KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 55 (3) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 25. maja 1923. PATENTNI SPIS BR. 846. Dr. Ernst Fues, fabrikant, Hanau na Majni. Postupak z a spravljanje antiseptičkih hartija, otpornih prema vlaži. Prijava od 29. oktobra 1921. Važi od 1. augusta 1922. Iz nemačkog patentuog spisa, br. 251.159 poznat je jedan postupak za spravljanje per-gament-hartije i hartija sa više ili manje jasnini pergamentskim karakterom i raznoliko velikom otpornošču prema vodi, koji se sastoji u torne, što se na hartije razli-čitog sastava, bez obzira na to da li su premazane lepkom ili ne, u suvom ili još vlažnom stanju, dejstvuje kiselim supstan-cama, dodajuči ili ne form-aldehida i sušeči ih na temperaturi od oko 100 stepeni. Izvodjenje ovog poznatog postupka vrši se, prema patentnom opisu, na primer, na taj način, što se gotova, osušena hartija, koja zamenjuje pergament, pokvasi smešom, od prilike 6'7„-nog rastvora aluminijum-sulfata i 0,6%-nog rasvtora formaldehida pa zatim suši, na način opšte poznat u fa-brikaciji hartije. na valjcima za sušenje. Uvodjenje u praksu ovog postupka, koji se prema torne završava sušenjem hartije, nije uspelo u prkos dugogodišnjem trudu, jer nije bilo moguče na ovaj način spraviti hartije podjednako dobrih osobina. Glavna nezgoda sastojala se u torne, što su hartije, spravljene po ovom postupku, bile više ili manje lako lomljive. Pri torne je naročito nezgodne bilo to, što se ova promena u osobinama postoja-nosti hartija nije mogla odmah zapaziti, več se ista tek docnije pojavljivala i pri dulem ležanju hartije katkada se povečavala tako, da je ova postajala potpuno lomljiva i prema torne neupotrebljiva. Sad je bilo nadjeno, da je od bitnog značaja ne završavati proces postignutim sušenjem več pridodati pravom procesu sušenja jedno naknadno zagrevanje više ili manje dugoga trajanja i to shodno cilju na temperaturama ispod 100°, na primer na temperaturama od 85° do 60°. Izvodi li se proces sušenja tako, kao što je u ne-mačkom patentnom spisu br 251.159 opisano, na valjcima za sušenje, koji se upo-trebljavaju u industriji hartije, to trajanje zagrevanja iznosi po pravilu samo delove jednog minuta. Zbog toga mora temperatura, da bi se postiglo potpuno sušenje preparirane hartije, biti odgovarajuči visoka, dakle iznosih 100° ili više. Rad na tako visokim temperaturama, kao što je dalje bilo nadjeno, je često glavni uzrok što hartija, preradjena na taj način, postaje lomljiva kako je mnogo puta zapaženo. Zbog toga se u mnogim slučajevima pokazalo kao dobro, da se i sam proces sušenja izvodi na temperaturama ispod 100°, na pr. isto tako na temperaturama izmedju 85° i 60°. Naknadno zagrevanje osušene hartije, medjutim, mora se vršiti pa bilo da je su- Dln. 2. šenje izvodjeno na višoj temperaturi, nc pr. na 100° bilo na nižoj temperaturi, na pr. izmedju 85° i 60°; trajanje naknadnog za-grevanja, koje se upravlja prema kvalitetu i prirodi prethodne prerade hartije može varirati u širokim granicama. Ono može iznositi, na pr. više časova; u izvesnim slu-čajevima postižu se medjutim dobri rezultati več i pomoču kratkog naknadnog zagrevanja, na pr. za l/s časa, % časa ili još i manje. Dalje je bilo utvrdjeno. da je količina kiseiih supstanci. koje treba pridodati har-tiji, od velikog značaja za osobine posto-janosti hartije po završetku sušenja. Kod postupka prema nemačkom patentu br. 251 159 upotrebljavao se za natapanje hartije na primer jedan 6°/0 ni rastvor alu-minijum-sulfata. Od ove količine alumini-juma zaostajala bi, pri natapanju na primer 50°/0, 3% u odnosu na težinu suve hartije u njoj. Kao što je bilo nadjeno, dobro je smanjiti znatno količi n u kiseiih tela, koja se pridodaju hartiji. Mogu se na primer, pri upotrebi aluminijunr-sulfata več sa količinama od 0,5% i manje, koje zaostaju u hartiji, postiči odlični rezultati. — Ni u kom se slučaju nije pokazalo kao potrebno da se u hartiju unese više od 1% težine suve hartije aiuminijum sulfata. Smanjivanjem kiseiih tela, koja se do-daju hartiji, u vezi sa u početku predloženim dužim zagrevanjem na temperaturama ispod ICO stepeni, uklonjena je potpuno opasnost od lomljivosti i to održavši sve ostale dobre osobine hartije, naročilo njene odlične otpornosti prema vodi. Smanjivanje količine kiseiih tela dopušta medjutiim s druge Strane tako isto i vračanje na postupak zagrevanja na 100°, jer se opasnost, da hartija postane lomljiva smanjuje u istom odnosu smanjivanjem kiseiih tela. Može se, dakle, hartija, kojoj je dodato na pr. samo 0,5% i manje alumini-jum-sulfata, tako isto sušiti na način predložen u nemačkom patentnem spisu No. 251.159, na valjcima za sušenje na temperaturama oko 100° ali se pri torne sa završetkom procesa sušenja ne postiže potpuno otpornost hartije prema vodi; mora se, šta više, i kod ovog načina rada pridodati procesu sušenja naknadna perioda zagrevanja, na pr. na taj način, što če se hartija, koja iz mašine do-iazi, naknadno zagrevati, duže ili krače vreme u komori za sušenje, koja se, na primer, može zagrevati, do temperature izmedju 60 i 85 stepeni. Trajanje ovog naknadnog zagrevanja upravlja se, kao što je več gore napomenuto, s jedne Strane prema vrsti hartije, s druge Strane prema stepenu po-tapanja, prema sastavu smeše za pota-panje i t. d. Sadržina formaldehida u primenjenom rastvoru trebalo je, prema nemačkom patentnem spisu 251.159 da iznosi oko 0,6%. Primena tako malih količina formaldehida izgledala je potrebna zato, što bi se upo-trebom večih količina, imalo da računa s tim, da bi aldehid iz hartije večim delom ponova iščezao, a sem toga hartija bi primita neprijatno zaudarajuči miriš tog tela. Novi opiti medjutim doveli su do izne-nadjujučeg saznanja, da se pomoču dejstva kiseiih tela, form-aldehid fiksira u hartiji i da su več male količine kiseiih tela dovoljne da vežu srazmerno velike količine form-aldehida. — Na osnovu ovog novog poznanja mogu se hartiji pridodati znatne količine formaldehida, na pr. do 4 i više procenata i na taj način dati joj odlične antiseptičke i dezinfikujuče osobine. Dalje se pokazalo kao vrlo dobro, ra-diti sa koncetrisanim rastvorima, pri vrlo malom stepenu natapanja. Time se postiglo to preimučstvo, što je trajanje sušenja neobično skračeno i što su gubici u ispar-Ijivim telima. za vreme procesa sušenja, na primer u dragocenom formaldehidu, ograni-čeni na najmanju meru. Mogu se na primer, postiči odlični rezultati sa stepenom natapanja od 10% i manje Kod 8%-nog natapanja hartije može se, na primer, upo trebiti 30%-ni rastvor form-aldehida, u kome je rastvoren aluminijum-sulfat, koji se ima pridodati hartiji. Pored formaldehida ili tela, koja daju formaldehid, mogu se u hartiju uneti još i druga tela koja dejstvuju dezinfikujuči. Postupak se da primeniti izmedju ostalega i na stvaranje hartije za prediva, ot-porne prema vlaži, kao one, koja se upo-trebljava za spravljanje papirne predje, papirnih tkiva i t. d. Prema pronalasku, može se na primer, hartija za prediva otporna prema vlaži preraditi u predju od hartije tkiva i t. d. otporne prema vlaži. Bolje se medjutim, postupa na taj način, što če se proces davanja otpornosti prema vodi umet-nuti u proces spravljanja prediva od hartije. Ovo se na primer, može izvršiti na taj način, što če se hartija, u obliku traka, koja se ima ispresti u predivo prostim sukanjem i kvaseči je, potapati u mesto u vodu u jedan rastvor, shodno pronalasku, koji če je učiniti otpornom prema vlaži, pa zatjm po svršenom sukanju, osušiti i naknadno zagrevati u smislu pronalaska. Patentni zahtev. 1. Postupak za spravlanje hartija, otpor-nih prema vlaži, naznačen time, što se hartija, preradjena na poznat način, pomoču kiselih tela ili formaldehida ili pomoču oba, po završenom sušenju podvrgne naknadnem procesu zagrevanja, shodno cilju na temperaturama ispod 1006 na primer na temperaturama izmedju 85 i 60°. 2. Postupak prema patentnem zahevu 1, naznačen time, što se i sušenje hartije vrši na temperaturama ispod 100°. 3. Postupak prema patentnim zahtevima 1 i 2, naznačen time, što se hartiji prido-daje u koliko je moguče malo kiselih tela; kod aluminijuma, na pr. najviše 1% težine hartije. 4. Postupak prema patentnim zahtevima 1 do 3, naznačen time, što se hartije, koje su prema zahtevu 3 bile preradjivane formaldehidom i kiselim telima, podvrgnu sušenju na temperaturama do 100° i više pa zatim naknadno zagrevaju na temperaturama ispod 100°. 5. Posupak prema patentnim zahtevima 1 do 4, naznačen time, što se hartiji pri-dodaje formaldehida u večim količinama na pr. do 4°/0 i više. čime se hartiji pridaju antiseptičke i dezinfikujuče osobine. 6. Postupak prema patentnim zahtevima 1 do 5. naznačen time, što se tela koja se imaju pridodati hartiji upotrebljavaju u velikim koncentracijama i to u meri, da se upotrebi samo mali stepen potapanja na pr. 10% i manje težine hartije. 7. Postupak prema patentnim zahtevima 1 do 6, naznačen time, što se hartiji pri-dodaju sem formaldehida još druga tela, koja dejstvuju antiseptički. 8 Primena postupka prema patentnim zuhtevima 1 do 7, za spravljanje papirnog prediva, tkiva, i torne slično, otpornih prema vlaži naznačena time, što če se hartija. koja se ima uneti u predivo, pre Hi za vreme procesa upredanja, natopiti rastvorima, koji če je učiniti otpornom prema vlaži, pa se produkat zatim podvrgne sušenju i naknadnem zagrevanju. ' ’ - ■ ■ .