KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 12 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10469 Kangro Walther 1 Lindner Agnes Braunschweig, Nemačka. Uredjaj reakcionog prostora za postupanje materijala. Prijava od 3 decembra 1932. Važi od 1 maja 1933. Traženo pravo prvenstva od 4 decembra 1931 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na uređaj za konstruktivno izvođenje reakcionih prostora u kojima materijal proizvoljne vrste, prvenstveno rude ili otpatci od ruda, oksidne mešavine, sulfidne mešavine, keramičke sirovine, anorganski pigmenti bivaju podvrgavani postupanju visoko aktivnim gasovima, naročito u zagrejanom stanju. Sprovođenje takvih procesa na veliko bilo je do sada vezano sa znatnim teškoćama, jer peći ne mogu da izdrže vanredno visoke hemijske napore. Kod ovih procesa, koji pretežno bivaju sprovođeni pomoću halogena ili halogenskih jedinjenja, kao naročito pomoću hlora ili hlorovodonika, postoji pri nastupajućim temperaturama ne samo reakciona sposobnost između rude i reaktivnih gasova, nego i između gasova i materijala od kojeg se grade peći, koji obično dolazi u pitanje, naime keramički materijal; jednovremeno je, pri o-kolnostima koje vladaju u peći, sposoban za reakciju i onaj materijal, kroz koji bivaju dovođeni gasovi, na primer zagreja-ni hlor. Teškoće, da se izabere podesan gradivni materijal za peći, koji, ma da je po sebi sposoban za nag'rizanje, i pored toga izdržava naprezanja u peći, bivaju rešene ovim pronalaskom, koji tako omogućuje, da se peć izvodi pomoću gradivnog materijala za peći, koji je u odnosu na visoko aktivne gasove ili i na materijal koji tre- ba da se postupa, u reakcionom stanju sposoban za napadanje (nagrizanje). Po pronalasku reakcioni prostor za postupanje materijala, prvenstveno ruda i otpadaka ruda, pomoću u datom slučaju za-grejanih visoko aktivnih gasova naročito halogenih, biva tako raspoređen, da se u-lazno mesto sastoji iz materijala koji je indiferentan prema vrelim gasovima, ali ne i prema reakcionom materijalu zajedno sa vrelim gasovima, ili prema zidnom materijalu zajedno sa vrelim gasovima, i da do dodirnog mesta sa drugim komponentama vlada pad uslova stanja, pritiska ili temperature ili obojeg, koji štiti od nastajanja reakcije sa ovim materijalom. Dakle po pronalasku se pobrinulo da se izbegne, da se u unutrašnjosti peći sastanu takve komponente, koje međusobno reaguju na način koji je po proces nepovoljan. Po sebi mogu na primer nesumnjivo da se dovedu u vezu keramičke mase, ruda i hlor, no ipak na drugoj strani se mora izbeći sastajanje rude, uglja i hlora, jer pri tome usled redukcionog dejstva uglja ova biva napadnuta i osim toga u procesu nastaju neželjene reakcije. Stoga po pronalasku pojedini materijali i uslovi stanja, temperatura ili pritisak ili oboje bivaju tako međusobno podređenim da ne nastaju neželjeni napadi (nagrizanja). Tako se na primer ulazno mesto vrelih gasova stavlja u materijal koji je indiferentan pre- Din. 40. ma vrelim gasovima i koji bi sa drugim materijama na drugim mestima peći mogao dovesti do reakcije, ali se peć tako izvodi, da do dodirnog mesta sa drugim komponentama vlada pad uslova stanja, pritiska ili temperature ili obojeg, koji štiti od nastupanja neželjenih reakcija sa ovim materijalom. Takođe se može u daljem izvođenju pronalaska gradivni materijal između ulaznog mesta i reakcione zone duž zidova koji graniče reakcioni prostor ili konstrukcioni delovi tako izabrati, da sposobnost napadanja gradivnog materijala opada suprotno pravcu pada temperature. Pomoću nižeg primera ovo će biti bolje objašnjeno. Napadna sposobnost silicijum oksida sa hlorom i ugljem leži približno pri 800° C. Napadna sposobnost aluminijum oksida sa hlorom i ugljem leži približno pri 600° C. Tako se može između ulaznog mesta i reakcione zone duž zidova ili konstrukcionih delova gradivni materijal tako stupanjski postaviti da se na onim mestima, na kojima je temperatura visoka, ali ne dostiže 800° C, upotrebljuje silicijum oksid kao zidni materijal ili obloga, na mestima niže temperature ispod 600° C, aluminijum oksid, pri još nižim temperaturama odgovarajući druge materije, kao na primer ilovača ili drugi keramički materijali. Ako kao gasovi, koji bivaju dovođeni peći, budu izabrani halogeni, njihova vodo-nična jedinjenja, ili njihova druga za reakciju sposobna jedinjenja, ili gasovita za reakciju sposobna ugljenična jedinjenja, to se kod prvenstvenog oblika izvođenja pronalaska, materijal, koji nije ili je teško sposoban za napad, sastoji iz ugljenika, karbida ili t. si. Predmet pronalaska je dalje, da se za takve reakcije, kod kojih potrebna toplota biva dovođena pomoću reaktivnih ili indiferentnih gasova, uređaj za grejanje gasova na u blizini dovodnog mesta gasova ka reakcionom prostoru postavi udaljeno od reakcione zone. Kod jednog prvenstvenog oblika izvođenja pronalaska su cevi, koje dovode gasove reakcionom prostoru, jed-novremeno izvedene kao grejuća tela, na primer imaju električni uređaj za grejanje, ili pak kroz omotače cevi bivaju sprovode-ni zagrejani mediji, gasovi ili tečnosti, ili se na njihovim površinama vrše površinska sagorevanja, sagorevanja praha ili sa-gorevanja ulja. Cevi, koje su snabdevene grejućim uređajem, i koje dovode gasove reakcionom prostoru, mogu potpuno ili delimično strčati u peći. Radi izolisanja dovodnih cevi prema zidu, bilo radi izolisanja protiv prenošenja toplote, bilo radi električnog izolisanja, bilo radi kemijskog izolisanja, bivaju po pronalasku izvođeni naročiti zaptivači, kod kojih su flanše za držanje cevi smeštene u masama, ili su u njima utopljene, iz izolu-jućeg materijala, koji je još hemijski indiferentan prema cevima i prema gasovima koji se kroz njih sprovode. Ako su na primer u pitanju halogeni ili njihova jedinjenja, na primer hlor, brom, jod, fluor, hlo-rovodonik, jodovodonik, fluorovodonik, kao reaktivno gasovi koji treba da se za-grevaju, to se mogu cevi ili grejuća tela izabrati iz ugljenika ili grafita, kupatila iz halogenih soli, kao na primer natrijum hlo-rid, kalcijum hlorid, kalijum hlorid, bari-jum hlorid ili i natrijum fluorid, kalcijum fluorid. Ove soli mogu se imati i u čvrstom obliku ili i kao nisko topljive meša-vine. Za povećanje pada temperature, naročito i kao zaštita protiv zračenja, mogu poslužiti dopunske struje neaktivnih gasova ili struje reakcionog gasa u neaktivnom stanju. Pronalazak se dalje odnosi na podesno odvođenje isparljivih reakcionih produkata, koji po pronalasku na svojim odvodnim mestima u reakcionom prostoru bivaju hlađeni prvenstveno pomoću hladnih, na odvodnom mestu neaktivnih reakcionih gasova, ili pomoću indiferentnih gasova. Pronalazak se dalje odnosi na to, da se reakciona komora tako izvede, da se proces može kontinualno izvoditi, i da bude omogućeno po volji isparavanje produkata, koji treba da se dobiju ili odvedu, u kontinualnom radu i u jednoj i istoj komori. Raspored biva tako pogođen, da temperatura u reakcionoj komori, u sme-ru u kojem se jednovremeno kreće reakcioni materijal, bude postupno izvedena prvenstveno odozgo na niže time, što su grejuća mesta ili dovodna mesta na reakcionoj komori bočno ili prema dole postupno izvedena. Pomoću podesnog izvođenja komore ili podloge koja nosi materijal koji treba da se postupa pri jednovremeno podesnom stupanjskom postavljanju grejućih mesta ili dovodnih mesta za gasove, kao i odvodnih mesta za ispar-Ijive reakcione produkte moguće je da se. sa različitih mesta komore, isparljivi reakcioni produkti, prema njihovoj vrsti, zasebno odvode. Radi boljeg objašnjenja pronalaska priložen je i nacrt, u kojem sl. 1 pokazuje u preseku jedan primer izvođenja reakcionog prostora sa njegovom unutrašnjom izradom. SI. 2 pokazuje odgovarajući spolj-ni omotač reakcionog prostora prema si. 1. SI. 3 pokazuje u uvećanoj razmeri izvođenje električno grejanih dovodnih cevi za gasove pored njihovog zaptivanja i zaštite protiv zračenja. SI. 4 i 5 pokazuju dva primera izvođenja električnog grejanja dovodnih cevi. U sl. 6 i 7 su u preseku pokazana dva dalja primera izvođenja rasporeda reakcionog prostora uz izostavljanje omotača, dok si. 8 i 9 pokazuju u izgledu odozgo dva primera izvođenja rasporeda iz si. 7 i 8. U sl. 1 je sa 11 označen reakcioni prostor čiji se zidovi 12, 13 sastoje iz sposobnog za napad pećnog gradivnog materijala. Ako je, na primer, u pitanju to da se gvozdene rude postupaju pomoću visoko, na primer na 2000° C, zagrejanog hlora, to će se zidovi peći izvoditi iz jednog oci poznatih keramičkih materijala visoke temperaturne otpornosti; kao na primer kvar-ca, peska, ilovače, silimanita, koji po sebi nisu dorasli za otpor napadu visoko zagrejanog hlora. Visoko zagrejani hlor biva pomoću dovoda 16 dovođen odozgo i biva u slobodnom mlazu iz otvora 17 pod pritiskom duvan na količinu rude, koja se nalazi u prostoru peći. Usled rasporeda slobodnog mlaza obrazuje se koritasta reak-ciona zona 20, iz koje obrazovani hlorid gvožđa odilazi prema dole i vrši prethodno zagrevanje sirovine koje se nalaze u reakcionom prostoru. Najzad on izlazi kroz odvodni kanal 21, čiji detalji ovde nisu pokazani kao sporedni po ovaj pronalazak. Usled ovog rasporeda se, između reak-cione zone i sposobnog za napad pećnog zida 12 menja reakciona sposobnost tako, da najzad na samom zidu, usled tamo рјо-stojeće niže temperature i sad bez reak-cione sposobnosti sirovog materijala biva izbegnuta opasnost reakcije između zida, sirovog materijala i hlora između dveju od ovih komponenata. Da bi se i na putu između uiaznog mesta visokoaktivnog gasa i reakcione zone duž zidova, koji graniče reakcioni prostor, ili konstrukcionih delcva, isključile neželjene reakcije, to napadna sposobnost gradivnog materijala između ulaznog mesta i reakcione zone duž zidova, koji graniče reakcioni prostor, ili konstrukcionih đelo-va, biva tako izabrana, da opada suprotno pravcu pada temperature. Tako kod primera koji je pokazan u nacrtu dovodna di-za 22, i u datom slučaju i zvono 23, koje zatvara pečni prostor, biva izvedena iz neaktivnog materijala prema visoko aktivnom gasu, u ovom slučaju na primer iz ugljenika, grafita ili t. si. Sam ugalj u odnosu prema hloru nije sposoban za napad ni u visoko zagrejanom stanju, dok dugim putem duž zida do granice pećnog gradivnog materijala i zvona kod 25 biva obrazovana dovoljna zapreka u odnosu prema aktivnom hloru. Da bi i na ovom mestu, na kojem stupaju ugljenik ili kakav drugi materijal, koji je inferentan prema dovedenom gasu, dalje pečni gradivni materijal koji je, u odnosu prema visoko aktivnom gasu, sposoban za napad, temperatura, koja se nalazi pod uticajem zračenja od zagrejane diže, bila održana malom, mogu se konstrukcioni delovi hladiti pomoću poznatih sretstava, na taj način što na primer bivaju izvođeni šuplji i što se kroz njih provodi struja tečnosti ili gasa, ili se pak u daljem izvođenju pronalaska međuprostor, koji je prožet toplotnim zračenjem, može pomoću dopunskih gasnih struja dovesti u inaktivno stanje i u njemu se održavati. Kao dopunske gasne struje mogu biti upotrebljavane takve, koje u procesu ostaju neaktivne, kao na primer azot ili plemeniti gasovi, ili se pak može uvoditi i sam visoko aktivni gas, no ipak u neaktivnom stanju, dakle na primer pri niskoj temperaturi. U tom cilju je kod pokazanog primera zvono 23 snabdeveno cevima 30, kroz koje biva dovođen neaktivni gas ka prostornim delovima koje treba zaštititi. Podesnim odmerenjem pritiska, brzine, temperature i izborom vrste ove dopunske struje, može temperatura biti održavana na željenoj nižoj temperaturi, i moguće je da se pećni gradivni materijal zaštiti ne samo na prelaznom mestu između napadnog i nenapadnog materijala, nego i na njegovoj granici 32 do reakcione zone. Izabrani raspored je u toliko naročito povoljan što bez daljeg proizvodi najjače hlađenje na graničnom mestu 25, koje n izabranom primeru već pri srazmerno niskoj temperaturi, približno 500° C, biva dovedeno u opasnost, dok je dalje ležeći pećni zid kod 32 još otporan prema temperaturama od 1200—1300°. Sirovi materijal biva dovođen prvenstveno sa gornje ivice otora, na primer kroz otvore 35 za usipanje, koji su u proizvoljnom broju raspoređeni po obimu tako. da biva povoljno uticano na postojanje, po zaštitu peći korisne, koritaste reakcione zone. Za zaptivanje svih prostornih delova, koji se nalaze u vezi sa peći, kao i dovoda visoko aktivnog gasa, sirovog materijala ili i odvodnih kanala, mogu poslužiti uređaji za zaptivanje, koji su postavljeni spo-Ija na rastojanju od peći tako, da su konstrukcije za zaptivanje i konstrukcije peći jedna od druge odvojene. Tako se dobija-ju svagda povoljne temperaturne i radne prilike; temperatura u reakcionoj zoni može biti održavana proizvoljno visokom, temperatura na pećnom zidu biva pomoću rasporeda po pronalasku toliko smanjena, da biva sprečena reakcija sa pečnim materijalom, dok samo zaptivanje mesto spu-Ija može biti održavano na proizvoljno niskoj temperaturi. Za objašnjenje ovog rasporeda služi si. 2, koja šematički pokazuje raspored u preseku kroz spoljni omot peći. 11 je opet peć, koja je okružena izolujućim slojem 40 protiv temperaturnog zračenja, na primer iz infuzorne zemlje. Za ovim sleduje poznati sloj 4] iz opeka. Celina je najzad okružena omotačem 42 iz, u odnosu prema visoko aktivnom gasu pri niskim temperaturama, zaptivenog materijala, kao na primer omotačem iz gvožđa, ili kakvog drugog materijala. Pronalazak nije ograničen na opisane primere izvođenja. On je naročito vezan za rastavljanje takvih materija, koje pomoću visoko aktivnih gasova pri visokim reakcionim temperaturama mogu da se rastavljaju, tako na primer za rastavljanje berilijumove rude, titanove rude, cinkove, kadmijumove, živine, vanadin rude i dr. Kako visoko aktivni gasovi dolaze u prvom redu u obzir halogeni i njihova jedi-njenja ili mešavine istih, kao hlor, brom, jod, fluor, njihova vodonična jedinjenja, njihova ugljenična jedinjenja, kao na primer tetrahlorugljenik, vodonik i ugljen-oksid. Za ove materije su kao nenapadni materijal naročito podesni ugljenik, kao i karbidi. Pomoću rasporeda po pronalasku se mogu visoko aktivni gasovi zagrejati na veoma visoke temperature pomoću za ovaj cilj prvenstveno podesnih uređaja, na primer u svetlosnom luku ili u peći sa otporima, a da se iz ovih uređaja ne može izvršiti štetan uticaj na sam reakcioni prostor. Temperature prethodnog zagrevanja mogu pri tome tako daleko ići, da nastupa diso-cijacija, dok u samom reakcionom prostoru gasovi ili mogu biti aktivni, usled čega se u izvesnim slučajevima dobijaju naročita korisna dejstva, ili u asociranom stanju. Sad se može toplotna ekonomija procesa povećati pomoću rasporeda po pronalasku, ako se za reakciju potrebna toplota dovodi pomoću reaktivnih ili indiferentnih gasova i naprava za grejanje gasova na ili u blizini dovođnog mesta za gasove ka reakcionom prostoru u rastojanju od reakci-one zone. Ovim je moguće, da se upotreb-Ijena toplota skoro potpuno prenese na gasove i u reakcioni prostor, a da pri dovođenju gasova ne nastupe gubitci toplote. Pronalazak je naročito važan za visoko reaktivne gasove, i to za onu novu grupu postupaka, koji se u sve većoj meri služe visokim hemijskim afinitetom halogena ili njihovih vodeničnih jedinjenja. Pomoću proizvođenja toplote na dovodnoj zoni za gasove u reakcionom prostoru bivaju iz-begnute zametne i skupe izolacije, koje su inače potrebne za one jako zagrejane visoko aktivne gasove. Grejuća tela za za-grevanje gasova, koji se nalaze u samom reakcionom prostoru, i to obično tako da su pristupna spolja, kod rasporeda, po pronalasku, ne dolaze u dodir ni s jednom od ishodnih materija i takođe dolaze u dodir sa takvim gasovitim komponentama he-mijskog pretvaranja, prema kojima se ona indiferentno ponaša. Tela koja strče u reakcioni prostor mogu prema prilikama biti postavljana na proizvoljnim stranama reakcionog prostora, gore na strani ili dole, ona mogu slobodno štrcati u reakcioni prostor ili i na podesan način biti oslonjena. Raspored po pronalasku tako pretstav-Ija novu vrstu unutarnjeg grejanja, koa kojeg toplota ne biva dovođena celokupnem samom reakcionom materijalu, već samo gasovitim komponentama ili indiferentnim pratećim gasovima, pri njihovom ulasku u reakcioni prostor. Ovi tada dej-stvuju kao prenosioci toplote od grejućeg tela ka reakcionom materijalu. Ovim rasporedom od reakcionog materijala odvođenog zagrevanja gasa dobijaju se, osim izbegavanja toplotnih gubitaka prema upolje, još i dalje znatne koristi. Reakcioni materijal biva uglavnom jednoliko zagrevan. Jednovreme.no je moguće dovoditi toplotu na onim mestima, gde ie to za dotične prilike, između ostalog i za poštedu pećnog gradivnog materijala, najpovoljnije, s druge strane, pak, i na takvim mestima na kojima se proces najpovoljnije daje uticati, ili i u reakcionom prostoru deliti na stupnje ili povećavati. Dalje se na iznenađujući način pokazalo, da grejuća tela, ako se samo sa gasovima nalaze u dodiru, imaju tehnički mnogo veću otpornost no u slučaju zajedničkog zagrevanja sa reakcionim materijalom. Ovo je naroičto tada slučaj, kad bivaju upo-trebljeni visoko reaktivni gasovi. Ovde je, od strane pronalazača mogla biti konsta-tovana neočekivano visoka otpornost mnogih materijala prema visoko reaktivnim gasovima, koje treba zagrevati. Tako na primer tvrdi porcelani svih mogućih vrsta, materijali iz ilovače, cirkonoksid i druge keramičke mase, zatim naročito ugljenik, grafit itd. ne bivaju do veoma visokih temperatura napadnuti vodonikom, halogenima ili njihovim vodeničnim jedinjenji-ma, tako na primer ugalj grafit do 3000°. Raspored po pronalasku omogućuje, dak- le, čak i tako reaktivnim gasovima, kao što su na pr. hlorni gas, hromni gas, hlo-rovodonični gas, bromovodonični gas, flu-orovodonični gas itd. da se upotrebe ugljena grejuća tela bez ikakvog zaštitnog međusloja. Pri tome je usled znatno boljeg prenošenja toplote od grejućeg tela na gas, moguće, da se izađe na kraj sa mnogo manjim grejućim površinama no što je moguće kod izolisanih grejućih tela, i pri tome i pored strujećih gasova da se dodeli znatno viša temperatura, što znači znatan tehnički naprdeak u odnosu prema do sada upotrebljenim obimnim i skupim rasporedima. Time, pomoću uređaja za grejanje po pronalasku postaje moguće, da se gasovi kao halogeni ili njihova jedinjenja ekonomski zagrevaju na temperature preko 1500°. Pomoću rasporeda grejućih tela na ulaznom mestu gasova u reakcioni prostor bivaju parni ili gasoviti reakcioni produkti daleko držani od grejućih tela, usled čega se za mnoge slučajeve dobija povećana izdržljivost, na primer kod hloriranja ok-sidnih ruda pomoću hlora ili hlorovodonič-nog gasa, pri kojem uvek postaje ili kiseo nik sam ili gasovi koji sadrži kiseo-nik, na primer vodena para, i pri kojem bivaju upotrebljeni i ugalj ili grafitna grejuća tela. Ako bi se u jednom takvom slučaju inače reakcioni produkti, dakle kiseo-nik ili vodena para, sastali sa visoko za-grejanim ugljenim materijalom, to bi grejuća tela u najkraćem vremenu bila razorena. Ova opasnost biva tako izbegnuta pomoću rasporeda po pronalasku. Ona dalje može biti smanjena na najmanju meru time, što se gasovi koje treba zagrevati puštaju da velikom brzinom strujanja u-laze u reakcioni prostor. Jednovremeno raspored grejućih tela na ulaznom mestu gasova omogućuje dobro iskorišćenje grejuće površine grejućih tela, pošto je pomoću rasporeda po pronalasku moguće, da se grejuća tela svestrano dovedu u dodir sa gasovima koje treba zagrevati, pri čemu gasovi ližu kako duž spoljnih površina grejućih tela, tako bivaju upućivani i kroz, u datom slučaju, postojeće njihove unutrašnje prostore. Jednovremeno pitanje zaptivanja reakcionog prostora prema upolje biva znatno uproš-ćeno. Zagrevanje grejućih tela se može izvoditi na proizvoljan način. Tako mogu kroz omotače ili kroz izvestan prostor grejućih tela biti sprovedeni visoko zagrejani gasovi. U grejućim telima se mogu vršiti po vršinska sagorevanja. sagorevanja prašine, ih sagorevanja ulja. U ovom slučaju će se upotrebiti grejuća tela, koja su obrazovana iz više šupljih prostora, koji su umešte-ni jedan u drugi, prvenstveno u cevastom obliku, i kroz čije spoljnje prostore ili o-motače ližu vreli gasovi, odnosno druga grejuća sretstva, dok kroz unutrašnji prostor i oko spoljnjih graničnih površina bivaju sprovođem gasovi koje treba zagre-jati. Grejuća se tela mogu sastojati iz proizvoljnog materijala. Prvenstveno se upo-trebljuje ugljenik, grafit, silit ili mešavine karborunduma. Dovod gorivne materije i gorivnog materijala ka grejućim telima biva tako podešen, da grejuća atmosfera ima redukujući karakter. Naročito korisni i konstruktivno jednostavni rasporedi se dobivaju, kad su cevi koje gasove dovode redukcionom prostoru, jednovremeno izvedene kao grejuća tela, na primer kad imaju električni uređaj za grejanje. Ova grejuća tela mogu tada potpuno ili delimično strčati u peć. U si. 3 i 4 su pokazana dva primera izvođenja kod kojih se cevi, iz sprovodljivog materijala, ili koje su takvim materijalom prevučene, dvostruko ili višestruki međusobno paralelno ili približno paralelno pružaju i na svom unutrašnjem kraju su, pomoću ploča, okvira ili t. si. iz sprovodljivog materijala, međusobno vezane ili takve nose ili su od takvih nošene. Kod primera izvođenja iz si. 3 je unutrašnja cev iz grafita označena sa 50, a spoljna cev isto tako iz grafita je obeležena sa 51. Ove cevi se nalaze koncentrično u svojim konusno proširenim, odnosno suženim krajevima 52, 53 nose slobodno ploču 59, isto tako iz sprovodljivog materijala, prvenstveno iz grafita. Ako se cevi 50, 51 preko sprevodnika 54, 55 vežu sa kakvim podesnim izvorom 56 struje, to će toplota koja je potrebna za zagrevanje gasa biti proizvedena toplotom od otpjora cevi. Ovaj raspored zajemčuje dovoljnu e-lektričnu vezu delova međusobno, no ipak dopušta slobodno istezanje svih delova pod uticajem toplote. Podesno ploča 59 biva podesno snabdevena propusnim kanalima 57, tako, da gas, koji treba zagrevati, može strujati i u cevi ili između obe cevi. U samom reakcionom prostoru može gas, koji je dovođen kroz cev ili kroz dalje cevi, strujati i spolja oko grejućih cevl. Prvenstveno električni otpor unutrašnje cevi biva biran većim, tako, da se veće zagrevanje vrši u unutrašnjem prostoru grejućeg tela. Da bi se mesto sticanja grejućih tela uz zidove reakcionog prostora zaštitilo protiv visoke temperature, kod pokazanog primera je pretstavljena zaštita protiv zra- čenja, koja se sastoji iz jednog ili više sa grejućim telom koncentričnih prstenova, na primer 60, 61 iz otpornog materijala, na primer ugljena ili grafita, ili opeka tako, da je pečni zid zaštićen protiv zračenja od zagrejanih cevi. Za dalju zaštitu protiv zračenja mogu poslužiti dopunske struje neaktivnih ili aktivnih gasova u neaktivnom, naročito u hladnom stanju. Tako, na primer, može pomoću sprovodnika 64 i propusnih otvora 66, 67 hladan gas, na primer hlor ili azot kao zaštita protiv zračenja i radi povećanja pada temperature biti duvan u reakcioni prostor ka stranama zagrejane gasne struje, koncentrično sa vrelim gasom. Cevi 50, 51 bivaju nošene tavaničnim pločama 150, 151, koje se isto tako mogu sastojati iz ugljenika ili grafita. Radi izo-lisanja toplote ili radi električnog ili he-mijskog izolisanja ili svih jednovremeno, flanše 167, 68 tavaničnih ploča su smešte-ne, ili plivaju u njima, u masama 69, 70 iz izolišućeg i, prema cevima i prema, kroz njih vođenim, gasovima, hemijski indiferentnog materijala. Ove se izolišuće mase nalaze u podesnim udubljenjima, olucima ili t. si. zida 58. Ako kao gasovi budu u-potrebljeni halogeni ili njihova jedinjenja, na primer hlor, jod, fluor, brom, hlorovo-donik, bromovodonik, jodovodonik, fluo-rovodonik, i cevi ili grejuća tela iz ugljenika ili grafita, to kao izolujuće mase služe prvenstveno halogene soli, na primer natrijumhlorid, kalijumhlorid, kalcijumhlo-rid ili barijumhlorid ili odgovarajući fluo-ridi u čvrstom ili tečnom stanju ili njihove mešavine. Na ploči 150 za držanje unutrašnje cevi je , kod pokazanog primera, dovod 71 za dovod^ gasa, priključen na podesan način. Ploče ili flanše 150, 151 obeju cevi 50, 51 su, u sravnjenju sa debljinom zida cevi, srazmerno debelih zidova, da bi se izbeglo suviše jako zagrevanje ovih delova za držanje. Flanša 150 unutrašnje cevi, koja prekriva flanšu spoljašnje cevi biva prvenstveno snabdevena otvorima 74, kroz koje gas može ulaziti u međuprostor 75 između obe cevi, isto tako i flanša 151 ima otvore ili rupe 73, kroz koje gas struji ka spolj-njoj površini cevi 51. Na mestima 62, 63 mogu u datom slučaju biti umetnuti izo-lujući međudelovi, da bi gasne struje, koje treba zagrejati, rastavili od struje za zaštitu protiv zračenja. Međudelovi se mogu sastojati iz izolacionog materijala, ili biti snabdeveni onim masama koje su opisane kod 68, 69, i koje drže ili nose gornju ploču 150 pomoću na njoj postavljenih — u nacrtu nepokazanih _ dodataka za držanje ili flanši. U si. 4 je pokazan dalji primer grejanja cevi pomoću otpornika. Dve ili više kružno raspoređenih cevi (76, 77) imaju upolje upravljene kose krajeve 176, 177, koji nose veznu ploču 78 sa odgovarajućim otvorima. SI. 5 pokazuje primer grejanja, pomoću svetlosnog luka, dve ju cevi 81, 82 koje se kod pokazanog primera uzajamno pružaju koncentrično paralelno ili približno paralelno, pri čemu svetlosni luci bivaju proizvodenj dodavanjem podesnog napona 56 na obe cevi, između susednih zidova cevi, na primer 80. Kod pokazanog primera su obe flanše 83, 84 cevi stegnute i izo-lisane uz ploču 58, na podesan način koji nije pretstavljen na nacrtu. Da bi se olakšalo uvođenje svetlosnog luka, mogu cevi na unutarnjoj strani na podesnim mestima, kao što je kod 80 naznačeno biti snab-devene ispadima, vrhovima ili t. si. SI. 6—9 pokazuje dalje primere izvođenja pronalaska, koji omogućuju da se reakcioni materijal, prema željenim prilikama, u komori različito postupa. Kod primera izvođenja si. 6 nalazi se materijal, koji treba da se postupa, na primer ruda, u vertikalnom zidanom šahtu 90, čiji zid nije pokazan na nacrtu. Dovođenje zagrejanih gasova ili gasova, koji treba da se zagreju na dovodnom mestu, vrši se pomoću šematički označenih dovodnih mesta 91, 92, 93. Sirovi materijal biva u-nošen kroz levkove 94 za uvođenje materijala. Uređaj je tako izveden i loženje grejućih mesta 91, 92, 93 vrši se tako, da se reakcioni materijal u reakcionoj komori kreće odozgo prema dole u oblast više temperature. Jednovremeno, kao što je u pokazanom primeru pretstavljeno, oiva o tome vođeno računa da se reakcioni materijal usporenom brzinom kreće na niže u oblasti više temperature. Ovo se dešava jedanput na taj naičn što su grejuća mesta ili dovodna mesta 91, odnosno 92, odnosno 93 za vrele gasove postavljena bočno na reakcionoj komori i stepenasto idući prema dole, i s druge strane na taj način-što se reakciona komora idući na niže terasasto proširuje kao na primer kod 95, 96. Po svršenom procesu se zaostatci prikupljaju na dnu 9.7 reakcionog prostora. 1 odvodna mesta 99, 100, 101, 102 za ispar-Ijive reakcione produkte su po visini stepenasto postavljena, i to prvenstveno prema stepenastim grejućim mestima ili dovodnim mestima za zagrejane gasove leže naspramno odvodna mesta za isparljive reakcione produkte, podesno nešto malo više. Kod 98 se vrši zaptiveno za gas uklanjanje istopljenih masa. Pomoću ovog rasporeda po pronalasku- je omogućen kontinualni rad. Reakciom gas, i pri velikim količinama materijala koji treba da se preradi u peći, prolazi u-vek kroz samo srazmerno tanke slojeve rude ili inače materijala koji treba da se preradi, tako, da biva izbegnuta opasnost za-gušivanja. Pri spuštanju na niže ruda se pretura, pošto dospeva u veće preseke ili i prosto usled toga što klizi na niže. Usled ovoga postaju uvek sve nove površine, na kojima reakcija biva aktivna. Lokalna za-gušivanja bivaju otstranjena. Sitniji materijal ne dovodi do zapečenosti, već se lagano kreće na niže. Jednovremeno hladna ruda ili sirov materijal, koja pristupa odozgo biva zagrevana i jednovremeno sušena zračenjem od nižeg materijala koji se nalazi u reakciji. Kod primera izvođenja iz si. 6 materijal probavlja srazmerno dugo vreme u donjim reakcionim prostorima, u kojima jednovremeno vlada najviša temperatura, tako, da su u ovom delu teško rastvorljivi delovi, k;;ji treba da se hlorišu naročito dugo izloženi uticaju reaktivnog gasa — hlora. Jednovremeno usled većeg površinskog u-ticaja, koji se vrši sa spuštanjem materijala u donju zonu peći, i koji usled usitnjenosti delića usled reakcije biva vršen u gornjim zonama, biva potpomognuto ra-stvaranje, kloriranje sastojaka koji se teško daju hlorisati. Prvenstveno će se uređaj tako izvesti, da temperatura ili dovedena količina toplote, ili oboje, grejućih mesta koja su stu-panjski izvedena na reakcionoj komori, bude povećana odozgo na niže. Ovo povećanje dovođene količine toplote prema dole može naročito biti postignuto time, što se broj grejućih mesta odozgo na niže uvećava. SI. 8 i 9 pokazuju u izgledu odozgo dva oblika izvođenja rasporeda po si. 6. Ovde se broj grejućih mesta 91, 92, 93 povećava od terase do terase tako, da se u najnižoj terasi vrši najjače dovođenje toplote. Horizontalni presek peći ne mora biti pravougli, kao što pokazuje si. 8. On može biti i polukružan, kao što pokazuje si. 9 ili može imati i eliptičan ili mnogougaoni oblik. Broj grejućih mesta na pojedenim stepenima ili terasama može biti proizvoljan. Podešavanje temperature u pojedinim stupnjima peći, naročito prirastom temperature odozgo na niže, može se sprovesti isparavanje — hlorisanje — po izboru u kontinualnom radu i u jednoj komori. Pošto se temperatura u pojedinim zonama peći povećava idući na niže od zone do zone, to može biti postignuto, . da ruda u> gornjim zonama odaje samo sastojke koji se mogu lakše isparavati — hlorisati — i tek u nižim zonama da odaje one koji su teže isparljivi. Pošto postojeći produkti svagda bivaju odvođeni kroz najbliži dovod 99, odnosno 100, odnosno 101, odnosno 102, to hlorisanje po izboru može da se sprvodi u jednom radnom toku. Pošto se dovođena količina toplote bez daljeg daje podesiti i odrediti brojem grejućih mesta, to temperature na pojedinim dovodnim mestima mogu biti održavane srazmerno niske, tako, da se štedi pećni gradivni materijal. Izborom polukružnog ili inače poligonal-nog horizontalnog preseka oeći daje se postići ravnomerno umnožavanje grejućih mesta idući prema dole. Jednovremeno se ovim dobija ravnomerna raspodela temperature i gasnog strujanja u prostoru za postupanje. Usled izostanka oštrih ćoškova bivaju izbegnuti mrtvi prostori u kojima se ne vrši nikakvo ili pak lagano pretvaranje. Kroz različita grejuća mesta mogu prema vrsti procesa, koji treba da se sprovodi, i postupanja prolaziti različiti gasovi; reaktivni gasovi, ako se na dotičnim mestima želi novi dovod reaktivnih gasova, indiferentni gasovi ako se radi o tome, da se u dotičnu zonu dovodi samo toplota. Visina pojedinih stupnjeva ili terase biva tako birana, da gasna struja ili njome proizvedena struja isparljivih sastojaka svagda ima da pređe najkraći put ili put najmanjeg otpora ka njoj podređenom odvodu. Ovim je moguće da se različiti produkti isparavanja, produkti hlorisanja, jedan od drugog odvoje. Prema količini postojećih produkata se bira i podešava broj odvoda. Takođe se u istom cilju preseči odvodnih kanala mogu birati različiti ili različito podešavati. Kretanje materijala odozgo sa svagda propisanom brzinom u pojedinim zonama peći ka oblastima više temperature koje Se nalazi sve niže, može biti postignuto i time, što, kao što si. 7 pokazuje, reakciona komora dobija kosu površinu ili koso dno 110 po kojem se reakcioni materijal sa na-predujućom reakcijom kreće prema dole. Podešavanjem stupnjeva grejućih mesta 91, 92, 93, 193, i izborom nagiba kose površine može biri postignuto, da vertikalna debljina sloja rude ili materijala koji treba postupati odozgo na dole bude sve manja, kao što to odgovara napredujućem stanju reakcije, tako, da više rastvoreni materijal ima manju debljinu sloja i stoga i kraće trajanje postupanja. Takođe se. mogu, kao kod primera pokazanog j si. 6 grejuća mesta i odvodna mesta stupanjski izvesti i relativno međusobno tako rasporediti, da se usled stupanjskog izvođenja i podešava- nja temperature vrši po izboru isparava-nje u kontinualnom radu i u jednoj komori, pri čemu visina terasa ili stupnjeva između pojedinih grejućih zona 91, 92, 93, 193, odnosno raspored odvoda 99—103, odgovara vrsti pojedinih isparljivih reak-cionih materija. Kao primer neka bude objašnjeno jedno selektivno hlorisanje: Ako na primer biva postupana hlorom kakva ruda koja sadrži gvođže kao sulfid tako i kao oksid, zatim vanadin i titan, to temperatura dovođenog vrelog hlornog gasa u najvišoj zoni kod 91 neće na primer iznositi mnogo više iznad 300°. Hloriđ gvožđa, koji odilazi pri ovoj temperaturi, je čist i odilazi kroz 99. On potiče iz sulfida gvožđa. Temperatura grejućih glava zone 92 će već iznositi približno 550—600°. Hlorna struja od 92 ka 100 odvodi sobom vanadin kao hlorno jedinjenje. Kroz 101 ’i 102 odilazi celokupno gvožđe iz rude, koje je vezano sa kiseonikom, kao hlorno jedinjenje. Neka temperatura zone 193 iznosi približno 1100°. Kroz 103 odilazi pri tome sav titan kao hlorno jedinjenje. 1 kod ovog primera put od grejućeg mesta ka pripadajućem odvodnom mestu isparljivih produkata biva izvedena kraćim, no ka drugom odvodnom mestu; jednovre-meno otpada prema dole apsolutna dužina grejućih puteva. Ovim izvođenjem peći biva opet postignuto, da biva otstranjena o-pasnost od zagušivanja, koja bi inače mogla nastupiti, ako su kao u donjem delu peći materije ili rude prethodnim postupanjem — hlorisanjem — već postale sitno-zrne i često i mekane i mrvaste. U horizontalnom preseku može ova peć biti isto tako izvođena kao raspored po si. 6, tako, da oblici preseka u izgledu odozgo budu opet kao kod si. 8 i 9. Odvodna mesta 99, 100, 101 itd. bivaju prvenstveno neposredno na peći intenzivno hlađena, na primer time što se okružuju omotačima 112, kroz koje se kreće podesno sretstvo za hlađenje, na primer voda ili rastvori koji treba da se zagreju za rad. Takođe se može vršiti hlađenje pomoću hladnih, na odvodnom mestu neaktivnih reakcionih gasova ili indiferentnih, gasova, pri čemu raspored biva na isti način izveden, kao što je pokazan u sl. 1 kod 32 ili si. 3 kod 66. Ovim biva postignuto, da hemijska ravnoteža ne bude više natrag pomerena, kao što bi mogao nastupiti slučaj, ako bi se hlađenje vršilo samo lagano. Kod jednog prvenstvenog oblika izvođenja pronalaska, isparljive materije, koje treba odvesti, ili gasovi, bivaju vođene kroz cevi iz metala, prvenstveno gvožđa ili čelika. Okolnost da ovde korisno mogu biti upotrebljene gvozdene cevi ili čelične cevn jeste iznenađujuća, jer gvožđe pri višim temperaturama reaguje sa reaktivnim gasovima, naročito hlorom. Pošto kod rasporeda, koji je izveden po pronalasku, odvodna mesta bivaju hlađena i osim toga gvožđe ima visoku sprovodljivost toplote, to sam zid ne može nikad dostići takvu temperaturu, koja bi bila potrebna za nastupanje pretvaranja (reakcije). Patentni zahtevi: 1. Raspored reakcionog prostora za postupanje materijala, prvenstveno ruda i rudnih zaostataka, pomoću u datom slučaju zagrejanih, visoko aktivnih gasova, naročito halogena, naznačen time, što se u-lazno mesto sastoji iz materijala koji je indiferentan prema vrelim gasovima, ali ipak ne prema reakcionom materijalu zajedno ša vrelim gasovima, ili prema zidnom materijalu zajedno sa vrelim gasovima, i što do mesta dodira sa drugim komponentama vlada pad pritiska ili temperature ili obojeg, koji štiti od nastajanja reakcije sa ovim materijalom 2. Raspored po zahtevu 1, naznačen time, što je između ulaznog mesta i reakcio-ne zone duž zidova ili konstrukcionih delo-va koji graniče reakcioni prostor napadna sposobnost gradivnog materijala tako izabrana, da njegova napadna sposobnost o-pada suprotno pravcu temperaturnog pada. 3. Raspored po zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što se za halogene, njihova vodenična ili druga za reakciju sposobna jedinje-nja, dalje za gasovita, za reakciju sposobna ugljenična jedinjenja, nenapadni ili teško napadni materijal sastoji iz ugljenika, karbida ili tome slično. 4. Raspored po zahtevu 1, kod kojeg za reakciju potrebna toplota biva dovođena pomoću reaktivnih ili indiferentnih gasova,., naznačen time, što je uređaj za grejanje gasova postavljen na ili u blizini dovod-nog mesta za gasove ka reakcionom prostoru, na razmaku od reakcione zone. 5. Raspored po zahtevu 4, naznačen time, što su cevi, koje reakcionom prostoru dovode gasove, jednovremeno izvedene kao grejuća tela, na primer imaju električni uređaj za zagrevanje. 6. Raspored po zahtevu 5, naznačen time, što cevi, koje su snabdevene uređajem za grejanje, i koje gasove dovode reakcionom prostoru, potpuno ili delimično strče u peć. Raspored po zahtevu 5, naznačen time, što se cevi iz sprovodijivog materijala, ili koje su takvim materijalom prevučene, dvostruko ili višestruko oaralelno ili pri- bližno paralelno pružaju 1 na svojim unutrašnjim krajevima su, pomoću ploča, okvira ili t. si. iz sprovodljivog materijala, međusobno vezane ili takve nose ili su ođ takvih nošene. 8. Raspored po žahtevu 7, naznačen time, što se cevi uzajamno koncentrično o-kružuju i što unutrašnja ima višu otpornost no spoljašnja. 9. Raspored po zahtevu 5, naznačen time, što se cevi iz sprovodljivog materijala, ili koje su takvim materijalom prevučene, dvostruko ili višestruko međusobno ili paralelno ili približno paralelno pružaju i između susednih površinskih delova cevi bivaju proizvedeni svetlosni luci. 10. Raspored po zahtevu 4 ili 5, naznačen time, što su radi toplotnog ili električnog ili hemijskog izolisanja ili radi svih zajedno, flanse za držanje cevi smeštene, ili u njinia plivaju, u masama iz izolišućeg i prema cevima i, prema kroz njih dovođenim, gasovima hemijski indiferentnog materijala. 11. Raspored po zahtevu 10, naznačen time, što se za halogene ili njihova jedinje-nja na primer hlor, brom, fluor, fluorovo-donik, hlorovodonik, bromovodonik, jodo-vodonik kao i za zagrevajuće reaktivne gasove, cevi ili grejuća tela sastoje iz ugljena ili grafita, a kupatila se sastoje iz halogenih soli ■—■ na primer iz natrijutn hlorida, kalijum hloiida, kalciujm hlorida, barijum hlorida, kalijum fluorida, kalcijum fluorida — ili iz prvenstveno sa niskom topljivošću mešavina ovih soli. 12. Raspored po zahtevu 1—11, naznačen time, što za proizvođenje pada temperature, naročito i kao zaštita protiv zračenja služe dopunske struje neaktivnih gasova ili struja celokupnog gasa u neaktivnom stanju. 13. Raspored po zahtevu 1 i 12, naznačen time, što je dovod za gasove, koji služe kao zaštita protiv zračenja i za povećanje pada temperature kao stranama zagre-jane gasne struje, koncentrično postavljen u odnosu prema dovodu za zagrejane gasove, okružujući ove. 14. Raspored po zahtevu 1, naznačen time, što isparljivi reakcioni produkti na svojim odvodnim mestima iz reakcionog prostora prvenstveno bivaju hlađeni pomo' ću hladnih na odvodnom mestu neaktivnih reakcionih ili indiferentnih gasova. 15. Raspored po zahtevu 1, naznačen time, što kod postupanja sa halogenima, naročito kod hlorisanja, za odvođenje hlor-nih produkata iz reakcionog prostora prvenstveno služe spolja hlađene metalne, prvenstveno gvozdene ili čelične cevi. 16. Raspored po zahtevu 1, naznačen ti- me, što se reakcioni materijal u reakcionoj komori kreće odozgo na niže u oblasti više temperature. 17. Raspored po zahtevu 16, naznačen time, što se reakcioni materijal u oblasti više temperature prema dole kreće usporenom brzinom. 18. Raspored po zahtevu 1 ili 16, naznačen time, što su grejuća mesta ili dovodna mesta zagrejanih gasova na reakcionoj komori bočno i na niže stupanjski izvedena. 19. Raspored po zahtevu 17, naznačen time, što se reakciona komora prema dole terasasto proširuje. 20. Raspored po zahtevu 16 ili 18, na< značen time, što zagrejani reaktivni gasovi između dovodnog mesta i odvodnog mesta njihovih isparljivih reakcionih produkata prolaze kroz srazmerno samo male debljine slojeva materijala koji treba da se postupa. 21. Raspored po zahtevu 1 ili 18—20, naznačen time, što reakciona komora ima kosu površinu, po kojoj se reakcioni materijal kreće na niže sa napredujućom reakcijom. 22. Raspored po zahtevu 16 ili 18, naznačen time, što su razmaci ulaznih mesta od izlaznih mesta stupanjski izvedeni tako, da u stupnjima reakcione komore vertikalna debljina sloja materijala koji treba da se postupa biva sve manja idući odozgo na niže. 23. Raspored po zahtevu 21 i 22, naznačen time, što debljina sloja biva podešavana pomoću nagiba kose površine. 24. Raspored po zahtevu 18 do 23, naznačen time, što su odvodna mesta za is-parljive reakcione produkte po visini stupanjski postavljena. 25. Raspored po zahtevu 18 do 24, naznačen time, što naspramno prema stupanjski postavljenim grejućim mestima ili dovodnim mestima za zagrejane gasove leže odvodna mesta za isparljive reakcione produkte prvenstveno malo više. 26. Raspored po zahtevu 16, naznačen time, što se temperatura, ili dovedena količina toplote ili oboje, grejućih mesta, koja su stupanjski postavljena na reakcionoj komori povećava odozgo na niže. 27. Isparavanje, na primer hlorisanje proizvoljnih ishodnih materija pomoću zagrejanih gasova po zahtevu 1, 18 do 26, naznačeno time, što je izborom stupanj-skog postavljanja grejućih mesta i njihovih temperatura kao i izborom stupanj-skog postavljanja odvodnih mesta omogućeno odabirajuće i isparivanje (hlorisanje) u kontinualnom radu i u jednoj komori. 28. Raspored po zahtevu 1 i 19, nazna- čen tirne, što visina terasa odgovara reak-cionim stupnjima. 29. Raspored po zahtevu 27 ili 28, naznačen time, što put od grejučeg mesta ka odgovarajućem odvodnom mestu za ispar- Ijive produkte ima manji otpor, ili je kraći no ka drugim odvodnim mestima i naročito se prema dole takođe apsolutno smanjuje. Лд.1 J*!ff. 2 QrS6 ~r55 /SV / ~M'gr-3 ■ ■ ■ ■ ч ■ ■ . Ad patent hr oj 10469. .