KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 45 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JUNA 1940 PATENTNI SPIS BR. 15653 von Geijer Erik Vilhelm, Walter Hallwyl, Stockholm, Švedska. Uređaj na mašinama za sejanje. Prijava od 15 decembra 1938. Važi od 1 jula 1939. Naznačeno pravo prvenstva od 9 septembra 1938 (Švedska). Ovaj se pronalazak odnosi na mašine za sejanje one vrste, kod koje se zrna žita ili t. sl. koja treba da se seju upućuju iz kakve zalihe u redove poredanih ćelija za vođenje odnosno ćelija za davanje ili udu-bljenja, od kojih svako treba da prima zrna samo pojedinačno i da ih daje. Pronalasku je u prvom redu cilj, da se uređaji za dovođenje i davanje tako izvedu da se može jedna i ista mašina za sejanje po želji upotrebiti za veliki broj različitih vrsta žita, pri čemu se mašina na jednostavan način može preudesiti za sejanje kakve druge vrste žita. Pronalasku je takođe cilj, da se uređaji za davanje tako izvedu da se zrna sa sigurnošću daju jedno za drugim, pri čemu se davanje može vršiti a da se zrna žita ne oštete. Naročito je pronalasku cilj otklanjanje onih teškoća koje nastaju pri sejanju duguljastih zrnaca u vezi sa njihovim prijemom u ćelije za davanje i predviđene su naročite mere da bi se proizveo zadovoljavajući dovod duguljastih zrna ka ćelijama za davanje. Naročiti deo mašine za sejanje, koji čini predmet nekolikih poboljšanja po pronalasku, jesu i oni strugači, pomoću kojih se brazde pokrivaju zemljom, pošto su primile usev. Pronalazak se pre svega odlikuje time, što su redovi ćelija za davanje ili udublje-nja raspoređeni unaokolo po obimu kružnog obrtnog valjka po grupama, koje su u podužnom pravcu valjka odvojene za iz-vesno srednje rastojanje jednako rastoja-nju između onih brazdi za sejanje, u koje treba da se stavi žito za sejanje, kao i time što svaki red u grupi ima udubljenja koja su u pogledu svoga oblika i veličine podešena prema naročitoj vrsti žita. U svakoj grupi mogu redovi biti postavljeni sasvim jedan uz drugi, i usled naročitog izvođenja uređaja za davanje je moguće da se predvidi srazmerno veliki broj naročitih redova u svakoj grupi usled čega se mašina za sejanje može upotrebiti za veliki broj različitih vrsta žita. Dalje odlike pronalaska i koristi koje se ovim mogu postići vide se iz sledećeg teksta, gde je jedan primer izvođenja pronalaska opisan u odnosu na priložene nacrte. Sl. 1 pokazuje šematički ukupan izgled mašine posmatrane pozadi i delimično pro-sečene. SI. 2 pokazuje delimičan presek i izgled sa strane primera iz sl. 1 opet potpuno šematički, pri čemu je jedan točak uklonjen. SI. 3 pokazuje izgled odozgo u malo uvećanoj razmeri jednoga kraja do-vodnog valjka zajedno sa na njemu postavljenom kutijom za sipanje. SI. 4 pokazuje jedan deo omotača dovodnog valjka u još većoj razmeri i to u preseku izvedenom upravno na obrtnu osu valjka i pravo kroz jedno udubljenje. SI. 5 pokazuje sličan izgled kao i si. 4 i pokazuje proces, gde se udubljenje koje prima dva zrna žita kreće pored strugača. SI. 6 pokazuje deo koji je pretstavljen na si. 4 sa udubljenjem po- Din 30.— smatranim odozgo. SI. 7 pokazuje jednu grupu dovodnih pregrada koje pripadaju jednoj kutiji za usrpanje sa zaprečnim članom. SI. 8 i 9 pokazuju dovodnu pregradu u uvećanoj razmeri i to posmatrano odozgo odnosno sa strane. SI. 10 pokazuje poprečni presek jednog dovodnog pregratka za duguljasta zrna žita i pokazuje kako se zrna žita uvlače u udubljenje. SI. 11 pokazuje vodiljni žljeb posmatran odozgo. SI. 12, 13 i 14 pokazuju strugač humusa i to odozdo, posmatrano od jedne podužne ivice odnosno sa jednog kraja. SI. 15 pokazuje presek na isti način kao i si. 5 samo kod jednog izmenjenog oblika izvođenja. SI. 16 pokazuje ovu varijantu u izgledu odozgo. Na nacrtima šematički pokazana mašina za sejanje u redove (sl. 1 i 2) sadrži: sanduk koji je snabdeven nosačem 1 sa osovinom 2 koja je u vezi sa gazišnim to-okovima 3 postavljena obrtno i u čeonim zidovima 4 nosača sanduka, zatim sanduk 5 za sejanje koji je nošen nosačem sanduka i koji je na uobičajeni način snabdeven odvodnim otvorima 6 predviđenim u dnu, zatim dovodni valjak 7, izvestan broj kutija 8 za sipanje sa vodiljnim zaklonima 9 koji na ovima vise, zaštitno dno 10 sa vodiljnim žljebovima 11 izvedenim na njemu, plugove 12 (si. 2) i izvestan broj strugača 13 humusa. Nosač sanduka može biti proizvoljno podesnog izvođenja i na nacrtu je pokazan samo šematički. Dovodni valjak 7 je utvrđen na osovini 14, koja je postavljena u čeonim zidovima 4 nosača sanduka i pogoni se u zavisnosti od brzine voženja mašine. U ovom cilju može biti predviđen lančani prenos 15 između osovine 2 gazišnog točka i osovine 14. Dovodni valjak je oko svoga spoljnjeg obima snabdeven udubljenjima 18 raspoređenim u redovima (si. 3, 5 i 10), koja su po svome obliku i veličini prilagođena zrnima one vrste žita, koja treba da se daje udubljenjima. Svako udubljenje može zrna primati samo pojedinačno i čvrsto ih držati. Redovi udubljenja se pružaju međusobno paralelno u ravnima nalazećim se upravno prema osi obrtanja valjka 7. Redovi su postavljeni u grupama (a, b, c na si. 1), koje su odvojene za srednje rastajonje koje je jednako rastojanju između onih brazdi za sejanje, u koje treba da se poseje žito, usled čega se redovi svake grupe napajaju zajedničkom kutijom 8 za nasipanje. Svaki se red u grupi sastoji iz udubljenja koja su prilagođena jednoj naročitoj vrsti žita, i različite vrste redova su u svima grupama redova jednake i u istom redu postavljene jedna pored druge. Na si. 3 se kao primer pokazuje jedna grupa redova sa četiri reda 20, 21, 22, 23, od kojih je red 20 može biti određen za pšenicu, red 21 za raž, red 22 za ovas, red 23 za seme biljaka koje se okopavaju. Na isti način su redovi postavljeni u svima grupama, a, b, c i t. d. Usled toga što svaki red pored međuoblasti po širini zauzima izvestan mali prostor, može biti predviđen veliki broj redova u svakoj grupi usled čega se može upotrebiti veliki broj redova u svakoj grupi usled čega se može upotrebiti jedna i ista mašina za veliki broj različitih vrsta žita. Svi redovi u istoj grupi su određeni da daju uvek jedan usev u jednu i istu brazdu za sejanje, usled čega broj rednih grupa a, b, c na dovodnom valjku može biti jednak broju plugova 12 na mašini za sejanje. Podužni pravac podužnih udubljenja 21, 22 se poklapa sa pravcem obrtanja dovodnog valjka 7. Zadnja ivica 24 svakog udubljenja se pruža, kao što je pokazano na si. 4, od dna 25 udubljenja koso na više prema površini dovodnog valjka i postupno prelazi u ovu površinu. Prednja ivica 26 pak pruža se približno upravno prema ^površini valjka. Kosa zadnja ivična površina se širi u pravcu od udubljenja prema stranama, kao što je pokazano kod 27 (si. 6). Navedeni oblik ivice 24 treba da olakša sklizavanje drugih zrna osim onoga koje treba da zaostane u udubljenju. Kutije 8 za sipanje, čiji je broj jednak rednim grupama, a, b, c, koje se nalaze na dovodnom valjku 7 imaju cilj, da o-stvare dovođenje useva od sanduka 5 za sejanje ka dovodnom valjku. Svaka se kutija sastoji iz jednog prednjeg zida i jednog zadnjeg zida 28 odnosno 29 kao i iz bočnih zidova 30 čije gornje ivice leže u istoj visini sa gornjim ivicama prednjeg zida i zadnjeg zida, dok su njihove donje ivice 31 izvedene u obliku kružnog luka i prilagođene su spoljnoj strani dovodnog valjka (si. 2 i 9). Dole na unutrašnjoj strani prednjeg zida obrazuje ova ivicu 59 za struganje (si. 5 i 9) u cilju koji će biti naveden u sledečem. Kutije za sipanje su utvrđene na proizvoljan podesan način na kolskom postolju i tamo su postavljene u odnosu prema sanduku 5 za sejanje, da odvodni otvori 6 sanduka dospevaju da se postave upravo prema kutijama. Dole su kutije za sipanje otvorene dok njihove donje ivice, koje su izvedene prema dovodnom valjku, leže sasvim uz površinu valjka, nedodirujući ipak ovu površinu. Seme koje se ostavlja u kutiji za sejanje, može neposredno padati na spoljnu stranu valjka za potiskivanje ili dovodnog valjka. Kako su kutije za sipanje postavljene iznad valjka za prenošenje pokazuju sl. 1, 2 i 3. Unutra su kutije za sipanje podeljene pregradnim zidovima 32 (si. 3) u pregrat-ke 33. Međuzidovi 32 su po svojoj visini obliku i položaju kako u odnosu prema sanduku 5 za sejanje, tako u odnosu prema valjku jednaki sa spoljnim bočnim zidovima 30. Pregatci 33 tako kad se kutija za sipanje nalazi iznad transportnog valjka 7 nemaju nikakve veze dole međuso-bom. Svaki od pregradaka 33 kakve kutije 8 treba da prenosi dovođeno seme ka samo jednom jedinom redu za davanje, i broj pregradaka kutije za sipanje je jednak broju redova za sprovođenje u grupi redova dovodnog valjka. Pri tome je svaki pregradak 33 određen za naročitu vrstu žita. Kutija za sipanje je tako postavljena iznad preno'snog ili dovodnog valjka da za izvesnu vrstu žita određeni pregradak leži upravo iznad reda za sprovođenje na dovodnom valjku koji je određen za odgovarajuću vrstu žita, kao što je to pokazano na si. 3. Pregratci 33 kutije za sipanje su tako raspoređeni da se njihov podužni pravac poklapa sa podužnim pravcem redova (20 do 23) kao i sa podužnim pravcem udublje-nja određenih za duguljasta zrna (na si. 3 udubljenja redova 21, 22). Duguljasta se zrna prinuđuju da se podešavaju u poduž-nom pravcu udubljenja na taj način što se pregradak kutije za sipanje izvodi u širini otvora koja je podesna za ovaj cilj, t. j. u širini koja je svagda manja no dužina zrna kao i izvedena je sa paralelnim ili približno paralelnim zidovima. Isto se tako uspostavilo da duguljasta zrna žita ne mogu sa sigurnošću biti primana udubljenjima preno-snog valjka, u koliko zrna ne budu pobuđena, da u pregratku kutije za sipanje zauzmu položaj koji se nalazi prema površini prenosnog valjka. Oni pregratci kutije za sipanje, koji su određeni za odavanje vrsta žita sa duguljastim zrnima su stoga izvedeni tako da žitna zrna pri svome prolazu kroz pregradak budu prinuđena da se svojom podužnom osom postave upravljeno duž površine valjka. U ovom je cilju predviđena vodiljna površina 35 (si. 10) koja leži u takvom rastojanju od površine valjka, da se zrna, da bi mogla prolaziti između površine valjka i pomenute vodilj-ne površine, moraju postavljati svojom podužnom osom upravljeno duž površine valjka. Vodiljna površina 35 se obrazuje pomoću gornje granične površine paralelne sa površinom valjka u bočnoj komori 36 na jednoj strani prenosnog pregratka, i dno ove bočne komore se obrazuje delom površine prenosnog valjka koji je snabde-ven udubljenjima. Na si. 10 je pokazano zrno 36 koje u samom prenosnom pregratku 33 stoji više ili manje uspravno, dok je zrno 37 koje je pritiskom iznad nalazećeg se zrna utisnuto pod vodiljnu površinu 35, prinuđeno da zauzme ležeći položaj. Zrna izvesnih žita mogu biti pouzdano primana samo od udubljenja prenosnog valjka, kad se ova udubljenja kreću prema gore, dok za druga zrna je dovoljno suprotno ponašanje. Kutije za sipanje su stoga postavljene tako, da svojim donjim kružnim delom obuhvataju prenosni valjak do tako velikog dela, da se prijem žita može vršiti kako za vreme kretanja prema gore tako i za vreme kretanja udubljenja prema dole, t. j. na obe strane od najviše tačke valjka (vidi si. 2.). Oni pregratci kutije za sipanje, koji su namenjeni za druge vrste žita osim onih koje svagda treba da se seju održavaju se zatvorenim dovodom žita iz sanduka za sejanje. U ovom je cilju svaki pregradak za sebe gore snabdeven po jednim zatvaraju-ćim članom. Posgednji može biti izveden kao fijoka 38, koja se vodi između letava 39 na gornjoj strani kutije za sipanje (si 7 i 10). Na si. 7 je krilo 38 za pregradak 33 delimično izvučeno dok su ostala krila zatvorena. Krilo 38 može biti upotrebijeno i za regulisanje dovoda žita ka prenosnom pregratku, Na prednjem delu kutije za sipanje t. j. na zidu 28 (si. 2 i 3), nalazi se vodiljni štit 9 koji obuhvata delimično prenosni valjak 7. Vodiljni štit ima zadatak, da pri obrtanju prenosnog valjka spre-či, da prenosna udubljenja liferuju i suviše rano žitna zrna. Vodiljni se štiti stoga zatvara tako blizu priključuje tako blizu prenosnom valjku, ne dodirujući ovaj, da se u udubljenja dospevajuća zrna žita mogu čvrsto držati u udubljenjima, dok ona za vreme obrtnog kretanja ne dostignu onu tačku na kojoj se zavrtava vodiljni zaklon, pri čemu ona gube oslonac štita i padaju na dole. Zaštitno dno 10, koje je dole raspoređeno na kolskom postolju (sl. 1 i 2), ima zadatak da iznad ovoga nalazeći se preno sni valjak 7 zaštiti protiv oštećenja kamenjem i t. si. na koje se nailazi na njivi, i da obrazuje podlogu za vodiljne žljebove 11. Dno 10 može se sastojati iz više dasaka nalazećih se jedna pored druge, koje se pružaju u pravcu voženja i utvrđene su na podesan način na nosaču sanduka. Vodiljni žljebovi 11 (sl. 1, 2 i 11) imaju zadatak da sa prenosnog valjka na donjoj ivioi zaklona 9 padajuće žito uhvate i da ovo žito kroz odvodni međuprostor 41 koji je predviđen u dnu odvede naniže, koji je postavljen upravo prema kakvom odgovarajućem otvoru 43 u zaštitnom dnu 10 (si. 2). Ista su stoga na zaštitnom dnu postav- ijena pod grupama redova prenosnih va-ijaka tako, da mogu primiti žito koje pada sa prenosnog valjka. Vodiljni žljebovi su gore tako široki da uvek obuhvataju po jednu rednu grupu i žito mogu primiti iz kakvog proizvoljnog reda u svagda da jućoj grupi. Plugovi 12 (si. 2) imaju zadatak da povlače one brazde, u koje treba da pada u-sev. Isti su okačeni pokretno na kakvoj donjoj prednjoj šini 42 na kolskom postolju n. pr. pomoću poluga 44, i tako su podešeni, po jedan ispod svakog vodiljnog žljeba, da kad se mašina za sejanje stavi u kretanje mogu vući brazde za sejanje, koje se upravo pružaju ispod ovih žljebova. Plugovi 12 su pri tome tako postavljeni da njihova oslona tačka 45 (si. 2) leži u tlu neposredno ispred tačke 46 za padanje žita. Plugovi mogu biti proizvoljno podesno izvođeni. Strugači 13 za humus imaju cilj da brazde za sejanje ponovo ispune pošto je žito u ove ostavljeno. Ovi se strugači sastoje iz pravougaonih blokova ili ploča (si. 12— 14), koje su snabdevene okcima 50 u prednjem delu, i koje pomoću poluga 51 mogu biti zakačene pokretno na kolskom postolju na šini 52 (si. 2) koja je predviđena na kolskom postolju. Strugač humusa ima prema dole i prema unutra nagnute prednju i zadnju ivičnu površinu 53, 54 kao i bočne ivične površine 55, čime se strugač sprečava da Se utisne u zemlju. Donja je strana pri tome izvedena spreda prema nazad za žljebom 56 koji je otvoren prema napred i sužava se prema nazad, čije sti-čuće se bočne ivice 57, kad se strugač kreće iznad brazde, treba da zgrnu polugom obrađenu zemlju i da ispune brazdu. Kod izvesnih vrsta semena kao n. pr. bajcovanog semena, pojedina zrna useva imaju u izvesnoj meri težnju da prianjaju jedno na drugo. Da bi se olakšalo rastav-Ijanje takvog semenog zrna u udubljenju na prenosnem valjku od zrna koja leže iznad ovoga, može ivica strugača na prednjem zidu prenosnog pregratku biti snab-devena konusnim klinastim vrhom 62 u-pravljenim prema nazad (suprotno smeru obrtanja valjka), koji rastavlja zrna i dopušta samo jednom zrnu da ostane u udubljenju (si. 15 i 16). Način rada mašine za sejanje je prema sledečem: Kad se sanduk 5 za sejanje napuni žitom, ovo žito pada naniže kroz kutiju 8 za sipanje na prenosni valjak i dovodni valjak 7. Kad se pri stavljanju u rad mašine prenosni valjak dovede do obrtanja, žitna zrnaca klize po površini valjka i jedno za drugim bivaju primana u udublje-nja u površini valjka. Samo jedno zrno mo- že ostati u svakom udubljenju. Ako se naime jednim uđubljenjem ponesu dva zrna, to će gornje zrno 60 (si. 5) biti istisnuto iz udubljenja ako se udubljenju kreće pored prednjeg zida 28 koji obrazuje ivicu 59 strugača kutije za sipanje. Usled nagiba i blagog prelaza zadnje površine 24 ivice u spoljnu stranu valjka 7 se zrno ne oštećuje za vreme uklanjanja, već klizi lako iz udubljenja napolje, dok donje zrno 61 na dnu udubljenja ne može biti dostignuto ivicom 59 strugača i tako ostaje ležeći. U udublje-njima za ostala zrna se transportnim valjkom za prenos prenose pod vodiljnim štitom 9 i upućuju ka donjoj strani valjka i padaju niz donju ivicu štita 9 u žljebove 11, kroz čije odvodne međuprostore 41 padaju u brazde povlačene plugovima 12 i po tome se pokrivaju humusom pomoću strugača 13 za humus. Patentni zahtevi: 1. Uređaj na mašinama za sejanje one vrste, kod koje se zrna žita koja treba da se poseju ili t. si. iz kakve zalihe upućuju ka prenosnim ćelijama ili udubljenjima poredanim u redovima, koja, svako (udub-Ijenje) treba da, primaju zrna samo pojedinačno i da ih tako i predaju, naznačen time, što su redovi (n. pr. 20, 21, 22, 23) raspoređeni oko obima obrtnog valjka (7) po grupama, koje su u podužnom pravcu valjka odvojene za izvesno srednje rasto-janje jednako rastojanju između onih brazdi za sejanje, u koje se žito treba da poseje, kao i time što svaki red u grupi ima udubljenja (18), koja su u pogledu svoga oblika i veličine prilagođena naročitoj vrsti žita. 2. Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što se valjak (7) pruža duž cele širine naprave za sejanje i zajednički je svima grupama redova. 3. Uređaj po zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što je Između zalihe (5) za žito i valjka za prevođenje žita predviđena kutija (8) za sipanje, koja je podeljena u pregradke (33) odvojene jedan od drugog, snabdevene paralelnim ili približno paralelnim bočnim zidovima (32) pri čemu je svaki od pregradaka određen za svoju naročitu vrstu žita i postavljen je u položaj za svoj naročiti red udubljenja na valjku. 4. Uređaj po zahtevu 3, naznačen time, što su pregratci (33) kutije (8) za sipanje za vrste žita sa duguljastim zrnima imaju manju čistu šupljinu no što je dužina zrna, tako, da zrna pri svome prolazu kroz pre-gratke ka valjku (7) budu prinuđena da zauzmu takav položaj u pregratku, da se njihov pravac poklapa sa podužnim pravcem prenosnih udubljenja (18) na prenosnom ili dovodnem valjku. 5. Uređaj po jednom od prethodnih zahteva, naznačen time, što je kod redova (21, 22) udubljenja za duguljasta zrna na svakom redu takvih udubljenja ili upravo prema svakom takvom redu predviđena po jedna vodiljna površina (35), koja u takvom rastojanju leži od obima valjka (7), da zrna pri prolasku kroz ovu površinu bivaju prinuđena, da zauzmu ležeći položaj na valjku. 6. Uređaj po zahtevu 5, naznačen time, što se vodiljna površina (35) gornjom graničnom površinom u bočnoj komori (36) prema površini valjka paralelnom obrazuje u prenosni pregradak (33). 7. Uređaj po jednom ma kojem od zahteva 3—6; naznačen time, što je iznad kutije (8) za sipanje raspoređena kutija (5) ja sejanje koja je celishodno zajednička svima kutijama, i iz koje se žito dovodi kutijama (8) za sipanje, i što su za regu-lisanje dovoda žita ka pregradcima predviđeni zatvarajući članovi (38), koji su na samoj kutiji (8) za sipanje tako raspoređeni, da su jednovremeno otvoreni samo pregradci (33) koji su namenjeni za jednu i istu vrstu žita. 8. Uređaj po jednom ma kojem od prethodnih zahteva, naznačen time, što se po-dužni pravac prenosnih udubljenja namenjenih za duguljasta zrna poklapa sa po-dužnim pravcem prenosnih pregradaka (33). 9) Uređaj po jednom ma kojem od prethodnih zahteva, naznačen time, što je za svaku grupu redova (20—23) predviđen po jedan vodiljni štit (9) koji je tako raspoređen, da on čvrsto drži u uđubljenjima (18) primljena zrna, dok ona za vreme kretanja udubljenja postižu mesto na donjoj strani valjka (7) na kojem zrna padaju naniže i odvajaju se od valjka. 10. Uređaj po jednom ma kojem od prethodnih zahteva, naznačen time, što ima jedan zbirni žljeb (11) ili t. si. koji je zajednički za svaku grupu redova, i u kojem se prikuplja žito koje pada iz udub-Uenja (18), da bi prošlo kroz jedan otvor (41) pre no što žito padne na zemlju. 11. Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što ima strugač (13) za humus, koji se sastoji iz kakvog bloka ili t. si., name-njenog za kretanje napred iznad dna, koji je snabdeven ivičnim površinama (57) nagnutim prema dole i prema unutra. 12. Uređaj po zahtevu 11, naznačen time, što je donja strana strugača humusa snabdevena kakvim žljebom (56) otvorenim prema napred i suženim prema nazad. 13. Uređaj po zahtevu 11 ili 12, naznačen time, što je strugač humusa na donjoj strani snabdeven ivicama (57) za struga-nje koje se stiču prema nazad, i koje na zadnjim krajevima ostavljaju između sebe samo izvestan uzani otvor. 14. Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što je zadnja ivica (24) udubljenja (18) posmatrano u pravcu obrtanja nagnuta koso prema površini valjka (7) i što se kosa ivična površina u pravcu od udubljenja ka obema stranama širi i postupno prelazi u površinu valjka. 15. Uređaj po zahtevu 1 ili 3, naznačen time, što su pregratci koji su namenjeni za zrna, koja su sklona ka uzajamnom sleplji-vanju, kao n. pr. bajeovano seme, u samoj blizini valjka na njegovom prednjem zidu snabdeveni kakvim celishodno konusnim vrhom (62) upravljenim nasuprot smeru kretanja valjka radi rastavljanja zrna semena koje leži u svakom udubljenju od zrna nalazeći se iznad ovoga. 16. Uređaj po zahtevu 10, naznačen time, što ima na donjem postolju naprave za sejanje čvrsta postavljena zaštitna dna (10) za zaštitu iznad nalazećih se delova, kao n. pr. zbirnih žljebova (11) i prenosnih valja-ka (7), protiv kamenja ili t. si. na koje se može naići na tlu. • ' - .........................................................................................................................— - 1 ' ' ' ■ : ■ ■ ■ ; ■ . ■ , , ^ .. ■ ■ : • ■ .... . - : ■ ■ ' : ■■ * ■ ■; j , ■ ■ ' 20 & M 23 o ir ° O ° 0 JPiC/.J Fra. 9 0/ P ' ' r ' ' * - > . ■ J i- . ■ ZFligJl €2