KRAJLEVINA SERA, HRVATA I SLO VEN AC A
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 30 (1)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. JULA 1023.
PATENTNI SPIS BR. 966.
Soeižtš de moteurs ä gaz et d’ Industrie meča- ■
nique. Paris.
Postupak i uredjaj za raskravljenje, ugrijanje i sušenje mesa i drugih materija. Prijava od 26. marta 1921.	Vazi od 1. avgusta 1922.
Pravo prvenstva od 5. novembra 1916. (Francuska).
ttazmrzavanje, grijanje i sušenje substanca konzerviranih pri niskoj temperaturi, kao n.pr. meso, može se izvesti cirkulacijom zraka upo-rabom grijajućeg i sušećeg aparata, smje-štenog iznad prostora, koji sadržaje substance za prepariranje.
Smještenje prostora i aparata treba proučiti s gledišta, do koje temperature treba dovesti substancu i do kojeg stopnja odgovara-juče ^suhoće, brineei se za odstranjenje svili pojava ili osjetljivih uzroka da se kvaliteta ne smanji ili pokvari izgled produkta, ili da se ne smanji trajnost konzervacije iza prepariranja.
Kod pojedinih slučaj e va razmrzavanja mesa treba paziti:
a)	da se odabere vrijeme odmrzavanja i takove temperature, da sadržina mesa, iza raz-mrzavanje bude po mogućnosti takova kao kod svježeg mesa.
b)	Izbjegavati, odviše velikoj promaji i nis-kom stupnju higroskopičnosti, vanjski izgled i sadržina tkanja na površini ne budu promi-jenjena i da se postigne isto što i kod inače „suhog mesa.“
c)	izbjeei, da se uporabom odviše toplog zraka na cjelokupno meso ili na odredjenim mjestima, izgled i sadržina masnih dijelova dodirom zraka ne pokvare.
d)	da se meso ne opkoli za vreme čitavog trajanja odmrzavanja i ugrijavanja, takovom atmosferom, koja je podesna za razvijanje klica, mikroorganizama i pljesnivosti, koja mogu biti sadržana u vlakancima u smrznu-
tom stanju, treba upotrebiti zrak odgovara-juči suh i čist i da ne ostane vlažnih tragova na mesu itd.
e)	Osloboditi zrak, dok prolazi kroz sušio-nicu, od klica, koje je donio i izbječi brižno da se ove klice ne povrate u zrak, koji se pusti u dvorano.
f)	Da se dovodi u dodir s mesom, kada je dovodjenje zraka izvana, samo prašnji zrak očiščen sušenjem u aparatu za sušenje.
Ovaj izum sadržaje svc ove uvjete i u tom slučaju ima slijedeče postupke i uredjaje:
1.) Ventilacija prostora za prepariranje ure-djena je u transverzalnem smislu uslijed po-dijeljenja zraka u regulisajučim otvorima, do-čim je meso poredjano po dužini, na taj način, da rečena ventilacija može djelovati sa vcčom ili manjom jakošču na poredano meso, koje se nalazi u istom položaju bilo za od-mrzavanje ili za grijanje.
Slike 1 i 2, koje su obe šematički narisane, pokazuju dva primjera uredjaja, kako se može izvesti ovaj postupak.
Na ovim slikama prikazuje a skupno mjesto aparata za sušenje i grijanje zraka; h su kanali ža podjelu zraka, kod kojih su namje-šteni, u odgovarajučim razmacima otvori bi, b-2, ba, .... bo po dva i dva u poprečnem smislu; c označuje šinje za transport i obje-šenje mesa.
Eavne strelice pokazuju smjer cirkulacije zraka, a one, koje su savijene pokazuju smjer , dovodjenja mesa, koje ulazi u ovaj prostor kod h prolazi kod prvog para otvora bi i
primite sfe prema i, za tog vremena dok se odmrznuto meso vadi, a svježe dovodi. Ure-djaj slike 2 razlikuje se od onoga na sliei 1' namještenjem šinja, koje su u primjeru slike 1 smještene u vijugastem obliku, da prouzrokuju perijodičko odvoženje materije.
Za vrijeme svoje vožnje kroz prvi odjel ci materija se podvrgava djelovanju struje zraka koja dolazi u prostor kroz otvore bi, a odlazi na protivni otvor bi; materija se pod'rgava na svome putu kroz sve odjele ci, cz, ce.... djelovanju cirkulirajućeg zraka u poprečnom smislu od jednog otvora be prema drugom, od jednog otvora ba prema drugom itd.
U slučaju na slici 2 može se dopustiti na isti način u odjelima jednim za drugim ci,
02,	C:i.. na svom putu, da se materija pod-
vrgne postepenom djelovanju cirkulirajučih struja od jednog prema drugom ofvoru pavova bi—bi, 52—ba.... itd.
Postupak, koji se sastoji u djelovanju struje zraka okomito na smjer kako meso dolazi, dozvoljava osobito odgovarajude podjelenje pridolaska zraka za ventilacijo; dovoljno je kod tog djelovanja odgovarajude regulisanje odjela parova otvora jednih za diugim b1—b1, b2—b2, b3—b3 itd., koji djeluju pomoču re-gistera. Velika promjena temperature izmedju novo uvedenog mesa u odio ci dakle hladnog, i zraka ventilacije, koji cirkulira od b’ prema b1, dozvoljava da se smanji pridolazak zraka u ovaj dio prostora gdje meso dolazi. Dakle, slabi pridolazak umanjuje, precizno na smrz-nutom mesu mogučnost, da se po njemu ulivati inje ili kondenzirana voda, radi toga što je napetost vodene pare na njegovoj površini manja, nego što je ona vodene pare zraka ventilacije. Na drugoj strani prostora, gdje je promjena temperature izmedju ugri-janog mesa i zraka manja, može se naprotiv pridolazak zraka uvečati. Meso, koje dolazi na ovu tačku prostora puštadosta veliku množina vode i suši se tim brže, što se više ventilira. Potreba da se brzo potisne sav trag vlage, koja je povoljna za razvijanje klica, pokazuje potrebu, da se što prije odstrani vlaga sa mesa, sušeči ga velikom brzinom.
Jeanom rječju uredjenje, da se meso preparira povedano u odjelima jednom za drugim ci, C2, ca.... dozvoljava da se krivulji
sušenja mesa dadne najbolje prilagodjeni oblik za rezultat, koji se hoče dobiti, a da se učinak sušenja vrši postepeno, na taj način da je najjači tamo, gdje je najpotrebniji.
Isto tako se mogu zraku za ventilaciju dati različite temperature u raznim odjelima ci, C2.... od jednog kraja prostora na drugi i tako izvršiti postepeno grijanje.
2.) Struja zraka se izrojenjuje i to dosta
često, da se prepariranje mesa vrši jednolično u istom redu puštajuei na taj red suh i to-pao zrak čas kroz jedan otvor bi, be.... čas kroz protivan otvor.
Jedan od načina, kako se vrši ova izmjena predočen je na šematičnom slikama 3 do 6.
Sliko 3 i 4 su presjeci koji pokazuju registre ili noše vrata uredjaja odgovarajuči podijeljena za cirkulacija u jednom i protiv-nom smislu.
Slika 5 je poprečni presjek po V—V slike 3.
Slika 6 je uzdužni presjek po VI—VI slike 3.
Na ovim slikama pokazuje a skupno mje-sto aparata (ventilator V, sušionik S i grijač R) kojeg mu drago poznatog tipa, koji se upotrebljuje za razdeljivanje toplog zraka odgovarajuči osušenog. Ovi aparati su smješteni u sobi, odjeljenoj od prostora za prepariranje s odjelnim zidom d. Zrak usisavan ventilato-rom V, prolazi u svakom slučaju kroz ovu sobu u smjeru strelice A. Ova soba odije-Ijena je odjelnim zidovima m, ai smještenih po dužini s obe strane grupe aparata i hodnika Ci, Oz. Registri ili vrata 1, 2 su odgo-varajučeg broja i na odgovarajučim mjestima da se mogu otvarati i zatvarati po volji za komunikacije izmedju hodnika Ci i C2 i jednog ili drugog kanala zraka b, gdje su raz-dijeljeni u pavove otvora bi—bi ba—ba.
Lahko je viditi, da vrata 1, 2 namještena u položaju prikazanem na sliki osiguravaju circuliciju zraka kroz kanal od desna na lijevo. Da se promijeni smjer ovo cirkulacije, dovoljno je da se vrata postave u položaj prikazan na slici 4.
Ovaj uredjaj, naprotiv onome, kod kojega se struja zraka ne može izmijeniti, dozvoljava da se uzme veča promjena temperature izmedju upuhanog i izvadjenog zraka, očekiva-juči, da se dosta čestom izmjenom srojera struje zraka može izjednačlti razlika prepariranja izmedju mesa smještenog na krajevima jednog te istog reda ili odjela ci, 02. — Dakle, veča promjena temperature može dozvoliti da se smanji pridolazak zraka, koji može biti potrebit da se izbjegne na pr. onomu što je „suho meso“.
Izmjena struje može takodjer u odredjenom slučaju, dozvoliti smanjenje promjene temperature izmedju zraka i mesa. Opažanje vinjeno za temperature zraka za ventilaciju, odnosi se na isti način na stupanj higroskopičnosti: ovaj može biti veči pošto meso primajuči djelovanje zraka več ovlaženog u dodiru s mesom več prije prepariranim, primiti če na svom putu iza izmjene suhlji zrak.
3.) Temperatura zraka i koji je ugrijan, kako je bilo rečeno prolazeči kroz čistionice smještene povrh prostora, biti če izjednačena
na primjer niješarem, koji izmijeŠa zrak prije uiaska u kanale h. Sušenje ovog zraka prije svoga ngrijanja mora l)iti izvršeno na površinama, kojik ee se temperatura održati konstantna pomoru kojeg mu drago poznatog uredjaja.
4). Prema praktičnem oblika prirojene izuma, mjeeto da se sušenje vrši u cijelosti sa cirku-lirajućim zrakom, može se smanjiti na inten-zivnije sušenje odredjene množine zraka dobi-vene odvojenjem. O vaj način dozvoljava lahko regulisanje stupnja higroskopičnosti glavnog cirkulirajučeg zraka, mjenjajuei omjere mje-šanja sušenog i nesušenog zraka. Tako se smanjuje s druge Strane, utjecaj dobirka aparata za sušenje.
Praktički, kod uredjaja koji imaju hladne prostore, ovo se sušenje cirkulirajučeg zraka odmrzavanja, odvodjenjem jednog dijela zraka izvodi u hladnom prostoru ili u ohladjivaču zraka ovog prostora.
Slika 7. pokazuje šematički primjenu ovog principa sušenja odvojenjem, na uredjaju sa hladnim prostorom.
Na ovoj slici, pokazuje s prostor za od-mrzavanje, smješten kao u predjašnjem pri-mjeru, odijeljen zidom d od sobe, gdje se nalaze, u ovom slučaju, smješteni aparati grijač R i ventilator V; iza grijača može biti mješač M. P označuje hladan prostor. Jedmi dio zraka za cirkulaciji], prije nego što udje u sobu a, odvodi se prema ventilatoru usisa-vaču V1, koji je smješten na cijevi f i po-tiskuje se u sobu prostora P, gdje je smješten ohladjivač S, koji vrši funkciju sušenja. Na izlazu hladnog prostora, osušeni zrak, koji odlazi u cijev f1 usisava ga ventilator V-, koji ga potiskuje u sobu a prema grijaču E. Ventilator! V1 i V- su istog kroja.
Može seprimjeniti princip osušivanja jednog dijela zraka potiskivanog u prostor za od-mrza'-anje upotrebljujuči grupu od dva venti-latora, takova kakova su V'3 i V1, na taj način, da se sa V2 uzme hladan i suh zrak izvana, k-ioz cijev e-i, a povoljna množina neohladjenog i viažnoga zraka usisavajući kroz V1 i izbacivši ga van kroz cijev e1.
Ovaj uredjaj može biti koristan zimi za odredjene atmosferske pogodbo (pogodnosti).
Može se takodjer dodati cirkulaciji odvo-djenja izmjenjivae temperature 0 dozvoijava-juči, da se opet debije jedan dio hladnoće i
topline izgubljene sniženjem, zatim (lizanjem temperature zraka s obzirom na sušenje.
Kod opisanih postupaka i uredjaja, sušenje zraka cirkulacije može se, što valja znati, dobiti svim drugim poznatim načinima, samo ne lizanjem hladeče vijugaste cijevi. Ohladje-nje može se vršiti na primjer direktnim do-dirom hladne tekučine, padanjem vode, bičanjem, povrčinom vode i t. d.
Može se, što treba dobro znati, obnovlje-nje i čiščenje zraka za cirkulacija prostora za odmršavanje postiči na svaki poznati način.
PATENTNI ZAHTEVI:
1.	Postupak zn razmrzavanje (raskravljenje), ili ujedno grijanje i sušenje smrznutog mesa
i drugih materija u prostoru za prepariranje pomoču cirkulacije zraka proizvedene apara-tima smještenim izvan toga prostora, naznačen time, što se podjela (ulaz i izlaz) zraka vrši u odjelima ili poprečnim sljedečim si zonama toga prostora; odjeli, koje materije za prepariranje prelaze cirkulišuči u uzdui-nom srnjem spomenutog prostora, na primer po putevima sa sinusoidalnim zavojima, normalnim na os prostora ili po putevima koji su paralelni gore pomenutoj osi.
2.	Način primene, naznačen time, što se:
a)	smisao cirkulacije zraka u svakoj slje-dečih si zona može perijodički izmijeniti.
b)	samo jedan dio sraka za cirkulacija suši i to pomoču sredstava koja su van grupe aparata prostora sa prepariranje, a dovo-djenje i odvodjenje zraka vrši se na primer pomoču dva ventiiatora iste jašine od kojih jedan isteruje, a drugi usisava zrak u jedan pridodatan hladan prostor, ili jedan uzima zrak suh hladan izvana, a drugi te ra na isti način napoije odgovarajuču množina ne ohladjenog zraka.
3.	U s vrhu primene postupka prema pre-dašnjim zahtjevima, uredjaj, naznačen time, sto ima prostor za prepariranje odvojen zidom ili prekatom od izbe gdje su smešteni aparati proizvodjači zuhog zraka (venlilator, sušionik, grijač); uredjaj sauključuje u izbi za aparate, hodnike za cirkulaciji! i druge rasporede, snabdene vratima za odjeiivanje ili za komunikaciju sa uzdužnim kanalima za zrak prostora, izbušenim sa otvorin a za pri-manje i cirkulacija u položaju jedni proti drugim po dva i dva i odgovarajuči raznim poprečnim odjelima.




.
■

■ • 'I







■




‘

■
.
I

.







■



'



' ■
.

.
■

,




f b A3
y////A/////•//////. ',p.

Ad patent broj 966.
— £ TT)
vy/!- y'W.'f/-7'/T'A