87 ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 O studiju moderne arhivistike u Hrvatskoj Željka DMITRUS, M.Phil. arhivistica, specijalistica za starije arhivsko gradivo, Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29, Zagreb, Hrvatska e-mail: zeljka.dmitrus@daz.hr Studiing Modern Archival Science in Croatia ABSTRACT By definition, archival science is a set of knowledge about archival material and archival activity. Archival scienceis a young science because it has been developing for the past hundred years. More recently, theory, practice and methodology have been formed. When we talk about archival material, we need to know that it’s not just a pile of old paper preserved in the dark archive storage rooms. Archival material is a record in continuity - from the mo- ment it is created, until the moment someone searches for that record. Today it is a common belive that archives are the memory of society and a part of cultural heritage. Today, documents are mostly generated in electronic form. From a practical point of view, modern archival science deals with answers to contemporary issues such as: How to organize digitalisation of archival material? How to keep digital content in the long run? How to organize digital archives? How to care for data security? These are just some questions that will have to be answered by the generations that come - young archivists. To be able to protect contemporary archives for the future we will have to find abwers to above questions, than only by protecting the present we will be able to preserve it for the future. Key words: archival science, science, study, digitization, future Studiare l'archivistica moderna in Croazia SINTESI Per definizione, la scienza archivistica è un insieme di conoscenze inerenti l'attività ed il materiale d'archivio. La scienza archivistica è una scienza giovane perché si è sviluppata negli ultimi cento anni. Più recentemente, si sono formate teoria, pratica e metodologia. Quando si parla di materiale d'archivio, bisogna sapere che non si tratta solo un mucchio di carte vecchie conservate nei bui locali di deposito. Il materiale d'archivio è un dato in divenire - dal momento in cui viene creato, fino al momento in cui qualcuno cerca quel dato. Oggi è assodato ritenere che gli archivi siano la memoria della società ed una parte del patrimonio culturale. Inoltre, sempre più i documenti ven- gono generati principalmente in forma elettronica. Da un punto di vista pratico, la scienza archivistica moderna si occupa di rispondere ai problemi contemporanei quali: come organizzare la digitalizzazione del materiale d'archi- vio? Come conservare a lungo termine i contenuti digitali? Come organizzare gli archivi digitali? Come curare la sicurezza dei dati? Queste sono solo alcune delle domande che dovranno trovare risposta grazie alle generazioni future – i giovani archivisti. Per essere in grado di proteggere gli archivi contemporanei per il futuro, dovremo trovare soluzione a questi problemi perchè solo proteggendo il presente saremo in grado di preservarlo per il futuro. Parole chiave: scienza archivistica, scienza, studio, digitalizzazione, futuro Študiju sodobne arhivistike na Hrvaškem IZVLEČEK Arhivistika je po definiciji skupek znanja o naravi in posebnostih arhivskega gradiva in arhivske dejavnosti. Kot znanost je arhivistika mlada veda, saj se je razvijala v poslednjih stotih letih, v novejšem času pa je oblikovala svojo teorijo, metodologijo in prakso. Ko govorimo o arhivskem gradivu, ne smemo pozabiti, da to niso samo stari pa- pirji, ki se hranijo v marčnih arhivskih skladiščih - arhivsko gradivo je zapis v kontinuiteti: od trenutka, ko nastane, do trenutka, ko je dano na uporabo za različne raziskave. Danes pravijo, da je arhivsko gradivo spomin družbe i del kulturne dediščine, ki je zapisana v unikatni obliki, ta oblika pa je vedno bolj digitalna. Zato se sodobna arhivistika z vidika prakse poleg vprašanj, ki izhajajo s področja tradicionalne arhivistike, ukvarja z dogovori na povsem kon- kretna sodobna vprašanja, kot so: kako organizirati proces digitalizacije, kako dolgoročno ohraniti digitalno gradi- vo, kako organizirati digitalne arhive, kako zagotoviti varnost podatkov? To so samo nekatera izmed vprašanj, na ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 88 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 katera bodo morale znati odgovoriti nove generacije arhivistov, da bi se tem bolj ohranila sedanjost. Vemo, da je to prihodnost naših arhivov. Ključne besede: arhivistika, znanost, študij, digitalizacija, bodočnost O studiju moderne arhivistike u Hrvatskoj SAŽETAK Arhivistika je, po definiciji, skup znanja o naravni i značajkama arhivskog gradiva i arhivske djelatnosti. Kao zna- nost, arhivistika je mlada jer se razvija u posljednjih sto godina, a u novije vrijeme je oblikovala svoju teoriju, meto- dologiju i praksu. Kad se govori o arhivskom gradivu, treba imati na umu da to nisu samo stari papiri koji se čuvaju u mračnim arhivskim spremištima - arhivsko gradivo je zapis u kontinuitetu: od trenutka kad nastaje do trenutka kad je dan na korištenje za različita istraživanja. Danas se kaže da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kultur- ne baštine, zapisane u unikatnom obliku a taj je oblik sve više digitalni. Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike bavi odgovorima na sasvim konkretna moder- na pitanja kao što su: Kako organizirati proces digitalizacije? Kako dugoročno čuvati digitalno gradivo? Kako orga- nizirati digitalne arhive? Kako osigurati sigurnost podataka? To su samo neka od pitanja na koja će nove generaci- je arhivista morati znati odgovoriti, kako bi se bolje očuvala sadašnjost. Znamo da je ona budućnost naših arhiva. Ključne riječi: arhivistika, znanost, studij, digitalizacija, budućnost 1 Uvod U radu će biti predstavljeni programi Preddiplomskog sveučilišnog studija informacijskih znanosti i Diplomskog sveučilišnog studija informacijskih znanosti, smjer: arhivistika. Suočeni s novim načinima stvaranja dokumentacije, primorani smo učiti nove, suvremene i primje- rene načine za čuvanje novonastalog gradiva. Tradicionalna arhivistika je na brojnim kongresima, stručn- im i znanstvenim savjetovanjima, dala temeljne vrijednosti novoj arhivistici. No, učenje tu ne bi trebalo prestati. O tome se promišljalo u trenucima nastanka studijskog programa na smjeru: arhivistika. U radu će biti predstavljen studijski program, iz kojega će proizaći ponuđena rješenja za probleme u kojima se struka može naći u ovom „vremenu između dva vremena“. Mladi arhivisti uče o novim metodama očuv- anja tradicionalne arhivistike. 2 Povijest nastanka odsjeka Na nekadašnjem studiju Disciplina prevladavalo je mišljenje da se studij ne treba odvijati na di- plomskoj razini, jer se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaganjem stručnog ispita. Informacijska pismenost je tada podrazumijevala ra- zumijevanje i vještine vezane za tehnologiju papira, organizacije i pretraživanja vezanih za papirnate kata- loge kao alate za pretraživanje. Danas znamo da se u informacijsku pismenost ubraja i rad na računalu. Stoga postaje jasno da samo stručni ispit ne može obuhvatiti praktična znanja. Tada počinje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini. Godine 1981. spajaju se dvije katedre koje će kasnije činiti jezgru studija informacijskih znanosti. Profesor László, kao pročelnik najmlađeg odsjeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dosta rano upozorava na činjenicu da dolazi vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima i da je potrebno ljude pripremiti za takva znanja i vještine. Tako, po uzoru na američke programe, na stu- diju okuplja profesore različitih područja koja sadržajima podupiru kurikulum studija. U početku su to bili profesori s elektrotehnike, matematike te vanjski suradnici iz institucija (knjižnica, arhiva, muzeja). Predmeti na kojima se temeljio studij bili su iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inte- ligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike. Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, studij informacijskih znanosti dijeli se na smjerove: arhivi- stika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Danas Odsjek ima sedam katedri: Katedru za 89 ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 arhivistiku i dokumentalistiku, Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za društveno-humanističku infor- matiku, Katedru za knjigu i nakladništvo, Katedru za leksikografiju i enciklopedistiku, Katedru za medije i komunikologiju, Katedru za muzeologiju i upravljanje baštinom i Katedru za organizaciju znanja. Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku je usmjerena znanstvenim istraživanjima vezanima uz suvremenu arhivističku paradigmu. Glavne teme koje obuhvaća su digitalizacija, upravljanje elektro- ničkim dokumentima i zapisima, informacijskim izvorima i sustavima, uspostava digitalnog arhiva, dugo- ročno očuvanje elektroničkog gradiva i slično. Članovi Katedre uključeni su niz znanstveno-istraživačkih projekata. Ostvarene su suradnje na IPA projektu Heritage Live u okviru prekogranične suradnje Slove- nija – Hrvatska, s europskom koordinacijskom inicijativom DPE, s Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja ICARUS, te na znanstveno-istraživačkom projektu InterPARES Trust. (Lasić-Lazić, 2013., str. 43) 3 Program preddiplomskog sveučilišnog studija informacijskih znanosti Preddiplomski studij informacijskih znanosti moguće je upisati jednopredmetno i dvopredmetno. Prva godina preddiplomskog studija I. semestar Jednopredmetno Dvopredmetno Osnovne informacijske tehnologije Osnove informacijske tehnologije Uvod u informacijske znanosti Uvod u informacijske znanosti Matematika Engleski za informacijske stručnjake Logika za informatičare Matematika Engleski za informacijske stručnjake Logika za informatičare Medijska kultura Medijska kultura II. semestar Organizacija znanja Baštinske institucije Osnove komunikacijske tehnologije Osnove bibliotekarstva Algoritmi i strukture podataka Uvod u arhivsku teoriju i praksu Računalne mreže Organizacija znanja Baštinske institucije Osnove komunikacijske tehnologije Osnove bibliotekarstva Uvod u obradu prirodnog jezika Uvod u arhivsku teoriju i praksu Engleski za informacijske stručnjake Uvod u obradu prirodnog jezika Algoritmi i strukture podataka Računalne mreže ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 90 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 Druga godina preddiplomskog studija III. semestar Jednopredmetno Dvopredmetno Baze podataka Baze podataka Obrada teksta i jezika Obrada teksta i jezika Uvod u računalnu sintezu govora Spisovodstvo Spisovodstvo Bibliografska organizacija Bibliografska organizacija Uvod u muzeologiju Uvod u muzeologiju Uvod u računalnu sintezu govora Povijest knjiga i knjižnica Povijest knjiga i knjižnica Povijest arhiva Povijest arhiva Osnove informacijske pismenosti Osnove informacijske pismenosti Digitalne obrazovne knjižnice Digitalne obrazovne knjižnice Osnove W eb dizajna Objektivno i vizualno programiranje IV. semestar Multimedijski prikaz znanja Klasifikacijski sustavi Vjerojatnost i statistika Sređivanje i opisivanje arhivskog gradiva Objektivno i vizualno programiranje Multimedijsk prikaz znanja Klasifikacijski sustavi Opća teorija baštine Sređivanje i opisivanje arhivskog gradiva Vjerojatnost i statistika Opća teorija baštine Objektivno i vizualno programiranje Osnove digitalne obrade teksta i slike Osnove digitalne obrade teksta i slike W eb servisi Napredno programiranje W eb aplikacija 91 ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 T reća godina preddiplomskog studija V. semestar Jednopredmetno Dvopredmetno Jezični inženjering Informacijski izvori i služba Strojno prevođenje Osnove upravljanja muzejskim zbirkama Jezične baze podataka Jezični inženjering Zaštita podataka Vrednovanje arhivskog gradiva T eorija informacijskih znanosti Uvod u formalne jezike i automate Pretraživanje obavijesti i obrada prirodnih jezika Dokumentacija u muzejima Informacijski izvori i služba Strojno prevođenje Osnove upravljanja muzejskim zbirkama Jezične baze podataka Vrednovanje arhivskog gradiva Zaštita podataka Dokumentacija u muzejima Digitalne zbirke Digitalne zbirke Pretraživanje obavijesti i obrada prirodnih jezika Osnove informacijske pismenosti Obrada prirodnog jezika Digitalne obrazovne knjižnice Osnove informacijske pismenosti - Digitalne obrazovne knjižnice - T eorija informacijske znanosti VI. semestar Osnove upravljanja informacijskim institucijama Osnove upravljanja informacijskim institucijama Kriptologija Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva Osnove zaštite muzejskih zbirki Osnove zaštite muzejskih zbirki Digitalna knjižnica Digitalna knjižnica Kriptologija Programiranje W eb 2.0 aplikacija Objektno-orijentalna analiza i razvoj aplikacija Objektno-orijentalna analiza i razvoj aplikacija Po popisu kolegija, postaje jasno da student Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti dobiva jednu širnu u području kulture i informatičke pismenosti. Osnovna razlika između jednopred- metnog i dvopredmetnog studija je ta da se u obveznim predmetima jednopredmetnog studija uglavnom nalaze predmeti koji daju osnovna znanja za stvaranje digitalnog sadržaja i manipulaciju njime, dok se u obveznim predmetima dvopredmetnog studija nastoji studente upoznati s različitim djelatnostima u kul- turi na tradicionalan način. Naravno, zahvaljujući izbornim kolegijima, studenti se opredjeljuju prema željama i sposobnostima. Na kraju preddiplomskog studija, možemo dobiti identičan program za jednopredmetne i dvopredmetne studente – oni koji su jednopredmetni mogu birati predmete koji su vezani za npr. arhivistiku: Uvod u arhivsku teoriju i praksu, Sređivanje i opisivanje arhivskog gradiva, Kla- sifikacijski sustavi, Spisovodstvo, Povijest arhiva, i Vrednovanje arhivskog gradiva. Jednako tako, iz dvo- predmetnog studija, možemo dobiti stručnjaka koji odabire izborne predmete iz područja digitalizacije i programiranja: Algoritmi i strukture podataka, Računalne mreže, Uvod u računalnu sintezu govora, Objektivno i vizualno programiranje, Napredno programiranje Web aplikacija, Osnove Web dizajna, Stroj- no prevođenje, Jezične baze podataka itd. ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 92 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 U razdoblju od 1991. do 2012. na Odsjeku je diplomiralo 670 studenata pred-bolonjskog studija. (Lasić-Lazić, 2013., str. 227) Prema raznovrsnim izbornim kolegijima, studenti se, pri nastavku studija opredjeljuju za užu spe- cijalizaciju, birajući smjerove: • Arhivistika • Bibliotekarstvo • Informatika – istraživački i nastavnički • Informatologija • Muzeologija. Program diplomskog sveučilišnog studija informacijskih znanosti - smjer: arhivistika Na temelju završenog preddiplomskog studija i jasnije slike o informacijskim znanostima, brojni studenti odabiru upravo arhivistiku kao užu specijalnost za nastavak studija. Kao i na preddiplomskom, studenti mogu birati između jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija. Prva godina diplomskog studija Jednopredmetno Dvopredmetno I. semestar Povijest institucija u Hrvatskoj Povijest institucija u Hrvatskoj Informacijski izvori i sustavi u arhivima Informacijski izvori i sustavi u arhivima Digitalizacija i migracija dokumenata Digitalizacija i migracija dokumenata Programiranje baze podataka Baze podataka u internetskom okruženju Upravljanje informacijama i znanjem Programiranje baze podataka Baze podataka u internetskom okruženju Upravljanje informacijama i znanjem Društveno-humanistička informatika Društveno-korisno učenje u informacijskim znanostima Uvod u leksikografiju Društveno-humanistička informatika Prikaz rječničkog znanja Uvod u leksikografiju - Prikaz rječničkog znanja 93 ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 II. semestar Arhivsko zakonodavstvo Arhivsko zakonodavstvo Digitalni arhivi Digitalni arhivi Sustavi za organizaciju znanja Sustavi za organizaciju znanja Epistemologija informacijskih znanosti Digitalizacija 3D objekata i prostora Digitalizacija 3D objekata i prostora Epistemologija informacijskih znanosti Računalna obrada povijesnih tekstova Računalna obrada povijesnih tekstova Druga godina diplomskog studija Jednopredmetno Dvopredmetno III. semestar Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom Upravljanje i poslovanje u arhivima Upravljanje i poslovanje u arhivima Projektiranje informacijskih sustava Projektiranje informacijskih sustava Sustavi za označavanje i pretraživanje Sustavi za označavanje i pretraživanje Upravljanje baštinom Upravljanje baštinom Uvod u leksikografiju Društveno-korisno učenje u informacijskim znanostima Prikaz rječničkog znanja Uvod u leksikografiju - Prikaz rječničkog znanja IV. semestar Metapodaci za upravljanje gradivom Metapodaci za upravljanje gradivom Zaštita elektroničkog gradiva - Računalna obrada povijesnih tekstova - Iz programa diplomskog studija arhivistike vidljiva je težnja za stručnjacima 21. stoljeća, koji će osim vrijednih tradicionalnih znanja u potpunosti razumjeti gradivo u nastajanju o kojem će budući na- raštaji skrbiti. ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 94 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 Sredinom prošlog stoljeća, postojala su dva tipa arhivista: oni koji su bili osposobljeni za samostal- no rješavanje svih pitanja arhivske službe na terenu i oni koji su osposobljeni za poslove pretvaranja regi- straturnog gradiva u arhivsko gradivo. (Rastić, 1997., str. 46) Glavni preduvjet za očuvanje fizičkih dokumenata je čuvanje gradiva u optimalnim uvjetima. Da bismo mi danas imali što čuvati, netko prije nas morao je paziti na pohranu, organizaciju i očuvanje. Ono što mladi arhivisti danas uče je pohrana, organizacija i očuvanje dokumenata koji nastaju u elektroničkom obliku. Dok mislimo da pripremamo struku za budućnost, pripremamo ju za današnjicu, jer je doba digi- talnih dokumenata već duže naša sadašnjost. U razdoblju od 2010. do 2013. na Odsjeku je diplomiralo 116 studenata bolonjskog studija. (La- sić-Lazić, 2013., str. 243) 4 Poslijediplomski doktorski studij Odlukom znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 1990. godine Filo- zofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobiva ovlasti da može dodjeljivati doktorat znanosti iz polja infor- macijskih znanosti (Kritovac, 1991., str. 129). Doktorski studij se izvodi pod nazivom Studij informaci- jskih i komunikacijskih znanosti, a temeljni cilj je znanstveno usavršavanje studenata. U razdoblju od 1990. do 2012. godine, doktorske disertacije obranilo je 156 doktora znanosti. (Lasić-Lazić, 2013., str. 40) 5 Kompetencije Studenti se osposobljavaju za oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata, vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima i sa- mostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom. Sposobni su samostalno oblikovati i voditi digitaliza- cijske projekte. Akademski naziv po obrani diplomskog rada jest: magistar/magistra informacijskih zna- nosti (mag.inf.). 6 Mogućnost zapošljavanja Diplomirani arhivisti se ne moraju nužno zaposliti u tradicionalnim arhivima. Akademskim nazi- vom-magistar/magistra informacijskih znanosti (mag.inf.) se osigurava šira pokrivenost informacijskih znanosti - ne samo arhivistike. Sve više magistara se zapošljava u baštinskim institucijama i svima onima koji imaju potrebu za organizaciju i obradu (elektroničkih) dokumenata, a zapošljavaju se na mjestima koja su odgovorna za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Osposobljeni su za vođenje i rad na digitalizacijskim projektima, kao i za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva. Suvremeni razvoj i uvođenje elektroničke uprave i elektroničkog poslovanja potrebu za stručnjac- ima u procesu upravljanja dokumentima, što arhivisti diplomirani na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zasigurno jesu. 7 Zaključak Promjene u društvu su dalekosežne i brojne struke se moraju prilagoditi novim tehnologijama i novim načinima poslovanja. Arhivistika kao struka nije iznimka, upravo suprotno. Na temelju studijskog programa koji je predstavljen u radu, možemo zaključiti da će nadolazeći kadrovi itekako biti spremni za izazove s kojima se naša struka susreće. Odlična pokrivenost svih spektara djelatnosti baštinskih ustanova daje nam nadu da će budući naraštaji od povijesne istine biti udaljeni svega par klikova. Osvijestili smo da je proizvodnja elektroničke dokumentacije već neko vrijeme naša sadašnjost, a kako je „nit vodilja“ arhivske struke sačuvati gradivo za nadolazeće generacije, organizatori studija mogu na svaki izvedeni kolegij biti ponosni, jer su pravi čuvari buduće povijesti. 95 ATLANTI • 27 • 2017 • n. 2 Željka DMITRUS: Studiing Modern Archival Science in Croatia, 87-95 Literatura Kritovac, D. (1991.) Doktorska disertacija iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972.- 1990. Informatologija 23 Lasić-Lazić, J. (2013.) Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb, Zavod za informacijske studije Rastić, M. (1997.) Oblici izobrazbe arhivista u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 40, str. 43-55 Opis studija i kolegija (2017). Dostupno na http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/katedre/arhivi- stika-i-dokumentalistika (03.05.2017) SUMMARY There are big changes in society and many professions have to adapt to new technologies and new ways of doing business. Archival science is no exception as it must adapt to new technologies. Based on the study program presen- ted in the paper, we can conclude that the new generation of archivists will be ready for all the challenges that ar- chivists are already facing. The great coverage of all areas of cultural institutions gives us hope that future resear- chers from the historical truth will be far only a few clicks away. We have realized that the production of electronic documentation has for some time been our present. The effort of our profession is to preserve the material for the future. The organizers of archival studies at the Faculty of Philosophy in Zagreb can be proud of each course. They are indeed true protectors of history. Tipology: 1.04 Professional Article Submitting date: 22.04.2017 Acceptance date: 05.05.2017