KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 7 (2)
INDUSTR1SKE SVOJINE
Izdan 1. Jula 1931.
PATENTNI SPIS BR. 8124
Koczicz Johann, bravarski obrtnik, Wien, Austrija.
Postupak i naprava za zgotavljanje svarenih cijevi, poglavito precizionih cijevi. Prijava od 13. februara 1930.	Važi od 1. novembra 1930.
Pronalazak se odnosi na postupak i napravo za zgotavljanje svarenih cijevi, poglavito precizionih cijevi, kod k oj e se naprave u jednom te istom radnom hodu sa savijanjem limenih traka izmedu parova valjaka u cijevi na stroju za svarivanje, providenom sa napravom za nameštanje i izbacivanje, a sa strojem za savijanje kombiniranem i spojenom te s njim zajedno pogonjenom, cijevi besprikorno i velikom brzinom na raspornim rubovima svaruju. Naprava za svarivanje je dragoejeno i van-redno važno nadopunjenje stroja za zgotavljanje cijevi pomoču savijanja limenih traka izmedu parova valjaka, jer je kod iste uz neznatni potrošak sile osigurano prolaženje cijevi sa potpuno jednakom br zinom. Do sada nije bilo inoguče takove cijevi u jednom radnom hodu valjano sva-rene zgotavljati, več je valjalo savijanjem izradene rasporne cijevi posebno svarivati.
Osobito važni dio radnog postupka kod svarivanja cijevi u jednom te istom radnom hodu sa njihovim savijanjem u rasporne cijevi tvori predgrijavanje. Predlagalo se je več, da se cijevi predgrijavaju u tik pred napravom za svarivanje smještenim obloženim pečima (Muffelofen), t. j. peči-ma s umetnutim dugoljastim, cijev obavi-jajučim spremnikom iz vatrostalnog mate-jala, koji je s izuzetkom ulaznog i izlaznog mjesfa cijevi od vatre okružen. Ovaj ali uredaj imade nedostatak taj, što su troš-kovi postavljanja i pogona znatni; a s nji-me se ne da ni postiči neophodno potreb-
na jedaolika temperatura predgrijavanja, k oj a kod trajnog pogona zajamčuje dobre rozultate. Nadalje se znatno povečava stva-ranje oksidnih naslaga na cijevi, k oj e otpa-daju kod mehaničke obradbe.
Prema pronalasku obavlja predgrijavanje sam plamen za svarivanje, eventualno pot-pomognut po jednom, nasuprot plamenu za svarivanje na cijevi smještenom predgrijev-nom plamenu niže temperature. U tu se svrhu cijev ispred i kod plamena za svarivanje ovije sa jednim, najbolje dvodjelnim, po volji udesivim predgrijevnim plastem, koji imade gore jedan uzani raspor za za-hvačanje plamena za svarivanje, a na su-protnoj strani eventualno jedan raspor za predgrijevni plamen. Plamen za svarivanje, koji kroz raspor ulazi u plast, proteže se u prostoru izmedu plašta i cijevi poduž vanjske stijene cijevi unatrag, čime se cijev po do sada izgubljenem plamenu na obje strane i dolje jednoliko predgrijava. Za protezanje plamena i povečanje učinka vručine shodno je predviden unutar plašta u istomu niz otvora za pridolazak zraka i to zgodno u raznim položajtma višine. Cijev se ali i iznutra valjano predgrijava po plamenu, koji je uslijed ejevnog raspora prisiljen da ulazi u nutrinu cijevi. Taj plamen, koji nema nikakvog drugog izlaza, vuče se unatrag i time u zajednici sa plamenom, keji liže izvana u predgrijevnom plaštu, izvršno predgrijava cijev. Da se ograniči protezanje plamena u nutrini cijevi i da se predgrijevno djelovanje inten-
Din. 20.
zivnije udesi na odredenu, udesivu dužinu cijevi, zaustavlja se plamen po sržnom svorniku, kojega čemo kasnije još opisati, i koji je kroz cijevni raspor u nutrini cijevi obješen ispred mjesta svarivanja. Plamen se dakle može protegnuti na svaku poželjnu dužinu. Sržni ga svornik zaustavlja tako, da je predgrijavanje ograni-čeno na dio izmedu mjesta svarivanja i sržr.og svornika. Kako spomenusmo, dade se predgrijavanje podupreti još po žišku za predgrijavanje, smještenom na cijevi suprotno žišku za svarivanje, koji predgri-jevni žižak imade kroz dolnji raspor u predgrijevnom plaštu pristup do cijevi. Ovr j se predgrijevni žižak primjenjuje spe-cijalno kod cijevi večeg promjera, kod uglatih cijevi. kod cijevi iz pialiranog materijala i iz specijalnih Čelika kao tvrdog Čelika, koji ne hrda i koji je otporan pro-tiv vručine, kod kojih Čelika nastupaju naročilo velike razlike napona. Sa dolnje strane grijuči predgrijevni žižak prouzro-čuje posredstvom predgrijevnog plamena samotvorno stiskivanje rubova cijevi spram mjesta svarivanja tako da se cijev za vri-jeme procesa taljenja ne može razmaknuti. Svarivanje mora dakle biti dobro. Kod uglatih cijevi, koje valja svariti na rubovi-ma, te kod platiranog materijala preporu-čuje se, da se predgrijevni plaši na mjestu svarivanja ili talenja prilegne tik uz rubo-ve cijevnog raspora. Time se sprečava raz-micanje rubova raspora po plamenu lale-nja kod sasvim fankog materijala. U drugu opet ruku, a to je od naročite važnosti kod platiranog materijala, osiguran je materijah koji se nadovezuje na svarni rub, protiv taljenja i izgaranja.
Žižak za svarivanje, ili bolje rečeno žižak za taljenje smjesti se, jer se bez dodatka materijala rasporni rubovi jedan u drugog svarivaju, na dolnjem ostolju stroja, pomicavo prema smjeru cijevi. te se može na svom nosivom ostolju pomicati prema gore i dolje i na obje strane u smjeru cijevi. On se može izmaknuti i iz radnog položaja, pri čem je pobrinufo za to, da se kod udaranja o jednu stičnicu ili sl. opet zaustavi u svom ranijem položaju.
Iz stroja za savijanje limeriih traka izmedu parova valjaka odn. iz zadnjeg para valjaka stroja izlazeče, več gotovo savinu-te i na koncu izvaljane rasporne cijevi shodno se ispred i iza žiška za svarivanje provode kroz niz okomitih kalibarskih valjaka, pri čemu se u nutrini cijevi na mje-stima kalibarskih valjaka mogu ovjesti sržni svornici. Pomoču stepenasto namještenih kalibarskih valjaka sa po nešto manjim promjerem dobivaju se, bez da se mate-
rijal zgnječi, precizione cijevi sa točno že-ljenim nutarnjim i vanjskim promjerom.
Pogonski zupčanici uzastopce slijedečih parova kalibarskih valjaka imadu po jedan vazda manji promjer, uslijed čega se vrši postojani nateg na cijev u smjeru kretanja. Cijev se uslijed toga bez prekida vuče kroz stroj, a pogrešna svarivanja, stvaranje ru-pa itd. isključena su kod ispravnog postopanja.
Ovješeni kalibarski valjci mogu se smje-stiti na jednoj motki ili medusobno neo-visno. U prvom ih slučaju motka zglobno ili kruto skupa spaja, oni su na njoj smje-šteni pomicavo ili udesivo, tako, da se da du uregulisati na svako poželjno mjeslo, primjerice na središnu točku valjaka. Motka sržnog svornika obješena je na jednom nastavku, koji strči napolje kroz raspor cijevi, a na shodan je način pričvrščen na stroju te motku sržnog svornika po volji fiksira u njenom položaju. Sržni svornici imadu cilindrički, bačvasti ili slični oblik. Njihov poprečni prerez može primjerice i u početku biti smanjen pomoču uzdužnih utora u obliku odsječka te može več kod predzadnjih ili zadnjih kalibarskih valjaka zadobiti puni cjevni poprečni prerez.
Priključno na zadnji par kalibarskih valjaka ugradeno je nekoliko isto tako pogo-njenih provodnih kolutnica za u toplom stanju skroz prolazeču cijev, naizmjence dolje, gore ili poslrance, bilo to vodoravno ili okomito. Ispred zadnje, elastično smje-štene provodne kolutnice namjesfi se još jedan par kolutnica za izbacivanje, čiji se valjci pogone. To djeluje pofjerno na cijev i istu zatim automatski izbacuje iz stroja napolje, tako, da slijedeča cijev več na-lazi slobodnu stažu. Do sada je valjalo cijev vazda izvlačtti napolje ili ju istjerati pomoču slijedeče cijevi.
Svarivanje može da uslijedi autogeno ili električno, u potonjem slučaju pomoču rasvjetno-Iučnog svarivanja (Lichtbogen-schweissung) sa dodatnim plinom, pri čemu se kao kod autogenog svarivanja dobiva t. zv. bodni plamen (Stichflamme). Iz žiška izlazeči bodni plamen udara, koso unatrag upravljen, na cjevni raspor, pro dire djelomično knvz isti u nutrtnu cijevi, pri čemu on na opisani način biva prema natrag vučen te cijev iznutra predgrijava, a djelomično plamen nakon dosegnuča mjesta svarivanja i nakon obavljenog svarivanja ulazi u prostor izmedu predgrijevnog plašta i cijevi, okružuje potonju i pregri-java ju izvana, pri čemu on biva u plaštu natrag vučen, Po opisanom postupku izvršena svarivanja potpuno su besprikorna i do sada su postignute več brzine svarivanja do preko četiri metra na minutu. Ve-
lika prednost posfupka leži i u torne, što je posve svejedno, da li je u stroj uvedena vrvca na svojim obim uzdužnim rubo-vima obrezana te uslijed toga imade svag-čte točno istu širinu ili da li uzdužnirubo-vi ostanu neobrezani i uslijed toga nastaju malene razlike u širinama: maierijal vazda potpuno se sastavlja te se besprikorno na rubovima svaruje.
Spomenuti uspjesi svarivanja dadu se postiči samo u jedncm te istom radnom hodu sa savijanjem izmedu parova valjaka. Kombinacijom obih Strojeva u jedan stroj osigurava se jednaka hodna brzina te po-sfoji mogučnost regulisanja za razne pro-mjere i debljine stijena.
Načrt prikazuje predmet pronalaska u primjeru izvedbe i to u Sl. 1 smještai naprave za valjanje i svarivanje, šematski, 'Sl. 2 postrani pogled na uredaj kod naprave za svarivanje, Sl. 3 pogled na prvi, Sl. 4 pogled na zadnji par kalibarskih veljaka, Sl. 5 motku sržnog svornika, Sl. 6 smještaj predgrijevnih plašteva u pogledu sa čela i Sl. 7 iste u pogledu odozgor.
1,1’ je zadnji par valjaka postrojenja za savijanje cijevi. Rasporna cijev 2 ulazi odavle u prvi par kalibarskih valjaka 3,3’ te ide dalje kroz dalnje parove kalibarskih valjaka 4—4’, 5—5’, 6—6’. U nutrini cijevi su sržni svornici 7, 7’, 7”, 7”’ smješteni kod svakog para kalibarskih valjaka te pomoču motke 8 zglobno ili kruto medu-sobno spojeni. Sržni svornici mogu se več prema položaju parova valjaka izmjestiti na motki 8 pomoču vijaka i mogu se pomoču protimatica vazda učvrstiti u želje-nom položaju. Prvi uložak 7 kod para valjaka 3—3’ može imati na površini uzdužne uiore u obliku odsječka (Sl. 3), a dalnji sve to veči poprečni prerez cijevi do pot-punog poprečnog prereza cijevi (Sl. 4). Motka 8 ovješena je o nastavak 9, koji ispred prvog para kalibarskih valjaka 3—3’ (Sl. 1) širši napolje kroz raspor cijevi i koji nastavak na prikladni način na stroju pričvrščen, fiksira motku u njenom položaju.
Cijev se kod prolaza kroz parove kalibarskih valjaka potiskuje preko medu njima smještenih sržnih svornika, tako, da potpuno zadobiva željeni oblik poprečnog prereza i rezultat toga jest, da se dobijaju precizione cijevi. Hod cijevi preko sržnih svornika je neprekidan, pa i u slučaju, da pomoču kalibarskih valjaka izvršeni priti-sak prema napred ne bi dostatan bio, tje-raju parovi profilnih valjaka od odostrag prema napred tako, da ne može zastoj na-stapiti.
Cijev izlazi iz para valjaka 3—3’ (Sl. 1) ka rasporna cijev te se ponajprije provodi
izmedu dvije vodoravne prevodne kolutni-ce 10, medu kojima je smještena jedna rasporna kolutnica 11, koja je okomita te teče u cijevnom resporu. Tik do žiška za svarivanje 17 smješten je jedan drugi par vodoravnih provodnih kolutnica 12, pomoču kojeg se cijev spram šava lahko skupa drži tako, da je ona na mjestu svarivanja potpuno zatvorena.
Nakon što je svarena cijev ostavila zadnji par valjaka 6—6’, stiže ona do namje-snih kolutnica 13, 14, 15, 16, koje su na-izmjence smješlene iznad i ispod cijevi. Izmedu kolutnica 15 i 16 ugraden je još jedan par valjaka 18—18’, čija se oba valj-ka pogone i koji gotovi komad izbacuju iz namjesnih kolulnica tako, da slijedeča cijev nailazi več na slobodnu stažu.
Naprava za svarivanje sastoji se iz žiška za svarivanje 17 i predgrijevnog žiška 19 (SI. 1, 2, 6, 7), koji su smješteni na su-protnim stranama cijevi. Zižak za svarivanje je u smjeru cijevi i okomito na istu, horizontalno i vertikalno pomicav i još za-mašiv oko osovine 19’ (Sl. 1), pri čemu kod povratka u radni položaj udari sa s njime spojenem pločom 20 o nasadni vijak 21 i uslijed toga vazda opel zauzimlje isti položaj.
U Sl. 6 i 7 prikazan je u pogledu sa čela i odozgor predgrijevni plaši, sastoječi se iz obih dijelova 22 i 23. Dijelovi se dadu na stolu 24 postrano pomicati i na-mjestiti. Iz žiška za svarivanje 17 izlazeči plamen pogada ctjev 2 na ejevnom raspo-ru, ulazi djelomično u nufrinu cijevi (Sl. 6), u kojoj on predgrijavajuči struji do sržnog svornika 7 (Sl. 1), koji zadržava plamen. Drugi dio plamena struji nakon dovršene djelatnosti svarivanja poduž vanjske stijene cijevi u prostor izmedu predgrijevnog pla-šta 22, 23 i cijevi 2 (Sl, 6) te kruži oko cijevi, biva zalim natrag vučen, pri čemu on cijev izvana predgrijava. Kroz raspor 26, koji nastaje dolje na sudarnom mjestu dijelova 22, 23, može predgrijevni plamen edozdo uči u prostor izmedu plašta i cijevi. U posfranim stijenama dijelova plašta smješteni su u raznim višinama otvori za dovod zraka 27, koji se prema unutra su-žuju i leže koso spram osi cijevi, kroz koje ulazi svježi zrak u nutarnji prostor. Ovi otvori 27 su u smjeru protjeka cijevi naklonjeni spram osovine.
Cijev, koja se izraduje i svaruje u napravi prema pronalasku, ostavlja istu posve gotova za pakovanje; ispravljanje, naknadno žarenje itd. suvišno je.
Patentni zahtjevi:
1. Postupak za zgotavljanje svarenih cijevi poglavito precizionih cijevi, naznačen
time, šlo se predgrijavanje cijevi vrši po-moču iz žiška za svarivanje izlazečeg plamena, koji oblizuje cijev iznutra, ulazeči kroz cjevni raspor, i izvana, voden kroz plašteve, koji obavijaju cijev, pri čemu u danom slučaju našteje potpomaganje po-moču predgrijevnog plamena niže temperature, koji je smješten na strani cijevi, nasuprot ležečoj plamenu za svarivanje.
2, Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, šlo se cijev potiskuje preko jednog ili više, medusobno spojenih, čvrsto stoječih sržnih svornika, od kojih onaj, koji se nalazi pred mjesfom svarivanja (7), zadr-žava predgrijevni plamen za svarivanje, koji u nutrini cijevi struji prema natrag.
5.	Uredaj za izvedbu postupka po zahtjevu 1, naznačen time, šlo je neposredno ispred žiška za svarivanje s obiju stra-na cijevi predviden jedan, najbolje dvo-djelni, izmjestivi i namjestivi svarni plašt (predgrijevni plašt) (22, 23), kroz čiji iznad svarnog šava ležeči raspor (25) unilazi plamen za svarivanje, a u danom slučaju na suprotno ležečoj strani cijevi u rasporu (26) svarnog plašta unilazi podupirajuči predgrijevni plamen.
4. Uredaj po zahtjevu 3, naznačen time, što su u postranim stijenama predgrijevnog plašta predvideni otvori za pripust
zraka (27), najbolje u više višinskih položaja.
5.	Uredaj po zahtjevu 4, naznačen time, što su otvori za dovod zraka (27) u smje-ru protjeke cijevi naklonjeni spram osi.
6.	Uredaj za izvedbu postupka po zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što je u nutrini cijevi ovješen jedan ili čitav niz čvrsto stoječih sržnih svornika (7, 7’, 7”, 7”’), koji su probitačno smješteni na istom mjestu kao vanjski parovi kalibarskih valjaka (3—3’, 4—4’, 5—5’, 6—6’).
7.	Uredaj po zahtjevu 6, naznačen time, što su sržni svornici pomoču motke (8) ili sl. zglobno ili kruto medusobno spojeni.
8.	Uredaj po zahtjevu 6 i 7, naznačen time, što se sržni svornici (7, 7’, 7”, 7”!) dadu na motki (8) iti sl. pomicati i namje-stiti kao i u svakom položaju učvrstiti.
9.	Uredaj po zahtjevu 6 i 7, naznačen time, što motka (8) na svom prednjem kraju imade nastavak (9), koji kroz raspor cijevi skroz prolazi i pomoču kojeg se ona ovjesi i učvrščuje.
10.	Uredaj po zahtjevu 6, naznačen time, što pogonski zupčanici uzastopce slijede-čih parova kalibarskih valjaka imadu po jedan sve to manji promjer, uslijed čega se vrši postojani nateg na ctjev u hodnom. smjeru.

Adpatentbroj 81Z4-.
m rt