EDICION PRINCIPAL, PARA LOS 550.000 Inmigrantes Eslavos en Sud America No. 58 ; 4 /Jo - God Julio 31, de 1930 BUENOS AIRES - ARGENTINA Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. GOSPODARSTVO 1A ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVRE DNIKA U JUŽNO J AMERICI Organo de la Inmigracion Productora Eslava en Sud America 5. Dol. 2. m / para las tres Americas / n. sin Canada. para los demas paises. REDACCION y APMINISTRACION : Reconauista 268 Numero suelto: 10 ctvs. Dlreccl 6 n del Destinatario: Sr. Don doble faeton S 1 . 890 .. Paragolpes $ 55.- extra S I cs que busca Vd. un coche practico — en el cual poder viajar solo o acompa- nado con toda su familia — gozar del aire libre, con la capota bajada, o bien protejido % contra el viento, el sol o la lluvia con la capota levantada: si busca estas comodidades y tambien un motor poderoso que siempre funcione; si Vd. desea la seguridad de seis silenciosos frenos, un pique extraordinario y la satisfaccion de una velocidad solo iguala- da por pocos autos — entonces el Nuevo Do¬ ble Faeton Ford con su gran comodidad, sus graciosas lineas, y, sus preciosos colores re- saltarž como la unica verdadera solucion a su problema. JUNIO JULIO, 1930 AGOSTO Dinka Ilič Chuquicamata IVAN IVANOVICH UN PATRIARCA HA MUERTO RUSI A ESTRUCTURA DE LA CLASE PROLETARIA RUSA • • . ..... . ........ .».M,.M,.... . J ..Milil...Hill..........T.... 5 Jugoslovensko Odelenje (Seccion serbio - croata) EL P R 0 X I M 0 NUME RO APARECERA el dia 14 de Agosto (Publicacion gratuita de ofer tas y pedidos de trabajo, de per- sonas buscadas, comunicacion do extraviados. Las ofertas di rigir a los interesados a/c Admi nistracion “Gospodarstvo”, calle uiievas direcciones y documentos Ueconquista 268, Buenos Aires) OD JUGOSLOVENSKOG POS LANSTVA u BUENOS AIRESU Traži se današnje boravište ^seljenika FRANJE MAURERA, 40 godina star, rodom iz Backe Polanke. Poslenja adresa, koju je javio, bila je Moreno 740, Bs. Aires. Traži se današnje boravište iseljenika SLAVKA STEISKALA iz Našica. Pred neko vreme je živeo u Comodoro Rivadavia i cuatle prešao za Buenos Aires. Traži se današnje boravište iseljenika FRIDRIHA GIESSE iz Crvenke, srez Ivula. Giesse je bio zaposlen u hotelu MUNICH u mestu Chajapi u provinci ji En¬ tre Rios. Br. k. 2065 - 1930 Traži se MILE RADAKOVIČ, rodom iz Mogori 7*a, srez Gospič, 46 godina star. Došao je u Ameriku pred 25 go¬ dina, a javljao se je svojoj obi- felji samo prvo vreme. Po pos¬ lednjim informacijama stanovao je kod nekog Gjure Trkulja. Br. k. 2101 - 1930. Traži se GJURE KOBER, sina Kazimiro- va i majke Bare, rodjen godine U'00 u selu Dubovac, srez Sveti Ivan Zelina. Došao je u Argenti- nu novembra 1929. godine, bora- vio u provinciji Cordoba u mes- tima Ascochinga, Colonia Caro- y a, Sarmiento, a poslednje što je poznato u MONTE CRISTO. Br. K. 2722/30. Traži se boravi- ?te STOJANA N. MILOBRATO- VIČA, rodjenog 6. aprila 1868. godine u Velikom Sušnjaru, srez Glina. Doselio je u Južnu Ame- i iku godine 1906. K. Br. 3352/30 — Traži se da- ?:nšnje boravište iseljenika STJEPANA PULEZI rodom iz gvetog Trojstva. Došo je u Ar- gentinu pred 2 godine. K. Br. 3374/30 — Traži se da¬ našnje boravište iseljen,ika JO¬ SIPA STANIČA iz Ugljana, ko- ji je doselio u Južnu Ameriku pred 7 godina. Javljao se kuci iz Buenos Airesa i iz Rosario de Santa Fe. K. Br. 3402/30 — Traži se da¬ našnje boravište iseljenika JU¬ RE JOVANOVIČA ratara iz me¬ sta čačinci. Došo je u Argentinu pred 2y 2 godine i neko vreme boravio u Rosario na naslovu Calle 25 de Diciembre Nro 2480. K. Br. 3221/30 — Traži se da¬ našnje boravište iseljenika JO¬ SIPA MAJDAČIČA, rodom iz Stupnika, srez zagrebaeki. No¬ vembra 1928. g. doselio je u Uru- guay, odakle prešo u Argentinu. K. Br. 3585/30 Traži se današ- nje boravište iseljenika FRAN¬ ZA PULKO rodom iz Nove Vasi kod Maribora. Došo je u Argen- tiniju 1923. g.., a javio se posle¬ dnji p ut iz Buenos Airesa na 12. juia 1925. g. K. Br. 3571/30 — Traži se da¬ našnje boravište Iseljenika IVA¬ NA A. BABOVIČA, rodom iz Luštice, koji je do pred neko vreme bio nastanjen u mestu San Adolf o. K. Br. 3577/30 — Traži se da¬ našnje boravište iseljenika FLO¬ RIJANA JAGIČA kolarskog po¬ močnika, rodom iz Hrastovijana. Poslednje je vreme radio u Baliia Blanca i okolici. Sve podatke javiti na : Seccion Consular de la Legacion Yugos- lava, Av. de Mayo 1370. El 2 del presente ha dejado de existir en Antofagasta el sehor Juan Ivanovič Yutronič. No pretendo alzar mi voz sobre el silencio funerario que en- vuelve hoy al que fue un pa,triarca de la Colonia Jugoslava en An¬ tofagasta, con las frases ampulosas que dieta la necrologla. Quiero solo hacer ligeros apuntes desde “Gospodarstvo”, el diario de los inmigrantes, de la vida de aquel hombre proteetor y amigo de to- dos los iniciados en esta America. Nacio el ano 1854 en la isla de Brač, Sutivan. Muy joven aun se radico en Antofagasta, donde inicio su carrera comercial. El faetor suerte le proporciono su concurso, el que, unido a su teso- nera labor, lo coloco muy luego a la cabeza de las firmas comer- ciales. Durante este tiempo cuantos capitaJes no se formaron con el primer apoyo de este hombre. j Cuantos capitalistas de hoy dia no ven desaparecer en este hombre toda la historia de su riqueza! Pero ese mismo faetor suerte que le brindara la opulenciat, tambien se encargo de arruinarlo, y quedo en la colonia, no como el acau- dalado comerciante, al que a su dinero se le tributaba respeto, sino como el patriarca, el hombre de valer. Nadie con esa satisfaccion tan humana contemplo la caida de este patriota, pues bien com- prendlan que iba a disminuir la ayuda material. El desengaiio para este comerciante fue doloroso, pero con su temple de hombre se impuso a las circunstancias. Entonces su alma pura, aerisolada en el sufrimiento, empezo a extender cual luz el valor de ella. Las recomendaciones, los consejos y toda la experiencia la proporcio- naba a sus compatriotas. La muerte de su senora, dona Maria de Ivanovič, vino a entristeeer mas su existencia, y en medio de sus hijos encontro la paz. Sutivan, con su Iglesia; Zagreb, en su Teatro Nacional, con- servan la prueba material de su ayuda; pero sus compatriotas con- servan mucho mas aun la reliquia de sus palabras. Su conducta ejemplar y su espiritu amistoso se habla lograMo las simpatias de todas las personas de distinta nacionalidad a la suya que conocia, y en este hombre hallabase el timbre de orgullo de la Colonia. La medalla del Sveti Sava de tercera clase que le otorgara el Gobierno Jugoslavo al patriota hoy muerto hara enorgullecerse desde sus hijos hasta mas generaciones, por cuanto basta su ultimo El mej or testi monio sobre la precipitacion y diletantismo en la organizacion administrativa ruša lo ofrece la interesante cir- cunstancia, que en ese pais de la dictadura del — proletariado faltan absolutamente datos esta- disticos sobre la estructura ac- tual del proletariado rušo, este arno teorico del gobierno de la Nacion. Esto ba constatado en una reciente confereneia el Sr. Molotov, presidente de la Union Panfederal de las Federaciones Profesionales. A pesar de todas las estadisticas y anquetas, tan en boga en Rusia, basta ahora no existen tales datos, los mas importantes para una serie de conclusiones pollticas. Recien este ano ai3arecio un libro del Sr. A. Rašin, uno de los destacados faetores del mo- vimiento profesional sovietico, titulado “Estructura del prole¬ tariado rušo de los estableci- mientos fabriles”, que abarca so- lamente tres ramas: a los meta- lurgicos, mineros y obreros tex- tiles. Segun se desprende de estos datos, 50% de los obreros y em- pleados es gente con “la menta- lidad anterior” habiendo entra- do a sus puestos antes de la re- volucion. En promedio trabajan entre 9—13 anos, babiendp un mirnero elevado con 20 anos de trabajo. Tambien en Rusia hay “la fu¬ ga del campo”. Gasi todos los viejos obreros, que se salvaron la vida durante la revoulcion y el comunismo de guerra esca- pandose al campo, entre 1922 v 1925 volvieron a trabajar en la industria. 50—70% de los obre- RAD NASE VLADE Beograd. — Dne 5. jula. suspiro hizose meritorio a ella. i Sunsiun Corda! j El patriarca de Antofagasta ba muerto!. ros son hijos de obreros, con ex- ___ cepcion de los mineros con 34%, " ’ ~ mientras el resto de los obreros Traži se MARTIN LEVSTIK, rodom iz sela Senuše, Krško, Dravske Banovine, radi važnog obaveštenja. Njegov je posljedni naslov bio: Venado Tuerto, pr. Santa Fe. Traži se OSKAR RADIČ: koji je posljedujeg puta javioa sa Santa Fe, talle Lopez y Blanes 247. Traži se Rikard Šantič; koji se je posljednjeg pnta javio sa In- genio Esperanza. Traži se NOVICA RADIČE¬ VIČ iz Črne Gore; stigao o varno iz starog kraja pri je 6 godina. Podatke javite na: “Consnla- do Tugoslavo”, Rosario de Santa Fe, FCCA, calle San Lorenzo 937. DE PRAGA tria casera etc. ,E1 objeto de esta es segun la proveniencia del cam- exposicion parcial es la indica- po. Mas de 25% de los obreros GRAN EXPOSICION RURAL cion, como conseguir en la agri- estan de un modo u otro ligados Praga (Ceps). cultura una eeonomia de tiempo con la agricultura (en la cuen- La “Socie- y trabajo. ca de Don 28%, en los Urales (Sigue en la pag. 2) FARMACEUTICO pratico, di- plomado en Europa y en el pais, se ofrece para farmacia o labora- torio. Posee el idioma aleman, castellano v vugoslavo. — Rade Suhevic. Dr. Pedro Pandol Tadich. DE MONTEUIbEO Dos dlas en Montevideo con nuestra representacion de football que participo en el Campeonato Mundial La memorable jornada deportiva del domingo ppdo. — El match con el team urug*uayo Las embajadas deportivas como eficaz medio de acercamiento Gspiritual entre las naciones del viejo y del nuevo continente, ban servido a la vez para dar a conocer a los paises que se constituve- icn despues de la guerra, basta entonces un tanto igtiorados en esta parte de America. Con ello lian cumplido una mision que eompromete en alto grado nuestro reconoeimiento v satisface am- ]'!iamente nuestros sentimienos nacionalistas. Film-Cronioa. — Domingo 27 de julio. — Son las 7 de la ma- >“.ana. El “Ciudad de Montevideo” atraca al muelle como una obesa seiiorona cansada de caminar. Durante el viaje no se ha hablado de otra cosa mas que de football. E’, chauffeur del auto que nos conduce al “Hotel des Anglais”, en Pocitos, tampoco ha podido .substraerse a los obligados comentarios del momento... v ;nos ■labla de football! Cruzamos la ciudad v en todas partes es faci: a.ivertir la pasion footballistica predominante: levendas alusivas, anuncios “ad boe”, banderas, muehas banderas. Ensayar una con- \ ersacion (iue no sea referente al juego que se desarrolla en este gran torneo, resu ta inutil. Equivale a tanto como colocarse en posicion “off-side” !.. . Observo con carino las banderas vugoeslavas. E 11 esos mo- mentos sentia renacer en mi toda la atraccion que por imperio de la sangre se siente hacia el pais de origen de los progenitores. Esta tarde — pensaba en mi — flamearan gallardamente sobre 89.000 espectadores, en el estadio monstruo, cobijando a nuestros valientes... Hotel “Des Anglais”. — ( luarnecido por frondosos arboles que resisten estoicamente los rigores del invierno, da albergue a tres dclegaciones extranjeras: norteamericana, ehilena v vugoeslava. l 51 IIIIIII111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111^ * am H = “Dobri zubi su temelj zdravlja!” E E Svaki pa metan eovek, koji pazi na svoje zdravi je, dade E S si pregledati zube svake pol godine “ | BESPLATNO E u zavodu E CLIN1C A DENTAL U MODELO E Ravnatelj: Dr. MUCHNIK = E BUENOS AIRES Calle SANTA FE 33111 dad Rural Checoslovaca” de Una novedad de este ano eran basta 32%). Praga sabe organizar čada ano una serie de exeursiones y visi- La emigracion del campo au- una gran Exposicion, que es al tas a Praga v establecimientos menta: entre obreros, que en- mismo tiempo el lugar de demos- modelos rurales. traron '-antes del 1905, solamen- tracion de los adelantos en el Ademas hubo una serie de te 17% son propietarios de tie- ramo de la ciencia y tecnica congresos, asambleas, v concier- rra, entre los ent.rantes despues agricolas; la concentracion tan- tos. Entre estos ultimos el mas del 1923, hay 42.8% propieta- to de los agricultores y faetores interesante era el concierto, da- rios. Interesante es, que tales interesados en el movimiento do el 29 de Mavo en el Salon obreros-propietarios de tierra, no agroindusfcrial y agrario, como Smetana del Palacio Municipal, quieren entrar en las eeonomias lo mismo de un gran numero de donde fueron reproducidas obras colectivas: de los obreros em- visitantes del exterior. de compositores de diferentes pleados en la industria textil del Este ano tema el caracter de paises sobre el tema “La Aldea departamento de Moskva, sola- un aniversario : es la decima ex- en la^ mušica”, posicion desde- la independencia nacional. Pero tiene una tradi- eion mas antigua, mas de un siglo, siendo una de las exposi- ciones mas antiguas del mundo en general. Entre las exposicio- nes actuales oeupa ella uno de J os primeros lugares.. Ella es para cientos de mi- les de agriculto/es checoslova- oos la fuente, de donde saqan sus informes sobre nuevos metodos de produceion. Ya muehas veces La dado impulsos para mejora- miento de metodos agricolas y llamado la atencion de agricul¬ tores extranjeros. ofrediendoles novedades del campo tecnico e ideologico agrario. Al mismo tiempo con la Exposicion tienen higar congresos de especialistas agricolas y conferencias sobre temas rurales. Ano por ano esta creciendo en una empresa siem¬ pre mas grande, conservando siempre sus lineas ideologicas y earacteristicas. La Exposicion Rural ha concentrado todas las ramas de agricultura. siendo de hecho un complejo de . algunas exposicio- nes, organizadas ha jo una for¬ ma general. Era la mas grande exposicion checoslovaca de este •ano. Era representada la indus¬ tria de la maqninaria agricola, industria rural pequena y el eo- mercio e industrias relacionadas con la agricultura, v las investi- gaciones como son las chacras experimentales etc. La industria forestal, dirigida en Checoslova- q-uia racionalmente y con anti¬ gua tradicion, este ano fue pre- sentada bajo el lema: “Defensa del bosque”. — Mucha variacion ostentaba la exposicion de la quinta. En la seccion mecanica ocu- parou los traetores 2500 m 2 . En la exposicion de la ganaderia hubo 5000 ca bezaš de animales, junto con una feria de equinos, porcinos, ganado, aves, palomas v conejos. En el Pabellon Industrial fue uuiv interesante la exposicion de la industria lechera con una seccion especial para el ordene mecanico de las vacas. — El ala derecha del mismo pabellon fue oeupa da por la exposicion “El Hogar del agricultor” con todas las novedades, que ofrece la teč- niea para hacer al agricultor la vida v el trabajo mas facil: di¬ ferentes inventos para la meca- nizacion en el hogar mismo. y del ramo de la pequena indus- * Juče po podne od piojla 6 do pola osam održana je sjednica Ministarskog Savjeta pod predsjedništvom predsjednika g. Petra ŽIVKOVIČA. kojoj su prisustvovali svi ministri osim ministra g. Neidorfera koji je bolestan. No ovoj sjednici g. predsjednik Ministarskog Savjeta iznio je opširan IZVJEŠTAJ PO OPČOJ POLITIČKOJ SITUACIJI PODVUKAVŠI NEOSNOVANOST SVIH ONIH GLASOVA KOJI SE ZLONAMJERNO PRONOSE KAO DA PREDSTOJE NEKE PROM JENE i naglašava potrebu jednodušna i složna rada na iz- vodjenju velikih zadataka koji Kraljevskoj Vladi predstoje. SVI ČLANOVI KABINETA SAGLASILI SU SE POTPUNO SA PRAVCEM NAŠE NACIONALNE I DRŽAVNE POLITIKE, kao i sa direktivama za rad, koje je g. predsjednik Ministarskog Savje¬ ta iznio. Ovaj zaključak i načela glase: Državni i nacionalni program odred j en je u novom režimu sa dva historijska čina Nj. Vel. Kralja, koji su osnova držaynog i nacijonalnog života i razvoja Kraljevine Jugoslavije, i to: 1. MANIFEST OD 6 JANUARA 1929. GOD., koji se mora uzeti u ejelosti: i po motivima i po težnjama. Ni jedan dio mani¬ festa ne može se primjeniti a da se drugi može izostaviti. NJIME JE IZREČENA POSLJEDNJA RIJEČ O STAROM SISTEMU UPRAVE: Staro se ne može i neče; traže se nove metode i krče novi putevi. 2. ZAKON OD 3. OKTOBRA 1929. GODINE. Etnički i etički smisao našeg historijskog i nacijonalnog razvoja DEFINITIVNO JE ODREDJEN IMENOM KRALJEVINE, koje je oduševljeno prihvačeno od svekolikog našeg naroda. ADMINISTRATIVNA PODJELA KRALJEVINE NA BANO¬ VINA PREKRATILA JE ZA UVIJEK HISTORIJSKE GRANICE, te smetnje nacionalnom formiranju i razvoju, i stvorila banovine, snažne i za život sposobne upravne i privredne jedinice. Ovim zakonom postavljeno je a.psolutno načelo: JEDAN NA¬ ROD I JEDNO NACIONALNO OSJEČANJE. Poštovanje plemen¬ skih imena i tradicija svima je uzvišeno, ali ima uvijek služiti raz¬ vijanju nacionalne sinteze i jedinstva. PLEMENSKE ZASTAVE IMAJU SA PIJETETOM PRIPASTI PROŠLOSTI, jer nacionalna budučnost hoče samo jugoslovensku nacional nu trobojku. Na osnovi ova dva čina i poznate bistorijske izjave Nj. Vel. Kralja, koja stoji u idejnoj i organskoj vezi sa njima, ZAPOVJE- DNO PROIZLAZE SLIJEDEČI ZAKLJUČCI I DIREKTIVE U RADU KRALJEVSKE VLADE, koji rad mora biti potpuno odre- djen i homogen u shvatanju pojedinih glavnih pitanja, i čvrst i siguran u konsekventnom sprovodjenju vjadine politike i akcije. OSNOVNO NAČELO DANAŠNJEG REŽIMA ISKLJUČUJE POLITIČKE PARTIJE, NJIHOVO PREDSTAVNIŠTVO I UČEŠ- ČE U DRŽAVNO J UPRAVI, jer je neoboriva činjenica da je poznati rad političkih partija bio doveo u pitanje ne samo životne, privredno-ekonomske interese države i naroda, kao i svakog poje- dinca, več je najozbiljnije zagrozio državnom i narodnom jedins- tvu. Takvim radom političke partije su izgubile prayo na postoja- nje. ONE VIŠE NE POSTOJE I ONE SE U STAROME SVOME VIDU NIKAD VIŠE NE MOGU POVRATITI. (Sledi na str. 2) r : p ' v Pag. 2 « GOSPODARSTVO » N." 58 DE MONTEVIDEO (Contin. de la pag. 1, col. 2) Los nuestros todavia duermen. El entrenador ha ordenado pro- longado reposo. No obstante, antes de las 9, muchos se han levan- 0 tado. Prefieren conversar. Las horas de espera se liacen largas, interminab’es. Un almuerzo frugal habiase dispnesto a las 11 horas. Se esquivan las conversaei-ones sobre el match a desarrollarse en la tarde. La nerviosidad de los dirigentes es facil advertir. Se tiene coneiencia de la superioridad del adversario y todo lo que se desea es un desempeno honroso. El almuerzo no fue aprove- • • «• chado por ninguno de 'Jos presentes ni en una tercera parte. Los jugadores esperaban impacientes el momento de colocarse los ata- vios adecuados y dirigirse al estadio. Todos deseaban vender čara la derrota, sin miedo, sin titubeos, honrosamente, valientemente... * * * En el estadio, horas mas tarde, la hermosa bandera tricolor flamea, en el costado opuesto a la uruguaya, sobre aquel enjambre humano, avido de presenciar la brega. Entre los millares de espectadores, en los obligadamente im- provisados circulos de conocidos ocasionales, el docto ensena a*: • * f ^ m profano. — * . . . ? — Si, sefi or, esa es la bandera yugoeslava: azul, blanco y • % - colorado. • • —Esta formada por los serbios, los croatas y los eslovenos. 6 • • • • —Los serbios teman su estado independiente. Los croatas v 'os eslovenos formaban parte del ex-imperio Austro-LIungaro. — I • • • • L —Alejandro I, heredero de la corona serbia. \’ A 0 ' i I ' 1 f a 1 * <■ —Si, sehor; son una mišma raza. — b • • • ? A raiz del desmembramiento del imperio austro-hungaro, acae- ^ • »* • 'Z cido despues de la ultima guerra. * * * Se inioia el matoh; han transcurrido cuatro minutos de juego v los yugoeslavos logran en magnifica forma el primer tanto de la tarde. 70.000 uruguayos que no sa"en de su asombro: sorpresa, angus- tia, temor! 70.000 uruguayos que elevan sus miradas hacia lo alt o del mas¬ til donde esta enarbolada la bandera yugoeslava! 70.000 uruguayos que siguen con extraordinaria atencion las ju ga d as de esos once yugoeslavos que llevan en sus camisetas, sobre el corazon, el escudo de su patria! j David habia vencido a Goliath! Luego, lo previsto. . . El triunfo final correspondio a los mejo- res, a los maestros. ' * * * Hotel “Soliš”. — 21 horas. Nuestro estimado coterraneo don Francisco Rocco, distinguido hombre de negocios y patriota, alta * . ’ • iti figura del comercio uruguayo, reune en torno de una bien servida mesa a jugadores y delegados, ofreciendoles el banquete en idioma serbio-croata, lleno de emocion. Este transcurrio en medio de una inusitada animacion, entonandose canciones regionales y patrioti- c-as r como un calido homenaje a la patria lejana. Dio singular relieve a la reunion el tenor yugoeslavo sehor Zika Tomich, miem- bro de la Opera Reali de Belgrado, cantando trozos de opera v composiciones del folklore popular sudeslavo, que fueron muy aplaudidas. Asistio a este banquete, especialmente invitado, el eonsul yugoeslavo en Montevideo, sehor Desposito, y otras des- tacadas figuras del comercio uruguayo. * * * En el “Centro Asturip^no”. — A las 23 horas, las Sociedadeš Yugoeslavas Unidas de Montevideo, ofrecieron a los jugadores y delegados una funcion teatral seguida de baile que se prolongo hasta altas horas de la madrugada del dia lun.es. En el transcurso de esta simpatica reunion, el de^egado sehor Hadji, hizo entrega a la colonia yugoeslava de Montevideo de un precioso cofre de plata qu,e contiene tierra extralda de la tumba del soldado des- conocido yugoeslavo. Este obsequio emociono grandemente a los numerosos asistentes y fue debidamente agradecido. que han entrado en las econo- mias colectivas. La legislacion sovietica de la defensa social, que ha prometi- do tanto, tambien dio practica- mente unos resultados bastante pobres. De los obreros de antes de la revolucion hay 70% que han entrado menores de 16 anos. Y de los obrero^ en Donbas, cuenca de Don, de los que en- traronj en 1928—1929, entraron 40% antes de cumplir 16 anos. Lo mismo fracaso la accion de la lucha con el analfabetismo, tan comentada por la prensa ro¬ ja. El promedio alcanza 20%. •— De los obreros mayores de 40 anos hay en Moskva 67%, enLc- ningrado 75% de analfabetas (despues de 13 anos del nuevo regimen, cuando la gente de 40 tenia 27 anos). Pero nada mejor es la juventud obr]era. En la cuenca de Don 33% de los obre¬ ros menores de 22 anos son anal¬ fabetas. — Con tal material esta fantaseando el Sr. Stalin de la “revolucion mundial”. Escuelas y maestros, y no mesianismo uni- versal. El obrero aleman, ingles o norteamericano quedara en- cantado, dejarse dirigir por los amos de tales masas de analfa¬ betas dentro de la clase mišma “privilegiada y gobernante”. La comprension por el parti- do gobernante corresponde a este estado de abandono intelec- tual. En la metalurgia de Lenin- grado pertenecen 38.5% de obre¬ ros al partido comunista; en la industria textil 18%, en Donbas 17%, en la industria algodonera en Moskva 11%. Asi que en Rusia comunista apenas la tercera parte de obre¬ ros esta ligada en algun modo al partido gobernante. Asi que el mismo no tiene derecho de hablar “en nombre de todos los obreros y campesinos”, como sHiele hacerlo, jsino uniicamente en nombre de un tercio de los obreros, ocupados en la indu¬ stria pesada sovietica. * Tomando en cuenta estos da- tos, se puede comprender por- que es el terror el elemento ba- sico de la administracion nacio- nal en Rusia. Con tal elemento se puede tener en jaque un pais de 150 millones de habitantes unicamente con terror. El prin¬ cipal instrumento del mismo es la Checa, el cuadro de policia politica de unos 120.000 inclivi- duos, una casta privilegiada y dispuesta para todo. Sus miem- bros .diseminados como espias en los cuadros del ej er cit o suje- tan la fuerza armada, especial¬ mente con el sistema de que las familias de los oficiales. superio- res deben vivir en Moskva sir- viendo como rehenes garanti- zando la lealdad de sus jefes ha¬ cia la fraccion gobernante, se- gun lo lia expuesto el general von Lippo en su articulo sobre el e j er c it o rojo en el “N. Wie- n er Journal”. RAD NAŠE VLADE ZA UKUSNE I PRVOVRSNE MOBILIJE I (Nastavak sa str. 1, stup. 7) Predsjednik Kraljevske Vlade ujedinjuje rad svih Ministara i stara se o sistematskom izvršenju državnog programa. Njegovo je pravo i dužnost nastojati dat svi ministri UPRAVLJA JU SVO¬ JIM RESORIMA PO VEČ ODREDJENIM UPUTSTVIMA I OP- ČEM MEDJUSOBNOM SKLADU. Njegovo Veličanstvo Kralj po svome nahodjenju i povjerenju imenuje ministre kao šefove pojedinih grana državne uprave. ONI . 4gN tjLAZE U VLADU KAO POJEDINCI, A NE KAO PARTIJSKI ; LJUDI ILI PREDSTAVNICI MA KAKVE PLEMENSKE, VJER- ' SKE ILI POLITIČKE GRUPE. Ministri upravljaju svojim reso- | rima i IZVRŠUJU POSTAVLJENE IM ZADATKE ruko vod ječi | se isključivo, interesima nacijonalne i državne cjeline ima.juci u I vidu da ZAKON MORA BITI JEDNAK ZA SVE I DA INTERESI | POJEDINACA, POKRAJINA I PLEMENA IMA JU SE PODČI- | NITI INTERESIMA CJELINE. Un tom cilju oni su dužni starati se, da njima potčinjeni državni organi, U SLUŽBENOM RADU KAO I U PRIVATNOM ŽIVOTU NIČIM SE NE OGRJEŠE O SVOJU JAVNU FUNKCIJU, KAO NI O DUŽNOST DA ISKRE¬ NO I PREDANO BUDU VAZDA U SLUŽBI JUGOSLOVENSKE MISLI, DRŽAVNOG UREDJENJA I DANAŠNJEG PORETKA. Radi sto bolje i jedinstvenije uprave mora se težiti RACIJO- NALIZIRANJU I UPROŠČAVANJU ADMINISTRACIJE PUTEM DEKONCENTRACIJE i osobite pažnje pri izboru i unapredji- vanju činovništva, koje mora biti potpuno odano interesima nacio¬ nalne i državne cjeline. Postavlja se kao kategoričan zahtjev državne politike da u državnoj i javnoj službi NEMA MJESTA ČINOVNIKU I ČASNI¬ KU, ČIJI SLUŽBENI RAD I DRŽANJE NIJE U SKLADU SA SVIMA NAPRED ISTAKNUTIM NAČELIMA. I sve činovničke staleške organizacije imaju s^obraziti svoj rad nacionalnim inte¬ resima i nositi jugoslovensko obilježje. Vjeroispovjest činovnika ne može biti smetnja za njegovo nai- menovanje i funkcij u širom ci jele cijele Kraljevine. ADMINISTRATIVNA PODJELA NA DEVET BANOVINA DEFINITIVNA JE i njihova administracija ima do potpunosti da se izvodi i razvija, da bi se one što brže i jače osposobile kao upra¬ vne i privredne jedinice. Shodno postavljenim načelima od sastava BANSKIH VIJE- ČA I VJEČNIKA OČEKUJE SE i traži da budu iskreni i odani pomagači jugoslovenske nacionalne i državne politike u Banovini pored vršenja odredjene im dužnosti. DOK SADAŠNJI SISTEM UPRAVE U OPČINAMA BUDE JOŠ TRAJAO, NEOPHODNO JE POTREBNO IZVRŠITI REVI- ZIJU RADA I LIČNOG SASTAVA, DA BI bolje odgovorile naro¬ dnim potrebama i opčoj državnoj politici, kao i radi pripreme za moderan i cjelishodan sistem opčinske uprave. OD OOSNOVNES ŠKOLE DO UNIVERZITETA NASTAVA CIONALNOM DUEL i sa kultom omladine za nacionalnu historiju i kulturu, i njenom dubokom vjerom u naprednu budučnost Ju- ju i kuitutu, i njenom dubokom vjeron u naprednu budučnost Ju¬ goslavije. Nastavno osoblje mora u potpunosti odgovarati po svo¬ jim osobinama i kvalifikacijama ovim postavljenim zadatcima. Zakonom od 6. decembra 1929, godine stvoren je SOKO KRA¬ LJEVINE JUGOSLAVIJE, koji svojim integralnim nacijonalnim karakterom ima da pokrije sve slične dotadašnje plemenske i vjer- ske organizacije. Razvijanje Sokola u široj masi narodno j, gdje on ima i svoju kulturnu prosvjetnu misiju postao je dio programa državne politike koji se bez zsjstoja ima sprovesti. Država je dužna omogučiti PRIZNATIM VJEROISPOVJE- STIMA punu moralnu misiju, samostalni razvitak i ravnopravnost, da bi ONE ODGOVORILE SVOJIM VISOKIM ZADATCIMA I PO DUŽNOSTI SE ODAZVALE POVJERENJEM I ISKRENOM SARADNJOM U NACIONALNOM ŽIVOTU DRŽAVE, ČUVAJU- preporučamo tvrtku MASSA NOS. I stare dobavitelje naše naseobine na Boci j ALMIRANTE BRO w N 1087 U. T. 21 - 2197 BUENOS AIRES Si. mi lili. llllllllllllllllllllllllllllllllllimHllllllllllllllllllllllllllllllHlllllllUIIIIIIIIIHIIIIIIIIIHIlllUllllllllllHIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIUIIllBUllllllUIIIIIIIIIHg Dr. BOŽO BAKMAZ Lečnik u Bolnici Ra.wson j GOVORI JUGOSLOVENSKIM JEZIKOM | Boca, Olavarria 10421 i * Kod Svečanosti Kupujte cveče od tvrtke Randazzo Hnos. Plantas y Flores naturales Umerene cene ALMIRANTE BROVVN 947 U .T. 21, Barracas, 295S y 0904 (6-39). . t: Abogado - Escribano PINZON 567 — BUENOS AIRES U. T. 21, Barracas 2056 (2-39). COMPAfilA ARGENTINA DE SEGUROS. \7ictoria Sociedad An6nima AVENIDA DE MAYO 791 Buenos Aires U. T. 2444 - 2445, Rivadavia SECCIONES HABILITADAS:- INCENDIOS ROBOS CRISTALES AUTOMOVILES Siniestros pagados hasta el 30 de Junio de 1928 $ 1.004.913.25 % Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 % (10 - 39). Calle Osorio 5085 Bs. AIRES (La Paterual) Argentina DOMAČA HRANA - TUKAJ¬ ŠNJA IN IMPORTIRANA VINA REZERVIRANI PROSTORI ZA GOSTIJE PRENOČIŠČA - POSTREŽ¬ BA TOČNA - CENE ZMERNE Priporoča se najtopleje rojakom (13 - 37) LUIS DRUFOVKA Čl SE UVIJEK POLITIČKE AKCIJE I JNTRESGVANJA MA U KOM VIDU. Jugoslovenska Krojačnica NA DOCK SUD INGENIERO HUERGO 1360 PRIMILA JE NOVE ŠTOFOVE ZA ZIMŠKU SEZONU RAD1MO JEFTINO I DOBRO TE NA OBROKE Imamo u zalihi moderne košulje, ovratnike i sve ostalo rublje za gospodu. Preporuča se svoj brači Slovenima. (-13 - SC) Vlasnik: RADE PAUNOVIČ immmiifiiimmHmiiimiiimmmmmiimmmumimmiiiiimiiimmmmmui!; EMIGRACION RUSA Y SU PATRIA ❖ * * Lunes 28, a las 18 horas. El sečor Enrique B. Lussach, com- ponente de a distinguida familia Lussieh, de Montevideo, de des- i cendencia vugoeslava, ofrece a nuestra representacion un te, que se jirolonga hasta las 20 horas. Durante el mismo la sehor a, hi jas e hi j os del sehor Lussieh prodigaron a nu.estros jugadores finas atenciones, en medio de un ambiente extremadamente amable y grato, del cual llevan todos un recuerdo imperecedero. La sober- bia mansion de la farni.ia Lussieh, en Poeitos, hallabase profusa- mente engalanada con los eolores patrios urug*uayos y vugoesla- vos. Entre los asistentes hallabase tambien el sehor Arturo Lussieh —* • .. ^ - i t , i. ■* . * . —hermano del sehor Enrique — eonsejero del gobierno uruguayo, destacada personalidad en e! mundo politico del večino pais, can- didato a la presidencia de la Republica por el partido denominado “blanco”. RUSIA (Contin. de la pag. 1, col. 5) En la reunion anual de la Aso- eiaeion ruša republicano-dcmo- cratica dio su presidente, el Sr. P. N. Miljukov una conferencia sobre el futuro desarollo de la situacion en Rusia, y las tres posibles alternativas de la miš¬ ma : 1) vietoria de la orientacion derechista en el partido comu¬ nista ; 2) la guerra y 3) una revolucion interna. Cambio de orientacion del par¬ tido. — Tal cambio representa- tda la solucion mas naturah Ya el mismo Stalin emitio una se- rie de decretos, que sign|ifican , . lin abandono rapido de la “li- participacion en tales economias nea general” del partido. Pero ]ior parte de los obreros comu- 110 debe olvidarse, que Stalin ya SVAKA KULTURNA, HUMANA I PRIVREDNA AKCIJA, E U KOLIKO NIJE U DRŽAVNIM RUKAMA, NAIČI ČE U SVA- E ICO J PRILIOI NA POMOČ OD STRANE DRŽAVE, AKO NIJE E PROTIVNA DRŽAVNOJ POLITICI I JUGOSLOVENSKOJ MI- = SLI. > | nsigmgišHSimgismiiiHmiiiimimmmmiiimmmsmmmmmmimiiiimiiiiiiimi E ni Santa Fe, u malom mjestan- E cu zvanom “Villa Cafferata”. U E ovoni mjestu kao i njegovoj oko- E lici, živi nekoliko naših ljudi u E Restaurant "EL AMER1CANO” Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. VLASNICI HULJIČ y MIŠETA preporuča ju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju u Buenos Aires Domača kuhinja. Zračne i čiste sobe. BUENOS AIRES — La Madrid 341 (Boca) (21-42) U. T. 21, Barracas 1865 Buenos Aires, 27. srpnja 1930.. gj avjl0m zemljoradnika; od ko- Tmmiiimiiimmimmiimmimimmmmiimmmmimiiimimmmmmimmiir Gospodi n (! urednice! Molim j ih , ima 1 svojih_gospodara dapa- Vas, imajte dobrotu prepustiti { 'f 1 tr |°y aca - Tarno ja kao obi- mi malo prostora u vašoj cij. no- can 5 a( ,n i ma ° ‘ sa ! n za slnzivao vini “Gospodarstvo”, koju Vi, a man J e pristodjivao. tako sjajno u korist nas iselje- Kako Poljedelski rad traje ne- nika uredjujete i izdavate. LT istim ste svake hvale-vri- jedni, osobito sa strane nas, ko- jima spomenuta no vina u ovim ko stanovito vrijeme, čovjek je večinom bez posla. Svrši li ber- ba, svršila zarada. Kr oz to vrijemee čovjek što je lepoznatim krajevima služi kao P r ^tedio, onda mora da od toga putokaz i vodič. Jer smo rasija- dimvno izdaje, dok napokon ne ni do u najudaljenije krajeve prepusten na milost i ne- Argentine. Te bi bez iste bili isto lnl . 0K . sodbme, misleci na one ono što i putnici bez putnog li- ko Je Je kod kuce ostavio, i kop svakim danom ocekuju njegovu f Prarna gore navedenoj zamol- P°™ od : ?. n ~ “ f am takovu sta. Bivši vodja dvorske apoteke na Cetinju i diplomirani ljekarnik -u Pragu i Bs. Airesu. Pohadjajte ovu jedinu našu lje karnu u kojoj čete dobiti dobar savjet i sve naše lijekove SVOJ K SVOME s Kada ud ješ govori našim jezikom j Lijekovi se šalju po poručbi postom po cijeloj Argentini mente 2.2% de los propietarios de tierra han entrado en las eco¬ nomias colectivas, en Ivanovska Oblast 2%, en la metalurgia de Leningrado 2.6%, en la de la Gubernia de Moskva 2.9%. La nistas y juventud tampoco es mayor. porcentaje ostenta la Ivanovska Oblast con 11% de comunistas comunista siempre era un oportunista, bi, moja je že]ja, da u vašoj cij. no vini u kratko prikažem d vi j e treba i traži Misleci bilo na jed¬ ilo ili drugo, čovjek pada u to El mayor s i em pre dispuesto abandonar al- go dine iseljeničkog patničkog v ‘t' ° 6a J 1 zdvajanje. Mr. Ph. Franje Hušpaur (14- 37) Calle F. QUIROGA 1441 Dock Sud) U. T. 22 - 7596 Avellaneda nista y 5.6% de la juventud co- nfunista propietaiiios .de tierra Veliko PoDjerenje ' koje mušterije iskazuju našem JUGOSLAVENSKOM ODJELJENJU ovisi o SAVRŠENOSTI i BRZINI naše posluge k bilo ulaganje na čuvanje ili novčane doznake. koje če biti isplacene na stanu primaoca u gotovom novcu sa povratnom priznanicom ISELJENICI JUGOSLAVIJE: Za sve Vaše potrebe, odnoseče se na naš rad, obratite se osobno ili pismeno na naše JUGOSLAVENSKO ODJELJENJE gdje čete biti ugodno primi jeni; naši prozorčiči su Vam otvoreni od 8.30 do 18 sati i subotom od 8.30 do 15 sati NABAVLJAMO PUTNE KARTE (šifkarte) za najbolje i najudobnije brodove uz veoma povoljne cijene m FIRST NATIONAL BAN K BOSTON (Prva Narodna Banka u Bostonu) FLORIDA 99 — BUENOS AIRES Sucursal “Once”: Pueyrredon 175, Capital Sucursal “Avellaneda”: Av. Mitre 301, Avellaneda Imovina 700 milijuna zlatnih dolara kroz 22.000 poslovnih veza po čitavom svijetu. 146 godina postepenog nadpretka i gunas posiciones, cuando lo exi- ge la salvacion de su situacion. y candidados al partido comu- Pero esta vez retrocedio tanto, que su retroceso ha causado una gran indignacion por parte de los ejecutores de sus ordenes. Asi que tema, haciendo un pašo por atras, hacer otro por ade- iante. Los derechistas hasta aho- ra no han vencido. Vencio un in- M descriptible haos. - » s La alternativa de una guerra. — El periodismo rojo habia con- tinuaniente de la guerra. Pe*^ se puede decir con toda seguri- dad, que no hay ningun indicio para la declaracion de una gue- rra a Rusia por parte alguna. Los bolseviques neceistan tal te¬ ma por razones de su politica interna. ^Pero no existe la posi- bilidad de un ataque al mundo capitalista por parte de los So- viets ? Tal caso no es excluido, pero es demasiado lejos para hablar del mismo por ahora. La revolucion interna. — Pa- roce qu,e durante los ultimos 13 anos no hubo tanta disposicion para una revolucion en Rusia. El Gobierno ha excitado contra si las enormes masas de su pobla- cion agricola. Tal situacion no hubo todavia nunca en la histo- ria ruša. Ya ahora esta desaro- llandose en todo el inmenso te- rritorio bajo la superficie una guerra civil. iiiiiiiiiiimmiiiiimmmimriiiiiiimniirii LLOYD REGISTER en Yugo- eslavia. El comite general del mis¬ mo ha comunicado a la Legacion Yugoeslava en Londres, que ha decidido abrir en Yugoeslavia su representacion, con sede en Split y a car go del sehor A. B. Brown života. Došli smo da tražimo ono što i I i Bilo je to lijepog i vedrog da- ^ovjeku dnevno potrebito, ali na 27 srpnja'god. 1928. Kada u tom oskudijevamo. sam po prvi puta stupajo na me- 1 ? ^ *eba, da čovjek duboko mi¬ ni do tada nepoznato južno- 8 l \. Y . e v c . sam °’ P°^ e da na američko tlo. Ja razdijeljen od |- se .Kmcke redove; na mah vidi, kako tesko prolaze kroz dnev¬ ni život. Koji je dosta težak i nesnosan da mu i otporniji pod- legne. Jer kad propadamo mate¬ rialno u isto doba i moralno i tako obratno. Evo ovdje u Bue- • •'•-•'•C POMPAS FUNEBRES CARRUAJES AUTOMOVI LES (5-39) svojih i domovine, jednom riec- ju cijele one ljubavi koja me nekad okruživala. Uza sve to, ipak sam osječao neko zadovolj¬ stvo, i gojio nadu za što bolju i sretniju budučnost. ČASA FALCONE LUIS FALCONE Naše je poduzeče svim Jugoslovenima na Boci poznato zbog umerenih cena i prvovrstne obsluge. Kako je taj srpanjsld i ako fos-Airesu gdje boravim vec ne- zimski dan bio nadaren najljep- šim darom prirode, suncem, tra- ko isto moje misli i osječajl, bi- koliko. Bez posla sam, te vidim i prolazim kroz koješta. 447-LA MADRID-457 U. T. 21, Barracas 0533 Te kad bih smo, o tom dulje ^ilillllllllllllillllllllllllllllllllllllllllMllllllllIlllllIlIllIllllllilllllimimilllllllimill^ li su nadareni i puni nemili oso- ^ (>( ‘ ^ a " = L L j TU ^Lir % % = Ja sam samo želio, da opišem z bitih dojmova koji se odnose na koje šta. Iz tih dojmova sam kašnje za- nekoliko crtica iz prostih iselje- = Qf?A N S A STRERIA kljueio. da je to bila samo ma- mcklh redova ' to " a ( obra - i šta ili kako priča kaže “fata « se eij. uredništvu Gospo- = - morgana”. Ja u Buenos Airesu da ftva”, da blago-izvoli iste od- = nijesam imao nikakovih instruk- tekati i snjima istupiti najavu. = eija. Kao ni poznatog ili intim- Našem “Gospodarstvu želimo = sto bolji uspjeh u našim redo- = Gospodinu uredniku, za E PARDO y Cia* ALMIRANTE BROWN 11)0 — U. T. 21. BARRACAS 2214 = nog prijatelja, da mu se obra- tim; niti povoda da nekog mo- vi ma. SUCURSAL. EN ASUNC ION. PALMAS 126 E Preporučamo našim čitaocina ovu Krojačnicu, koja ima več = i izadie u susret ^Te nj e g° v neumorni rad kao i svim = puno godina da se bavi ovim specialnim poslom. - m vele gradu, niiesam C W* čitatcljima lista ostajem za- E izvrstno u pogledu rada, dobre robe i umereni lim, da mi tako u tom velegradu nijesam ni zadržavao. Obzirom na ono što je mene kao mnoge u ovoj novi i tud ji svijet dovelo bio sam veoma raz¬ očaran, kada sam na upit od mnogih, kao odgovor dobio veo¬ ma nepovoljne izv jesta je o prili¬ kama i radnim okolnostima u Argentini, koje svakim danom od tada bivaju sve to teže. Najviše me se dojmilo to, ka¬ da mi jedan od naših zemljaka koji več dnlje boravi ovdje re¬ če: da smo mi jugoslaveni gle¬ de svega pak i rada smatrani kao najzadnja nacija. Tada ostavivši Buenos Aires, živio sam do nedavno u pokraji- h valili — Ivan Katičič. - Služi = umerenih cena. = ri m 111111 m 11111111111111 i 11111111 m 1111111111 n 111111 m 111 m 111111111111111111111111111111111111111 a 1 NAJPOZNATIJE VRELO NABAVE JEFTINIH KARATA - POZIVNE KARTE NA O T P L A T U BRZOJAVNE DOZNAKE NOVCA UZ NAPLATU OD SAMO m|n a;ir «GOSPODARSTVO» Piff. 3 N.* 58 ARGENTINE Baradera došla je ovamo na po- psa, $ 3.50 — 3.70 po qu na čakri rad, te mora ju prositi i komad setu gdja 'Marija A’. Marin- ne kriju niti vlastitog troska. A kruha, pak se od jutra do opo- kovič; iz istog mesta povratile uza sve to vlasnici zemlje na- dne nisu mogli načekati na jelo, - su se gdjee. Anka Viskovie i jamnicima povisuju najamninu. koje on deli. Jaki ljudi plakali KORISTNA INICIJATIVA ^ nka Cofino. biti strpljenje. Novog povišenja su od uzbudjenosti, kad su glad- Na prolazku za stari kraj na- Inače do skrajnosti strpljivi i ni sa obe ruke trpali jelo u usta, Opetovano mogli smo s ve- lazili su se medju nama gdja. optimistični seljak počinje gu- ili počeli jesti juhu sa žlicom pak sel jem ugotoviti, kako A da NAKON TOLIKO GODINA ARGENTINA I JUGOSLAVIJA (NastaV. iz br*. 56) pod vodstvom i uplivom vlade u Jugoslaviji takodj de ispravljaju pogreške bivših bo, oporavi putovanjem po mo- jem, spravama, Strojevima, bla- u usta... Ing. Bunge tvrdi, da predstavnika nekadašnjih reži- ru. Želimo gospodji dobar put a gom i obitelji, sa svim. Neka ima mnogo krivnje na ma i radi oko toga, da se poste- malom Aleksandru dobar opo- peno predje k vršenju realnog ravak. programa. Danas imamo ponovno priliku, .. v . , da pozdravimo ovakav jedan ko- IVL da rak predstavništva naše domo- ODLIČNI ISELJENICI U DOMOVINI. Sve te vijesti ne samo o Ar- — gentini nego i o čitavoj Južno j Americi naročiitu potvrdu dobi- beljič ni j e razumio samo u stro- vaju od zvaničnih predstavnika go političkom smislu puke pro- naše države ne samo u Buenos pagande. Sa svojim praktičkim, Airesu, nego čak iz New-Yorka. gospodarskim i socijalnim ra- Tamo je isto utvrdjeno. po au- OBOLIO je g. Franjo Marinko¬ ve T y rM7T dli uzroka iselieništvo dom pokazao se je kao predteča tentičnim informacijama, ' dobi- gom i obiteJji, sa svim. Neka ima mnogo krivnje na ovako- T v n * A • • • - d -i onih, za koje se nadamo, da če venim od samih naših iseljenika krepavaju kao psi, samo da bi vom stanju i profesijonalna po- J \i/iotn d« ndvl. biti sposobniji nego oni koje je iz Argentine, da oni proživljaju se gospoda mogla zabavljati po litika zbog koje pojedine frakci- u , • ’ „ t ne izlete novo stan i e P ozval ° odavle. Parizu i Biancu. ie samo jedna drugoj podVal- , g , ^ pSt t , et Kori Onranka. osnovao ie B nzu i rsiaricu. je samo jedna drugoj podVal- , i ■ • , I, v , Kod Ogranka osnovao je Brzo- No i Dne 26. o. m. izbacili su 40 juju, a da bi bez toga danas u ? 7hLverne Amerikimnoeo J avnu školu, gde su se mladici koja u obitelji sa otoka vlasništvo dru- Argentini moglo biti za 1000 mi- , . L.. 7® “ Amerke, g . ,. . . j ^ iseljenika izu- prilike, teške časove. No nije Jugoslavija jedina, upozorava na te ozbiljne «tva Agricola Ganadera; 21. o. lijuna raznih javnih gradnja u brojniji i bolje organizovani ne- iseljenici ili sinovi iseljenika izu- prilike, nego čine to čak i Itali* čili za telegrafiste, te dobivali ja, Španija, Poljska i Austrija. CT . x A„x_ _ >* • i_i • nos Airesa, da se poraspravi o ne dogodilo se je u Buenos Ai- je celo zemljište nekom posred- tome, da-li bi se ne dalo osno- resu 3808 saobračajnih nezgoda nikiu; ovaj uznajmljuje je uz _ _ __ — _ _ _ _ ti • __ rrno j * _ - n d. a s\r\r\ / Zato, dragi čitatelju-radnik: A ° ndfhhfi S Iv- ovakovim radom na polju pra- mo ^ e nitko iseliti bez drži centavo i rad koji imaš, pa p ; e šnog ustrainotr vo £ prosvečivanja' naroda, ume- osigura,nog rada. lroiro no zoo ° uspesnog, ustrajnog rada, j 1 , ’ “m™; vati unapred "l \ ^ ^ m (M 0 bilo oko privrednog napredka, s ^° sam ^ J Pasova i zabava. pluga) nplrmn nci+nvlifu Q*a. dok nisi na.san 7,bl~ ^ ‘ j - - -- 1 * 1 udruženje za promieanje gospo- dile su se kad su vozila dolazila dakle ni vidio piugaj nekom ostavljaj ga, d o £ nisi, nasao zoi- , , Vvarauia^ohd T r ’ v ' Osim toga je bio g. Kebeljič sti o torne aomo prema pismu da rs k ih veza izmedju obijuh dr- na kraj ulice, 435 kad su išla oko Bassetu, a ovaj 28 seljacima, ko- Ija nešto boljega, i to nasao za . v. , , ^ 1 ° °” 0 naj, koji je organizavao prvu gospodina Iva F. Lupiša Vukica, ' . a • t sigurno! • trod-nv ii kanita 1 neo*o slui i dosele jedinu izložbu naših iz- koji je otputovao u Južnu Ame- ea, pošto se radi o nečemu, Sto dvijuh ušea ulice (na sredini nien na zemlji grofice Chateau- ... y. . ^ ^ ? ^ ” *' Novi iseljenik” je prve vijo¬ če tek morati da se stvara; na- kvadre). V • 1 ^ • 1 •• . , _ . ^ . briand, sa dva kampa šib veeih, serijoznih poduzeča Od gornjeg ukupnog broja bi- u Chavesu, vlasništvo Gail- u gradu samome skoro nema, te lo je 3645 osoba ranjenih a 163 larda i Basseta, izbaciče- - Pred — Pred se nekih 320 seljaka. ce se morati gledati pritegnuti ubijene. naš poslovni svet iz unutarnjo- 641 nesreča dogodila se time, cičese nekih 320 seljaka. sti države. Udružanje če imati da su dotična lica pala s vozila, sudom u Sta. Fe počeo je postu- CHILE lijum. Neka spomenemo danas troji- voznili proizvoda u Argentini, riku, da potpuno ispita prilike, u na Izložbi u La Plati, o kojoj kojima žive naši iseljenici. Po.- XV tl g k/UlllVAAVAlAV V1U;XAU/KJ 1.0. U 11" ' f, .-| • . -| cu, od ove godine, koji zaslužu- smo u sv0 'l e vreme . ledino naša trebno je zato da spomenemo, ju u domačim krugovima svu novma - P^meno i grafički izve- da je g. Lupiš naknadno poslao pažnju sa strane onih, koji im I na tom polju su bivši po- opsezan materijal, u kome po- 1 htičko-stranački službeni činite- tvrdjuje i dokazuje istinitost svojih vijesti. mogu doma pokazati sve poteš- sn cirzave. i aruzanje ce imati da su cioticna lica pala s vozila, sudom u Sta. Ne poceo je postu- A IVAN IVANOVIČ. Dne 3. , £ v. Hrzava i iiarod bP ostali potpunoma jalovi, svrhu, da bude jednom tačkom, jer su skakala gore i dole medju pak za izbačenje od 110 seljaka jula preminuo je u Antofagasti nosle 1918 jrod vr v . v Oico koje ce se skoncentrisati vožnjom; 190 palo ih je sa ornni- u Chabasu, jer su počeli zahte- nestor našeg naselja, g. Ivan Iva- • " 11( , Dehe ko ^ e se ie i . argentlr ? sk( ? ^eljems har r.nn o a* imea n i^n c o not; ao on t? - t *. • 1 sve nspeiie, Koje se je vec po- dake niie moglo imati na bar ono, što pošto ji, a da nato busa a .150 sa tramvaja, postane izhodištem aktivne ini- 253 slučaja spadaju na decu, Prema torne i naši prikazi o iseljeništvo rea i n i m prilikama u v Južno j vati, da se snizi najamnina. Ba- novic. Pokojnik ' narodio so je 7no oko^čiiel po- Americi ne smiju se nikako sma- di se o zemlji “Los Andes”, 1500 1854. god. u Sutivanu na Braču, hoDšauia se^df’ ° C1J g P " k ” lskom sletu boljeg predstav- tr8 , t i da su u 'kakovom neprija- n« -, 7 • ’ boljsanja se raai. nika nego je bio g. Petar Ke- a.u-i -- „ _x.-_. cijative. — Prošli {odgovorni koja su se igrala nasred ulice; ha, (gospodar Naslednici Safo- tako da je doživio lepu starost bo |4'{ anja ljudi su učinili jedan veliki na- od toga 4 smesta mrtva. rodni greh, da su propustili 7 Nemojte dakle skakati na dos”, 7000 ha (gospodari Gillard n Antofagasti. godina, umesto da se je počelo tramvaj ili omnibus, dok se nije i Morel) te “Las Islas”, 10.000 — • ® sa realizovanjem ove ideje od- zaustavio! Nemojte iči preko ha (Agricola Ganadera). mah 1922. god. Ovako se je iz- ulice usred kvadre, nego uvek gubilo sa smrti don Nikole Mi- na ušču ulice! _ _ ...... .. hanoviča onaj ogromni kapital, Zapamtite si: bolje je izgubi- tinske poljoprivrede: zemlju uz- nnornu borbu s tom pustiniom. i - ^ i ^ • 2.1 _ a _ • i • a __ • • i i • • t -i .. j r y teljskom stavu bilo protiv koje države u Južnoj Americi, pa ni Treci naš odlični zemljak ko- protiv same Argentine, kad se ji je medjutim prispio u domovi- P iš e o krizi ostalih država u Juž- K^aLKj- xaKO aa je UOZIVlO lepu StarOST -p • -J. „ Tvan Knk-ič kvarn- -u T-- res, najamnik Bosset), “Los Pra- 0 d 76 godina 56 godina živio ie • * , . , , i -p beljic. 7nnn lic, o,n.^ »IE g - 1 nm > nas Pocastm konzul u Rosa- m ___ ei Antotagasti. .š- . riju, drug jedne velike naše ži- . P°kojrnkoVa sudbina je sud- ^ arske kuče sa 4. milij. kapitala, - - . - . * bma pijomra: dosao je onamo, ^ novijeg poduzeča, koje ' ima nu > K- dr - Stjepa,n Buljevič iz noj Americi, u vezi sa opeom Gospodari zemlje žive vecmom kad- je bila još pustinja. Bio je 7 . ner ] n o sasvoiim zetom mla- Rogoznice u Dalmaciji. Dočim svjetskom knzom. u Lvropi; stara rak-rana argen- jedan od onih, koji su počeli f]i “ n Kastavcem e Rubešom ba- su P rva dvojica predstavnici ti- Nama i e dakl e stalo jedrno do - r tinske poljoprivrede: zemlju uz- upornu borbu s tom pustinjom. .■ uvoznim uoslovima pa iseljenika, aktivnog na poslov- toga,, da apso.lutno nitko od lse- voji bi bilo predstavljalo njego- tl vlak, omnibus ili tramvaj, ne- najme dovoljno jakom kapitali- Q n bio je medju njima, koji su r , T t- mmim ura- nom P°lj u ; dr. Buljevič pred- ljenika ne ide slijepo u svijet, pa vo ime za nase poslovno ime. go ruku, nogu ili život! sti, a ovaj ju dade u podnajam. vršili nezahvalni rad početnika. ' + - ^„5;™ rnsariiskiri stavlja tip iseljenika, koji se n Ri 11 Argentinu, a držimo, da -.ez^toga iei ce stvar polagamje JUGOSLOVENSKI LLOYD o . Mestnl odbor Federaeion g početka bila mu je sreča mila, phi Osobitu vrednost da- digne iz prvih početaka u okru- ko jedna nacijonalna ustanova, romSenciir e celors 0 /eta Sr6d ?o a ^jamo na mestu^ -tanak seljaka najamnika, gde su drugi, mladji jači a pre sve- ^letnik’ a serijozan ffo - ^otni položaj i Jdi na kul- mo i moraluu dužnost da se bri- . petincije celog sveta. 1 o- ^ rliri g i avn i ce 21 mili- su ?dlueili pncekati kako^ce ra- ga bezobzirmji, koji su na ono- ? , Nema na niemu ništa turnom podizanju zemlje time, nemo za nase iseljeništvo. znamo nas trgovski 1 ostali po- • , t predstavlja njego- ^l dltl sll(i sel i aclma P Čavasu, me , što su drugi osnovali, gra- onoo - hohštaulerskoe što nekoii da osnu j e t>aš uzorno naobraže- Držimo, da je izvan sumnje da Tl (”h 2(, brod„v( (•» ! nko : 970.000 čiste dobiti. prošlom biroju, glede podataka _ o našem narodu, gdegod ga ima, osobito po naseljima, kojih g. Lupiš nije mogao posetiti osob- LJE no. mljama kao Sev. Amerika, En- ' -r- n ^ x ^ ^ tC0 ui W -- PITANJE VLASTITE ZEM- gleska i Nemačka; a o Italiji hla t 0 r,nkoini d <^n Ivan dokaza o tivnosti našeg iseljeništva^ je imenom neprijateljske državne Adem £ s , hay como 100 de ellos TE. II svoje vreme smo u jed- prema pouzdanim vestima, mo- tl rnCl te ’ mnoštvo hercegova c S■ Petar Kebeljič, k sile. — Još od g. 1898 je pred- que via j an e ntre la Capital y el nom članku pokazali, da je naj- že se reči, da več skoro celi na- f > , h no novimma Ensenad e kod La Plate, koji je sednikom “Slavjanskog Društva i nter ior y unos 200 que viven di- važnije gospodarsko pitanje za rod Živi tako slabo, da se to mo- n T "-u i, ’ medjutim takodjer več stigao u Uzajamne Pomoči;’, u kojem su se minados en el interior del pais. . 0d » Potoki nekajpome- domovinn Sa datlam0 m od 23. se družili svi oni elementi našeg Gon exCepeion de un grupo de EN MOSKVA Esta c o 1 o n i a esta creciendo tanoviti ljudi nisu bili niti to- CO ntinuamente. Hasta aliora se iko politieki svesni, da bi bili pue de decir que viven en Moskva barem dobri Hrvati, nego su entre familias y solteros ya unos Drugi odlični predstavnik ak- uživali i se ponosili sa tudjim 2.000 norteamerieanos radicados. JUGOSLOVENSKO DRU- večimi naših iseljenika pitanje že nazivati više manie a-lado- ^ "' “ , STVO UZAJAMNE POMOČI v lasti te zemlje. Dokazali — ----- D 0 nemo osobito clanak g. F. Gru- smo, vanje. šic-Ljubiča, u kojem je vrlo do- od r zal o je 20 o. m odborsku da su naši čakareri-najamnici iz- A položaj za radnika u Ar- sic-Ljubica, u sedmcu, na kojoj je bilo primi je- gubili najamninom svojih 60 mi- gentini opisuje ne kakav komu- br< 2, lhtakn11 a . , , no dvadeset novih iianova. Uju„» pek A n 7 . to su ostali kjo p^nati struSnjSt “ mlj,k G. JOVO MARCBTIC, ovdaš- S”!!"' T.lTSTTT.T I»f^A leksan I ar , 0T . a !“ ; Mi™ počiva! iskrenog rodoljuba. juna javlja nam se iz Zagreba, naroda, koji su bili u narodnom aV ontureros, gastadores de plata KU skoC Je tra "ičrvi na putu za Beo g rad > da zastu- obziru za 50 godina napred pred v busca dores de sensaciones, los inulo" ' zemliak-Ci pa na Sokolskim svecanostima ostalmj svojim zenjljacima. Sa- demžs son to dos ingenieros, ex- nekadasnji Ogranak bivše Jugo- mo onaj, koji poznaje potanje pertos tecnicos y meeanicos, lla- slov. Nar. Obrane, a sada ‘ Jugo- ovdašnje prilike medju nama, mados y empleados por el gobier- osobito one iz poluprošlih vre- Neka u slovensko Društvo” Kosovo. je okolnost da se je moralo po- , , . 7’ ^ Y eiu » uumu u « ei ^ zvati ovamo g. Lupis-Vukiča. da ^avna stvar, prvi temeljni rad juna za potrebne radove. - Je- zbilja prouči ovdašnje prilike za iseljeništvo u torne da bi se dmo poduzeee Anglo ima pri- orgamzovalo potrebni kredit pa pravljen novac za novu podzem- . . u:_v _i •__ 1 '1 ^ v u “Argentinskoj Kaliforniji” - t t -tT , • i m ° . iriaiizauiuii uci paio. x cou slovne veze. Lmali smo priliKU, da mu je sudbina bila toliko mi- esta g en t e goža de muchos da sledimo iz bližine sav njegov ] a te ga nagradila za njegovu pr ivilegios, que no estan al al- IT “Colonia Espanola”, 3 km. rad iza V emena J ' C 0bra ^ le ta živ ^ narodnu svest time, _ da je cance d e j po letariado soberan O rušo. . Algunos de esos privilegios son, por ejemplo: el gobierno rušo ha PUTNICI. Za Brasil otputo- da bi naš zemljoradnik, bilo ča- ni C n, proračunjenu na 300 mili- oc | s tanice Resolana prov Men- zato m()zem .° oceniti vrednost doživio pa da se je vračajuči se vao je don Migucl ]\Iihanovič. karero, bilo nov/odošlica' (kao juna, i koja bi zaposlila 10.000 doza 0 daiu se posiedi (cba- ovakovik bjudi, a isto i stepen nakon skoro 50 godina opeta u ’ — l r stari kraj na posetu svojim takav inače radnik “bez zanima- radnika, dala dakle kruha jed- er as) od 10 do 50 hektara sa nes ^ e > ko .P, su zna5ili za T" domovimivratiou Jugoslavija, _ _ _ o _ _ _ sestrama, otputovao je u za Cr- nja ) mogao doci do vlastite no 30.000 duša. — Juna meseca osi „„,- anom vodom za natapanie malnl razvitak medju nama eks- v na S u drzavu. Nasao je ustva- ed ifi cado 0 adaptado para los a- nu Goril naš dobri domorodac zemlje. A da je sve drugo praz- bilo je ovde 400.000 ljudi bez ‘ 200.300 nesosa po hektaru P onenti biyših stranačkih reži- renti ideju. čiji pristaše se u mer ieanos casas de departamentos g. Jovo Vukotie, brzojavni či- no deklamiranje, sentimentalno ra da, a ima u Bs. Airesu mno- j t i v0 u 6 obroka bez kamata TT ’" QO+ " " 1o "" '" roWo 1111,1,1 - -- . novnik na jednom od parobrp- x '- 1 ' ’ -P ’ da društva “La Patagonica” Im- po rt a d oba i Exportadora. Želi¬ mo mu sretan boravak u domo- i .- —u- x - - mericanus casas ut? ucpai taiucMuvo u u outuna ur/ tvatucn ^ Umesto su ovakove 1 J™e onim davnim godinama “prak- tX actamente iguales a las ame- je naročite’ podesna za priknpljali oko sebe, ih bodrili, tičnim” ljudima nisu mogli pri- rieanas> CO n amplias piezas, cuar- . i. • rin sp nastavi sa oreranizova- mmati rlrnun noo’n trlinnti ran- a . .t _ t. _ ~ __ti : j „ n ^ . ■, i. v i j , , vinovu lozu, voče, djetelinu i ske okolice žalostna potvrda o pripovedao mu je jedan sveče- r>-Stalina mrli rlo 95 tono- n 0 em » nisu Kebeljica samo od- taste A ipak danas ovakovi fan- pravilnosti našeg stanovišta. Ge- n ik, koji dolazi u doticaj s na- ('francnskilD Ho bijali, nego su pokušali da ga i taste kao što je bio onda i g. dr , . oenln + n Lnlrnvnvn i-znnrl n. J. i J lacla 1 KrUSaKa t II anCUSlvlH ) QO j ^ ™ t»_i x_. x»i„_ x._ ... t) de bano y otras comodidades, que no las conoce todavia el ciu- dadano rušo. Todo lo necesario y vini i istotakav povratak! — Jz ne su osobito kukuruzu izpod rodom, da je kriza več tako ^ 7 000 hektaru. Rasprodaje: nb !-i a i^ kad 3 e odrekao, da im Buljevič, triumfiraju, dok se todas cosag de l u j 0 reeiben di- Imprenta “GUADALUPE” MANSILLA 3865 U. T. 71 Palermo 6066 (Palermo, tranvias 31, 61, 87, etc.) JUGOSLOVENSKO ODELENJE sa jugoslovenskim personalom i slovima Preuzima sve tiskarske radnje na jugoslovenskim jezicima (hrvatski i slovenački). Črnogorska Banka CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetine - Yugoslavia) ČRNOGORSKA BANKA, vazi kao najsigurniji i naj- predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevine na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarima, Dolari- ma ili ma u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno povjere- nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskih nov- čanih zavoda. Ulozi na štednju neprekidno rastu i več prelaze ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača največu kamatu, od 7-10 % godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte se Crnogorskoj Banci sa puno povjerenja; ona če Vam odmab i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE Uplaceni kapital 4,000.000.— Rezerve 2,000.000.— Godišnji promet dvije milijarde Dinara. FILIJALE I ZASTOPNIŠTVA: Andrijevca, Berane, Vir Pazar, Kolašin, Nikšic, Nejguši, Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcinj. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) ostra, da se ju može videti svu- da i sva gde. Vidio je mnogo pu- ta, a sada skoro danomice, ljude jako i zdrave, koji su izgubili JORGENSEN y CIA., SAN MARTIN, 640 BUENOS AIRES nistima, više niti za ime ne zna- ca alquier gravamen. Asi que no conocen ni la racion ni la “fila”, i 8 > s o o % o D O NflSEOBINfl daje svedodže, da je njihov ne- ondašnjinim praktičnim oportu- re ctamente de America, libre de gativan rad pozitivan. nis” ‘ ’ Osobito neka podudarimo dve de. stvari: svoj narodni rad g. Ke- Nftdamo ge> dft 6e i6i j n j emu ni -las tarjetas de distribucion. svi nadležni činitelji, kao “Or- su colonia no hace falta nada. ganizacija Iseljenika” itd. na ru- Para que al proletario rušo no ku, da predsednik jednog več Pri ii v kotaru Loreto, pokrajina Montana, republika Peru NAJSIGURNIJA BUDUČNOST ZA NASELJE- NIKE SLO VENE, KOJI JOŠ NE RASPOLAŽU SA VEČIM SVOTAMA NOVACA NAJBOLJA ORNA ZEMLJA SKORO BESPLATNO 80 ha ravnog polja i stare šume sa izbornom šumom. Besplatno putovanje sve do naseobine Ako želite podrobnijih podataka, ispunite donji kupon te ga pošaljite na naslov: COLONIZACION TRANSATLATICA - calle Sarmiento, 459/11 piso, eser. 11 -Buenos Aires Ime i prezime Naslov: somoE flGua cflfaiEDTE En ha mmafta Q iiiimimiiiimiimmmiiiimiimmimmimimiiiiiiiiiiiiiimDiiiiiiiiiiiimmiimiiiimiiii! EL PROBLEMA ESTA RESUELTO con el us o de estos aparatos de fabricacion inglesa. Eliminan las obstrucciones que producen en las fuentes proveedoras de agua caliente en la campana. No necesitan caherias de conexion. Son facilmente desarmables para su limpieza interior. Queman cual- quier clase de combustible solido. ^ \y v ✓ V* v Sr. DOMPE y Cia. — Sarmiento 1327 — Buenos Aires. Con referencia a su aviso en “Gospodarstvo”, Recon- quista 268, les ruego los precios y detalles de “estufa para agua caliente en la campana”: Nombre y apellido.. Direccion. del .sistema esencialmente capita- skoro 50 god. starog Slavjan- lista, y su sistema casero de co- skog društva iz Južne Amerike munismo, esta colonia americana upozna u tančine sve lepote, sve en Moskva se eneuentra bien es- naprezanje i ;'sve dosadašnje condida. Las casas estan dentro uspehe oslobodjene i samostalne g ran des patios, bien tapiados, domovine Jugoslavije. no pndiendose transpasar la en- trada sin un permiso especial. La Ovom zgodom neka, priporne- ca ]i e de acceso es fea, sin adoqui- nemo, da je naš Kralj sa svo- na do, llena de tierra o barro. se- jim odlučnim korakom od 6. ja- el tiempo. El “mateo” te lle- nuara 1929 omogučio, da ova- va en su carruaje destartalado y kovi iseljenici dolaze u domovi- v j e j 0 hasta la entrada. Pero una nu sa poverenjem, da če moči vez en e \ pa tio, dejastes la Rusia naei ii n jo j onakove veze, koje govičtica, eneontrandote de golpe bi bile za vremena političkih en “ a merica”, en la oasis burgue- s rad ja nemoguče. Za iseljeništvo sa de 0 rden y limpieza :acordes poratno doba zaključeno je -sa de j ra dio y fonografo, amplios co- spomenutim datumom, i zapo- rre dores, aparatos automaticos četo novo razdoblje, kad tek ou- para limpieza, heladeras, despen- de moguče stvarati normalne: sag ]i enas de conservas de fruta, gospodarske i kulturne veze sa fruta f re sca, dulces, cigarros y starom domovinom. cigarrillos, etc. somo C EN TALCA, se da en arriendo un edifieio, construido si¬ stema Standard anti-sismico, cončreto armado y loža. Cuenta con 4 almacenes, 45 habitaciones, 6 baiios, bali, toilet y terraza y dos patios. Ubicado en la mejor posicion de la ciudad, esquina de la Plaza en la gran avenida Dos Sur, a 50 metros de la estacion del ferrocarril Estado. Pa¬ ra mayores dat os dirigir.se a su propietario Antonio Sen ko- vich K. - Talca - Chile. — Tambien acepto socio con capital. KIRURG: Dr. Ladislav P. BULJEVICH, od 3—7 s. pop. ZUBARI: Dr. Stjepan BULJEVICH Dr. Vladimir BULJEVICH Dr. Uroš BULJEVIČ H Od 9 s. dopoldne do 9 s. na večer Telef. 23 - B. Orden - 0279 — Ulica Bdo. Irigoyen 1404 Pag. 6 GOSPODARSTVO N.° £8 v TEZAUE -cijo? — Kljub temu neljubemu nu, poskušajo z novimi toliko dejstvu, da se demokracija pov- časa, da najdejo pravega. • r sod grdo zlorablja in da se neka- Tudi ameriškim Slovencem v tere navidezno demokratične vla- splošnem ne more nihče odrekati -de žalostno - 1 —' *’ " ”* * * " ’ Q A Trnil A I A ličnimi idejami: milijoni so mu Učitelj: “Vsi tvoji računi so f j\ I Llill AL A malenkost, najema si tisoče dela- previsoki. Kdo pa ti je pomagal? Mirko: “0<5e”. vcev in jih plačuje kraljevsko, izvršuje najsilnejše — nemogoče mo se •stno skrahirale, ne sme- vztrajnosti, bodisi pri delu, pri Značilno dejstvo je, da so pi- n ačrte, vse to seveda v svoji bol- zaključiti, da je popolna varčevanju ali pri iskanju novih janci izmed vseh ljudi, ki so za- " domišljiji. Žalosten je prizor Iti o rlpmnlrrfl.p.na. i n* . , _ p.lovplca In ip v.pl zno icrral mmrifl Učitelj: “Kaj pa je tvoj oče? Mirko: “Plačilni natakar”. " .7, •7' 1 v -1 piuuutvt uaae puuuuoti m m najDorj vdam v s je nekaj novega vseh kapitalističnih deželah, po- vztrajnosti. Tujci smo prišli v Le redkokaj se z<>*odi Hrrm c o+a.licČfl cnW-nfl- V AmifirilrT: skriva nod l_J__-» • v. . ,1 , to ,.. zarja, da samo politična demo- na svetu. Teoretično in s stališča sebno pa r Ameriki, skriva pod tujo deželo, brez denarnih sreds- daj, če ima alkoholik po svoji ir.- Vsak dan se množijo slučaji ‘ kracija ne zadostuje, ker vodi komunistične ideologije je to vla- krinko demokracije naj gr sa eko- +^ 4 « —i- 1 -— — — — —.. , . , _n_-L.i_.-r. -l.i • - 1 • • • 1.1_ 1 . __J __ mattmiTt tyt • inrlncj+ri iclro o V 7 + Najboljše sredstvo — Če bi le vedel, kako pregna¬ ti iz vinograda trtno uš? Pa poskusite enkrat z vašim -- — - . ; .. .. . # . ,. ,w , . - . . .. .... , tev in celo brez znanja deželnega teligenčni stopnji dovolj smisla alkoholnih obolenj. Če premerimo do demagogije in tiranije pro- da ruskih .delavcev m revnih nomska m mdustr^ska avtokra- jezika, in vse naše zgradbe smo in pameti za pojmovanje dobro- na temelju vsakdanjih, neprešte- fesijonalnih politikov. Demokra- kmetov, faktično pa je vlada cija. Tu tiči zloraba. Politična m0 rali začeti pri temelju. hotnih nasvetov — da bi se od tih slučajev škodo, ki io povzvo- ftiio ip. treba vpeljati v ožji krog voditeljev komunistične stranke, demokracija sama ne zadostuje _ „ . samih takšnih nas n o nP7mprrm nhiro n -i o il. cijo je treba vpeljati v ožji krog voditeljev sucijalnih interesov, kjer bodo onih voditeljev, ki so po tekočih vec. Mora biti vsestranska, eko- široki sloji imeli neposreden v- razmerah intelektualno najmoč- nomska, industrijska in social- uog/Led; s tem nadzorstvo in nejši in politično najvplivnejši, na. Ameriški delavec ima volil- Trmast podnajemnik Krojač večnemu študentu: Danes imamo močne podporne* samih taksnih nasvetov rešil iz ca nezmerno uživanje alkoholnih organizacije, imairto ponosne objema smrtonosne pijače. Broz pijač na ljudeh, če pregledamo Ne ganem se iz sobe. dokler mi narodone domove imamo trdne vol je, kakor omamljenee, ji je številke raznih zavodov o pij- 11 - ne plačate podnajemnine. “i _ _ *_ ____ _ y _ _ i • • '1 * -1 1 n * ^_ 1 • • - - . , . , _ * , . finaripup 7 onnrlp imamn knltnr- ^dan m prenaša z nezdravim mi- cih iz navade, tedaj moramo za- Trditev da je v ruski komuni-/no-pravico, toda v njegovem nnancne zavoae, imamo kuiiui 9 * ” To bo gospodinja vesela, saj u PR y - Jrcurev, aa jo ' A na društva solidno trgovine in. rom zavest pogube, ki ga čaka. staviti vse sile, da zavremo to nni- ž<* dolgo išče podnajemnika za to -ir* s &.«r ~ SSf *■** —«•- abs*«? delavca m malega kmeta. Važna življenska vprašanja se v _ . , , . ... - . „ . v , , tr ,- inC!+ : torej ne morejo rešiti z debata- va. Izobražen ruski delavec m vec volil svojega fabnskega de- trajnosti. . -un murna ga v - v ~ Trockijeva frakcija, danes je prepričati, da je njegov kruh od- v0 našega dela, našega varceva niesrovi svoici k zdravi/ Stalinova, jutri bo kdove čega- visen od njih. Ako pa bi dela- nja, našega učenja in nase vz- £u SzahtevJjo od njeganaj oi \ *. ' \\\» *,>>\'>\\\\*\\\V« V\V'\"'\\\XU'V mi pri litru vina s poslušanjem kmet imata veliko več priložno- lovodjo, se bi bolj zanimal! De- »ovorov na političnih shodili ali sti in ugodnosti kot pa nepisme- lovodja mu daje delo in kruh! vdeleževanjem kakih demonstra- ni robotnik in muzik. Ruski Te demokracije v industrijah pa družin ima svoje lastne domove, cij na vsake kvatre po enkrat, kmet in delavec,ki ne zna niti pod- š e ui. koliko posameznikov ima večje Treba se je izobraževati, snova- pisati se, je prav toliho udeležen Drugič si mora vsakdo zapom- a ii maujše prihranke v hranil- ti in naučiti voditi strokovne in bri režimu kolikor je južnoafri- niti, da demokracija dozoreva z nicah, v stavbinskih društvih itd. gospodarske zveze. Sama for- ški zamorec pri vladi v Traans- zrelostjo ljudi. Demokracija zah- Lahko trdimo, da skoro vsak malna “stanovska zavest” ni do- va ^; v Rusiji je še danes na teva izobraženih ljudi in napred- odrasel Slovenec, ki mu ni bila volj. Delavec in kmet potrebu- miliione nepismenih ! ne mase. Analfabeti in tepci ni- usoda sovražna čez mero, ima vsaj jeta dandanes stanovskega dela. AU naj še pogledamo na de- sc za demokracijo. (Tepci so nekaj malega prihranka tu ali Pa poslušajmo “Prosveto”, kaj mokraciio ameriško-!atinskih re- mentalno podložni hlapci in suž- tam, v tej ali oni obliki. Za neke pravi: publik in n a kitajsko demokra- nji.)” vrste prihranka se lahko smatra pijanca rešil. Zdravniku ne osta- Poleg tega ne smemo tudi po- ne tedaj v devetdesetih primerih V • • f W M nič drugega, nego da ga družin ima svoje lastne domove, pošlje v kakšno zdravilišče, kjer koliko posameznikov ima večje- g a s } m šajo odvadit pijače. Veči¬ noma pa pride pacient najprvo ^ psihiatrično opazovalnico, ker uči izkušnja, da je podvržena večina pijancev iz navade že duševnim montnjam. Nezmerno uživanje alkohe a publik in n a kitajsko demokra- nji.)” vrste prihranka se lahko smatra 7 sv °j ih učinkih do organ- “Demokracija je vlada ljud- illiiillilimiilljlllillllillliiimKimimillliiiimilllimilllllimijmiluiimillllimiMllIi tudi to, da je človek član ene ali Svl , m ^sevm 1 defektov, ki se stva z glasovnico. Ljudska vla¬ da je v teoriji lepa deč. V praksi_ _ _ fn Vlu lUUI A1 " k,T .'T““ naša varčnost in naša vztrajnost toliko znosno eksistenco. Vstra- * i * ■ . . 4 9 . I r jen mora biti pa tudi v varčeva- Tudi naša J. S. K. Jednota, ki ni tako lepa. V praksi se je po¬ kazalo povsod, da navadno pri¬ dejo v vlado oni ljudje, ki so gospodarsko najmočnejši, . dasi so po številu najslabejši. Demo¬ kracija je teoretično vlada šte¬ vilčne večine, če se vzame ljud¬ stvo VZTRAJNOST lužka ali izboljšanje plače in za- vsem tem se zrcali naša pridnost gotoviti sebi 111 svojim kolikor ___y_ v . v . več podpornih organizacij. V Predstavljajo najčešče v naslod- njih treh oblikah: delinum tre- mens, kronični alkoholizem in al • koholna paraliza. Le malo ljudi pozna strašno sliko, ki jo nudi Za dosego katerega koli res- n i u > Se hoče biti vsaj nekoliko stoji v vrsti treh najvčjih slo- bolnik -z delirijem tremensom. 0 1 ^ o * • i • , , • . 1 i »i • • • • v. . _ venskih podpornih organizacij, predstavlja ogrjomno- množino čutnih in sluhovnih samopreva. do fiksnih in zasledovalnih kDi, ničnega uspeha je treba vstraj- Pripravljen na starost in tako nosti? - Razume se, da' enostrans- zvane deževne dni. vuuuc ov> -»uuiuvi lAv-t.- ka. vztrajnost ne zadostuje”. Vz- Da je vztrajnost neobhodno riašega dela, varčevanja in vz- ne ostane alkoholni žrtvi nič pri- stvcTv splošnem" 7 praksi" pa"je trajni moramo hiti pri delu, potrebna lastnost pri učenju, ve trajnosti Spraviti število clans- hranjenega in kdor ima ž njo navadno tako, da velik del ljud- vztrajni pri varčevanju, vztrajni že tisti, ki se je seznanil z uče- ty a v obeh oddelkih na -0,57 / r opravka, ne more drugega, nego stva ne izvršuje svojih pravic pri učenju, kakor tudi pri iška- nostjo navadnega abecednika in risto premoženje orgamza^cije, pa da ; spozna alkoholizem kot en glasovanja ali pa pride v raz- .nju novih boljših potov k uspe- prve’ čitanke. Kolikor več zna- * ia h> 1,-44 94 6 .26, (malo manj največjih zla, ki uničujejo /io -;-;n hn. Kdor ie v rosnioi vztraien. nia ip Vrlr. nn^ol fnlilm va? kot en milijon m četrt), to ni melje ljudskega življenja. Kroni- otroška igrača. Jednota je napre- .čni pijanec, ki so mu notranji or- ^ ^ o 4 /N o n • V -1 • 1 11 . . PRVI SLOVENSKI NASELJENCI V SLOVENSKI NASELBIM “LA LLAVE” PRI OBDELOVANJU ZEMLJE. ( 16 - 39 ) mere, da jih ne more izvrševa- hu. Kdor je v resnici vztrajen,. nja si je kdo nabral, toliko več ti — vsled česar se ustvarjajo n e ho razočaran in ne bo odne-' truda in vztrajnosti ga je stalo, umetne večine, ki so dejanske kal, če se uspehi takoj ne poka » gam ze zgodaj oboleli in se mu • v • % manjšine. y žejo. Iz teh dejstev izvirajo zadnje čase napadi na demokracijo, izoboljšuje svojo zemijo, izbira Pravijo, da je demokracija le semena in sadike, išče prave vr- -. r . .. dovala posebno zadnje čase z vsa- Mnogi znanstveniki posvetijo kim i et om, sicer počasi, pa goto- skazili, je kot pacient čisto brez Vztrajen farmer si leta in leta ® vo, V pretečenem letu smo-napre- -^sake uvidevnosti: Vedno in pov cevanju problemov katerih _ u- dova]i za devet novih društev, sod godna rešitev dostikrat koristi meni. da ima sam prav in v~; v . ^ \ za okrog 500 članov in za vec ukrene ki so se izkazali kot no . * •f'' -— — v . . . ' . . . vsemu človeštvu. Da je za taka cp io r. nno 00 To vi-in "h Qlahim + l • * -j v . . orodje v rokah političnih .slepar- ste živine m perutnine, preizlui- zn ^ stvena , proučevanja potreb- v ^ nel ibim % ’ - oc ^ a ^°^^ a l n dl ! jev in demagogov, ki goje ko- sa poljedelske stroje, način ob- železna vstraiuost to si vsak . 1 7 - razmeram m neljubim z b 0 večjega zla, do končne m.- ^ ' * — • •• delovanja, prodanja, nakupova- i ll._ . ^ , i •’. izrednim asesmentom, m kljub ternacije v prisilnem zdravilišču. nja itd. Pri vsem tem morda pre- / ‘ v ' temu, da je naseljevanje iz sta- smatra za dejanja tuje samovolj- tečejo desetletja, prodno se mu R es se v časi zgodi, da kdo do- rega kraja skoro popolnoma us- mosti, posledice krivičnih ovadb začne poplaeevati njegov trud in seze velike uspehe nenadoma, ta vi j eno. rupcijo. Povojni diktatorji v raznih deželah upravičujejo svo- nja itd. Pri vsem tem morda pre¬ je puče s tega stališča. Musso¬ lini pravi, da je demokracija iiumbug, ker ljudstvo kot celo- vztrajnost. Ne napredujemo skokoma, to- itd. Ožjih stikov ž njim ne dose¬ žeš, vsako dobro besedo preši Ti, movlado. Po njegovem mnenju, proučevanju okusov odjemalcev, morajo vladati “izbrani sposob- A. v/ >• • V * -A- si. pa gotovo. Naša rast je zdrava briga niti najmanj. Močne psihi- in solidina, kajti članstvo pri po- čne montje povzročajo čestokrat, brez velikih naporov in_predpri- ta ni še od daleč sposobno za sa- Trgovec mora biti vztrajen pri P rav ; To P a 80 ^ izjeme, ki samo na p rec [ u jemo vztrajno,. poča- za zdravnike in strežnike se ne proučevanju okusov odjemalcev, P^LPhjejo prgvilg, o potrebi vz- _. w _ _ _ ^_ da jim more nuditi tisto, kar tranjiioteti. Mnogokrat se tudi __^ __ _ rifi možje”. Kljub temu pa, da zahtevajo. Seveda mora biti vz- 7^ odl ’ da na ^ } ls P e ^ Jose- sameznih društvih se zaveda, da da ga ni mogoče spraviti v zdra- je Mussolini izbral sebe in svoje trajen tudi s prijazno postrežbo, zen J- P°f° m spelmlacije ali goPh resnični napredek za nas so le vilišče za pijance. Umobolnica, kimavce kot “najsposobnejše”, ih to celo tam, kjer ne pričakuje slučajev, niso me kaj trajni. I s- Z( j rav i in dobri člani.. Boljše je kjer ga imajo pod stalnim nadzor- je diktiral istemu- “zabitemu takojšnega dobička, pehi, dosežem z vztrajnim delom, vpjgati v organizaijo: mainj, pa tvom, je še edini primerni kraj ljudstvu”, da je v plebiscitu po- Delavec, pa naj bo zaposlen v temeljijo navadno na neprimer- zanes iji vo dobrih članov, kot pa za takšnega nesrečneža. Alkohol- trdilo njegove izbrance Če. je de- rudniku, v‘tovarni,* pri tej' ali oni 110 ' )0 -I trdni in solidni podlagi. ve kko število članov, med kate- ni paralitiki so gotovo najbednej- mokracija humbug, so Mussoli- zgradbi, v trgovini, pri obrti, v Američani so v splošnem zelo rimi je mnogo malomarnih. — ši med alkoholnimi bolniki. Delo- nijeve “volitve” še večji hum- uradu ali kjerkoli," mora biti vz- vztrajni ljude. Česar se oni loti- (“Nova. Doba”, glasilo “Jugoslo- vanje možganov jim je deloma bug. Kralj Aleksander, jugoslo- trajen, ako hoče obdržati delo, jo, to mora iti, če je sploh izpel- vanske Katoliške Jednote” v omrtvičeno, pacient postane otrn- vanski diktator, je v tem oziru doseči morebitno zvišanje zas- jivo. Ako ne gre po starem nači- Clevelandu). čji ali pa se postavlja s samove- 7 _ * -* _ * 's »•*■* . , •*-“ ... ‘ 'V ’ * • f . ^ —- ’ ' _ *, S.-/; 5 - ■ 4 . d 7 . _ » -»• ‘ ' * • morete začeti obdelovati svojo zemljo, V NASTAJAJOČI SLOVENSKI NASELBINI če imate DRUŽINO — čim več otrok, tem boljše! Po natančnejše podatke obrnite se na dolnji naslov. Izpolnite spodnji kupon in ga nam pošljite: BANCO FRANCES y RIO LA PLATA, • Seccion «La Llave», Buenos Aires, Reconquista 165 -199 Z ozirom na vaš oglas v «G*ospodarstvu» mi pošljite pogoje za nakup zemlje v «La Llave». Ime in priimek: .-. - .. Mesto in ulica . (ali zadnja posta) .. . . Hrvate, Prekomorske prevoznice (Šifkarte) iz Europe Pozivne prevoznice (llamada) Ameriku BANCO GERMANICO DE LA AMERICA DEL SUD. Frente a la Av. L Alem, con la entrada a la Seccidn Eslava. Ulaz v Jugoslovansko Odelen.ie POŠTE LEANDRO ALEM kvadra i po od Plaza Mayo Jedna oecer