KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 21(2)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 15. JANUARA 1924.
PATENTNI SPIS BR. 1665.
Felix Kirschner, ravnatelj i Ing. Josip Hess, patentni odvetnik, Beč.
Galvanska kupelj za prolazeći! robu.
Prijava od 30. septembra 1921.	Važi od 1. aprila 1923.
Pravo prvenstva od 16. januara 1920. (Austrija).
Za galvaniziranje robe predlagalo se je već kupelji sa mirno visećom robom i gi-bivim elektrolitima kao i kupelji sa gibivom robom i mirnim a također i gibivim elektrolitima. Poznate su također galvanske kupelji, kod kojih se teži za cirkulacijom elektrolita pomoću uređaja za grijanje. Kod tih kupelji ne može se ipak brzo prolazeća roba nz primjenu visokih gustoća struje galvanizirati za promet sigurno sa povoljnim stepenom učinka. Ali baš sada igra u veletehnici vrlo veliku ulogu brzo i za promet sigurno provođenje galvanskog procesa za galvaniziranje žice, željeznih okova i tomu sličnog sa povoljnim stepenom električnog učinka a doduše ne samo iz ekonomskih, već također iz tehničkih razloga.
Kod veletelmičkog galvaniziranja na brzo i to žice, željeza za okivanje i tomu sličnog radi se zato na tom, da se predobradba i naknadna obradba galvanske robe provede u neprekidnom radnom hodu. To zahtijeva pri velikoj brzini provlačenja robe osobito za jake galvanske metalne naslage u prvom redu vanrednu radnu sposobnost i sjegur-nost u pogonu galvanske struje. K tomu još pridolazi, da se radna brzina aparata sa pred- i naknadnu obradbu može lako povisiti, dok se proces galvaniziranja- prema današnjem stanju tehnike velike radne brzine aparata za predobradbu i naknadnu obradbu — prilagoditi ne može.
Tu zadaću za hitno galvaniziranje brzo prolazeće robe rješava pronalazak time, da se galvanska kupelj providi sa svrsishodnom
poput žlijeba izvedenom kadom, na koju se priključe jedan ili više osobitih obježnih vodova, u kojima su ugrađene naprave n. pr. propeler, (svrdao) za izvadanje energičnog, prelaženju robe nasuprot usmjernjenog strujanja elektrolita.
U crtežu je predočen jedan primjer izve-denja pronalaska. Slike 1 i 2 pokazuju galvansku kupelj u šematskoj predočbi u prosječenom nacrtu i tlocrtu. Slike 3 i 4 pokazuju desni dio kupelji u povećanom mjerilu, u prosječenom nacrtu i u tlocrtu. Slike 5 i 6 pokazuju isto tako u povećanom mjerilu lijevi dio kupelji u prosječenom nacrtu i u tlocrtu. Slika 7 predočuje prosjek po liniji VII VII slike 3, slika 8 pokazuje prosjek po liniji Vili - Vili slike 3; slike 9 i 10 pokazuju pojedinosti u povećanom mjerilu u presječenom pogledu sa strane i u nacrtu.
1 je kada kupelji. Ona je izvedena kao usko, plitko i vrlo dugo na žljeb naliko korito. 2, 3 jesu provodni valjci za kroz korito prolazeći! robu x. Valjci 2, 3 stavljaju se u pogon vretenom 4 pomoću prevodnih kotača 3, 5.
Na dnu korita priključen je obježni vod 10. Obježni vod sastoji se iz padajuće cijevi
11	i uzlazne cijevi 12. Kroz uzlaznu cijev
12	kod primjera izvođenja u crtežu predočenog — provodi se pomoćni vod 13, koji se snabdjeva parom ili vrelom vodom. Na koncu pomoćnog voda 13 priključen je lonac za kondenzaciju 14. Grijanje obježnog voda 10 može uslijediti i na drugi način. Desni kraj korita ima predgradnju (slika 4).
u čije je dno uložen priključni okrnjak padajuće cijevi 11. U padajućoj cijevi 11 uglavljena je naprava (n. pr. svrdao 16) za pomicanje kupaće tekućine, koja se stavlja u pogon izravno ili neizravno. Pred priključnim okrnjkom padajuće cijevi 11 ugrađen je filter 18 (cjedilo), koji je uložen u predgradnji 15 tako, da se dade izmijeniti. Na najnižoj točci b obježnog voda 10 predviđen je ispust, koji u crtežu, nije izbliže predočen. Kroz taj ispust može se kupelj pri obnavljanju otpustiti.
Katodu sačinjava roba x, koja se provlači. Anode se sastoje iz ploča 20, 21 (slika 3, 8), koje su kod narisanog primjera izvedenja smještene nad i pod robom x. Donje ploče počivaju na postavi 22 korita, koja se sastoji iz izolirajućeg materijala. Gornje ploče nosi roštilj 23, čiji se štapovi n. pr. sastoje iz stakla. Roštiljne štapove nose ložišta 24, koja su zapuštena u stijenu korita. Privođenje struje k anodama 20, 21 uslijedi kroz vodove 25, 26 (slika 8), koji su pomoću škripaca prikopčani na strujovodnu tračnicu 30. Privođenje struje katodi uslijedi položenjem prikladnih skliznih kontakta na prolazeću robu x. Postavljanje katode pod struju može svrsishodno uslijediti i time, da se struja privodi kroz osovine 2’, 3’ provodnih valjaka 2, 3 i prenaša se na katodu kroz obočje valjaka, koje se sastoji iz vodećeg materijala. U tom slučaju preporuča se, da se valjci 2, 3 protiv anoda zaklone pomoću štitova 34 (slika 1) od izolirajućeg materijala (n. pr. staklo).
Roba x podupire se za vrijeme svoga provlačenja kroz kupelj pomoću više naprava za podupiranje 40, 40. Naprave za podupiranje sastoje se prema pronalasku iz tjelesa, koja nijesu punoplošna, a prikladna su, da dopuštaju po mogućnosti bezotporno proti-canje elektrolita. Jedna takova potporna naprava može se n, pr. sastojati iz čekrkovog lazila kojegoder izgradnje, koje nosi izolacioni materijal na svojim dodirnim plohama sa robom. Potporna naprava prema slici 9 i 10 sastoji se n. pr. iz čekrkovog lazila, sastavljenog iz više krakova 41, a osovina 42 tog lazila uložena je u jednostrano otvorenim ležištima 43. Na krakovima su natak-nuta isolujuća tjelesa 44, svrsishodno staklene cijevi, stakleni prsteni i tomu slično.
Kod predstojeće opisane galvanske kupelji, koja služi primjerice za cinovanje brzo provučene žice, okovane ili stolne robe, sastoji se katoda iz predhodno zavarenih i shodno očišćenih žica, okovanog lima ili tomu sličnog, anode iz cina a elektrolit iz jedne tekućine, prikladne za galvansko cinovanje. K
anodama vodeće žice 25, 26 sastoje se isto tako iz cina; one su izolirane izolacijama 31 na mjestima, koja se uronu u kupelj.
Uzmimo, roba se provlači od desna na lijevo (slika 1) s velikom brzinom kroz korito galvanske kupelji i korito da je napunjeno elektrolitom, kupelj se stavi pod struju a svrdao (propeler) u činost. Pri toj pred-postavci nastaje u sistemu vanredno energična cirkulacija elektrolita u smislu smjerova strelice naznačene u slici 1. To ima za posljedicu, da se brzo provučena roba iz-vrgne energičnom oplakivanju elektrolita u smjeru protivnom od onog, kojim prolazi roba. Budući da je obježni vod proviđen napravama za grijanje, to je i moguće već prema potrebi raditi sa raznim temperaturama elektrolita, a da se ne izazovu škodljiva pregrijanja elektrolita. Pri tom se učinkom zagrijevanja pospješuje obježna brsina po principu zagrijevanja toplom vodom, već upotrebljavanom pri drugim galvanskim kupeljima. Energičnoj cirkulaciji elektrolita u bitnosti nijesu na uštrb niti ovješene elektrode, niti potporna tjelesa. Predstojeće opisana galvanska kupelj ispunjava sve teoretske i praktične zahtjeve, koji su potrebni za postignuće jakih metalnih naslaga na brzo provlačećoj se radi i odlikuje se osim toga osobito jednostavnom izgradnjom i velikom sjegurnošću pogona.
PATENTNI ZAHTJEVI:
1.	) Galvanska kupelj za prolazeću robu, sa gibanjem elektrolita, postignutim pomoću naprava za obježni tok — naznačena time, da iskazuje žljeb (1) sa više ili manje vodova (10) u njem ugrađenima, a u tom vodu predviđene su naprave (n. pr. svrdao) za stvaranje energičnog proticajnog gibanja elektrolita kroz žljeb, upravljenog protivno od prolaznog gibanja robe.
2.	) Galvanska kupelj po zahtjevu 1.) sa cirkulacijom elektrolita izvedenom pomoću naprava za grijanje — naznačena time, da je obježni vod, (10) služeći za stvaranje energičnog proticajnog gibanja elektrolita, proviđen sa napravama za grijanje.
3.	) Galvanska kupelj po zahtjevu 1.) i 2.) naznačena time, da je padajuća cijev (11) obježnog voda (10) priključena na pod kade, pri čemu su u unutrašnjosti padajuće cijevi ugrađene naprave (n. pr. svrdao 16) za pomicanje elektrolita.
4.	) Galvanska kupelj po zahtjevu 3.) naznačena time, da žljeb (1) ima postranu pri-gradnju (15) u opsegu priključnog mjesta od padajuće cijevi (11).
5.) Galvanska kupelj po zahtjevu 1.) sa potpornim napravama od nevodećeg objama za provlačivu robu — naznačena time, da se potporne naprave sastoje iz ne puno-plošnih tjelesa, u svrhu, da omoguće robi nasuprot strujajućem elektrolitu skoro bez-
otporno proticanje.
6.) Galvanska kupelj po zahtjevu 5.) naznačena time, da se potporne naprave sastoje iz čekrkovog lazila (41), koje nosi izolujući materijal na dodirnim plohama sa robom.
i


'\2^j^i^2^2^Zij^2t22Z22^Z222^
-^r--—-^:'--— j=r;
Acfpatent bro/ tSBS.
Ifiižs;

'/smk k■

Ti£j. b
B^.6
5
' ! •/'