela na štetu naroda. Kao pokret narodnog dizanja, Sokolstvo je pozvano da radi na tome, da naš celokupni narodni život bude zdrav, svež, bez more i za-gušljivih atmosfera, kako bi bio kadar dovesti do uspeha narodno delo i omogučiti narodu mir i zadovoljstvo. Kao što je Sokolstvo na jednoj strani zvano da prali budnim okom sve ono što se dešava u narodu, tako bi moglo na drugoj strani tražiti da ga se i pita pri rešavanju nekih važnih pitanja našeg narodnog života. Sokolstvo kao pokret rasprostranjen širom cele zemlje, kroz sve slojeve narodne, kao pokret koji deluje pri svim inogu-čim prilikama, kako u pogledu ver-skom, prosvetnom, ekonomskom, so-cijalnom, higijenskom, tako i u pogledu plemenskom, stiče kroz svoj aparat jedno bogato iskustvo koje se gomila pri njegovoj vrhovnoj instanci, a koja prema tome iskustvu usmerava celokupni sokolski rad. Narodni život Sokolstvo mora nužno da upoznaje, da iznalazi njegove uzroke i stvara preduslove kako bi taj život bio bolji i napredniji. Sokolstvo pri tom upo-znaje u sitnice taj narodni život, kako opeenito tako i glede pojedinog kraja, mesta, i glede raznih sredina. Sokolstvu je poznat život našeg sela sa svim njegovim dobrim i lošim stra-nama i poteškočama, poznat mu je život grada sa svim njegovim nevolja-ma, poznat mu je život brata Seljaka, brata radnika i brata intelektualca. Radeči' sa svim dobima ljudskog života, Sokolstvo upoznaje razvoj života svakog pojedinca kao i okolnosti koje utiču i kako utiču na taj razvoj. Sve to postaje deo sokolskog iskustva koje se stiče u sokolskim domovima, vežba-onicama i na vežbalištima, u Sokolstvu uopče. S obzirom na to bilo bi potrebno da se pri rešavanju nekih važnijih pitanja našeg narodnog života i Sokolstvo pozove da dade svoje mišljenje. Ne tražj se tu i ne misli na neki odlu-čujuči glas, ali obzirom na gornje či-njenice ovo mišljenje sokolsko pri do-nošenju odluka kod nekih važnijih problema bilo bi samo na korist našega naroda. Sokolstvo je tu nadalje i u toliko interesovano i zbog toga što o pravilnom rešenju tih pitanja ovisi u mnogome i uspeh samog sokolskog rada. Uzmimo samo jedno pitanje, koje je na dnevnom redu, a to je pihanje telesnog uzgoja naše omladine. Kao po celom svetu, i kod nas se pitanju fizičkog uzgoja omladine pridaje puna važnost. Može li se obzirom na gore navedene okolnosti i činjenicu, da je telesni uzgoj glavna okosnica sokolskog vaspitnog rada, to pitanje rešiti potpuno pravilno i brzo bez savetovanja sa Sokolstvom, koje u tome pogledu ima dovoljno i znanja i iskustva? Bogato iskustvo stečeno deceni-jama predanim i nesebičnom radom u narodu i za dobro naroda, vodeči uvek računa o vremenu i prilikama i o ono-rne što se u svetu na tome polju pro-nalazi kao dobro i korisno, Sokolstvo' bi moelo dragoceno poslužiti merodav-nima pri donašanju stanovdtih odluka. A nije to samo slučaj s telesnim uzgojem. I na polju prosvetnog podizanja naroda ima Sokolstvo potpunu sliku prilika kod nas i svoje na osnovu iskustva stečeno mišljenje, kako bi i tu trebalo raditi i gde najviše. Koja slična ustanova privatnog karaktera tako duboko zaseca u narodni život kao što je to slučaj sa Sokolstvom? Isto je i glede zdravstvenih prilika u našem narodu, u čemu Sokolstvo može da bude od naročito velike koristi, buduči da je zdravstveno stanje sastavni deo sokolskog telesnog uzgoja uopče. Vodeči nadzor nad sviim kategorijama svog pripadništva, Sokolstvo stiče pri-bližnu sliku o zdravstvenom stanju našega naroda, i to i opet radi toga što ono deluje širom cele zemlje i pod najrazlieitijim životnim uslovima. Pa i na drugim peljima i glede drugih pitanja, kao socijalnih, gospodarskih i sličnih Sokolstvo ima svoje iskustvo, po-znavajuči sva ta područja iz svoa vla-stitog života i rada. Svuda je Sokolstvo kadro dati jedno jasno i odrede-no mišljenje za uspešno rešenje tih pitanja iz narodnog života, jer je ono na njihovom uspešnom rešenju i naročito zainteresovano. Nije sve ovo što je za Sokolstvo izneseno nešto novo, več bi se ovde više radilo o prelazu iz jednog pasivnog stava u stav akcije. Možda bi se moglo prigovoriti, da li je Sokolstvo zvano da vrši ove funkcije u narodnom životu, da li ono ima prava na to i da li je ono sposobno da te funkcije valjano vrši. Na prvi prigovor je najbolji odgovor celokupni sokolski rad, koji smo ovde mestimi-čno podčrtali, i koji nosi jedno bitno obeležje — za narod i otadžbinu. Kao činilac narodnog životd, koji celi svoj rad usmerava u pravcu da se taj život poboljša, ozdravi i osposobi za miran i uspešan nanredak naroda, Sokolstvo je zainteresovano bilo direktno bilo indirektno dogadajima i stanjem narodnog života i posledicama usled tih do-gadaja i toga stanja za daljnji razvoj naroda. To se pravo stoga Sokolstvu ne može nikako osporavati. Glede pak pitanja doraslosti za te funkcije, nala-zimo odgovor u sokolskoj ideologiji, koja jc srž celokupnog sokolskog rada. Po načelu: Pojedinac-ništa, celina sve — isključen je pojedinac od pre-vclikog uticaja naročito u negativnom Reagirajuči na pisanje nekog sta= rog profesora. koji je ustvrdio, da je slabom uspehu daka u srednjim ško= lama, izmedu ostaloga, uzrokom »i dvostruka gimnastika, školska i sokob eka«, brat Ante Tadič iz Subotice na« pisao jc u br. 41 »Solkolskog glasnika« članak, pobijajuči uspešno u njemu ovakovu proizvoljnu tvrdnju gospodi* na profesora. koji, verovatno, nije po* svema upučen u sistem i ideologij u so* kolskoga rada, jer inače sigurno ne bi bio postavio ovakovu netačnu tvrdnju. Oduvek je školska omladina u gradovima pretstavljala velik deo so* Ikolskog podmlatka. Dači su i ranije, pre sadašnjeg vremena, najviŠL punili naraštajske vrste, iz kojih su se raz* vili današnji sokolski prvaci, a da ni* kome nikad nije padalo na um da okrivljuje Sokolstvo za eventualni ne* uspeh tih daka u školama, štaviše, u etarije vreme, >kad šport još nije bio kod nas tako popularan kao danas, razmerno je mnogo više daka nego u sadašnje doba dolazilo u sokolske vež* baonice, i onda je bilo te odiozne »dvostruke gimnastike«, pa ipak niko nikad nije tvrdio, da bi to smetalo dacima u školi i oduzimalo im vreme »za miran rad kod kuče u učenju onih pravcu. Sokolstvo pojedincu ne daje onu važnost, koju mu daju neki drugi pokreti, i to ne možda da ga zapostavi i da mu zaista ne pridaje nikakvog značenja, več zato, da bi omogudilo uspešniji rad zajednice i naglasilo nje-nu važnost za pojedinca. Sokolski rad je u osnoyi i onako obraeen na pojedinca kao na polaznu tačku, jer samo zdravi i vredni pojedinci daju zdravu v čvrstu zajcdnicu. I tim ograničenjem ličnosti pojedinca — Sokolstvo teži1 samo za tim, da pojedinca privikne da se podvrgava volji celine, koja je nu-žna za što uspešniji rad kako jednog tako svih pojedinaeno. Upučujuči' pojedinca na zajednicu, Sokolstvo na-stoji da omoguei pojedincu razvoj do najviše mere, a njegov rad da ne bude ograničen samo na njega, več da i drugi od njega imadu koristi. Ono gleda da ukloni sebičnost i tesnogrudnost i da rad pojedinca usmeri tako, da isti bude koristan po celinu, a ne možda samo za njega, pa čak i na štetu drugih. Pri tome najbolje daje smernicu sokolsko deslo: Ni koristi ni slave! I baš zato smo ovde napred istakli, da pri tim, da ih nazovemo vanjskim funkcijama, ne rade Sokoli, več Sokolstvo preko svog vrhovnog organa. Tim postaje neopravdana bojazan, da 'bi| pri vršenju, odnosno pri učestvovanju i pomaganju u vršenju tih funkcija od strane Sokolstva mogla prevagnuti volja pojedinca sa svom svojom neobjek-tivnošču i sebičnošču. Naročito je tim onemogučeno da se okalja čistota sokolskog rada, koja bi se mogla naneti padanjem bilo pod čiji uticaj. Vršeči te funkcije, odnosno pomažuči u vršenju istih, Sokolstvo je po načelu demokratizma, koje ono uzima kao osnovu u kolektivnoj saradnji, kadro da dade jedan objektivno pravedan i ne-pristran sud, bez sebičnih motiva, koji su isključeni u pravom sokolskom radu, i ne tražeči ni koristi ni slave. Sokolski rad je svakom vidljiv, svako može da ga proceni i vidi jasnu ten-dencu njegovu za dobro naroda i otadžbine. Ne može biti mesta ni sum-nji za zavadanja, kolebanja i sve mo-guče greške, u koje čovek pojedinac ili neka ncsamostalna organizacija može upasti. Taj rad če, ma u kome pravcu se on kretao, biti uvek rukovo-den osnovnim sokolskim načelima, uvek u interesu narodnom, i biče stoga isključeno skretanje s tih smernica bilo pod čiijim pritiskom, bilo na čiji mig, bilo pod kakvim prilikama. Ne može se Sokolsvtu osporiti pravo da radi na čiščenju narodnog života, na njegovom ozdravljenju i da za-jedno s drugim faktorima daje tom životu svežine, da rasterava s njega maglu i da taj život usmerava lepšoj budučnosti, u kojoj bi narod mogao da uživa mir, spokojstvo i zadovoljstvo u svojoj kuei, u svojoj sredini, — u svo-joj domovini, koja če mu biti nesto najdraže, nešto srodeno s njegovjm srcem. Veljko Vrlinič, Bojanci. predmeta, koji daju potrebita znanja i otvaraju bolje vidike za ozbiljan ži* vot«, kako to kaže poštovani gopodin profesor. Pre nego što se nešto ustvrdi, tre* ba to tačno proveriti. Trebalo bi, u ovom slučaju, pre svega proveriti, ko* liko u kojem mestu daka efektivno pripada sokolskoj organizaciji i koliko od tih daka imaju negativan uspeh u školi. Tek tada bi se videlo, koliko može stajati tvrdnja, da »dvostruka gimnastika« smeta dačkom učenju. Brat Tadič je baš primerom onoga. grada, koji i gospodin profesor na^ vodi. računski doikazao, da niti 8% daka srednjih, stručnih i gradanskih škola u tom gradu nisu vežbalj u_ Sokolu, da se pitanje do kraja rašeisti, trebalo je još utvrditi, koliko jc od tih daka * Sokola svrsHo razred s ne* gativniin uspehom. Uvercn sam, da rezultat ne bi bio u prilog pomenutoj tvrdnji g. profesora. Pa i kad bi baš svi ti daci * Sokoli, da uzmemo naj* apsurdniji slučaj, imali slab uspeh u školi, to još nc bi bilo dokazom, da je njihovo pripadništvo sokolskoj orga* nizaciji tome krivo. Ja eu — neka mi se to ne zameri! — ovde navesti jedan primer iz svoje Sokolstvo i škola сЛ LOVENSKO «30 ICC LS IVO Zbor župskih načelnika ČOS U subotu dne 16 i u nedelju 17 o. m. održana je u Pragu, u Tirševom domu, pod pretsedavanjem načelnika ČOS brata dra Miroslava Klingera, sednica zbora župskih načelnika. Ovaj zbor usvojio je važne predloge, koji če biti predloženi na konaeno odobrenje viboru ČOS, a koji če se sastati 15 decembra o. g. U svom pozdravnom nagovoru brat dr. Klinger setio se je pajpre sedamdesetgodišnjicc smrti Jindržiha Fignera te zatim ovog leta umrle brače Broža i Pelclbauera. Nakon izveštaja o radu načelništva bio je usvojen predlog, da ee u buduče načelništvo COS sačinjavatj načelnik, trojica njegovih zamenika i 24 člana načelništva. Zatim je br. dr. Pehlat održao zanimljivo predavanje o modernim smerovima telovežbe, uporedu-juči ih s Tirševim sistemom. Nakon referata brata Bende i Tesarža o nogometu, zaključeno je, da se zabrani svaki pokušaj uvadanja nogometa u sokolske redove. Nadalje je načelnik br. dr. Klinger referirao o pripremama za Berlin, Varšavu, Subotiču, Bukarešt i Slovačku. O ovogodišnjim takmičenjima izneo je pregledan referat brat Havel, pa je zaključeno, da se red tak-mičenja preradi. Glede svečane odore naraštaja i vežbačkog odela za nara-štajce i mušku decu, zaključeno je, da se predloži viboru izneseni predlog izmene dosadašnjih odora, a glede uvo-denja naročitog ogrtača k dosadašnjoj svečanoj člansko j odori, zaključeno je, da to, nakon što prouči, raspravi idu-či zbor župskih načelnika. Glede uče-stvovanja na olimpijadi u Berlinu, zbor je usvojio mišljenje, da bi ČOS u Berlinu učestvovala s večim brejem vcž-bača, u koji se pak broj ne bi uračuna-lo takmičare, koji bi imali da pred svetskim forumom prikazu visiinu sokolskog telovežbenog sistema. Zaključeno je nadalje, da če oni vežbači, koji su pokazali svoje vcžbesastav brata Pehačka — iste pokazati i članovima vibora, pre nego bi o v j. imali da donesu definitivni zaključak o učestvo-vanju veče grupe Sokola u Berlinu. Sednlca prosvelnog zbora ČOS U subotu i nedelju dne 9 i 10 o. m. sastali su se u Tirševom domu u Pragu na jesenje zasedanje župski pro-svetari češkoslovačkog Sokolstva. Zboru je pretsedavao prosvetar ČOS br. Antonin Krejči, koji je odmah u uvodu podvukao budučc važno delo pro-svetara u pripravama članstva za na redni svesokolski slet god. 1938. Sav rad u prosvetnom odboru ČOS i njegovih 16 otseka bio je ove godine u prvom redu posvečen širenju i pravil-nom shvačanju sokolske misli te pridobivanju sposobnih radnika za taj rad, i to putem posebnih prosvetnih škola. I u prosvetnom pogledu opaža se, da su 'veze između župa i saveznog vodstva svc to tesnije. Iskustvo je nadalje pokazalo, da je prosvetni rad potrebno što više prilagoditi praksi nego što je to do sada bilo i s toga razloga biče takoder i župske prosvetne škole u izvesnom pogledu preinačene. Naročita zadača čeka sokolsku prosvetli u svrhu što tesnijeg zbliženja brače Čeha i Slovaka. Zato če u budučc biti potrebno medu sokolskim društvi-ma i članstvom propagirati slovačku knjigu, držati predavanja o Slovačkoj, priredivati i igrati slovačke igre i t. d., jer je baš1 Sokolstvo u prvomc redu pozvano da razbije ono izvesno nepovc-renje, koje još postoji medu Česima i Slovacima. Prosvetni zbor se je takoder setio i legionarskih junaka brače Čapka, Sovca, Hofmana i drugih, koji su dali sjajdn dokaz pravilnog sokol-skog shvačanja u narodno odbranbe-nom pogledu. Takoder i dr. Sajner i dr. Vanjiček uvek su i posvuda sara-divali s čcškoslovačkom vojskom i time pridonašali velik udeo jačanju narodne odbrane. Iz statističkih podata-ka pak vidi se, da u ČOS ima več 98.2% svih sokolskih društava svoj prosvetni odbor, odnosno harem svoga prosvetara. Ukupno u čcškoslovačkom Sokolstvu deluje 3.141 prosvetar i 10.452 člana prosvetnih otseka, dakle čitava falanga oduševljenih propagato-ra sokolske misli i sokolskog rada. Največi deo ovih pripada profesor-skom, odnosno učiteljskom zvanju, od kojih njih 1.647 deluje kao prosvetari, a 2.997 kao članovi tih otseka. Za njima dolaze činovnici. Na prosvetnom zboru bilo je takoder i govora o projektu novog zakona o pozorištima, a kojim bi bio skoro posve ugrožen op-stanak diletantskih pozorišta. Zato če ČOS u torne pogledu na nadležnom mestu izneti gledište Sokolstva. Bilo je takoder debate i o pravom demokrat-skom životu, pri čemu su govornici iz-neli mnoge krasne misli s težnjom, da bi se što više produbio demokratski sokolski život. Na koncu zborovanja je pretsedavajuej br. Krejči ponovno istakao važnost sokolskog rada, te jo naročito upozorio na veliku zadaču, koja čeka prosvetare u pripravama po-jedinih župa za izlete po Slovačkoj., koji če se, kao što je poznato, prirediti naredne godine. Ovom zborovanju učestvovao je 51 župski prosvetar, a osim njih za sve vreme zborovanja is-tome je prisustvovalo i mnogo članova pretsedništva ČOS sa starešinom br. dr. Bukovskim na čelu. Treća takmičenja takmičara za Berlin Brača iz ČOS sistematski se spre-maju za takmičenja na berlinskoj olimpijadi, U subotu, dne 16 o. m. odr-žano je u vezi s tim pripremama več treče pokusno takmičenje, na kome je nastupilo 55 takmičara. Sudilo se je ve-oma strogo i svaki takmičar mogao je postiči najviše 60 bodova. Prvi je bšo brat Lefler iz Vinohradskog Sokola sa 58 bodova, drugi brat Hudec, takoder iz Vinohradskog Sokola sa 57.9 bodova, a treči brat Gajdoš iz Sokola Brno I sa 57.8 bodova, četvrti brat Petra-ček iz Sokola Karlin sa 57.2 boda i peti brat Kolinger iz Sokola Roudnice. Tirš o Figneru Kako je visoko mišljenje imao Tirš o svome saradniku pri osnivanju sokolske organizacije, o njegovoj ini-cijativi i dalekovidnosti, vidi se i iz sledeče Tirševe izjave: »Soko se je Fignerovim nastojanjem postepeno pripremao na veče zadatke, jer kod kuče nijc bilo niti jedne organizacije, koja bi se mogla njime da uporedi. Zato je Figner odmah počeo da gleda i preko granica i u njemu se je porodila misao da se češki telesni uzgoj podig-ne na visinu telesnog uzgoja na strani pa čak po mogučnosti taj i nadmašiti. Na tako nešto nije se mogao da odluei niko osim Sokola; u Praškom Sokolu odmah zatim moralo je da se sentimentalno rodoljublje povuče pred širim gledanjem, smelijim mislima i ja-čom voljom. To smatram največom za-slugorn Fignerovom, koja je do sada bila poznata samo najužem krugu.« Socijalna akcija ČOS Več dve godine uza-stopce organizovao je so-cijalni otsek ČOS opsežnu socijalnu akcij u za pomoč nezaposlenoj brači i sestrama. Prve godine izdana su bila staklena sokolska srca, koje je lani usvojio za svoju socijalnu ak-ciju i naš Savez SKJ, lani pak izdana su kandila u obliku ervenog srca sa sokolskim mo-nogramom, a ove godine, da se ujedno uposli i radnikc iz drvene industrije, nabavio je socijalni odbor ČOS šted-njake u obliku košnice, na čijem se vrhu nalazi malo drveno, erveno srce. — Nadalje, novogodišnjii broj »Sokolskog vjestnika« ČOS imače naročiti prilog, u kome če objaviti međusobne čestitke sokolske brače i sestara, a to uz jednu malu otštetu. Čista dobit od ovih oglasnih čestitaka upotrebiče se za socijalni fond ČOS, 0 izvesta vanju u dnevnoj štampi o Sokolstvu Vrlo je potrebno, da sva široka javnost uvek dobro zna, kako sokolska organizacija deluje u narodu. U tu svrhu služe Sokolstvu u prvom redu dnevne novine. Dok Sokolstvo za svoju internu potrebu izdaje svoja struč-na i druga službena glasila, ono se poslužuje, i ima da poslužuje, dnevnom štampom, da tako podržava vezu s jav-nošču. Tako se i eeškoslovačko Sokolstvo več pred nekoliko godina snažno prihvatilo rada it u tome pravcu. Ono u tu svrhu dnevno izdaje naročiti bilten, namenjeni u prvome redu uredni-cima češkoslovačkih naprednih novi-na, a u drugom redu ostalim lokalnim novinama širom države. Za dnevnu štampu ima opet i svaka župa svog stalnog izvestioca, a ovi opet svoje dopisnike iz pojedinih društava svoje žu-pe. Kako se intenzivno izveštava o so-kolskom radu u dnevnim listova, da uzmemo samo nekoliko podataka iz moravske dnevne štampe, vidimo n. pr., da je »Moravski večernjik« ove godine do konca septembra objavio ukupno 245 sokolskih vesti, list »Pozor«, koji izlazi- u Olomucu, 179 vesti, »Moravski dnevnik« 102 i t. d. Ako pak uzmemo u ruke brnske »Lidovc novine«, videčemo, da taj list dnevno donosi veliku rubriku vesti iz sokolskog života, i to ne samo iz češkoslovačkog, več takoder i iz jugoslovenskog i polj-skog Sokolstva. Kod nas pak u Jugo- sla\ iji ova važna grana propagandnoga rada u dnevnoj štampi još nijc dovolj-no organizovana, ni kao što se važnosti dobrog i uredenog izveštavanja ni u svojoj vlastitoj štampi kod nas još ne poklanja dužna pažnja. Razne vesli Iz slovenskog Sokolstva Pripreme za izlete ČOS u Slovačku god. 1936 več su u punom toku. Tako su se u Štefanikovoj župi sastali dne 9 o. m., u dolini reke Vage, zastupnici) skoro svih župskih društava da se po-savetuju o dogodišnjem izletima čeških župa u Slovačku. Tu župu če nai-me naredne godine nosetiti Jugočeška župska skupina s Plzenjskom župom na čelu. Bilo je stoga odlučeno, da se prvoga dana održi veliki sokolski zbor u Trenčinu prilikom otvaranja tamoš-njeg sokolskog doma, drugoga dana svi učesnici ovoga izleta raziči če se po raznim sokolskim društvima Pova-čke župe, a za treči dan određen je sastanak svih na brdu Bradlo, gde počiva poznati češkoslovački heroj general Štefanih. Ovirn komemorativnim svečanostima učestvovače takoder le-gionari, dobrovoljci i drugi nacionalni krugovi. I Vanjičkova župa u Brnu pripravlja se na izlet u Slovačku. Njoj je od-redeno da pode u Potkarpatsku Rusi-ju, gde je sokolska propaganda još vrlo potrebna. Župa če ove zime u tu svrhu prirediti u Brnu i predavanje o Potkarpatskoj Rusiji. Kao pokus za ovaj pohod u Potkarpatsku Rusiju pri-rediče se pre i župski slet u Brnu — Husovicama, gde če župa ujedno i proslaviti svoju 50 godišnjieu. Sokolstvo društvo u Kromjeržižu, u Moravskoj, proslavilo je 19 o. m. svoju 70 godišnjieu. Tom prilikom priredilo je i vrlo dobro uspelu telovežba-čku akademiju, na kojoj su nastupila sva odeljenja. Ovo se društvo naročito odlikuje svojom momčadi za odbojku, te je več duže vremena u toj igri ne samo češkoslovački več i slovenski prvak. Ovogodišnji svesokolski slet če-škog Sokolstva u Ameriei, koji je odr-žan koncem juna u Klivlendu, uspeo je ne samo u tehničkom i u moralnom pogledu, .več je imao i znatan materi-jalni dobitak. Zato je članstvo i pri milo natrag svu svoju uplatu za garancijski fond, a sam Savez pak ovim sle-tom došao je do znatnih materijalnih sredstava, koja če mu poslužiti za dalj-njil rad. Sva društva u ČOS svečano su ko-memorisala 70-godišnjicu smrti suosni-vača Sokolstva i prvog sokolskog starešine Jindržiha Fignera. Svakako najlepša komemorativna svečanost održana je 15 o. m., u matičnom društvu Praškom Sokolu, kome je Figner i bio prvi starešina od njegova ustanovlje-nja pa do svoje prerane smrti i kome je darovao krasni sokolski dom u So-kolskoj ulici. Komemorativno veče održano je u Fignerovoj vežbaonici uz vanredno veliko učešče svih pripadnika društva. U župi pukovnika Šveca, u Moravskoj, održana su ove godine razna izbirna takmičenja. Župsko načelništvo naime bilo je raspisalo ova takmičenja da bi potaklo članstvo, naraštaj i decu na što ustrajnije vežbanje. Od 86 društava ovim raznim takmičenjima učestvovala su 63, pri čemu su iz vrsta muških odeljenja sudelovala 834 člana, 386 naraštajaca i 358 muške decc, ukupno dakle 1791 takmičar. Prvenstvo u svim ovim takmičenjima odnelo je društvo Jaromerice. Na ovogodišnjim takmičenjima učestvovao je 661 takmičar više nego na lanjskima. Izmedu Istočno-slovačke žune u Košicama i Karpatoruske župe održano je 6 oktobra o. g. medužupsko takmičenje u prostim granama. Takmičenje je održano na letnjem vežbalištu u Už-horodu. Pobedila je vrsta Istočno-slo-vačke župe. Isto tako takmičio se je medusobno i naraštaj obiju župa, pri čemu je pobedio naraštaj Istočno-slovačke župe. U nedelju dne 10 o. m., na voj-nom uzletištu u Kbelima kod Praga, održana je svečanost predaje darovanih aviona češkoslovačkoj vojsei. Ovoj svečanosti prisustvovalo je preko 2000 Sokola i Sokolica, od kojih više od 900 njih u svečanom kroju. Po-časnu sokolsku četu predvodio je pod-načelnik COS br. Antonjin Benda, a ČOS zastupali su starosta br. dr.^ Bu-kovski, prvi zamenik staroste br. lruh-larž, načelnik br. dr. Klinger s ostalim članovima pretsedništva. Ukupno je češkoslovačkoj vojsei bilo darovano 35 aviona, i to što od Strane češko-slovačke javnosti, što od raznih društava, medu kojima je jedan darovalo samo Sokolstvo. Nakon govora staroste br. dr. Bukovskog, sokolski avion preuzeo je ministar narodne odbrane br. Mahnik i pridelio ga šestom avija-tičkom puku. Srednjočeška sokolska^ župa priredila 10 o. m. takmičenja članica u redovnim vežbama. Ovim takmičenjima učestvovalo je 6 dvanaestorica, koje su pokazale u svim redovnim^ vežbama Fzvrsnu uvežbanost. Najviše točaka postigla je dvanaestorica Sokola u Ži-škovu. ČOS raspisala je natečaj za napev jedne posebne pesme, koja bi se uvele pevala na sokolskim taborovanjima pri podizanju državne zastave. (Nastavak sa 1 strane) vlastite porodice, koji dokazuje baš protivno od onoga, što gosp. profesor tvrdi. Imam dva sina, koji pohadaju srednje škole u jednom od naših naj= večih gradova. Jedan ide u V, drugi u VII razred gimnazije. Obojica su odavna Sokoli, ranije kao sokolska de* ca, sada kao naraštajci. Vežbaju re« dovno dvaput nedeljno, sada još po= hadaju i prednjački tečaj. Sve su raz« rede u školi dosad svršili s vrlo do= brim i odličnim uspehom, više s odlič* nim nego s vrlo dobrim. Pripominjem k tome, da su još i članovi = juniori jednog renomiranog sportskog kluba, gde u sezoni marljivo treniraju laku atletiku, a i članovi su podmlatlka AeroAluba (modebsekeije), Crvenoga krsta i Jadranske straže, i to svugde aktivni članovi, vršeči negde i razne funkcije. Sve ovo ne smeta ni najmanj e njihovom uspehu u školi, kao što ne smeta uopšte u svakom ovakovom sim čaju, gde ima dovoljno vrednoče i pra* ve volje za nauk. Ja, čak, tvrdim, da ni današnje veliko oduševljenje oml-a« dine za razne sportove, naročito za nogomet, na koji se najviše vice, nije toliko krivo slabim uspesima u škola* ma, kako se to rado govori. Ta i mi smo se stari j i u doba našeg školovanja zanosili raznim igrama i mlaclenačkim zabavicama, samo što to u zreloj dobi sada zaboravljamo, pa sada samo vi* čemo na današnju omladinu, kao da i u naše vreme nije bilo podosta »dru* go* i trečoredaša«! Drugi su uzroci današnjem slabom uspehu daka u školama, mnogo dublji i ozbiljniji od športa, od nogometa i HHHB■■■■■■■■ Sednica prosvelnog zbora Saveza SKJ U nedelju dne 24 o. m. održače se u Beogradu sednica prosvetnog zbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Na dnevnom redu ove sednice je: 1) Kandidacija pretsednika prosvetnog odbora Saveza SKJ. 2) lzveštaj župskih delegata o prosvetnom radu u župama. 3) Evcntualije. Zbor če se održati u prostorijama Saveza SKJ, Prestolonaslednikov trg I 34, u 9 sati. od »dvostruke gimnastike«, uzroci psi* hološki, socijalni i moralni. Ali пце ovde mesto da se o tome govori. 1 o je pitanje za sebe, teško i važno Plta! nje, o kom bi stručnjaci trebali nino* go da raspravljaju i da tome zlu traze leka — ostavljajuči kod toga na iuiru sokolsku vežbaonicu. Sokolstvo nije samo telesno vežbanje. Ono je i duševno vežbanje, ono je rasadnik slobodarskog duha, duna najidcalnije demokracije, gde sc n^ jačaju samo mišiči, več sc jača i rn -ralna snaga, jača se ljudska i nacionalna svet, jača sc duh borbenosti bratske solidarnosti, u kom smeru o -kolstvo teži da odgaja i sprema but ec generacije. U Sokolstvu se njn0” radi i u prosvetnom smeru. Postoje z -sebni prosvetni odbori, postoje so^0,' ske čitaonice, sokolske muzike, Pe'a‘i ki horovi, pozorišni i lutkarski t® " rionetskij otseci, održavaju se so ska predavanja i govori pred vra i",,’ prireduju se ekskurzije, utaknu i prosvetni zborovi i sletovi i t. d., i • ' Svc to znači. da daci i u Sokolstvu gu naučiti mnogošta, što »daje P° bito znanje i otvara bolje vidike _ ozbiljan život«. Ne može biti i sukoba između Sokola i škole, niti n treba stvarati: Sokolstvo i škola ^ medusobno nikako ne isključuju, protiv, Sokolstvo može samo da P maže školi, a nikako da joj smeta. Pustimo, stoga, dakc na 1jn*rUe^ sokolanama, šaljimo ih u sokolske v baonicc. što ih je više — to su došli! . „ Marije Maričic, Botos. SoKolsK€i a i'€M€lio - predava*11* Radio siaaice Beograd — Zagreb — £ia ^ Dne 28 novembra predaje biJ-Kosta Petrovič, Subotica, o .1‘'1'',гдс1и“ goslovcnski narodni park u gtad'0' u vezi s izgradnjom sokolskog na<*' * ja Porcd ovih veeernjih Prct^vaku biče i popodnevnih (puekih), i „0ćuv prve i treče nedelje u mese od decembra t. g. . p0čct' Predavanja se održavaju °° jt,.30 ka novembra, svakog četvr do 20ДН) časova. Upulsiva za pokrajinski slet u Subotici 1936 god. Saopštavaju se br. načelništvima zaključci sednice Tehničkog odbora Sokolske župe Novi sad od 10 novem. 1935 god. o pokrajinskom sletu u Su-batici 1936 god. U smislu sporazuma sa sletskim odborom odlučeno je, da dani sveta budu ovi: a) Pretsletski narašiajsko - de«;ji dani 12—13 juna 1936 utakmice naraštaja u smislu »ropisa i uputstava Saveznog načelništva; 14 juna 1936 slet naraštaja s ovim rasporedom: u 6 sati pokusi; u 11 sati povorka; u 16 sati javna vežba. Na javnoj vežbi učestvu-ju naraštajska utakmičarska odeljenja grupe naraštaja Zupe Novi Sad i oba-veznih žima. Deca od preko 8 godina učestvovače na javnoj vežbi samo iz Subotice i iz najbliže okoline, koja mo-gu doči ujutro i u veče se vratiti kuča-ma. Deca če vežbati muška i ženska zajedno propisanu vežbu, koja če se dostaviti čim ova bude izrađena. Sva deca, koja učestvuju na sletu, mora ju biti propisno obučena. Muški i ženski naraštaj vežbače proste vežbe i to muški naraštaj samo prve 3 vežbe. Stariji naraštaj Zune Novi Sad, osim prepisanih vežba. vežbače još posebnu vežbu koju snrema Načelništvo župe i koja če za kratko vreme biti dostavljena. U vežbanju na spravama učestvovače utakmičarska odeljenja naraštaja. Dači srednjih škola, učestvovače na sletu samo iz srednjih škola s područja župe Novi Sad. Za njihove vežbe pobrinuče se brača nastavnici gimnastike u sporazumu s načelništvom Sokolskog društva Subotica. U povorci naraštajskog slcta učestvovače celokupan naraštaj i daci srednjih škola; več sada se svi upozoravaju, da za povorku imaju prepisno odelo. Zastave se imaju doneti. Deca ne učestvuju u povorci; ova če biti razmeštena na odredenom mestu. b) Glavni slelshl dani 26—27 juna 1936 g. utakmice članstva u smislu prepisa i uputstava Saveznog načelništva; 28 juna u 7 sati pokusi svih vežba, u 16 sati prva slet-ska javna vežba, na kojoj če vežbati članovi i članice prepisane proste vežbe. U vežbanhl na spravama učestvovače utakmičarska odeljenja. 29 juna u 9 sati --'S troja vanje sletske povorke i nakon toga povorka gradom. U 16 sati druga sletska vežba, na kojoj ce ' bati sokolske čete propisanu Pr.&, vežbu, koja če se poslati svirna ce.. ma. Starija brača vežbače vežbu Pa_y com. koju društva imaju, a ukoliko °v nema ju, neka se obrate Župi Novi S* • Ostale tačke vežbanja, kako za Pr'uj isto i za drugu javnu vežbu, biče p°P . njene učestvovanjem vojske, m°rnva ce, konjiče, gostiju i posebnim ve^:u njem župa, što če se kasnijc ured ' U pogledu ostalih sletskih priredan ^ koje nrsu strogo telmičke prirode, lučiče Sletski odbor. Kako su prepisane zajedničke Pr° ste vežbe muškog i ženskog naraštaj > članova i članica poznate, treba nas . jati da se sada ovc uzorno izvedu sve greške isprave, jer ima dosta vr mena za to. Isto i prepisane vežbe_ sokolske čete, treba da budu do uvežbane i izvedene na sletu bež , kc. , U sletskoj povorci prilikom ž* n ih sletskih dana učestvovače župe svojim članstvom i pod svojim zaSj,a vama u posebnim grupama i to sva . župa sa svima sv to članovima društav U povorci mogu učestvovati samo koji imaju propisnu odoru, urednu ^ rodnu nošnju; članice koje ne,nVy odoru učestovače u vežbaćem odc^ ираши » _ j rojim pripadnici®? stava, četa i ela®1 . „/.ncluAimf; catllO I Več sada se upozoravaju svi u^.cC nici ovog sleta i to vežbači, vežbac kao i nevežbači, da sc pobrinu za mena da im vežbačka odela i 0 i_0 budu u redu i strogo po prepisu, Jer ; ne bude imao uredno vežbače 01 vati propisnu odoru, neče moči učestvo u priredbama sleta. Članovi četa 'j,a. bače u propisnom vežbačem odeju, ^ ko je to zaključeno za čete M1 r ključak sednice ZZN od 21 i —-unče teinbra 1935). Starija brača vež _____ vežbu palicom u odori bez ,sur i.as-Ostala uputstva za slet izdače se ni-ic- . , na Pošto sc ovaj slet prireduje najsevernijoj tačei naše Otadžbme^j kao takav ima veoma važni nacio ‘.^j značaj, treba svi da nastojimo t a. .ccl-bude u svakom pogledu uzorna P1 t. ba, a naročito disciplina da bude i ^ puna i da se ne dešavaju povreu . scipline, kao što su to bili slučaj poslednje vreme. Zdravo! . ggdt Načelništvo Sokolske župe Novi Milan Teodorovič, načelnik- Pismo iz Sarajeva Sarajevski Sokoli če drugu zimu dočekafi u svom velikom domu Sarajevo, novembra 1935. život u ovim krajevima „ Pu‘sira i sokolske akcije postaju mnogobrojnije i raznovrsnije i sve c prodiTu u široke slojeve narodne. /Г. času četiri sarajevska Sokol-s urustva zauzeta su živo priprema-a za prvodecembarsku akademiju, „i Ja več po tradiciji službena pro-va Dana oslobodenja i ujedinjcnja Sarajeva. Ipak, nalazi se' vre-Orn‘X -1 snaoe > za druge važne akcije. ganizuje se ponovno sokolska po-moc nevoljnima, a koja je lanjske zi-'mala punog uspeha i koja če se 1 У!*1 j ove i narednih zima. Sokoli čl-i°'i ana dati potica ja za zajedni-niranu, akciju svili sarajev-mr.'- manih društava u radu na po-Cl nevoljnima. Ovih dana je otpo- o radom i sokolski pevački zbor, ko-i7rtiUj^rv“n P°čecima otvara najbolje štv - Za c'°*?ar usPeh. Sokolska dru-Л1.-a c,e _ov.e 2ime po prvi put zajedni- x. o^rzati sokolsko sveslovensko ve-m’ ?e 1 februara, koje če biti snažna i nrtestacjja sveslovenske sokolske jc. Društveni život u svima društvi-v .Je neobično živ. Sastanci, predajo Ja> čajanke, tečajevi za narodne . °državaju se u gotovo svim dru-stvima. Medutim, u svim tim akcijama Sn Sa se jedan nedostatak: za jcdan цап razmah širokih razmera po-n » Je sokolski dom, koji Sarajevo, s , do sada nije imalo. Stoga je _ ladošču pozdravljeno udaranje term !•? kamena Sokolskom domu, koji Mat'ZC ^°kolsko društvo Sarajevo -p \ca uz pomoč Banske uprave i Sv a . e opštine, koje ovaj dom po-k:~ uspomeni Blaženopočivšeg 5 ЈЈа Aleksandra I Ujediniteljti. Ta canost, simbolički vezana za godiš- io Ck-i Smrti Viteškog Kralja, okupila 7„„ la, Sve Sokole na zemljištu kod lil• ?*s'ke škole, gde če se podiči ve-vy°kolski dom. Starešina Sokolskog s stva Sarajevo Matica, br. Aleksa rcevič, imao je sreču da otvori ovu P07?JS • svečai^t i čast da na njoj jf 1.ravi izaslanika našeg uzvišenog fien i Nj- Vel- Petra U’ divizijsko! Dri ? g’ Milisava Tomiča, bana , r»nske banovine g. Lukiča, izaslani-*.ministra vojske generala g. Voju ‘jnajlovica, komandanta armijc geneza g Krstiča, komandanta divizije , erala g. MUoradoviča i pretstavni-Stat.Svi!1 patriotskih društava. Brat du Je u pozdravnem govoru meče d m istaknuo i sledeče: »Ovaj Ule '°m ' sPomen'k biti žarište, u ko-paj c? Se Sokoli i njihovi naraštaji na-Јђа f1 sokolskim i patriotskim ideja-lja- ^Svojim stvarnim radom, okup-b0jj P°d sokolsku zastavu sve naj-buie. svna^e našeg naroda, bitii trajno dinsf1 ^uvar' rmrodnog jedinstva i jc-smrf Venc države, — zavetne misli Berna Kralia- Imajuči uvek pred oči-levk-NLegove amanetne reči: »Od ko-Jusj^Ci ■ ^roba dužni ste služiti samo 4e s ji > jugoslovenskoj ideji. Njc-ima; važne mišice i vaša srca, njene a,V*JU da budu i sve vaše radosti i ide- o težnje i sva vaša pregnuča«. Zav-pt *re vazda pronositi Njegovu koii U m*sao s istim onim elanom s Od s"' SU Pronc*' ’ simboličnu baklju Па araJeva do Oplenca, spremni uvek nove dužnosti i napore.« heirj retsednik opštine g. Bičakčič Ed-rojv, P^zdravio je svečanost s govo-raiev11 m9 je rekao, da gradani Sa-Sok-nM veruju’ da če se podizanjem koi doma najbolje odužiti veli- J uspomeni Viteškog Kralja. ar.cšina župe br. dr. Vojislav b0rLr°Vlć evocirao je velike i teške njL.0 c Predratnog Sokolstva i istakao Žrtv„Ve žrtve kao obavezu za nov po-SloK,';an sokolski rad generacija u ,C ',Hr. dr. Besarovič je dalje me-" rekao: »U ovome času kad Pola mu j . kamen temeljac svome do jeni0 h?’ sc sarajevski Sokoli zavetu-Ha!n.' a čemo u ovom svetom nacio-m hramu vaspitati generacije u velikim sokolskim vrlinama, vaspita-vatj ih da budu prožeti u dubini svoje duše najdubljim poslovanjem i pije-tetom prema našem neumrlom Velikom Kralju i da budu uvek spremni u zanosu podnositi največe žrtve na čast i slavu Mladoga Kralja i mile nam Otadžbine.« Izaslanik Saveza SKJ br. Stevan Žakula, u jednom zanosnom govoru pozdravio je sarajevske Sokole i ovim rečima: »Zidajte neumorno i neutru-divo ovaj dom sokolskog bratstva i jedinstva do one višine dokle dopiru vaše muške snage, ali tako, da ga može videti i osetiti cela naša ujedinjena Jugoslavija. Uzidajte u ove osnovne temelje svoga doma one vrline sokolske, kojima smo vas mi stari ji učili: I mladičsko oduševljenje, bez kojega nema nikakog ozbiljnog i naprednog posla; i onu ljubav prema Sokolstvu i bratstvu, koja je najlepši naš ponos sokolski; i vašu predanost mučnom poslu sokolskom, koji nije dečja igračka nego širok i krupan zamah nacije za starim našim čojstvom i viteštvom; i vašu ljubav prema slobodnoj otadž-bini, jer vi najbolje znate kako je bilo teško podnositi tudinsko ropstvo; i vašu predanost dobrovoljnoj disciplini rada bez koje bi svako naše naprezanje moralo iči u raskorak; i toplinu vaših muških srdaca koja če, kao sokolska, uvek stremiti onome što je u životu čovečjem inajlepše i najčesti-tije; i vašu poznatu sokolsku toleran ciju, držeči se neotstupno onih pesnikovih reči: »Ah, da je proklet bio ciječ vjere Na svojega reži brata«. Brat Simo Stanivuković, neumorni pročelnik odbora za gradnju doma, pročitao je povelju koja je, malo za-tim, uz sviranje molitve uzidana u kamen temeljac. S poveljom je uzidan i pregršt svete zemlje s Oplenca i broj našeg »Sokolskog glasnika«, u kome je izišao natpis o podizanju ovog doma. Na proleče nastaviče se zidanjem doma, a druge zime če Sokolsko društvo Sarajevo-Matiea močil da useli u svoj veliki dom i da razvije u punoj meri svoj sokolski rad. — R. G. Pregled vežbi za berlinsku olimpijadi! Na dan 17 XI o. g. izvršen je pregled vežbi za olimpijadu u Domu Kralja Aleksandra I u Zemunu za istočnu takmičarsku skupinu. Pregled je izvr-šio voda olimpijske vrste brat dr. Viktor Murnik iz Ljubljane s načelnikom Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije bratom dr. Alfredom Pihlerom, a u pri-sustvu zamenika načelnika brače Miroslava Vojinoviča, Ivana Kovača i članova stručnog odbora Saveza. Prc početka vežbanja prikazan je film obaveznih vežbi na spravama i prosta vežba, što je poslao Olimpijski odbor iz Berlina. Pregled je vršen ovim redom: proste vežbe, vratilo, razboj. krugovi i konj. Na -svakoj spravi po-jcdinci su odvežbali obaveznu vežbu. Posle svake vežbe brat dr. Murnik da-vao je stručna uputstva za pojedine elemente, a brat Antosijevič je zorno izvodio. Na kraju je br. dr. Murnik dao svima opšta uputstva za dalji trening. Pregled je trajao punih šest sati. Pregledana su sledeča brača vež-bači: Merzlikin Dimitrije, Buda Juraj, Romelič Svetomir, Stergar Miloš i Per-filjev Jevangen iz Beograda, Rumenčič Josip i Pataki Ljudevit iz Zemuna, Zi-kov Radovan i Vilič Marko iz Novog Sada, Kujundžič Josip iz Subotice i Jo-vin Borislav iz Sombora. Ukupno 11 takmičara. Vodstvo je potpuno zadovoljno s uspehom dosadašnjeg treninga, i nada se, da če uz daljnji požrtvovani rad naših takmičara naše Sokolstvo biti dostojno reprezentovano na olimpijadi u Berlinu. B. S. Iz UfcFDNlSiVA U poslednjem broju našega lista bili smo prisiljeni izostaviti jedan čla nak bez naše krivnje. Našim dopisnicima! Umoljavaju se brača dopisnici iz naših jedinica, da eventualne svoje vesti za prvodecembarski broj »Sokolskog glasnika« dostave uredništvu na vreme, da bi ih ono primilo NAJDA-LJE DO 26 o. m. Kasnije bilo kakvo pristiglo gradivo za taj broj neče biti moguče objaviti. Izvešiaji o proslavi Prvog decembra Izveštaje o proslavi Prvog decembra uredništvo če moči objaviti jedino i samo u narednom broju »Sokolskog glasnika«, i to one izveštaje koje ured ništvu stignu na vreme za taj broj. Uredništvo stoga moli sve bratske župe i preporučuje im, da bi one same poslale uredništvu o tim proslavama u njihovim jedinicama opče izveštaje, u jednom celovitom prikazu, jer mno-gobrojne pojedinačne izveštaje iz dru štava i četa uredništvu je uopče ne-moguče objaviti, Naglašavamo ponovno neophod-nu potrebu da se o svemu radu u našem Sokolstvu zavede sasvim aktuel-no izveštavanje u našem listu, jer jedino takvo izveštavanje ima pravoga smisla i svrhe. *npijada u 'Merlinu jugoslovenskih plivača na olimpijadi 1936 rC(j- '*u8°slovenski plivački savez od-iy lt> Je načelno, da na olimpijske fi0| ,u Berlinu od 8 do 15 avgusta 14)36 tet',1 .Vatcr-polo reprezentaciju i šta-njr.. Plivača 4 po 200 inetara sloboil-stilom. ^r-dine«. Delovni sestanek jo dosegel zadovoljiv uspeh. Župno načelništvo želi napraviti v tekočem zimskem času vsaj še dva taka sestanka in pričakuje, da tedaj ne bo izostala nobena edinica. Naghisiti moramo da jc treba uprav v sedanjem času osredotočiti vse naše sile in sposobnosti v priprave za bodoči župni zlet, ki mora biti resničen prikaz naše delovnosti in prava manifestacija sokolske zavednosti. tupa Mostar BILEĆA. — Sabor sokolskih četa. Dne 10 novembra o. g. održan je u Šileči sabor sokolskih četa iz područja Sokolskog društva Bileea. Zastuplje-no jc bilo osam četa, svaka po nekoliko izaslanika. Pošto je hor otpevao: »Oj Sloveni!«, starešina Sokolskog društva Bi-leča br. Boško Toskič, deneral, otvo-rio je sabor prigodnim govorom i po- zdravio izaslanika Sokolske župe iz Mostara^ br. Čedu Milica, zatim iza-slanike četa, ovd. vlasti i društava. Na prvom mestu seča se Blaženopočivšeg Kralja Ujedinitelja, kome sabor oda-je poštovanje s trokratnim: »'Slava Mu!«. Zatim pozdravlja našu uzdani-eu Nj. Vel. Kralja Petra II, komo sabor kliče trokratni: »Živeo!« Posle otpevane državne himne i Sok. .pesme »Hajte, bračo«, na predlog br. Toskiča, otposlani su brzojavi Nj. Vel. Kralju Petru II, Nj. Vis. Knezu Namesniku Pavlu, Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije i Sokolskoj žu-pi Mostar. Zatim se prešlo na dnevni red. Brat Mile Petronijevič, referent za čete, u svom opširnom referatu iznosi istorijat rada na sokolskom polju u selima našeg područja. Rad je impo-zantan u svakom pogledu, pa ga je sabor najlepše pozdravio. Iza referata br. Petronijeviea, pretstavnici pojedinih četa čitali su svoje izveštaje i predloge, što bi tre-balo učiniti za pojedina sela da se po-boljšaju prilike u njima. Ozbiljno, trc-zveno i hratski bez ikakve poze, oni s« iznosili svoje nevolje i predloge. Posle nekoliko govornika uzeo je reč br. Čedo Milič, starešina Sokolske župe Mostar, koji jo izmedu osta-log spomenuo značaj ovih sabora ujedno pozivajuči Sokole na što intenziv-niji rad. Govor br, Miliča, hio je od Strane prisutnih vrlo pazljivo saslu-šen. Na kraju je donešena rezolucija, koja če biti iznesena na glavnom saboru u Mostaru. Povodom sabora, na veče je pri-redena akademija s programom od nekoliko uspelih tačaka pevanja, recitacija i pozorišnog komada, koji su izvelj članovi sokolskih četa. — B. A. HOSIJZi-FOWSIE.il m društvo s a osiguranfe i reosiguranje m Ueograd Župa Miš NIŠ. — Trodnevni župski prosvetni tečaj. Pod vodstvom profesora br. Drag. P. Pavloviča, pretsednika Pro-svctnog odbora Sokolske župc Niš, održan jc trodnevni prosvetni tečaj u dne 8, 9 i 10 novembra t. g., a u smislu četverogodišnjeg plana SKO-a, a sa že-lj_om da se poveča broj sokolskih vas-pitnih prosvetara društvenih, a da se stvore oduševljeni, požrtvovani i struč-no spremni prosvetni radnici. Tečaj je priredila župa o svom trosku i brinuia se je o izdržavanju svakog učesnika na tečaju. Po utvrdenom razporedu održana su 22 predavanja, koja su obuhvatala u glavnom tri grupe pitanja, a to su pitanja sokolske ideologije, zatim prakse prosvetarskog delanja u jedi-nicama i najzad pitanja s kojima se susreče i bori naše savremeno Sokolstvo. Za tečaj se prijavilo 17 učesnika i to: iz društava: Boljevac, Bosiljgrad, Vlasotinee, Vranje, Vlad. Han. Pirot, Prokuplje, Niš, Svrljig i Zaječar. Predavanja i vežbanja s govorima pred vrstom i kritikom držana su u Sokolskom domu društva Niš, koji je činio lep utisak na učesnike svojim prostranstvom i uredenjem. Rad je počinjavao u 7.30 časova, a završavao se u 20 časova. lako jc tečaj trajao samo tri dana ipak su učesnici dobili dosta kako te-oriskog znanja, tako i praktičnog upu-stva. Blagodareei vodi tečaja br. Pavloviču, tečaj je bio odlično organizovan na opšte zadovoljstvo i tečajaea i preda vača. NIŠ. — Program tehničkog rada župe Niš za 1936 god. Načelništvo Sokolske župe Niš održalo je na dan 10 novembra 1935 god. svoju sednicu u 8 čas. pre podne u kancelariji Sokolske župc Niš, a u 10 čas. pre podne istoga dana održana je sednica zbora društvenih načelnika(-ca). Zam. načelnika župe br. inž. Černe na obim sednicama ukratko je pod-neo izveštaj o dosadanjem radu na-čelništva župe. Izveštaj je primljen bez primedbe jednoglasno. Zatim su podneli izveštaje o dosadanjem radu po okružjima i društvi-ma okružni i diuštveni načelnici-ce i ukratko izneli stanie rada po istima. Izveštaji su primljeni bez primedbe. Po saslušanju svih izveštaja odmah se je prešlo na tačke za buduči rad u žu-pi pa je jednoglasno donešen zaklju-čak: 1) Da se u 1936 god. održe župske utakmice svih kategorija članstva i u svim disciplinama. Isto tako je rešeno, da so sastavi župska vrsta, koja sc ima u 1936 god. fakmičiti za Kraljev mač. Sastav elemenata na spravama za ovu vrstu radi uvežbavanja je pove-ren T. O. župc, koji ima iste da sastavi najdalje do 1 decembra t. g« i dostaviti takmičarima radi uvežbavanja. 2) Da se od 23 do 31 decembra t. g. održi župski iprcdnjački tečaj za župske prednjake-Tije. Na ovom tečaju če biti primljeni i novi članovi Sokoli, ali bez prava na polaganje ispita. Tečaj če sc održati rt' župskotn trosku u pogledu prehrane i prenoči-šta. 3) Da se u 1936 god. održi župski nastup u Nišu i to na mesec dana ra-nije pre odlaska na slet u Subotiču, a na dan ranije pre nastupa župske utakmice. Župski nastup u 1936 god. če biti od velikog značaja u tehničkom pogledu, jer če se tom prilikom izvršiti smotra za slet u Subotiču, kojom če se prilikom manifestovati snaga i lepota naše sokolske omladinc. 4) Da sc po okružjima održe utakmice četa, a zatim u župi. Program utakmice je poveren župskom T. O., koji se ima u najkracem vremenu sa-staviti i dostaviti svim četama radi pripTcmanja. Zatim je rešeno da se pored ostale grane po našim sok. jedinicama posveti i obrati što veča pažnja zimskom sportu-smučarstvu, pošto je ova gra-na jedna od najlepših u zimskom športu i od velike koristi za našu omladinu, jer ista u njoj nalazi puno razonode i zdravlja. Jednoglasno jc zaključeno, da se u zimi 1935/36 održi župska smučarska utakmica za sve članove Sokole i to u Zaječaru, pošto je tamo najpodesniji teren i ima dovoljna dužina staže za izvodenje utakmice. Porcd toga je rešeno da sc održi i tečaj za početnike smučare Sokole. 5) Program rada za 1936 godinu ima da se sastoji. Jesam li poslao pretplatu <1 za sokolske lisiove • a) Da se po predvidenom planu održe župske utakmice, b) Da se organizujo i održi župski prednjački tečaj, v) Da se u što večem broju članstva uzme učešče na eletu u Subotici 1936 god., g) Da se organizuje i što bolje pripremi župski nastup, d) Da se propagira ideja smučar-stva, i e) Da se ceo program rada za 1936 god. što pre sastavi i dostavi svim jedinicama župe Niš, te kako bi na taj način oipočele s radom. — U. S. S, Župa Peirovgrad TOMAŠEVAC. — Sokolska priredba. Dana 10 novembra t. g. naše selo pose til o je obližnje Sokolsko društvo iz Jarkovca. Ovom prilikom prikazalo je pozorišni komad »Ožaloščena porodica« u tri čina od Branislava Nu-šiča. Ova priredba po svom izvodenju Lzazvala je od Strane gradana, kao i mnogobrojnog članstva veliko odušev-ljenje. Ovom prilikom treba da napome-nuti, da sokolske priredbe moraju biti po svom programu pretežno sokolsko -nacionalne sadržine, jer inače nisu sokolske. Župa Sušak - Rijelca GEROVO. — Svečano otvorenje društvenog doma. Sokolsko društvo Gerovo, na granici naše Istre, koje je osnovano 6 maja 1930 godine, pored ostalog agilnog rada u ovome mestu pokazalo je i ovoga puta visoku sokol-eku svet i krunisalo uspeh svoga rada u ovom kratkom vremenu. Na dan 3 novembra o. g. u 11 sati pre podne u prisutnosti izaslanika Nj. Vel. Kralja Petra II, izaslanika g. Ministra vojske i mornarice, izaslanika g. bana Savske banovino dra Marka Ko-strenčića, izaslanika komandanta Savske divizije generala g. Mihaila Bodi, izaslanika bratskog Saveza SK.J iz Beograda, izaslanstva bratske Sokolske župe Sušak-Rijeka, Sokolskog društva Sušak. Trsat, Čabar, Prezid { t. d., svečano je posvečen i otvoren novosa-gradeni Sokolski dom u Gerovu. Tačno u 11 sati pre podne formirana je sokolska povorka uniformisa-nih Sokola, vatrogasaca i gradanstva, koja je sa -sokolskom glazbom društva Čabar i zastavom Sokolske župe Sušak-Rijeka, prošla kroz mesto Gerovo i ustavila se pred novim Sokolskim domom. Pred Sokolskim domom pevački zbor Sokola i vatrogasaca Gerovo pod vodstvom agilnog brata Turka Ljubo-mira, otpevao je »Sokolski pozdrav«, nakon čega je starešina Sokolske župe Sušak-Rijeka brat Ivo Polič izvršio osvečenje doma. Zatim jc izaslanik Nj. Vel. Kralja, pešadijski major Štroc, otvorio dom i predao Sokolima ključeve uz poziv, da uvek slede svoje vrle pretke na dobro Kralja i Otadžbine. Tada su delegati vlasti i Sokolstva sa terase novog doma pozdravili sakupljeno Sokolstvo. U ime Sokolskog društva Gerovo govorio je član društvene uprave brat Juraj Čop, koji u svomc lepom govoru izneo sve one vrline, koje krase ovo mlado društvo. Starešina župe brat Polič u svome govoru pozvao jc Sokolstvo da i u bu-duče ostane na onoj višini, na kojoj se nalazi danas, što je vidan dokaz petgodišnjeg bitisanja i ovaj lepi Sokolski dom. Izaslanik g. Bana Savske banovine, sreski načelnik Kosovič, u ime g. Bana pozdravlja Sokolstvo i isporučuje im poruku Bana, da i nadalje rade na dobro Kralja, Otadžbine i jugosloven-skog naroda. Posle zvaničnog otvorenja doma u glavnoj dvorani prireden je banket za delegate, a navečer u 6 sati održana je u domu sokolska zabava. Tom prilikom je načelnik domačeg društva br. Bajič pozdravio izaslanike i Sokolstvo, prikazajuči historijat ovoga mladoga društva. Iza toga nastupio je sokol-sko-vatrogasni pevački zbor s pesmom »Oj Sloveni«. Zatim je muški naraštaj nastupio s naročito ikombinovanom vežbom i skupinom pod vodstvom društvenog p red n jak a brata Kovača. Naši nara-štajci pobrali su zasluženo priznanje. Za njima su nastupili članovi pod vodstvom načelnika br. Bajiča s vežbom »Boks« i skupinom na pozormci, te su takoder pobrali zasluženo priznanje. Tada je opet nastupio pevački zbor simpatičnih Gerovčanki i Gerov-čana, njih 30 na broju, koji je gromko i nada sve uvežbano otpevao »Istar-sku himnu.« Naši vrli pevači i ovoga puta pobrali su silan aplauz tako, da se pesmu morali opetovati. Posle je prikazana šala »Šilom na zrak« pod vodstvom brata Cvetka Cu-kli pa su i naši) mladi glumci pobrali u isrtinu buran aplauz. Kao zadnju tačku programa agilni pevači sa svojim dirigentom bratom Ljubom i otpevao je »Sokolski pozdrav«. koji su morali na sveopšti zahtev opetovati. Posle svršenog programa izaslanik Nj. Vel. Kralja otvorio je ples »Kraljevim kolom«, pa se razvila vrlo prijetna sokolska zabava. Ova svečanost završena je i delo Sokolskog društva krunisano je uspehom. Neka nam bude dozvoljeno, ia-ko smo skromni, da naročito ovde ista kne mo kao najzaslužnije za razvitak ovog društva vrlog pokrovitelja, sa-danjcg Kraljevskog Namesnika g. dra Ivu Peroviča, koji je najviše pomogao da se ovaj dom podigne. On nas je najviše rszumeo, on nam je omogučio pretežni deo sredstava i velika mu hvala. Bratskom Savezu SKJ u Beogradu takoder topla i bratska hvala, jer nas je pomogao novčano, savetom i raznim uputama. Bratski Savez nas nije pustio na milost i nemilost nemaštini. Jedan vrlo važan faktor kod celog ovog posla imade, pa iako je on veo-ma skroman, te iako če mu lično biti krivo da ga spominjemo, mi to moramo učiniti, jer je on to zaslužio, a to je naš vrli projektant doma, brat Ivo Marčelja, profesor i arhitekta iz Zagreba. Taj vrli brat, iako činovnik i fa-milirajan čovek, učinio nam je sve načrte, čak i sve detalje. Dolazio je 22 puta u Gerovo iz Zagreba, a što se osobito mora istači, taj je čovek i brat iz ljubavi prema nama, "rema celom Sokolstvu, radio sve badava bez jedne pare, čak šta više, za 22 dolaska u Gerovo — trošio je svoj novac. Pa zar se toga čoveka može prešutiti i ovako javno mu ne izreči sveopštu zahval-nost? Osobita zahvalnost pripada i brat-skoj Sokolskoj župi Sušak - Rijeka te bratu starešini Ivi Poliču, koji nas je vazda razumeo, koji je učinio sve što je mogao da učini, da nam pomogne da dovršimo zaoočeto delo. Takoder trajnu zahvalnost punim pravom za-služuje i vrli brat Lacko Križ iz Zagreba, koji je mnogo doprineo, koji je činio sve, pa i više nego su mu snage dopuštale, da pomogne svojoj mladoj brači, da ih potakne na intenzivan rad. Zauzimanje brata Križa dalo je vidno g znaka, jer u ovom domu ima i njegov dobar deo zasluge. Ne zabo ravljamo ni brata dra Bogdana Koritnika, banskog večnika i advokata iz Čabra, jer ne znade, iako je suviše skroman, što nam je učinio. Hvala mu! Zahvalnost zaslužuje i sreski načelnik Kosovič iz Čabra, jer i on je dopripeo zagovorom što god je mogao. Treba priznati i svesnom gradarr-stvu Gerova, jer i ono je mnogo do-prinelo, a osobito omladina, koja radi dan i noč na razvitku društva i može se punim pravom reči, da ovo mlado društvo stoji danas na zavidnoj višini. Svima, koji nam pomogoše u radu, svima — imenovanim i neimenovanim — neka je sokolska zahvalnost! Ovaj dom stajao je 250.000 dinara. S. B. RAB. — Lutkarska priredba. U Sokolskom društvu davana je 10 novembra prva jesenja pretstava lutkar-skog pozorišta. Prikazivao se je komad: »Kraljevna Cvijeta« od Emanuela Bačiča. Bajka je vrlo dobro obra-dena i na pozornici imala je potpuni uspeh. Sve je vodio društveni prosve-tar E. Bačič, koji je vrlo živopisno iz-radio kulise i načrte za odela. Ostaja bb. i ss. izvadali su svoje ulege vrlo savesno i dobro. Za svoj trud bili nagradeni opetovanim i dugotrajnim pljeskanjem svih prisutnih. Izmedu činova recitovano je nekoliko kračih pesmica i održano kratko predavanje za dccu c Sokolskom P°' zdravu. Prisutno je bilo preko 250 sto dece, što odraslih. Unapred če se g°' tovo svake nedelje održavati za decu selo ili pretstavo lutkarskog pozorišta, jer je ovo za decu naipotrebmje u ovim dugim zimskim danima. Župa Zagreb STARA GRADIŠKA. — Otvorenje sokolane. Ovo Sokolsko društvo otvorilo je na dan 3 novem, svoju novo preuredenu sokolanu. Za u skromnu svečanost diletantska sekcija uvežbala jc pozorišni komad »Svet«, od B. Nušiča. Radovi na popravljanju sokolane počeli su u julu, a završeni su koncem oktobra. Materijalni izdatci su oko 5000 Din, dočim je Uprava kaznenog zavoda dala svu radnu snagu kao i®* ke druge potrebe posve besplatno- N mesto dosadanjih betonskih metnut jc čvrst pod, popravljeni prozori, izvedeni su soboslikarski dovi. napravljen balkon, a samu sa krasi 8 lustera, koji pretstavljaju s° kola u letu. Sokolana imade svoju sta nu pozornicu, te se može punim Ргц vom reči, da naša sokolana spada red najlepših u župi zagrebačkoj. Qi/, Svečanost je počela tačno u . čas. na veče pozdravnim govorom ta starešine Stjepana Duruma, koji svomc govoru kaže. da je ovaj dan dan od najradosnijih od osnivanja dr štva. Od nehigijenske i stare sale ° pravljena je sala, koja odgovara svi® potrebama telovežbe. Završujuči sv govor on se svesrdno zahvaljuje ^Pr vi kaznenog zavoda, svoj brači i 5 strama, kao i svima, koji su terijalno bilo moralno doprineli, da ovo delo izvede. Nakon pozdravnog govora brat® starešine diletantska sekcija prikazala ‘je piisutnima pozorišni K mad »Svet« od B. Nušiča. Komad J. odigran na opšte zadovoljstvo pa. ke, koja je dugotrajnim pljeskanje nagradila nesebičan trud brače i stara, kao i trud našeg starešine i Pr •• svetara brata Stjepana Duruma, *0) je ujedno bio i režiser. Nakon ^ razvila se ugodna zabava s plesom sudelovanje duvalačke glazbe. Posetilaca jc bilo preko 250, niškim ulaznicama omogučili smo najsiromašnijim ulaz. Materijalan uspeh dobar, moralan vrlo dobar. viAf/m> tl4j> KUiAlHI&fTDEU Krajno niške cene telovežbonih sprava možemo održati dotle, dok pobtoji zaliha, pošto se cene odličnih materijalija dižu. — Zato požurite sa narudžbora. — Sprave solidne, izrada precizna, cene nevjerovatno niške. TVORNICA GIMNASTIČ-КШ SPRAVA J. ORAŽEM RIBNICA. NA DOLENJSKEM 238—19 ,o\^e' vW\'<5e u i' ot*'® v 0 & yl o v 'vCO " v,o»° .. y V1" JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani ШШ » J.'. L :r.iH■ regislrovana zadruga s ograničenim jamslvom 236-44 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora svifu kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Teleion broj 25-43 Zahtevajte cenik! Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije liskama (preletavnik Franc* ŠirukelJ); svl u ИиШ*