toštarina plaćena u gotovu Cene Din 2 — SOKOLSKI 'GLASNIK GLASILO SAVE ZA S O K O LA KRALJEVINE JUGOSLAVIJI PRED GLAVNU SKUPŠTINU SAVEZA SKJ Još ii toku zime našo su jedinice, društva i čete, održale svoje glavne skupštine, na ko j ima su položile račune o svome radu u prošloj poslov-noj godini i na kojima su učesnici ovih skupština udarili osnove za rad u te-kučoj godini. Uprave tih naših jedi-nica posle ovili skupština ostale su večinom u starim, prokušanim ruka- a po gdegde su dopunjene i s mladim silama, što je i pravilno, da bi se na taj način rad što više oživeo, i da “i se i toj mlađoj našoj birači i sestrama dala mogučnost odgovornog učestvovanja na vodečim mestima, a da se ipak očuva kontinuitet pravilnog upravnog i vaspitnog rada. Priliv svežih sila uvek je potreban tamo, g de se udaraju osnove i radi za buduč-nost. Time su i temelji naše velike skupne sokolske radine zajednice po-nova učvrščeni, i na tim temeljima možemo da dalje zidamo, da bi i uspe-si Tada bili u buduče lepši i potpuniji. Zato možemo da s pouzdanjem smi-š tj eno kročimo napred. Za našim društvima i četama izvršile su svoje upravne i organiza-cione dužnosti i naše župe, koje su u Predvidenom roku takoder održale svoje glavne godišnje skupštine. Pretežna večina ovih pripravila^ je i ras-Poslala več pre svojih skupština svojim jedinicama izveštaje župskih funk-cionera, kako bi se vreme na samoj skupštini što plodonosnije iskoristilo i kako bi također i ostale župe bile obaveštene o radu svojih posestrima. To je i posve u redu i tako treba da bude i u buduče. Što se pak tiče župskih uprava, i za nje važi isto ono, što smo več u početku kazali za društvene i četne uprave. Župske uprave imaju naravno i šlire područje. rada i veču odgovornost za taj rad. One mo-raju da u sebi sabiru one osnove naše velike skupne radine zajednice da bi ih tako sabrane usmeravale u jedan pravilan smer, ka jedinstvenom cilju, a na našu opštu korist, kao i na korist jačanja narodnih snaga, njegovog opčeg napretka i njegove nacionalne i državljanske svesti. A u tome je i naše zadovoljstvo! Pogrešno bi naime bilo računati na kakvo drugo priznanje. Izricati pak pohvalne reči najteže je radi zavisti onih posmatrača, ko j i računaj u samo na vlastitu, individual-nu korist i koji nad dobrobiti celine postavljaju svoje osobne ambicije ili nešto što je od danas do sutra. Naš rad naprotiv dobiva svoju vrednost samo u životu naroda. Mi smo na ovom mestu po svojoj dužnosti pred glavnim skupštinama društava i četa, kao i pred glavnim skupštinama župa, izložili svoje stano-vište prema nekim važnijim pitanjima, koja su u vezi s tim skupštinama. U najboljoj nameri da služimo našoj za-jedničkoj stvari, u nameri koja je po svojoj svrsi i cilju posvuda i uvek ista, mi' smo izneli svoje poglede na nekoja od onih aktuclnih pitanja, koja mo-faju da zanimaju sve nas, ako hočemo da zajedničkim nastojanjem potpo-mognemo naše težnje, i to uvek sa sve veeim oduševljcnjem, kao u zanosnom krescendu jedne lepe skladbe. A tc težnje treba da uskladuju svi naši ra-denici u svim giranama našeg sokpl-skog vaspitnog nastajanja, i to ulaga-njem svojih naj bol j Amoralnih i fizii-kih sila, da bi se ta harmonija vinula do višine očarljive lepote, s koje bi Se zatim razlevala po svoj našoj domovini. Svaki glas 11 toj harmoniji rada i osečanja, misli i čina, treba da bude otkucaj sokolskog srca. Tako ima da se odredu je vrednost pozitivnog i konstruktivnog rada, koji se odrazujc i irealizuje u životu naroda. Iz tog života mi cepimo poticajnc snage, iz ko-jih sc zatim radaju novo inicijative za idealne podvige, inicijative za buden je i jačanje narodne svesti, radinoljubi-vosti, samostalnosti i obrambene zrelosti. Daklc, time logično možemo : da zaključimo, da jc Sokolstvo s na *odom jedno, da ono radi za njega, jer je iz njega i postalo. Po tim prethodnim činjenicama i ‘dejnim konstatacijama nije nam sada teško da se odazovemo pozivu savez-ne uprave i da podemo na VI glavnu ^vipštinu Savcza SKJ, koja če se odreti u ncdclju dne 7 juna o. g. u pro-stoirijama novo* Sokol-skog doma brat-skog društva Ikograd-Maticc. Dnevni rJ-'d ovc skupštine sastavljen jc u smi- uoslovnika. a sam rad za glavnu Ljubljana, 22 maja 1936 God. VII • Broj 29? V (Wj»fig | Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 • Račun Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju VI redovna glavna skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije U smislu poslovnika saziva se za nedelju 7 juna o. g. u Beogradu, u prostorijama doma Sokolskog društva Beograd-Matica, ulica Deligradska 27, VI redovna glavna skupština Saveza SKJ uz sledeči dnevni red: 1) Izbor dvaju zapisničara, dvaju overača zapisnika i 3 brojača glasova. 2) Izveštaj Uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije o radu u minulo.} godini. 3) Rešavanje o saveznom budžetu i višini prinosa društava Savezu. 4) Predloži Uprave Saveza i Sokolskih župa. 5) Hitni predloži. 6) Izbor dvaju članova za dopunu Revizionog odbora. 7) Izveštaj Revizionog odbora. Početak skupštine u 10 časova pre podne. Verifikacija punomoćja izvršiće se istog dana od 9 do 9.45 časova u istoj prostoriji. m * N a p o m e n a : Prema čl. 4 Poslovnika glavne skupštine — ako se u odredeno vreme ne skupi dovoljan broj članova za održavanje skupštine — skupština se ipak održava istoga dana u istoj prostoriji se istim dnevnim redom jedan čas docnije te donosi zaključke bez obzira na prisutan broj članova. Pre glavne skupštine održače se: 1) u četvrtak 4 juna u 16 časova sednice Izvršnog odbora u prostorijama Saveza, Prestolonaslednikov trg br. 34; 2) u petak 5 juna u 9 časova sed-nica plenuma Uprave u sveča-noj dvorani Saveza, Prestolonaslednikov trg 34; « 3) u petak 5 juna u 16 čas. zbor župskih načelnika i načelnica u prostorijama Saveza, Prestolonaslednikov trg 34; 4) u subotu 6 juna u 8 časova, u dvorani gde če se cdržati i skupština poverljivi s a s ta n a k d e 1 e g a -t a za glavnu skupštinu. Beograd, 10 maja 1936 god. m Zd r a v o ! Uprava Saveza SKJ skupštinu počinj e več tri dana pre, naime: u četvrtak, kada če se održati sodnica izvršnog odbora, zatim u petak, kada če se održati sednica plenuma savezne uprave, a naveče zbor župskih načelnika i načelnica, i u subotu, kada če se kroz ceo dan održati poverljivi sastanak skupštinskih delegata. Kako je pak zbor župskih pro-svetara več održan, biče tako pred sa-mu glavnu skupštinu zaključena sva savetovanja, koja su potrebna da bi sama glavna skupština imala više ma-nifestacioni značaj, kao što je to kod nas več i uobičajeno. Važnost i težina rada daklc položena jc na dane pred nedelju. I budu li ta tri dana plodo-nosno iskoriščena, to če takoder i sama glavna skupština, kao zaključni zbor,” proteči uspešno i u bratskom raspoloženju. To jc ono što mi najviše i želimo. I kako svaki delegat za glavnu skupštinu ima več u svojim lukama štampane izveštaje, nema sumnje, da če tc izveštaje več kod kuče i proučiti i doči na skupštinu potpuno sprem-lien i s čvrstom voljam, da doprinese svoj najbolji deo za zajedničko dobro, da dakle njegova saradnja u cilju izgradnje organizacije i u cilju našeg opčeg nanretka bude pozitivna. Pouz-dani sastanak treba da p>ruži svakome priliku da se slobodno izjavi o svemu što mu na srcu leži, jer su zato ovakvi poverljivi sastanci i uvedeni, i njih danas održavaju več i nekoja društva i župe. Kritika je potrebna i korisna, ali da bi bila korisna, ona mora da bude stvarna i objektivna. Ipak kriti-kujuči i iznalazeči ono što je slabo uporedo treba istaknuti i ono što je dobro, a to i zato, da bi dobili pobude da od tog dobrog težimo i još boljem, kao i da bi bili kadri izbegavati gre-ške k otstranjivati i savladivati zapreke i tako u bratskoj saradnji pokročiti napred. Pa i predloge takoder, koje bude-mo rešavali, treba da dobro proučimo, da bi nam i odluka bila lakša i u skladu s našom savešču. U tome našem radu naš sudija treba da nam bude glas savesti, muževnosti, ozbiljnosti i dobre volje. Nigdc u dostojnem društvu ne sme da prevlada strast i pro- vali ljutina, a to tim manje na sokol-skom zboru. Treba takoder da pomislimo i na to, da nije uvek krivica na nama samima zato, ako ri. pf. ovo ili ono nije eventualno izvršeno onako kako bi to moglo i moralo da bude. To bi, mislimo, mogao po svojim iskustvima da nam potvrdi i svaki delegat. Istina je nadalje da i nesokol-ska javnost prati sa simpatijama naš rad i da se veseli našim uspesima, ali je takoder istina i to, da ima i protiv-nih mišljenja, da ima i onih, koji su prema nama neprijateljski raspoloženi i koji sc služe raznim sredstvima, pa takoder i lažima i klevetama, samo da bi naškodili našem dobrom imenu i otežali naš rad. Ali prema tima, koji se nc ustručavaju ni od podmuklog ro-varenja protiv nas, treba istači ono staro sokolsko geslo: Ne bojati se ne-prijatelja, ne gledati na njihov broj! U našim pak medusobnim odno-sima — u odnosima umedu brata i brata i sestre i sestre — treba da vlada poverenje. Na poverenju sloni i odgovorna funkcija svakog falctora u četi, društvu, župi kao takoder i u Sa- vezu. Iz toga poverenja raste i dižc se ugled i autoritet svakog onoga, koji; je preuzeo bilo koju dužnost, da vršeči tu dužnost opravda to ukazano mu poverenje i da se na to poverenje može da osloni, kada treba d* se istakne njegova misija. Nije pojedinac u Sokolstvu zato da Sokolstvo za sebe iz-rabljujc, več da sebe Sokolstvu dajo radi poverenja koje uživa, kao i zato da može i što mora da služi celini. Po-jcdinac ništa — celina sve! Ne _ biti brat i sestra samo po redi i_ legitimaciji, več brat i sestra treba biti po po-verenju, po diktatu srca, po radu i žrtvovanju! Medusobno bratsko i se-strinsko poverenje naš ie najčvričt unufcrašnii vez, čija čvrstina treba da se iskaže i okuša takoder i prema Vani, u naporima i podvizima, u sreći i nesreči, u danima radosti ' ' nima žalosti, a to uvek u hočemo da budemo bolji i Želimo stoga, da bi to dokazali 1 ovc godine na VI glavnoj .skupštini našega Saveza! * * * js[f. Vel. Kralj Pe/ar II i Nf. Kr. Vis. Knesz~Namesnik Vavle na slavi Konfičlce brigade Kraljeve garde dne 25 o. m. Dne 25 o. m. proslavila je na veoma svečan način konjička brigada Kraljeve garde uspomenu na osniva-nje Kraljeve garde. Ovoj slavi prisustvo-vao je lično Nj. Vel. Kralj Petar II kao i Nj. Kr. Vis. Knez-Na-mesnik Pavle. Sokolstvo na dočeku poljskog ministra spoljnih l oslova g. Beka U sredu dne 27 o. m. stigao jc u Beograd poljski ministar spoljnih po-sloya g. Jožef Bek. Pri svečanom dočeku na beogradskoj željezničkoj Staniči počasni špalir držali su Sokoli sa zastavom Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije na čelu sa Zamernikom starešine Saveza br. Durom Paunkovičcm. Pri izlasku iz voza, ministar g. Bek s pretsednikom kraljevske vlade g. drom Stojadinovičem obišao je najpre pozdravljajuči počasni špalir Sokola, koji su mu iskazali počast, pozdravivši sa »Zdravo!« Odobreno otsuslvo državnim i samoupravnim činovnicima za slel u Subotici i svečanosti u Bukureštu Na molbu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, Gospodin Pretsednik Ministarskog saveta naredio je da se izveste sva Ministarstva, da svima državnim i samoupravnim činovnici- ma članovima Sokola — koji uče- stvuju na svečanostima u Bukureštu, mogu odobriti otsustvo od 30 juna do 7 jula t. g. u koliko to dozvoljava interes službe, no pod uslovom, da su obavezni prisostvovati i IV pokrajinskem sletu u Subotici, koji če sc održati 27, 28 in 29 juna t. g. U isto vreme, svima učesnicima sleta u Subotici, kojima je za ovaj slet več odobreno otsustvo, može se odobriti otsustvo i za učešče na svečanostima u Bukureštu od 30 juna do 7 jula tek. godine zaključno, u koliko to interes službe dozvoljava. Dr. ЕВГ/ЛКВ &HNEŠ, pretsednik. ČešKoslovač*ce Republike, slavio /e dne 28 o. m. svof 52 rodendan Značaj Niške rezolucije U navoj istoriji našeg pregalaštva za ostvarenje naše države, Jugoslavije, Niška rezoiueija ima svoje značajno mesto. Pre 21 godinu u istoriskom gradu Nišu, svedoku i učesniku u tolikim znamenitim dcgadajima, od pamtiveka pa do poslednjeg dana, Srpska narodna skupština prihvatila je s oduševlje-njem izjavu Kraljevske vlade, davši joj snagu rezolucije: da rat neče prestati. da borba neče za vrši ti, dok sc svi Srbi, Hrvati i Slovenci ne oslobode i ne ujedine u jednu slobodnu državu. Srbiji je 1914 godine nametnut rat; Srbija je bila napndnuta. To je »torija rasvetlila. Srbija je bila iznurena, oslabljena i zamorena balkanskim ra-tovima. To nije bila tajna ni /a nepri-jatelje naše, ni za nas. Pa ipak, ta i takva Srbija, svesna svoje uloge koju joj je istorija dodelila, znala je da sa samopregorom, kome u svetskoj po-vesnici nema ravna, istakne i podvuče svoje nesebično zalaganje za svu bra-eu, sve krajevc u kojima Srbin, Hrvat i Slovenae žive, i da svoju samostal-nost veže za cslobodenje i ujedinjenje sviju ovih. To je bio gest i delo onih koji nikad nisu gubili veru u buduč-nost svoga roda, čija snaga nije slabila pred teškočama koje vreme kroz život uvek nosi, čija je rešenost i is trajnost prestavljala uslov za uspeh. Niška rezoiueija u istoriji našeg narodnog ujedmjenja i državnog je-dinstva prestavlja, ki*vlju napisanu st ran u najbolje dece našega roda i suzom roditelja, sestara i brače, u našem nacionalnom jevandelju, ona je prva zvanična izjava odgovoirne vlade, kojom se politički sankcionišu želje, poduhvati i nastojanja preteča jugo-slovenskih zalaganja, jugoslovenskih rodoljuba za ostvarenje Jugoslavije. Mi smo i dotle čitali proklamaciju Kralja Nikole od 7 avgusta 1914 godine : da je Austrija objavom rata na-šoj dragoj Srbiji, kako se u proklama-ciji kaže, objavila rat Srpstvu i celom Slovenstvu. Imali smo saznanje i o za-povesti Regenta od 4 avgusta 1914 go-dine: da je došao kraj kad više ne mužemo da slušamo jauke miliona naše 'brače iz Bosne i Hercegovine, Banata i Bačke, Hrvatske i Slavonije, i s našega mora. kršne Dalmacije, i lepe Slovenije, ali čemo tek sa Niškom re-zolucijom biti izvedeni načisto: da se neravna borba na Drini, Savi, Dunavu i Lovčenu ne vodi samo za čast Srbina i samostalnost i slobodu Kraljevina Srpskih, več i za os lobode nje i ujedinjenje celoga jugoslovenskog naroda i sviju krajeva, gde taj narod pod tudi-nom živi i tavori dane bez slobode i svoje nacionalne države. Naši su Vidici prošircni posle ove rezolucije; na- ša snaga hranjena je uverenjem da tako mora da bude, jer jc stanji i is-kusniji brat i po prirodi stvari u životu i od Boga pozvan da se žrtvuje za ostalu braču i sestre i delom doprinese ispunjenje vekovnog zaveta i ostvarenje vekovnog ideala: da smo jedno i da živimo u jedinstvenoj državi. I dogadaji če sc redati. Niška rezoiueija dobiee vrednost zaveta pred živim i mrtvim, da se istraje do po-bede. Ona če da potseča i onda kad se malaksava, da dužnost nije jsPu' njena i da bude ispunjenje date časne reči karakternog pokolenja kad se po-beda proslavlja. U sadržaju Niške rezolucije osnova je za deklaraciju Jugoslovenskog kongresa u Nišu od 6 m®-ja 1915 godi ne, za izjavu tako značaj-nu za ondašnje prilike, u kojoj je clo-slovno rečeno: »U ovim istorijskim danima žrtava i nade u pravdu i slo-bedu, izjavlja jemo u prvom redu naše potpuno i nerazdruživo narodno je-dinstvo Srba — Hrvata — Slovenaca ne samo kao bezuslovnu pretpostavku za bolju budučnost, več takoder kao aksiom etnografski i genetski, koji mora da se ostvari isto tako politički, kao što je več ostvaren moralno i duševno.« U Niškoj rezoluciji bio je več mate.rijal za Krfeku deklaraciju, za Ženevski sporazum i za 1 decembar 1918 godine. I eto taj dogadaj proslavlja danas u sečanju Jugoslovensko Sokolstvo, Sokolska župa Niš, kad drugojače nije, da potseti one, koje još ne proži-ma ona nesebična ljubav srpskoga dela jugoslovenskog naroda za narodnim ujedinjenjem i jedinstvenom državom, kakva je bila obelodanjena kod nas u našem gradu Nišu 1914 godine i oli-čena u Niškoj rezulueiji. Mi čemo se pri ovoj proslavi u pobožno j molitvi zahvalne dece Jugoslavije diviti tom požrt vov a no m radu i pomoliti za pokoj paiih i zdravlje živih Jugoslovena. Iskreno, s ubedenjem č o veka koji is-punjava svoju dužnost i koji se odu-žu je svojoj savesti, objavimo: slava i hvala Srbiji, živela Jugoslavija! Na to nam daje pravo i na to nas poziva baš značaj Niške rezolucije, posle 21 godinu i sečanje na vremena kad su i političar i vojnik složno i harmonično vršili svoje dužnosti, dopunja-juči se za dobro Otadžbine i na ponos Kralja. Slava i hvala Srbiji! Živela Jugoslavija! Zdravo! Radovan T. Dimitrijevič, starešina Sokolske župe Niš. Pokrajinski sle/ u Subotici na Vidlovđan o. g. • .. _ Počasni sletski odbor Pored radnog sletskog odbora, koji izvodi sve pripreme i organizaeiju sletf, obrazovan je i počasni sletski odbor. Od Strane vlasti u ovaj su odbor ušli: g. dr. Josip Rogič, mimstar za fi-zičko vaepitanje naroda; g- Svetislav Paunovič, ban Donavske banovine; g. Vojislav Petrovič, komandant Potiske divizijske oblasti; g. inž. Ivkovič Ivan-dekič Ivan, pretsednik opštinc grada Subotice. Oti strane Sokolstva u počasni sletski odbor su ušli: brat dr. Stanislav Bukoveki, starosta Češkoslovaške obce sokolske; brat Raško Atanasov, pretsednik Saveza bugarskih Junaka; bTat Antoni Boguslavski, tajnik Saveza poljskog Sokolstva; brat Dimitrije Kambulin, načelnik Saveza ruskog Sokolstva; brat Engclbert Gangl, I zame-nik starešine Saveza SKJ; brat Dura Paunkovič, II zamenik starešine Saveza SKJ; brat dr. Oton Gavrančič, III zamenik starešine Saveza SKJ; brat Čeda Milič, IV zamenik starešine Saveza SKJ; brat dr. Alfred Pihler, načelnik Saveza SKJ; sestra Elza Skalarjeva, načelnica Saveza SKJ; brat dr. Mihajlo Gradojevič, tajnik Saveza SKJ i brat dr. Vladimir Belajčič, pro-svetar Saveza SKJ. * * * U sokolski muzički festival i muzička uiakmica u Subotici Na IV sokolskom pokrajinskom sletu u Subotici održače se II utak-miea sokolskih muzičkih ansambla, pevačkih zborova i guslara. Več prva uiakmica, koja so održala delom u Sarajevu a delom u Zagrebu, donela je pozitivne rezultate: probuden je interes za rad ove \rste u Sokolstvu, znatno je porastao broj raznih muzičkih ansambla u roku poslednjih dveju go-tlina, i muzičkoj umetnosti sc pridaje sve veča važnost u Sokolstvu, a koju ona doista i zaslužuje. Pod vodstvom Saveznog prosvetno« odbora, nastupiče u plemcnitoj utakmici pevači, muzičari, guslari i tamburaši, da manifestuju i radom na polju umetnosti svoja estetska i prosvetno - vaspitna nastojanja, i da bu-du konstruktivni radnici na izgradnji jugoslovenske muzike. Broj takmičara iako nije velik, na-govešta jedmi veoma interesantnu umetnteku priredbu. Na koncertnom podiju sastače se odlične sokolske muzike iz Zagreba, Šibenika, Dubrovnika, Splita i iy drugih mesta da se bore o prvenstvo SSKJ. Doči če i nekoliko renomiranih sokolskih pevačkih zborova. Najavli su dolazak Dubrovnik, Bočar, Gudurica, Radovljica, St. Sivac i drugi sokolski slavulji, da pesmom uzveKčaju Vidov dan. Dolaze da u sitne tamhurice udare tamburaši iz Subotice, koji če da brane i ponovno osva-jaju prvenstvo stečeno na I utakmici, dolaze brača iz Kamenskog, Slatine, Petrovgrada, Banjo Luke, Velike Ki-kinde, Arandelova da terzijanom iz sitnih žica izmane narodne davorije, čijom čemo se le potom moči ponositi, i s kojima čemo steči i opet jedno laskavo priznanje umetniekim produk-tima narodne duše. Doletiče i kršni Sokoli iz župe Mostar, da nas makar i za jedan čas prenesu pevanjem uz gusle u ono teško i slavno doba, kada su nam dedovi branili i osvajali stopu po stopu zemlje, zalivaj uči svaku stopu junačkom kiviju, i kada je jedino umetničko uživanje bilo pevanjc uz gusle, ali ujedno i vaspitno sredstvo, s ko jim su se čeličili iizički i etički, mnogi znani i neznani junači. Prijave još stižu. Treba da ih sti-gne što više. Treba da se zvuci sokolskih truba čuju da^ko, daleko, preko državne severne granice, treba da s pesmom inanifcstujemo ne samo snagu našeg Sokolstva, več i snagu Jugoslavije, jer »Pesma nas jc održala, njojzi hvala!« S. P, K, Propisi i upufsiva za slel u Subotici 1. Dužnosi pre slela Svi učesnici sleta več pre polaska na slčt treba da budu tačno upoznati 'sa. svime što je u vezi sa sletom, i zato če ih brača funkcioneri upoznati sa svima propisima i uputstvima za slet i ove im razjasniti. Da \ežbači i vežbačice svih kategorija, koji če na sletu vežbati, tačno i bez pogreške znaju propisane vežbe, potrebno je, da pre sleta stalno vež-baju i da se izvrše pregledi vežbanja, te sve greške kod vežbanja isprave. Osim toga treba vežbati uz pratnju glazbe, da se tako ude u ritam samog vežbanja. Da bi organizacija sleta tačno i dobro funkcionisala i sve pripreme za slet bile na vreme izvršene, potrebno je prijave učesnika i učesnica sleta, prema izdatim uputstvima, kako za pretsletske, tako i za glavne sletske dane, na vreme dostaviti Sletskom odboru u Subotici. S prijavom za slet neka se pošalje i novac za sletske znako-ve, s kojima učesnici sleta moraju biti snabdeveni, jer bez ovog znaka neče moči učestvovati na sletu. Svo ovo treba izvršiti na vreme i ne u poslednjem času. Svaki učesnik sleta mora biti snab-deven sa isvojom urednom ličnom sokolskom legitimacijom, bez koje ne može putovati na slet. 2. Pulovanje i dolazak na slel Kod putovanja na slet imaju se svi strogo pridržavati uputstava ieda-tih od Saobračajnog otseka i svoje pu-tovanje udesiti prema ovim uputsUi-ma. Učesnici sleta putuju u odori ili u građanskom odelu. Najstrožije je za-branjeno putovati u vežbačkom odelu. Za vreme putovanja mora biti potpun red i disciplina. Bez potrebe i bez do-zvole vode puta ne može niko na po-jedinim stanicama iz voza izlaziti i time usporavati putovanje. Muški putuju od-vojeno od ženskih. Za put treba se snabdeti pijačom vodom i sredstvima za žeđ te ne treba uzimati mnogo suhe i slane hrane, koja draže na žed. Prtljag treba da je čvrsto vezan i da na ovom bude pričvrščena pločica s imenom dotičnoga i napisom njego-vog društva (čete) i župe. Prilikom stizanja u Subotiču, na naredenje vode puta, svi če se iskrcati iz voza s prtljagom u ruei i svrstati se pokraj svojih željezničkih kola te čokati na naredenje za odlaganje prtljaga, koji če se odneti kolima, i za po-lazak u odredenu nastanbu. Za pratnju prtljaga treba župe da odrede po dva člana i članice. Brača načelnici župa i \odo puta prijaviče se po dolasku u Sletsku kan-celariju na želj. stanicu u Subotici radi podnašanja izveštaja o dolasku i broju učesnika i dobivanja potrebnih uputstava. Oni učesnici sleta, koji su tražili posebne stanove u hotelima ili privatno, prijaviče se također po dolasku u Sletsku kancelariju na Staniči, gde če dobiti uputstva za stanove. S. Zajedmčka nasianba Zajedničke nastanbe za učesnike sleta biče u školama i odredeidm zavo-dima i ustanovama, koje če Stanbeni otsek rasporediti za učesnike svake pojedine župe, o čemu če ove biti zavre-mena obaveštene. U zajedničkhn nastanbama spava-nje je na slami, ali da se udobriije spava, prepomčuje se učesnicima sleta, da sobo ponesu plahtu i pokrivač. U nastanbama mora vladati red, potpun mir i tišina, naročito noču. Ko u na-starrbu ne dode na vreme, neče se pustiti u stan. Svaki se ima ravnati prema uputstvima stanbenog otseka i strogo se pridržavati kučnog reda, objav-Ijenog u stanu. Treba paziti osobito na čistoču i higijenu u stanu i da se prostorije čuvaju, da se ne kvare i ne zamazuju. 4. lshrana na sletu Sletski odbor pobrinuče se za do-bru i po mogučnosti što jovtiniju is-hranu za sve učesnike sleta, i to u od-redonim rostoranima, u kojima če sc dobiti jelo i piče po umerenim cenama, utvrdenim od strane vlasti. Imena ovih restorana objaviče se naknadno u sletskom listu »Jugoslovenskom životu« i u sletskom »Vodiču«.^ Na sletišiu biče za vožbače i vežbačice uredeni bifei, u kojima če i*e_za umerenu cenu moči ilobiti mleko, čaj, maslo, mineralna voda, hladna i topla jela i voče, pa sc brači i sestrama pre-poručuje, da se u ovim biteima hrane naročito onog dana, kada se budu oilr-žavali pokusi i prva javna vežha, zbog kojjh če ceo dan morati bili na sle-tištu. 5. Slellšie Sletište (stadion) nalazi se u Subotici pored Beogradskog puta, u bližini Gradske bolnice i predgrada Aleksandrova. Do sletišta vodi tranvajska i željeznička pruga sa stanicom u ne-posrednoj bližini sletišta. Iz centra grada do sletišta ima pešicc 30 minuta, i to ulicom popločonoin keramitom, a tranvajem i željeznicom nekoliko minuta. Za vreme sletskih dana saobra-čačt tranvaj i žcljeznica stalno, kojima če so moči svi koristiti uz minimalnu cenu. Od dosadanjih sokolskih sletišta ovo se sletište razlikuje u tome, što su osnovci za tribine visoki zemljani nasipi, na kojima su uredena mesta za gledaoce. Svi su ovi nasipi kao i pri-lazi zasadeni zelenilom i drvečem. Prostor za vežbanje udešen jc za 4500 vežbača, označen značkama u zemlji u razmacima od 190 cm. Ovaj prostor zasejan je sitnom travom. Ulazi za gledaoce udešeni su tako, da gledaoci ne mogu doči do unutarnjeg vežbališta. Ulaza za vežbače na sletište ima tri. Pozadi sletišta nalaze se prostrana sa-birališta s takmičištima za laku atle-tiku, zatim svlačionice, i to posebno za vežbače a posebno za vežbačice. Duž celog nastupišta pruža se most za urc-donje vežbača. Svlačionice su, obzirom na štednju, samo pokrivene i snabdevene vcšalj-kama, klupama, vodovodom i tuševima. Za vežbače i vežbačice svake pojedine župe biče u svlačionicama odredena i naznačena mesta, u kojima treba da vlada red. Za vreme odlaska vežbača i vežbačiea na vežbanje načelnici i načelnice odrediče čuvare za čuvanje stvari u svlačionicama. 6. Vežbanje na slelu Na sletu če vežbati oni vežbači i vežbačice koji su prijavljeni za zajedničke vežbe članstva, naraštaja i dece, kao i za posebne vežbe na sletu i na akademijama. U prijavi treba tačno navesti broj vežbača i vežbačiea za svaku vrstu vežbanja, dalje naziv vežbe i potreban prostor za vežbanje. Sve zajedničke vežbe izvodiče sc uz pratnju glazbe s kojom vežbači i vežbačice moraju unapred biti upoznati, da na sletu znaju vežbati po taktu glazbe. U sokolskim listovima objavljeno je, gde se pojedino glazbene partiture za vežbe mogu nabaviti. Glazba za vežbe starije brače palicom može biti svaka poznata glazba na 4It takta. Kod stupanja nosi se palica u desnoj ruci, koja je opružena, a iz kojeg se položaja donosi palica za vežbu u po-četni stav ravno dole. Za posebne vežbe i vežbe za akademije trebaju do-tične jedinice koje su se za ove prijavile, da se za vremena pobrinu za glazbu i glazbenika. Na spravama vežbače dobri vežbači (utakmičari), koji se imaju prijaviti Tehničkom otseku sleta s nazna-kom, na kojoj spravi žele vežbati, da se ova može da priredi. Pre odrodenih pokuša izvršiče se pregled svih zajedničkih vežbi po žu parna, za koji če pokus župski načelnici i načelnico na sabiralištima po-strojiti svoje vežbače i vežbačice na dan pokuša u 6 sati ujutro. Ko na ovim progledima ne bude dobro i tačno znao vežbe, neče se pustiti na glavni pokus, kao rti da vežba na sletu. Isto se neče pustiti da vežbaju na sletu ni oni, koji nisu bili na pregledu i pokusu a o čemu če strogo voditi računa načelnici i načelnice župa, koji če zato biti i od govorni. Da st* pojedina nastupanja kod zajedničkih vežbi mogu izvršiti tačno i pravilno, potrebno je, da vežbači i vežbačice dobro znaju strojevne vežbe, i to razna postrojavanja i prestrojava-nja, pravilno stupanje, ravnanje i pokrivanje u potiljak, zahodenja levim i desnim krilima, uzimanja razmaka u dubinu, slog napred i t. d. Kada se ovo sve tačno uvežba i zna, ne može kod nastupanja biti zabune ni grešaka. Za nastupanja za zajedničke vežbe postro-jiče načelnici i načelnice župa svojo vežbače i vežbačice u strujo po 16, odnosno 8 u rodu i dovesti ih na zajed-nička sabirališta radi postrojavanja za odvodenjo na nastupište, kako če to biti odredeno i naknadno saopšteno u posebnim naertima i opisima. Skreče sc pažnja, da so u stavu »na mestu voljno« stavlja leva noga napred van, pa neka se to tako za slet i uvežba. Ujodno treba upozoriti vežbače i vežbačice, da za vreme izvodenja vežbe pazo na ravnanje i pokrivanje i da kod vežbanja pojedini stavovi i razna gi banja budu tačno i ispravno izvedeni,, a naročito da paze na izdate zapovedi vode sleta. Vežbačka odela dece, naraštaja i članstva te četa moraju biti ispravna, čista i uredna, jer so na sletu noče ni-kome dozvoliti vežbati ko bude nc-uredno obučen. Majice članova treba da su čisto; izbledele poj ase \ c na hla-čama članova i muškog naraštaja treba izmeniti. vežbačke eipele i čarape članova imaju biti orne, bluzo članica i žonskog naraštaja treba da su propisne i čiste, a suknje propisno dugo rubac erven i da se ne vezuje ukrivo \ na pola glave, več kako to nristoji. Preporuču-jo se članicama da imaju po dve bluze, jer če one koje nemaju odore učestvovati u povorci u vežbačkom odelu (vidi propise za vežbača odela!). 7. Povorka Zborno mesto za sletsku povorku u Subotici biče u ulicama: Zagrcbitčkoj, Prestolonaslednika Petra, Preradoviče-voj, Trumbičevoj i Savo Tekelije. Na zbornom mestu na dan povorke imaju biti u 8 sati ujutro svi učesnici, več uredeni i postrojem za povorku, pred-vodeni svojim župskim načelnicima i vodama i na odredenim mestima kod svoje tablo sa natpisom. Od 8 do 9 sati obaviče sc pregled odora i nošnja, i ko bude nepropisno i neuredno odcvcn otstraniče se iz povorke. Po postrojavanju polazi povorka u 9 sati ulicama; Prestolonaslednika tetra, Jelačičevom, Karadordevim trgom i Kralja Aleksandra do Narodno -so-kolskog doma, gde se povorka ša\a i gde če se obaviti pozdravi. Posle ovo svečano manifestacije, načelnici i vodo odvode svoje učesnike sporedmni ulicama. Ceo put kojim povorka prelazi dug jc oko 1300 metara i sve ovo trajače dva sata, te prema tome učcjI-vovanje u povorci neče biti zamorno. Postrojavanje za povorku je u strujama, po šestoriea u redu. Svaka pojedina sokolska organizacija sa svojim pripadnicima sačinjavače zajednicku grupu s posebnim odredima po w članova, članica i članova, četa, koji ^ biti predvodeni po odredenim vootkb*-Rastojanje izmedu pojedinih grupa biče 10 metara, a izmedu odreda u ovmi grupama 5 metara. Prod svakom 7 pom nosiče se tabla s natpisom. ; Red povorke je ovaj: odred sokolske konjioe; voda povorke; glazba; sa-vezna zastava; članovi uprave Saveza i Sletskog odbora s izaslanstvima; bratsko sokolske organizacije gostiju članova Saveza slovenskog Sokolstva P<> abeeednom redu; odred vojske, SSKJ po abeeednom redu, župa Novi Sad zadnja; zdravstveni odred i zad odred sokolske konjiče. Glazbe ce u povorci biti rasporedene prema P°' trebi, i to samo one koje dobro raju i čiji su glazbenici u odori i unt' formisani. . . Red u župama za povorku ovaj le• načelnik župe; župska zastava sa svwn zastavama svojih jedinica, koje se niia ju doneti na slet i koje če se nositi u povorci stalno uspravno, našto se UP®' zoravjkju brača zastavniei; uprava župe, člasnovi u odori; načelnica župe; eja; nice u narodnim nošnjama, u odori i vežbačkom odelu; voda čete; članov’ četa. Župa Novi Sad postrojače se P° okruzima, i to: novosadsko, novost' sko I, kulsko, somborsko, starobecej-eko i suibotičko. Red u povorci mora biti uzoM11, disciplina potpuna. Treba paziti fl* stupanje u povorci bude pravilno i rak jednak. Isto treba paziti na taeno ravnanje i pokrivanje za vreme stupanja u povorci. Za vreme trajai’-Ja povorke niko ne sme pušiti i niko ,st^ ne sme u odori nači na ulici izvan P°' vorke, osim redatelja. . Svi učesnici u povorci moraju bit uvežbani u strojevnim vežbama, Pa ! ona brača i sestre, koji imaju odor^.1 narodne nošnje, a nisu vežbači, te koJc stoga treba pozvati da ovc vežbe nauce Posie pozdravnih govora, kada se svira državna i sokolska himna, V°~ zdravljaju samo vode u povorci, 9S^,! stoje mirno. Prilikom pozdravljanj' mimohodom za vreme prolaza ро'ч>г1сс treba ovo pozdravljanje na iz da tu za povest vode odreda što lepše izvest okretom glave na odnosnu stranu, da kod toga korak bude pravilan jednak, a ravnanje ispravno. Gde čc ovaj pozdrav izvesti, biče na to uP°' zorene vode odreda. U povorci učestvuju brača i sestre, koji imaju propisne odore, urednu n® rodnu nošnju i sestre bez odore u ve*' bačkom odelu. U gradanskom odelu n može niko učestvovati u povorci, ® y tako neče moči učestvovati ni oni koj budu neuredno i nepropisno odeven- Odore članova i članiua moraju ot besprekorne i strogo po propisu, ureO' ne, čiste, izglačane i snabdevene s Pf°. pisnom oznakom s leve strane PrS’^ s napisom dotične jedinice i JUP.' Funkcioneri koji imaju pravo nošenj oznaka, noše ovaj na levom ramen surke. Izbledele ervene košuljc, *еП1 ha na kapama i crvenc rupce treba i meniti; kokarde na kapama moraju bi čiste, a pora cela i ne kusava; cip® , kod članova crne, a u slučaju P"1, i0 oipela, čarape crne. Vežbačko oC".tj sestara za povorku također mora besprekorno, bluze čiste i propisne, suknje propisno dugo (vidi propise odore). Sestre mogu biti u vežbačko odelu samo kad vežbaju i u Pov°r. Načelnici i načclnice upozorice . ovc propise svoje članstvo i ^zvrs, j pre polaska na slet pregled odora odela. ... m Povorka na naraštajsko - «ecJJ> danu postrojače so na sletištu. P°' ka ide ovim redom: ženska deca, 1 ^ ška deca, učenice i učenici srednj . škola, ženski nan\štaj, muški naraSJl). — svi u strujama po šestoriea u te ^ Odore naraštaja za povorku ™or.;ja biti uredne i propisne, isto i 0°° odela. 8. Zdravstvena služba Za zdrav stvenu službu Pr.u"k(>ji sleta brinučo se Zdravstveni otsek, če imati svoje uredeno ambulant _ sletištu i u gradu, označene sa za■ . stvenim znakom i koje če biti devene lekovima i ostalim Potr?_„/.ati U slučaju oboljenja, valja se obr ovom otseku. n06. uri zjutraj nadaljevanje tekem, ob 9. uri skušnje za popoldanski nastop. Vse telovadeče članstvo, naraščaj in deca mora dospeti v Celje na vsak način z jutranjimi vlaki, izvzemši tekmovalcev, ki pridejo v Celje že v soboto popoldne. Povorka bo ob 'A 12. uri izpred Glazije v Celju mimo Narodnega doma, po Gosposki ulici, čez Glavni trg, po Kralja Petra cesti in Cankarjevi ulici čez Trg kralja Aleksandra, po Prešernovi ulici do Narodnega doma. Pri povorki sodeluje sokolska konjenica, katere organizacijo je prevzel jezdni odsek bratskega sokolskega društva Trbovlje, Ta bo prijezdil najbrž preko St. Pavla in se nato skupno z brati Savinjčani formiral nekje v Savinjski dolini, od koder bo prijezdil pied zletišče. Popoldanski javni nastop se prične ob 16. uri. Spored mu je sledeč: 1. pozdrav državni zastavi, 2. skupne proste vaje moške in ženske dece, 3. proste vaje moškega naraščaja, 4. proste vaje ženskega naraščaja, 5. Člani »Naprej«, 6. proste vaje članic, 7. splošna orodna telovadba, 8. članice: vaje s kiji, 9. proste vaje članov. Sanitetno službo na zlctišču je prevzel župni zdravnik brat dr. Zoran Jošt iz Žalca. V cilju pospeševanja treznostnega gibanja je župna glavna skupščina sklenila, da župni zlet ne bo vezan z veselico in se alkoholne pijače ne bodo točile. Za jestvine in brezalkoholne pijače bo na zletišču ves dan preskrbljeno. Župa bo pri direkciji državnih železnic v Ljubljani prosila, da omogoči članstvu na pragi Dobova—Radeče odhod tako, da bo moglo priti v Celje z jutranjim vlakom ob pol 8. uri. Železniški referent je br. Tine Novak. Vozni red bomo objavili, kakor hitro dobimo rešitev. Župna uprava. * * Porazdelitev Sokolske župe Celje na okrožja S porastom števila župnih edinic je nastalo pereče tudi vprašanje snovanja okrožij. Župa je bila pred več leti razdeljena v tri okrožja: celjsko, savinjsko-šaleško in posavsko, ko še ni bilo včlanjenih edinic iz zagrebške župe in’ ko je župa štela nekaj nad 20 društev in odsekov. Ta okrožja se takrat niso omejevala zgolj na tehnično porazdelitev dela, temveč so v neki meri vodila tudi upravne posle. Sled- nje se ni posebno obneslo, ker je bilo za takšen delokrog treba denarnih sredstev, na drugi strani so se pa nujne administrativne zadeve zavlačevale radi nove vmesne instance. Župno načelništvo in tehnični odbor sta uvidela, da je nadziranje dela v telesno vzgojni smeri ter obisk edinic radi nasvetov in pouka pri vežbi posameznih oddelkov mogoč le, ako se osnujejo okrožja. Četudi ima župa svo- jega stalnega prednjaka, vendar temu ni mogoče, da bi vsako izmed 63 včlanjenih edinic pogosto obiskal. Župno načelnistvo je porazdelilo župo na 10 okrožij. Razdelitev na več manjših okrožij omogoča, da so bratje okrožni načelniki in sestre okrožne načelnice V stalnem neprekinjenem stiku z edi-nicami. S tem je v veliki meri razbremenjeno župno načelnistvo, ker bo dobivalo odslej redno poročila o delovanju društev in čet. Redki stiki z društvi so dostikrat zakrivili, da je posamezna edinica z delom prenehala, čemur je sledil neizogiben razid društva ali čete. Stalno, neprekinjeno sodelovanje okrožnih načelnikov z edinicami. bo delovanje teh pospešilo. Župa je razdeljena na sledeča okrožja: 1. Brežiško: (10 društev, 1 četa) Artiče, Bizeljsko, Brežice Cerklje ob Krki, Kapele, Kozje, Krška vas, Piše-ce, Sv. Križ pri Kostanjevici, Sv. Peter pod Sv. gorami in četa Sromlje. — Načelnik Savelli Jože, načelnica Žagar Marica. 2. Celjsko: (4 društva, 2 četi) Celje, Štore, Teharje, Vitanje, Vojnik, četi: Dobrna in Trnovlje - Ljubečna. Načelnik Burja Stane, načelnica Lojk Mimica. 3. Laško: (3 društva) Laško, Rimsko toplice - Šmarjeta, Sv. Jedert nad Laškem. — Načelnik Gobec Radovan, načelnica Kopač Ela. 4. Mozirsko: (4 društva) Gornji-grad, Ljubno ob Savinji, Mozirje, Rečica ob Savinji. — Načelnik Kolenc Albert, načelnica Križmarič Marjuči. 5. Sevniško: (7 društev, 1 četa) Boštanj, Krško, Radeče, Rajhenburg, Raka, Senovo, Sevnica, četa: Loka pri Zidanem mostu. — Načelnik Verk Karol, načelnica Juvanec Stana. 6. Šmarsko: (5 društev, 2 četi) Ponikva, Rogaška Slatina, Rogatec, Sv. Jurij pri Celju, Šmarje pri Jelšah, četi: Sv. Vid pri Grobelnem, Žusem. — Načelnik Gostič Milan, načelnica Šega Ana. 7. Šoštanjsko: (5 društev, 1 četa) Braslovče, Polzela, Šmartno ob Paki, Šoštanj, Velenje in četa Orlavas. Načelnik Toplak Juro, načelnica Ma-linger Kati. 8. Trboveljsko: (5 društev) Dol pri Hrastniku, Hrastnik, Trbovlje, Zagorje ob Savi. Zidani most. — Načelnik Rupnik Karol, načelnica Rojc Milka. 9 Vransko: (4 društva, 1 četa) Gomilške, Motnik, Sv. Pavel pri Preboldu, Vransko, četa Sv. Jurij ob Taboru. Načelnik Skok Ferdo, načelnica Oset Zora. 10. Žalsko: (6 društev, 1 četa) Griže, Petrovče, Sv. Peter v Sav. dolini, Velika Pirešica, Zabukovca, Žalec, četa Liboje. Načelnik Stamol Konrad, načelnica Kozole Frida. Po številu edinic je največje okrožje brežiško, najmanjše laško. Število edinic za posamezna okrožja seveda ni merodajno, ker zavisi moč poedinega društva ali čete od krajevnih prilik, v prvi vrsti pa od društvenega načelni-štva. Slednje je neizpodbitno. V razdelniku niso upoštevana društva Globoko, Hudajama, Medija-Izla-ke ter četi Dramlje in Slivnica, ki so deloma prenehala in so deloma že z odobrenjem br Saveza črtana, deloma je v teku likvidacija. Nekatera okrožja so določila že tudi svoje javne nastope tako, da se isti dan v okrožju ne bosta vršila dva nastopa hkrati. V se\ niškem okrožju so se razvrstili nastopi sledeče: 1. junija Sevnica z okrožnimi tekmami de-ce, 11. junija Senovo, 21. junija Boštanj. 7. julija Loka pri Zidanem mostu, 2. avgusta Radeče, 6. avgusta Rajhenburg, Krško si je pridržalo svoj nastop za jesen. Želimo, da bi čez leto dni mogli pisati o uspehih, ki so jih dosegla naša okrožja, predvsem da bi dvignila edi-nice, ki se nagibljejo k brezdelju. F. Č. SLET SOKOLSTVA NA JADRANU 22 i 23 avgusta o. g. u Šibeniku Zaključkom glavne godišnje skup-štine Sokolske župe Šibenik - Zadar, održane 25 marta o. g., a u sporazumu s bratskim župama Split i Sušak-Rije-ka, održače se u Šibeniku 22 i 23 avgusta o. g. slet Sokolstva na Jadranu. Raspored sletskih dana: 21 avgusta: dolazak takmičara i takmičarki. 22 avgusta: a) takmičenje naraštaja i članstva u 5 sati na sletištu; b) dolazak Sokola netakmičara i ostalih posetnika sleta; svečani dočeci na stanici i prista-ništu; c) u 17 sati pokusne vežbe muske i ženske dece župe Šibenik-Zadar. d) u 21 sat akademija na poljani Kralja Petra I Oslobodioca; 23 avgusta: a) u 6 sati pokusi na sletištu članstva i naraštaja, te svečani dočeci ostalih gosti ju; . b) u 10 sati formiranje povorke na sletištu; c) u 16 sati početak javne vežbe. ♦ * Međusleiske lakoalleiske, plivačke i veslačke utakmice prilikom ovogodišnjeg sleta Sokolstva na Jadranu u Šibeniku U okviru ovogodišnjeg sleta Sokolstva na Jadranu, koji če održati u Šibeniku dne 22 i 23 avgusta, održače se i medužupske lakoatletske, plivačke i veslačke utakmice, i to prema sledečem redu takmičenja: I deo. Laka atletika Članovi 1) Utakmice pojedinaca u šeste robo ju: a) trčanje na 110 m, b) trčanje preko zapreka 110 m, e) ekok u vis zaletom, »1) skok u dalj zaletom, e) penjanje po konopu 6 m dugom, f) bacanje granate 800 g (boljom rukom). 2) Utakmice pojedinaca u peteroboju: a) trčanje na 100 m, b) skok u vis sa zaletom, c) skok u dalj sa zaletom, d) bacanje kugle 7,250 kg (boljom Mikom), e) bacanje granate 800 g (boljom rukom). 3) Utakmice župskih vrsta u poje-dinim granama: a) trčanje tekliča 4 X 100 m četvero-članskc župske vrste. I Članice ' 1) Utakmice pojedinki и troboju: a) trčanje na 60 m, b) skok u vis sa zaletom, c) bacanje diska 1 kg (boljom rukom). 2) Utakmice pojedinki u četvero-boju: a) trčanje na 60 m, b) skok u vis sa zaletom, c) skok u dalj sa zaletom, d) bacanje kugle 4 kg (boljom rukom). 3) U tekmica župskih vrsta u poje-dioim granama: trčanjo tekliča 4 X 60 m četvero-članske župske vrste. Muški naraštaj 1) Utakmice pojedinaca u peteroboju: a) skok daleko visoki, b) trčanje na 100 m, c) bacanje kugle 6 kg, d) trčanje zatpreka 80 m, e) bacanje granate 800 g (boljom rukom). 2) Utakmice župskih vrsta u pojedi-nim granama: trčanje tekliča 4 X 100 m četir člane župske vrste. Ženski naraštaj 1) Utakmice pojedinki u četvero -boju: a) bacanje lopte sa omčom 2 kg, b) trčanje na 60 m, c) skok u vis sa zaletom, d) skok u dalj sa zaletom. 2) Utakmice župskih vrsta u poje-dinim granama: trčanje tekliča 4 X 60 m četvero-članske župske vrste. Plivanje Članovi imuški naraštaj 1) Utakmice pojedinaca u plivanju: a) plivanje na: 50, 100, 200 m voljni način, b) plivanje na: 100, 200 m prsno, c) plivanje na: 100, 200 m nauzmak (ledno). 2) Utakmice župskih vrsta: plivanje tekliča 4 X 50 m voljni način četveročlanske župske vrste. Članice i ženski naraštaj 1) Utakmice pojedinki u plivanju: a) plivanje na: 50, 100 m voljni način, b) plivanje na: 50 m prsno, c) plivanje na 50 m nauznak. 2) Utakmice župskih vrsta: plivanje tekliča 4 X 50 m voljni način četveročlanske župske vrste. Veslanje Članovi 1) Utakmice u veslanju u vojnim čamcima sa 6 veslača na 1 morsku mil ju. II deo Opšte ustanove Ustanove ovoga reda obavezne su za župe Sušak-Rijcka, Šibenik-Zadar i Split, a drugim žuipama je slobodno da pristupe takmičenju, pače i poželjno. Tri gorespomenute primorske župe obavezne su da za svaku kategoriju vežbača, kao i za svaku grupu takmičenja, pošalju najmanje 2 (dva) takmičara. I Vodstvo takmičenja Takmičenja muških vodi načelnik župe Šibenik-Zadar. Takmičenja ženskih vodi načelnica župe Šibenik-Zadar. II Ko sme takmičiti Takmičiti sc smeju svi pripadnici Sokolstva našeg i stranog. Svi sokolski pripadnici moraju biti najmanje 3 meseca članovi dotičnog društva za koje nastupaju, neposredno pred takmičenje, sem ako se dotični morao preseliti iz mesta u mesto i time promeniti društvo. Svi takmičari i takmičarke moraju nastupiti u prostim vežbama na javnoj vežbi u Šibeniku. U protivnom slučaju neče im se takmičenje priznati. III izbirna takmičenja i prijave za me-dužupska takmičenja Župe trebaju da oclrže do 1 avgusta izbirne utakmice. Prijave za medu-župska takmičenja treba poslati žuni Šibenik najkasnije do 8 avgusta o. g. IV Spremnost za takmičenje 1) U odredeno vreme moraju svi takmičari biti na takmičištu spremni za takmičenje. 2) Svi takmičari moraju pre da od-vežbaju proste vežbe, i one koji ih dobro znadu pripustiče se takmičenju, a ostale odbiti od takmičenja. 3) Na takmičenju smeju takmičari da kušaju vežbe samo dozvolom su-daca. 4) U slučaju večeg broja takmičara, takmičari če biti, radi lakšeg i bržeg odvijanja takmičenja, podeljeni na grupe, kako moraju ostati do kraja takmičenja i iči od grane do gtane kao celina (vrsta) V Suđenje (ccenjivsnie) 1) Svakog takmičara sudi 3—4 (najmanje 2) suca. 2) Takmičenja kao i sudenje u vi-šeboju vrše se po piravilima Jugoslo-venskog lakoatletskoa saveza. 3) Takmičenja kao i sudenja u plivanju vrše se po pravilima Jugosio-venskog plivačkog saveza. VI Uslovi za održanje takm.čenja Takmičenja u prednjem raspisu održače se ako se prijavi ovde ustanovljen broj takmičara: 1) Za svaku grupu višeboja 6 (šest) takmičara. 2) Za utakmice u trčanju tekliča potrebne su 3 (tri) vrste. VII Odeča takmičara i sudaca 1) U takmičenju u lakoj atletici potrebno je prepisano lakoatletsko sokolsko odelo. 2) U takmičenju u plivanju nro-pisno odelo za kupanje. 3) Na odeči ne smeju biti nikakvi znaci nesokolskih društava. 4) Za hladnog vremena smeju takmičari iprigrnuti gornje odelo (trenirku, surku). 5) Sudije moraju biti odeveni u te-lovežbeni kroj ili svečanu odoru, "ri lakoatletskim utakmicama, a nri ulivanju u kupače odelo. VIII Priznanja Prvih 12 (dvanaest) takmičara u svakoj grani takmičenja dobijaju povelju. Zdravo! Načelnistvo Sok. župe Šibenik-Zadar Jubilej Sokolskog društva Vinkove! Proslava 30-godišnjice 9 I 10 V 1936 Skoro čitavu nedelju kišilo je da-nomice nemilo, k tomu bilo ie i dosta studeno. U subotu 9 maja o. g. se vreme okrenulo. Zatoplilo je i zasjalo sunce. Brat dr. Levin plemič, utemeljitelj i prvi starešina i-irvatsuog Sokola u Vinkovcima i dsnašnji društveni potstarešina Tog dana do podne stizavali su nam prvi gosti, članovi i članice takmičari, te oni koji čc izvediti tačke na večern jo j akademiji. Svečana akademija predvidena za subotu 9 maja t. g. s velikim programom od 18 tačaka započela je tačno u 8.30 sati na večer u velikoj dvorani »Hrvatskog doma«. Pauze izmedu po- domače društvo kao spomen na bora-vak velikog Pokojnika u Vinkovcima za doba bosansko - hercegovačkoga ustanka. Pred ovom je pločom brat ui-Šu man ovac Pajo, starešina domačega-društva, održao kratko spomen slovo. Povorka se zaustavila pred »nr-vatskim domom« oko 11 i_ po' sa Ukupno je u povorci bilo 575 članova i članica u svečanim odorama s_ H zastava. — Osim toga u povorci je bila i srednjoškolska mladež, kao zasebna grupa, s preko šest stotina lica, a pod vodstvom svojih nastavnika. Nešto iza 11.30 započela je u velikoj dupkom punoj dvorani »rlrvat-skoga doma« svečana sednica i festiva seoskih pevačkih zborova. Brat dr.^i a-jo Šumanovac, društveni starešina, e.tvorio je svečanu sednicu toplim bratskim rečima i u toku svoga govora pozdravio jubilarca brata dr. Levina Plemiča, današnjega diuštvenog pot' starešinu, a u gedini 1906 prvoga 3ta' rešinu i utemeljitelja bivšeg HrvatsKO-ga Sokola vinkovačkoga. Jubilarae bra. dr. Levin Plemič, burno aklamiran, za-hvalio se zanosnom besedom sv ima prisutnima aludirajuči na prilike ибгл" du Vinkovcima tamo unazad tridese-godina. Po tome je brat dr. Šumanovac pročitao pismene i brzojavne čestitke i predao reč izaslaniku bratskoga Sa-veza bratu dr. Ivi Jelaviču iz Slav-Broda. Brat dr. Jelavič, često prekidan izrazima odobravanja, čestitao je_Ju' bile j u ime Saveza i župe. U mre okružia Brčko pozdravno ie slavljen1 ke brat tir. Buljina. —- Nakon toga prikazao je u kratkim črtama trideset-godišnji .sokolski rad u Vinkovcima brat Josip Crepič, zamenik starešine- Posle toga izveli su seoski pevacki ..K-' i i- '• ' ' ' Ix Sokol, župe Varaždin Sl el dece Sokolske župe Varaždin u Čakovcu 21 juna održače se u Čakovcu prvi slet dece Sokolske župe Varaždin. Za taj slet več su evc pripreme u toku. Slet če se održati zajedno s otvore-njem letnjeg vežbališta Sokolskog društva Čakovec, koje je izgradeno iza novog sokolskog doma, koji јс^ još u gradnji. Sa sletom su spojena i župska takmičenja dece, za koja takoder vlada veliki interes. Takmičenja če se odr-žavati do podne, a posle podne bice javna vežba. VI lakmičenja Sokolske župe Varaždin 6 i 7 juna održavaju se u Varaždinu redovna takmičenja članstva i nar raštaja. Več stižu prijave pojedinih društava i četa. Naročiti interes vlada medu članskim vrstama četa za nate-canje za veliki srebrni lovor -venac, dar blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja najboljoj četi varaždinsko župe. 6 juna naveče pri-reduje se u dvorani matičnog društva župska akademija, na kojoj čo nastupiti izabrane vrste najboljih društava i četa, — 1 : • . ■ S proslave 30 godišnjice Sokolskog društva Vinkovci 10 maja o. g- Svečana povorka jedinih tačaka bile su kratke i odme-rene. — Program se zbog toga odvijao brzo i neemeteno. Isti su izvela društva: Ruma, Slav. Brod, Otok, Osijek-Matica, Brčko, Borovo - Vukovar, četa Orašje i domače društvo kao jubila-rac. Prostor ne dopušta da se potanko opišu i istaknu pojedine tačke. Sve je bilo izvedeno precizno-od-lično sa sokolskim marom i požrtvov-nošču. Drugi dan u nedelju 10 maja o g. u jutro rano bile su okružne utakmice i pokusi za popodnevni javni nastiip na sportskom stadionu »Sloge«. U isto doba dočekivana su na želez-ničkoj stanici hrača i sestre, koji su toga jutra iz raznih pravaca stizavali jutarnjim vlakovima. — U meduvre-menu od šest do sedam sati stiglo je mnoštvo Sokola i Sokoliea vlakovima iz Županje, Brčke, Borova, Broda i Osijeka. Brača iz Borova došla su sa svojem glazbom. Svi prispeli svrstali su se u impozantnu povorlcu na čelu s fanfarom domačega društva i barjaci-ma unišli u centar grada do soko-lane II. U osam i pol sati pošle su dve delegacije na groblje i tamo položile kite od prirodnog eveča ukrašene dr-žavnom trobojkom i prigodnim napi-sima na grobove umrlih zaslužnih članova. Na r. kat. groblju to je izvršeno na grobovima brače: Mr. Lorcka Luje, Staržnicki Vladimira i dr. Novosela Mate. — Na srpsko prav. groblju na grobovima: Pejiča Koste i dr. Petroviča Demetra. — Na centralnom groblju na grobovima Živiča Pere i Babo-viča Krste. Pretstavnici starešinstva održali su na svakom grobu kratak spomen govor. Oko deset i pola pre podne formiralo sc Sokolstvo i omladina državne realne gimnazije na stadionu »Sloge« u veličanstvenu povorku. Povorku je otvorila konjiča domačega društva. Za-tim su sledilo mnogobrojne zastave i sve kategorije članova i članica. Oso-bito je upadao u oči veliki broj discipliniranih članova četa iz okružja Brč-kog, susedne župe Tuzla. Povorka je prošla mirno i dostojanstveno glavnim gradskim ulicama. — U ulici Juri-šičevoj zaustavila so na kratko vreme pred kučom na kojoj se nalazi spomen ploča blaženopočivšeg Kralja Petra 1 Velikog Osloboditelja. — Ovu je plo-ču postavilo godine 1924 na Vidovdan kovača v.rlo skladno, pod ravnanjem brata okružnog prosvetara Nikole jačeviča, četiri pevačke tačke. — Decjj inešoviti zbor iz Sremskih Laza, P?1 ravnanjem brata Andrejeviča, učitelia* otpevao je dve pesnic. Pesma »O boJ1^ na Kosovu« ostavila je n» sve prisutnj' duboki dojam. Ova bi se stvar mogi“ predvesti publici i u našim večim cen-trima. Vilharovim »Iz bratskog zagnja' ja«, izveden po pev. otseku domačeg društva, zaključena je svečana sednic oko trinaest sati i četvrt. Po podne 15 sati započeo je III veliki okruz javni čas. Sokolski pripadnici dali su na ov’ me času deset tačaka. Kako strani ta." i domači, mali i veliki. Sve su tačke i' vedene pomno i na zadovoljstvr6 broj nih gledalaca. Učenici i učcnice državne rea№ gimnazije vinkov ačke kod drugog ue.^ programa izveli su sedam vežbov/1. tačaka. Ove učeničke produkcije D su isto na višini. Broj vežbača,^ vez . čica, disciplina, jednolikost odeče mi . go su doprineli uspehu. ^T;ls.tav’ntVil gimnastike brat A. Muminagič i sfs fl. Zlata Košar zaslužuju svako Prljtv3 nje. Konjički otsek domačeg clrU L. završio je javni čas manješkim njem i karuselom. * Na večer je u restauraciji r°t njak održana brojno posečena ve ^ ca, koja je potrajala do odlaska i _ prača j a sokolskih gostiju. Tako p šla proslava'ovc tridesetogodisnji • Moralni i materijalni uspeh ni izostao. Sokolskim muzičkim ansamblima Izveštavamo sokolske ™uz'^c,fvezi» samble, da je Prosvetni odbor ‘ ђ„. SKJ izdao sledeče partiture za ta« raške zborove bačkog sisteme. slovenske pesme« i »VII ruko ^с-Aranickog, cena partitun 1'0 U - cenft čani sokolski marš« od Piisc^a . partituri 18 Din. Ista koinpo muziku ili fanfaru partitura deonicama 65 Din. adresi11 Porudžbine se šalju na, t0jo-Proevetni odbor Saveza SKJ, naslednikov trg 34, Beograd. Str. 5 —.»■■■ПИ—М Osvrt na rad Sokolskog društva Batajnica 1 naše društvo nailazi u svom radu teškoćc razne prirode, ali ono je baš zbog tih teškoča ojačano, što do-kazuju brojni dosadanji uspesi. Odmah posle održavanja godišnje skupštine meseca februara, pristupilo ‘se agilno i svojski nesebičnom sokol-■skom radu u svakom srneru. Blagoda-”eei torne, dobroj volji i sokolskoj sve-sti članstva i uprave, posle ncpunih 9 godina predanog rada od osnutka, Ba-tajnički Scko ovih dana konačno Је dobio u zorno letnje vežbalište, a na' istom i svoj sokolski dom Ovaj dom, skroman i podesan za razvijanje sokolskog rada, nije toliko veličanstven, koliko su veličanstveni uloženi napori, cla sc dobijc, i, na taj način omoguči još intenz^niji i plodonosniji sokolski rad. Društvo je kupilo od Saveza srp-skih zemljoradničkih zadruga iz No-vog Sada dom ovdašnje Zcmljoradnič-ke zadruge, koja je sada u likvidaciji. I ovom prilikom imalo je naše društvo da savlada teške prepreke, koje su mu stale na putu. Uz materijalne teškoče navalili su i razni politički ljudi, koji su hteli da ometu ovaj naš rad. Prosvetni odbor na čelu sa svojim pretsednikom br. Ž. Čulumom, profe-sorem, organizovao je prosvetno-vas-pitni rad putem idejne škole, koja sc redovno održava nedeljom i praznikom u sokolani. Do sada je održan priličan broj predavanja: uopšte o Sokolstvu i sokolskoj ideologiji, o popularisanju nar. prošlosti i jedinstvu, o zadrugar-st\u, trezvenosti, selu i slično. Predavanja su odlično posečivana. ne samo od članstva, nego i od strane meštana- nesokola. Posle svakog predavanja, održano je sokolsko poselo, igranka ili slično. Sokolski horovi: dečji, muški i mešoviti, kojima rukovodi neumorni horovoda br. Medvedev Leonid, uspešno koncertiraj u na svakoj priredbi u mestu, neguj u lepu pesmu, kako so-kolsku, tako svetov nu i duhovnu. Bla-godareči dečjem sokolskom horu, koji je prošle godine na Kolarčevom Uni-verzitetu u Beogradu, pred prcstonič-kom publikom pokazao odličan uspeh, Sokolsko društvo Batajnica i njegovi horovi, stekli su primernu reputaciju. U mestu i u susednim selima do sada je održano 14 koncerata, na kojima je pokazan sjajan uspeh. Tehnički odbor pod vodstvom br. Stjepana Prištela, društvenog načelnika, pored redovnog rada užurbano spretna teren i materijal za okružni slet II okružja, koji če se održati u Bataj-nici na dan 26 jula t. g. Tog je dana i crkvena slava, a ujedno če društvo održati parastos Batajničanima poginulim u ratu, kojima je podignut i spomenik. Za ovaj slet več sada vlada veliko interesovanje. Pored učešča bratskih društava ovoga okružja, učestvo-vače i župa Beograd, sa 150 Sokola konjenika. Prema prednjem, društvo je uspešno savladalo sve prepreke i do sada postiglo primeran uspeh. Sada pak, ka-da je posednik doma, vežbališta i drugih pogodnosti obečava još više. Do-biveni sokolski dom u Batajnici, postao je žarište sokolske misli n kojem sokolski život teče kao u košnici. Jubilejne prireditve Škofjeloškega Sokola škofjeloški Sokol, ki mu je pot njegovega udejstvovanja na široko razpletena v raznih odsekih in s pridobitvami, ki jih narekuje sokolskim edi; nicam novi čas, je pravkar proslavil svojo 30 letnico s svečanimi notranjimi jubilejnimi prireditvami, ki so bile nov dokaz velike tvornosti in sposobnosti te, ne le številčno, marveč tudi idejno, močne sokolske družine. V nedeljo 27. aprila je stopil na pozornico dramatični odsek in uprizoril Rokovnjače, znano narodno igro. Igro, ki je sodelovalo pri njej nad 80 oseb: orkester, moški pevski zbor, solisti s članico ljubljanske opere s. Pav- lo Škerjančevo, naraščaj, deca in dolga vrsta prijateljev Tali je, je režiral br. Debeljak, ki so mu bili v najlepšo oporo br. Košca kot inscenator. br. Sesjak kot vodja orkestra in br. Babič kot pevovodja. Udeležba je bila sijajna. Pred predstavo je spregovoril slavnostno besedo domači podstarosta br. Horvat, ki se je v živo nanizanem, kronološkem redu spominjal vseh onih zaslužnih bratov in sestra, ki so z največjim samozatajevanjem in brezpri-merno sokolsko požrtvovalnostjo ustvarjali one elemente, ki so dali društvu polet do stopnje, na kateri je sedaj. Ob največji pozornosti je pričela nato predstava, ki je bila nad vse dostojen člen in uvod v sokolske jubilejne dneve. Igralci in igralke sc pokazali v svojih ulogah mnogo doživljanja, veliko pripravljenosti in sposobnosti. Med odmorom je spregovoril tudi br. Špicar, ki se je osobito spominjal enega prvih sokolskih bratov, Dolenca Franca st., ki je živa slika sokolske neutradljivosti in delavnosti, vse od početkov 1. 1906. dalje. Spregovoril je nadalje br. Debeljak, ki jc izročil operni pevki s. Škerjančevi z lepim nagovorom velik šopek nageljev in ji čestital k uspehu. Druga jubilejna prireditev je bila 10. maja. ko so stopili na plan sokolski godbeniki in pevci. Spored je obsegal 15 skrbno in pestro zbranih meeikalnih točk, ki so pri izvajanju pokazale, da se loški Sokol tudi na tem področju prav odlično lahko uveljavlja, Pevce je vodil br. Babič, orkester br. Sesjak, uvodno besedo je spregovoril br. Debeljak, na glasov ir ju je spremljala soliste s. lialladova, kot pevski odn. instrumentalni solisti pa so nastopili br. Šink, Lesjak, Štancer in Zega. Sokolskemu pozdravu moškega zbora je sledilo četvero ljubavnih, nežnih pesmic, ki so jih prednašali pevci z vsem občutjem, ubrano, čisto in skladno. Najprej so zapeli Nocoj je pa lep večer, potem pa so sledile Ljubica vstani, Sedem si rož in Serenada. Drugi del sporeda so zavzeli solisti. Na goslih je odsviml br. Lesjak Bragovo Serenado in Ave Marijo, br. Zega je zapel Priplula je pomlad in Gerbičevo kam, br. Štancer pa jc izvajal Indijsko rapsodijo. Po odmoru so nastopili zopet pevci, ki so prednašali Pisemce, Pelin roža z baritonom br. Šinka, ki jc že prej v Serenadi dvorano silno navdušil, potem Završki fantje, Tam, kjer pisana so polja in Flosarka. Kot zadnji se jc izkazal orkester; ki je izvajal Čajkovskega Barkarolo, Offenbachov Orfej v podzeml ju in Parmovo Ksenijo. Nastopajoči so želi zasluženo priznanje, dvorana je bila polna; razpoloženje nad vse prisrčno. 17. maja so se Rokovnjači na splošno željo ponovili. Dvorana je bila spet polna, v goste so prispeli Žabničani in Železnikarji. Z notranjimi prireditvami je zdaj Sokol pri kraju, zato pa se vsa sokolska družina pripravlja, da čim uspešneje in temeljiteje prouči vse potrebno za glavne jubilejne dneve, ki bodo 5. julija z župnim zletom v Škofji Loki. Iz Novomeškega sokolskega okrožja Po sklepu zbora dr. načelnikov(ic) župe 6o se vršile v aprilu v edinicah: Novo mesto, Žužemberk, Mokronog, Št. Janž in Trebnje obvezne društvene tekme članic in ženskega naraščaja, ki so izpadle, po lepih uspehih nad vse zadovoljivo. * V neddjo 17. maja so se sestali v Sok. domu v Novem mestu od 9 do 12. ure načclniki(ice) in prosvetarji edinic Novomeškega sok. okrožja. Prvi zbor tehničarjev je vodil br. okr. nač. Mihelič Vlado iz Šmarjete V svojem poročilu je konstatiral, da je do marca delo marsikje v telovadnicah mirovalo, začelo pa sc je gibati v aprilu. V nadaljnjem se je določil točen Program letošnjih okrožnih prireditev: 21. junija okr. zlet NSO v Toplicah ob otvoritvi Sokolskega doma, glede I. okr. mlad. tekem in I. okr. lahkoatletskih tekem se bo sklepalo na prihodnjem zboru. Določile so se tudi eku Pine za okr. tajni pešizlct, ki bo 7. ju nija. Po pol 11. uri je otvoril istotam ob enaki udeležbi II. letošnji zbor pro-svetarjev NSO okr. prosvetar br. Vidmar France iz Bele cerkve, ki je podal '•»vodoma svoje, ne ravno preveč razveseljivo, prosv. poročilo. Najmarljivejša edinica je Novo mesto. Nič pa Лс delajo; Bučka, Mirna peč in Prečna. Po referatih br. Šviglja v dram. odsekih m br. prof. Krajca o »Lutkarstvu« je določil program za to sezijo: duhovna priprava na letošnje zlete, pev-s*i nastopi na tajnem izletu in ob otvo r,tvah Sok. domov. Za jesen je- v na- črtu: I. okr. prosvetni dan v Novem mestu in I. okr. administrativno prosvetni tečaj, poleg ostalih obveznih sokolskih prosv. prireditev. iz Mirenskega sokolskega okrožja Program letošnjega zunanjega dela tega okrožja je prav bogat in vsestranski in se nanj pripravljajo vse okrožne edinice in to telovadnice ter prosvetni odbori. Vse delo je osredotočeno jubilejnemu V. okr. zletu, ki se bo tokrat vršil 14. junija v Št. Rupertu na Dolenjskem. Kmalu po 9. uri zjutraj se začno na telovadišču 1. okr. mladinske tekme dece in naraščaja za prvenstvo ekrožja. Od 13.30 dalje pa bo svečana otvoritev novega Sokol, doma, 4. hrama v Mirenski dolini, nakar sledi javen nastop vseh edinic okrožja. Teden preje t. j. 7. junija pa se bo vršil okrožni tajni pešizlct v dveh skupinah. V jeseni 8. septembra t. 1. priredi MSO v Žužemberku lahkoatletske tekme v peteroboju za Člane in članice. Prosvetni odbori pa vadijo za nastope in zlete obvezne župne koračnice ter za skupni pev. nastop vseh udeležencev na tajnem izletu in okr. zletu ob otvoritvi Sok. doma v Št. Rupertu. Za jesen pa imajo br. prosvetarji okrožja v načrtu: I. okr. prosv. dan in II. okrožni administrativni prosv. tečaj, poleg ostalega vzporednega sok. prosvetnega dela. S tem načrtom vstopa Sokolstvo MSO v tem mesecu v javnost, da pokaže na uastopih plod svojega notranjega harmoničnega sokol, vzgojnega dele. Zajednička sednica matičnog društva i sokolskih četa u Bihaču 26 aprila 1936 god. održana je zajednička sednica, kojoj je uzelo uče-šča 18 članova matičnog društva i 38 članova-ica Sokolskih četa: Založje, Ri-pač, Golubič, Izačič, Gata Ilidža i Sko-čaj. Referenti matičnog društva izneli su program prosvetnog, tehničkog, zdravstvenog, poljoprivrednog i tre-zvenog rada za 1936 godinu. Iz izvešta-ja sok. četa moglo se zaključiti, da je tehnički rad u zastoju, nešto zbog ne-dostatka kvalifikovanih iprednjaka, a nešto i zbog toga, što se kod izbora prednjaka prvenstveno uočava moguč-nost pohadanja tečaja, a ne toliko lična vrednost. Neke su čete osetno osu-ječene u svom radu nezdravim politi-čkim prilikama. Gubici na ovoj strani kompenzirali su se na taj način, što se težište rada prenosilo na sok. podmla-dak. Obzirom na ovakovo stanje zaključeno je, da izvršni odbor matičnog drušva sazove čim pre četne sastanke kod onih četa, koje su u zastoju s ra-dom. Na licu mesta imaju se ispitati uzrocd nerada i prema nadenoj situaciji doneti konkretni predloži. Kako su ne- ke čete tražile lekarske i veterinarske intervencije, to ih se uputilo na način, kako če im ee u buduče izaoi s te Strane ususret. U cilju tregenerisanja rada kod četa donošena je odluka o obavez-nom mesečnom obilasku četa. Pošto se u Domu nar. zdravi j a u ovom mesecu održava bolničarski tečaj, to je lekar-ska sekcija bila mišljenja, da se u tečaj pošalju iz svake čete ipo dva brata, kako bi se na taj način dobili četni lekarski pomočnici. Uzet je u obzir i predlog Sokolske čete u Ripču, da se sličan tečaj održi i kod nje. Što se tiče javnih nastupa u 1936 god. zaključeno je, da se održe sledeči: 24 maja u Iza-čiču s obaveznim učeščem sok. četa Izačič, Založje, Gata Ilidža i matično društvo Bihač. 31 maja matično društvo Bihač sa svima svojim sokolskim četama. 7 juna u Ripču s obaveznim učeščem sok. četa Ripaič, Pritoka, Golubič, Lipa i matično društvo. Ovom prilikom razviče se i zastava bratske Sok. čete Ripač. Konačno se apeliralo na čete, da se što bolje spreme za žu;y ski slet u Banjoj Luci i da po moguč-nosti uzmu što večeg učešča na pokra-jinskom sletu u Subotici. Sednici je prisustvovao župski prednjak brat Miloš Volk, koji jc izneo svoje primedbe' i dao smernicc za daljnji rad. Naši pokojnici f Brat dr. Ilija Jelič U doba največeg napona stvara-Iaštva otrgla je neumitna smrt iz redova beogradskih Sokola jednog vre d nog, naprednog i iskrenog saradnika. Na dan 20 maja 1936 godine izgubio je nesrečnim slučajem Isvoj poleta pun život brat dr. Ilija Jelič. Život, koji je još iz ranog detinjstva bio sažet bor-bom i velikom energijom. Kao dete krenuo je s torbicom preko ramena peške za Beograd iz svoga sela Slatine, župe, u kome ostaje do kraja života. Za člana uprave Sokolskog društva Beograd III izabran je ove godine, a isto tako i za člana suda časti župe. Iako je bio vredan saradnik i istaknut funkcionar i mnogih drugih kulturnih, nacionalnih i humanih organizacija. nesrečni slučaj je hteo da ga otrgne iz bratske sredine baš posle v ršenja sokolske dužnosti. Sa scdnice uprave župe žurio je svojo j kuei, gde S pogreba brata dra Ilije Jelica u Beogradu blizu Andrijevicc u Zetskoj banovini, željan sveta i nauke, jer je za njegovu široku dušu trebalo večeg vidika nego što ga ima u malenom selu. Izdržavao se sam za sve vreme školovanja radeči i najteže poslove. Maturu, pravni fakultet i doktorat položio je s odlikom. Bio je inšpektor Ministarstva pravde, sekretar Kasacije, a pre izvesnog vremena postavljen je ukazom za apela-cionog sudiju u Beogradu. U sokolske redove stupio je još kao dete odmah po dolasku u Beograd i redovno je vežbao sve do rata. Odmah posle rata ponovo je stupio u Soko i radio je naročito više na stva-vanju zdrave, snažne i nacionalno svesne omladinc. Ne moguči da se složi s načinom sprovodenja rada oko zajednice sokolske omladine i skauta, na čemu se u to v reme radilo, istupio je iz sokolskih redova, da se opet po-vrati kao aktivniji i prekaljeniji rade-nik. Ulazi 1930 godine u Prosvetni odbor Sokolskog društva Beograd Matica, a odmah potom i u Prosvetni odbor ga je očekivala verna supruga s decom i spremljenom trpezom za večeru. Sa željom da bude ranije kod svoje kuče iskočio jc iz tramvaja na mestu gde nije bilo stanice i slučaj je hteo da je njegovo mrtvo i izmrcvareno telo iz-vadeno ispod itramvaja i preneto u prosekturu, umesto u zagrljaj svoje ljubljene supruge i malene dece. Kao dobar Soko bio je i odličan i veran suprug. Članstvo sokolskih društava iz Beograda s velikim bolom u duši is-pratilo je na dan 22 maja o. g. do več-nog boravišta svoga dobrog brata Iliju, a u ime uprave župe oprostio se 6 njim nad otvorenom rakom prosvetar brat Momir Sinobad, evocirajuči sečanje na njegov požrtvovani, nesebičan i obilan rad. Dragi brate Jeliču, Tvoju preranu smrt, pored verne Ti supruge i dečice, oplakujemo i svi mi beogiradski Sokoli i želimo Ti miran pokoj, a veran spo-men medu nama. Slava Ti! Milojko. * * * f Sestra Josipa Tomovič Dne 12 maja t. g. preminula jc naša draga sestra Josipa Tomovič u svojo j 25 godini života. Nenadano je umrla u našem opevanom Dubrovniku. Bila je uzorna učiteljica, cenjena od sv ih svojih pretpostavljenih i voljena od svoje sitne školske dečice, pučan-stva i sokolskih pripadnika. Večnaja joj pamjat! Dva sokolska groba v Mirenski dolini Št Janž: V soboto, dne 9. maja 1.1. je za vedno ugasnilo oko dragega in vsem nepozabnega brata Vinka Berce-ta, šol. upravitelja v p. v Št. Janžu na Dolenjskem. Bil je vseskozi zvest in vnet član Sokola ter ga Sok. društvo Št. Janž šteje med soustanovitelja. Bil mu je več let agilen podstarosta ter do svoje smrti član uprave. Kot Sokol je delal skromno in vzgojil v takem duhu tudi svoje sinove ter hčere, bil pa jc tudi šolski mladcži ter ljudstvu pravi oče in voditelj. Udejstvoval se je vneto tudi kot gospodarski delavec (sadjar, čebelar itd.) in je njegova smrt globoko pretresla vse sloje naroda in še posebej Sokolstva. Njegov pogreb v ponedeljek 11. maja je bil dokaz, kako je bil pokojni brat priljubljen. V imenu Sokolstva se je poslovil okr. prosvetar MSO br. Bruno Rajner iz Št, Janža. ♦ Trebnje: Dan kasneje, v nedeljo 10. maja pa je nehalo biti sokolsko srce enako vrednega sokolskega brata Miroslava Pehanija, šol. upr. v pok. v Trebnjem. Tudi on je bil vzoren šolnik in soustanovitelj ter vesten tajnik ondotne napredne posojilnice. Njegova hiša je bila zbirališče naprednega kulturnega življenja v Trebnjem. Tam se jc rodilo Bralno društvo, iz katerega sc je razvil Sokol. Vsem narodnim društvom, zlasti pa Sokolu je bil vnet podpornik ter prijatelj in kot skromen, tih sodelavec pripomogel posebno do lepe sok. knjižnice. Uglednega brata, vzgojitelja, lovca in gospodarskega delavca bo Trebnje in Sokol ohranilo v častnem spominu! Slava in mir pepelu dragih sokolskih bratov! -ar. NATEČAJ za priredim X svesokolskog sleta u Pragu 1938 godine 1) češkoslovačka obec sokolska raspisuje ovim natečaj za predloge o načinu priredbe X svesokolskog sleta u Pragu 1938 godine. 2) Prepušta se slobodnoj volji na-tecatelja da predloži sastav sletskog programa i kako če se iskoristiti dani, koji su odredeni za slet. Pripominje se, da se telovežbeni nastupi dele na pretsletske dane koji padaju dne 5, 12 i 16 juna, na dan dece, koji je od-reden za 19 juna, na dane naraštaja, koji če trajati od 26—29 juna, te na glavne sletske dane, koji su odredeni za 3, 4, 5 i 6 jula. U koliko se radi o programu nastupa ženskih kategorija, upozorava se na zaključak tehničkog odbora žena ČOS od 24 nov. 1935 god., koji se nalazi u zapisniku scdnice vi-bora ČOS od jeseni 1935 god., str. 137 do 141. 3) Predloži (načrti) mogu obuhva-tati ili ceo program sletskih svečanosti ili pak samo pojedine delovc (dane). 4) Pretpostavlja se, da če se slet održati na eletištu Masarikovog stadiona na Sfcrahovu. Površina vežbališta ostače ista kao što je bila i ona za IX svesokolski slet, a za takmiče-nja moči se upotrebiti civilni i voj-nički stadion za takmičenja. 5) U natečaju mogu učestvovati samo članovi sokolskih društava, učla-njenih u savezima, koji su članovi SSS. Predlog mora biti napisan na češko-slovačkom jeziku. 6) Predlog — načrt — mora biti detaljan, jasan i razumljiv, 7) Natečaj je tajan. Predloži treba da su označeni geslima, s prilože-nom zatvorenom kuvertom s geslom, a unutra treba navesti ime i adresu autora. 8) Predloge — načrte — oceniče komisija, koju sačinjavaju: starosta, načelnik, načelnica, prosvetar, tajnik sletskog odbora te pretsedniei glaz-benog, umetničkog i iredateljskog ot-seka. Zamenike odreduje pretsed ništvo ČOS. 9) Predlog — načrt — koji bude ocenjen kao najbolji, biče nagraden zlatilom, srebrnom i brončanom Tir-ševom medaljom, drugi najlepši biče nagraden plaketom dr. Šajnera, a trc-či sa I i II sveskom spisa »O sokolskoj ideji«. Čim ČOS podeli nagrade, ona tada postaje i vlasnik dotienog predloga, odnosno načrta, i s pravom reproduk ci jc. 10) Predloge treba predložiti na adresu: Češkoslovenska obec sokolska, Praha III, Ujezd 450, Tiršev dom, najkasnije do 30 juna 1936 u 18 sati. Predloži koji bi stigli k&snije, neče se uzeti u obzir. 11) Neocenjene predloge — načrte — treba podiči najkasnije 30 dana od objavljenja rezultata natečaja, jer se inače za nje ne garantujc. 12) Natecatelji koji budu učestvo-vali u ovom natečaju smatrače se da su saglasni sa svim uslovima ovog natečaja, kao i to, da če biti spremni i da preuzmu iziradu konačnog načrta ili saradnju na toj izradi. Prag, 7 maja 1936. Češkoslovačka obec sokolska. Starosta: Dr. Stanislav Bakovski. Načelnik: Dr. Miroslav Kliager. Načelnica: Marija Provaznjikova ______ Tajnik: Eugen Kepi. KRONIKA «ми*т»иннинм«1мин1мм111и«|нм11инмма Osamdesetgodišnjica maršala Fran-še d’ Epereja. Pre nekoliko dana bio jc gost naše otadžbine veSiki i zaslužni prijatelj našeg naroda maršal Franše d’ Epere, počasni vojvoda nase vojske, koji ovih dana navršava osam-desetu godinu svog života. Jubilarac se rodio u Alžiru, gde mu je otae b*o oficir afričkih strelaca. I on se je po-svetio vojničkom zvanju. Svršivši voj-nu akademiju službovao je u Tunrsu, Alžiru, Tonkinu te Maroku, a i u sa-moj Firancuskoj. Godine 1913 preuzi-ma komandu I armije, e kajom je krc-nuo onda 1914 u rat. Več 1915 postavljen je za komandanta severne grupe franeuskih armija, a kasnije je koman-dovao centrom. Franše d’ Epere bio je onaj, koji je prvi počeo da naglasava, da če se zadati smrtonosni udarac centralnim silama na solunskem kontu i, tako, kada je pobedila njegova teza, postavljen je 1918 godme za vrbovnog komandanta solunskog fronta. Franše d’Epere reorganizira čitav front, ojača ga novim trupoma i tako 15 septembra kod Dobrog Polja postiže prvi značajni uspeh, koji je značio početak sloma otpora centralnih sila na tom frontu. I u tim bombama, koje su vodile do potpunog uspeha i našeg slobodenja, upoznao jc našu junačku vojsku, vco-ma zavolio naš narod, kojemu je ostao predan prijatelj sve do danas. Za svoje vanredne zasluge bio je imenovan počasnim vojvodom naše vojske. 6 _________________________»SOKOLSKI GLASNIK«________________ God. VII - broj 22 ROSIJA - FONSIER • društvo 2a osiguranfe I reosiguranfe m BEOGRAD Sezdesetgodišnjica Vladimira Nazora. Veliki naš pesnik Vladimir Nazor navršava 30 o. m. šezdeset godina svog života. Ovaj vatreni nacionalista, koji je naročito za svog boravka u Istri zavoleo naš istarski narod, rodio se u Postkama na Braču, gde je svr-šio i osnovnu školu. Gimnaziju poha-dao je u Splitu, a p-rirodne nauke svr-šio je na univerzitetu u Gracu. Služ-bovao je u raznim gradovima: u Splitu, Zadru, Pazinu, Kopru, Kastvu, Zagrebu i Sušaku. Več kao gimnazijalac počeo je pisati svoje prve pesme i prevadati naše pesme na italijanski jezik. Od njegovih prvih dela valja spo-menuti »Slovenske legende«, »Pjesma naroda hrvatskog«, »Veli Jože« i t. d. Pisao je pesme, priče, novele, romane i drame, a njegovih književnih dela ima toliko, da bi- ih bilo preopširno sve nabrajati. Več godine 1910 pri-znaje mu kritika, nakon izlaska njegove zbirke pesama »Lirika«, prvenstvo u hrvatskoj lirici. Kao v a tire n nacionalista i Jugosloven ispovedao je ta j svoj nacionalizam i u svojim de-lima. Odušcvio ga je balkanski rat te je več onda naslučivao, da dolazo dani oslobodcnja i ujedinjenja. Nazor je cenjen i kod ostalih slovenskih naroda, a naročito kod Čehoslovaka, koji če ta-kođer proslaviti njegov jubilej. Naučni svet u inostranstvu slavi Nikolu Teslu. Prigodom 80-godišnjice Nikole Tesle, i sav naučni svet u ino-stranstvu sprema se .da proslavi i oda zasluženo priznanje ovom našem veli-kom sinu i naučniku svetskog glasa. Tako če se 23 o. m. održati Teslina proslava na tehničkoj školi u Brnu, dne 28 o. m. na univerzitetu u Sofiji, a takoder i u mnogim drugim, naučnim centrima u pojedinim zemljama. U našoj pak zemlji Teslina proslava tra-jače tri dana. Srednje škole prireduju Teslinu proslavu 28 o. m. Odbor za Teslinu proslavu u Beogradu primio je več do sada ceo niz pozdrava i česti-taka od unfverziteta skoro sviju evropskih zemalja i mnogih naučnih institucija, medu kojima i adresu francuske akademije nauka i umetnosti u Parizu. Na samu proslavu u Beogradu do-či če i mnogi istaknuti naučnici iz Francuske, Nemačke, češkoslovačke, Au-strije, Bugarske, Engleske, Amerike, Rumunije i Madžarske. Izložba savremenih francuskih sli-kara u Beogradu. Skoro istovremeno kad i otkriče spomenika maršalu Fran-še d’Epereju otv'orena je'u Beogradu velika izložba Savremenih francuskih slikara. Izložbu je aranžiralo vodstvo muzeja Kneza - Namesnika Pavla, a koju je u prisustvu ministra prosvete 0. Stošoviča, Kraljevskih Namesnika gg. dra Peroviča i dra Stankoviča lično otvorio Nj. Kr. Vis. Knez - Namesnik Pavle. Tom zgodom održao je duži govor o francuskoj umetnosti ministar prosvete g. Stošovič. Izložba je smešte-na u dvanaest sala Muzeja Kneza Pavla u drugom spratu. 25 - godišnjica društva »Srpska majka«. Dne 24 o. m. proslavilo je svečanom skupštinom zaslužno humano društvo za pomoč siromašnim maika-ma »Srpska majka« 25 godišnjicu svog plodnog i zaslužnog dobrotvornog ra-tla. Ideju za osnivanje tog društva dao je još 1910 poznati, beogradski lekar ginekolog dr. Jovan Jovanovič. Od naj-zaslužnijih i najagilnijih članica tog društva bila je sada pokojna dugogo-dišnja pretsednica gospoda Darinka Panič, k oj a je i' dala inicijativu za osnivanje pododbora ovog korisnog društva i u večim mestima u Srbiji. Danas društvo ima svoj dom, vodi dispanzer za decu i savetovalište za majke, pri-reduje i razne tečajeve za pravilan od-goj dece. Razne kulturne vesti. U Beogradu dne 7 juna otkriče se zaslugom udru-ženja Podrinaca na Kalemegdanu po-prsje poznatog našeg književnika - pri-povedača Janka Veselinoviča. U Zagrebu otkriče so doskora tro-škom zagrebačke opštinc u Tuškancu poprsje popularnog pokoj nog našeg pesnika Dragutina Domjaniča. Poprsjo je izradio zagrebački kipar Vanja Ra-dauš. Poznato i odlično pevačko društvo »Praški Illahol«, koje je priredilo niz vrlo uspelih koncerata i u našoj otadž-bini, ovih dana slavi 75 godišnjicu svog plodnog umetničkog i nacionalnog rada. U tom horu nakon svog dolaska u Prag pevao je i prvi predsednik sa-mostalnc češkoslovačke vlade i poznati političar dr. Karel Kramarž. Pre nekoliko dana umro je jedan od najuglednijih češkoslovačkih dra-matičara poznati pisac Jaroslav Hil-bert, koji je u januaru o. g. navršio 65 godina svog života. Dne 26 o. m. navršila se šezde-seta godina od smrti Fran tj iška Pa-lackog, buditelja češkog naroda, koga nazivlje is torij a »Ocem naroda«. Bio je oduševljen Sloven i energičan bo-rac‘za prava svog naroda. Dne 20 maja navršila se je 150 godina od smrti velikog nemačkog nauč-nika i kerriičara Karla- yiljema Sela, koji se je rodio 1742 u Štralsuridu,. a umro kao apotekar u južno-Švedskom gradu Kepingu. Pronašao je mnoge elemente kao kisik, klor, mangan i barit. U proslavu jubileja velikog ruskog pesnika Puškina izdače lenjingiradska državna naklada prvi deo Puškinovih dela u 350.000 primeraka. U umetničkom paviljonu češkog slikarsko« udruženja Nikola Aleš u Pragu otvorena je ovih dana pod de-vizom »Naše more« izložba slika mla-dog i talentovahog češkog slikara Franje Drabcka, koji več niz godina živi i radi u našoj zemlji, naročito u Dalmaciji. Aniti de Renje, poznati francuski pisac i pesnik, čian francuske akademije nauka i umetnosti več od 1911 godine, umro je 23 o. m. u Parizu. Rodom je bio Rretonac. Prvu zbirku pesama iz-dao je 1885. Spada u red naj-poznatijih francuskih simbolista. I sam je bio kritičar te esejista pariškog lista »Finaro«. MALE VESTI SZ NAŠIH J E D i N I C A BATAJNICA. — Pažnja prema Sokolstvu. Brat Risto Koljivratič, starešina Sokolskog društva Batajnica, prilikom smrti svoje supruge s. Jelisa-veto Koljivratič, članice Upravnog odbora društva, upisao ju je za dr. do-brotvora i uplatio u dr. blagajnu 1000 dinara. Zaslužnoj sestri pokojnici neka je slava, a našem plemenitem darcd.avcu neka je bratska sokolska hvala. BATAJNICA. — Dar Sokolskom društvu. Savez srpskih zemljoradničkih zadruga u Novom Sadu, prilikom prodaje svoga doma u Batajnici, poklonio je Sokolskom društvu Batajnica 500 dinara, kao svoj prilog. Isto tako, veliki prijatelj Sokolstva br. Borisavljevič Milivoje, načelnik Ekonomnog odeljenja Generalne direkcije drž. žel., prilikom premeštaja iz Beograda u Ljubljanu, poklonio je društvu 500 dinara. Plemenitim daro-davcima neka je najlepša hvala. BEDNJA. — Proslava Ćirila i Metoda. 24 maja proslavili su članovi ove čete slovenske apostole sv. braču Cirila i Metoda. Prosvetar održao je predavanje o radu spomčnutih —- u kome je naročito . istaknuo njihove zasluge za očuvanje naše nacionalne svesti. Sokolska deca prikazala su prigodni pozorišni komad uz recitaciju. I. š. BEOGRAD. — Akademija Sokolskog društve Beograd VI. Naše društvo održalo je dne 17 maja svoju drugu akademiju. Uz pozdravni govor brata starešine i recitaciju brata Milenoviča, ostali je program ispunjen uglavnom tehničkim točkama, u kojima su učest-vovale sve kategorije. Muška deca na-stupila su s »Vežbama dugim palicama«, a ženska sa »Slikovitim vežbama«. Muški naraštaj izveo je »Zimski lakoatletski trening«, a ženski »Varia-ciju«. Članovi su nastupili s prostim vežbama i na razboju. Članice su nastopile • na razboju i izvele su sastav »Slovcnački biseri«. Na koncu je izveden istarski narodni ples »Balun«. Društveni orkestar ispunio je pauze. Akademija jo uspela. GOSPIĆ. — Durdevdanski uranak. Naše društvo bilo je ove godine .na dur-devdanskom uranku s našom dičnom vojskom i sokolskom glazbom na čelu. Išlo sc je u obližnju šumu zvanu Jasi-kovac. Usred šume razvila se za čas narodna kola iz svih krajeva. Kad je sunce dosta otskoeilo zasvirao je tru-bač zbor i vratismo se u Gospič. GOSPIĆ. — Proslava Zrinjskog i Frankopana. Kao svake godine tako i ove obnovili smo sečanje na narodne heroje Zrinjskog i Frankopana prire-divši 30 aprila svečanu sednicu, koja je bila dosta dobro posečena. Sednicu je otvorio lepim prigodnim govorom brat zamenik starešine dr. Radovino-vič, a posle toga su se izredale lepe i odlično u\ežbane deklamacije. Vrlo dobro obrađeno predavanje održala je društv. prosvetarka s. Milena Kamcna-rovič. Posle svršenog predavanja i deklamacija otsvirala je društvena glazba sokolsku himnu »Oj Sloveni«, te je br. potstarešina zaključio sednicu. KNEŽEVI VINOGRADI. — Izlet. Na dan 21 maja priredilo je Sokolsko društvo, iz Kneževih Vinograda jednodnevrii izlet u Zlatnu Gredu, pu-staru drž. dobra »Belje« i Kazuk, pri-stanište na Dunavu. Tom prilikom održana je i mala javna vežba, radi propagande. Poseta je bila obimna i besplatna. Nakon odigranih nekoliko kola krenuli su izletnici na Kuzuk, a s njima i sva mladež iz Zlatne Grede uz svirku i pesmu. Pred veče objavljen je »zbor« i .svi su se uz pesmu i svirku povratili svojim domovima, s očitim zadovoljstvom što su jedan dan proveli u prirodi. KORČULA. — Durdevdanski uranak. Naše društvo priredilo je u ne-delju 17 maja o. g. u zajednici s bratskim Sokolskim društvom Žrnovo durdevdanski uranak. Ranim jutrom sve kategorije u pu-nom broju na čelu s društvenom za-stavom i glazbom krenule su u »Zrno vsku banju«, gde smo se sastali s bračom iz Žrnova. Po- dolasku na od-redeno mesto govorio je o značenju durdevdana brat B. Jeričevič. Povratili smo se u 10,30 u grad. Na večer je društvena glazba održala uspeli promenadni koncerat. KRK. — članski mesečni sastanci održani su dne 8 marta i 18 aprila u društvenoj prostoriji. Na sastancima pokrenuto je pitanje osnivanja društveno čitaonice i nabavke društ\enih-sportskih čamaca za veslački otsek društva. KRK. — Vežbanje starije brače počelo je 14 aprila. Vežba se dvaput tedno i u vežbama učestvuje stalno kompletan broj prijavljene brače pod vodstvom društvenog načelnika brata Uraviea. Koncem meseca maja sprema se javni nastup starije brače, u vezi s društvenim izletom, na otoku Plav-niku. KRK. — Zrinjsko - Franko^anska proslava održana je dne 30 aprila svečanim zadušnicama u crkvi o. o. fra-njevaca, a zatim je članstvo prisostvovalo predavanju u sokolani, koje je održao br. Cukon. KRK. — Sastanak načelnika okruž-ja Krk održan je dne 19 marta u svrhu odredivanja \ežbi i rokova sastanaka i okružnih izleta. LIČKO PETROVO SELO. —Durdevdanski uranak. Naše Sokolsko društvo priredilo je ovogodišnji durdevdanski uarnak na brdu »Čalopek«. Na vrhu izletnike dočekala je mladež okol-nih sela, gde se je uz tambure igralo narodno kolo. i druge igre. U 9 sati izletnici su se vratih u mesto i po torne se razišli kučama. Na večer sokolsko društvo priredilo je »Čajanku«, koja je bila vrlo dobro posečena. LIPOVO POLJE. — Posveta zastave. Naša Sokolska četa obaviče dne 31 maja t. g. posvetu zastave, koju je ova četa, pre kratkog vremena nabavila skupljajuči dobrovoljne priloge medu članstvom i ostalim patriotski raspoloženom gradanstvu. — Kao kum zastave biče br. dir. Petar Zec, senator i zamenik Kralj, namesnika. NOVO MESTO. — Društveno prosvetno delo. Marljivi društveni PO pod predsedstvom br. prof. Krajca se tudi v tem sok. letu prav razveseljivo razvija. Posebno je v zadovoljivem razmahu ustanovljeni naraščajski odsek, ki vodi društveni lutkarski odsek, edini v župi Novo mesto. V inaju je odigral prav lepo pravljično igrico »Začarani gozd« in je bila z izvajanjem zadovoljna mlada publika, ki je par-krat napolnila malo dvorano Sokolskega doma. NJEGOŠEVO. — Sokolska priredba. Sokolska četa Njegoševo, priredila je u subotu 9 o. m. zabavu s igran-kom u Bačkoj Topoli. Na programu je bio komad: »Sačurica i šubara«, igro-kaz u 4 čina, od Okrugič - Sremca. Diletanti su pokazali lep uspeh u iz-vodenju svojih uloga. OLOVO. — Društveni rad. Naše društvo uspelo je da otpočne s grad-njom vlastitog doma, koji če biti jedmi u ovim krajevima. Do sada se je došlo do krova, a isti če se osveštati još ove godine. O Durdevdanu održana je u Han-Pijesku u korist dovršenja doma vrlo uspela zabava. Iza vrlo bogatog uas-poreda, koji se je sastojao iz pozdrav-nog govora, recitacija, deklamacija, monologa, šaloigra i vežaba, nastao je ples uz tombolu. Pored spomenute zabave naše društvo održaje svake nedelje u sokolani predavanja, koja su uvek dobro posečena. PAKRAC. — Durdevdanski uranak. Sokolsko društvo Pakrac održalo je dne 6 maja o. g. durdevdanski uranak. U 4 sata ujutro krenula je vrlo lepa povorka na čelu s društvenom fan-farom u vinograd brata Franje Hose-ka. Naša omladina pokazala je i ovom prilikom dosta razumevanja za naše lepe stare običaje. Vračajuči se natrag, povorka se je pred sokolskim domom razišla u naj lepšem miru. PAKRAC. — Zrinjsko-Frankopan-ska proslava. Dana 9 maja održalo je naše društvo u sokolskom domu Zrinj-sko-Frankopansku proslavu. Pored dosta teških tehničkih razloga, koji su etaiali u oprečnosti s namerom naše uprave, priredba je dosta dobro i uspela. S«m program sastojao se je iz tehničkih tačaka, recitacije i proslova, koji je održao prosvetar brat D. Rehak. Napose o Katarini Zrinjskoj, kao ženi koja je u ono vreme igrala vidnu ulogu u hrv. političkom životu, govorila je sestra Ljuba Ivekovič. Govor naše sestre Ivekovič pažljivo je saslušan i toplo pozdravljen. Recitacija »Smrt Zrinjskog i Frankopana«, koju je recitovao s puno volje razumevanja i dečjeg poleta mali seljačič brat Stevo Bižič, naročito je uspela. Ostali deo programa sastojao se iz nekoliko tehničkib tačaka, koje je na glasoviru pratila s. A. Kamenar. PLAŠKI. — Akademija. Naše društvo priredilo je 5 maja t. g. vrlo uspehi akademiju s biranim programom. Deklamacije, vežbe kao i koncertni deo programa izveden je najbolje. Poseta je bila odlična. Uspeh ma-terijalni kao i moralni je zadovolja-vajuči. SIVICA. — I javna vežba. U ne- delju 17 maja održana je prva javna vežba Sokolske čete Sivica, jedne od najboljih četa varaždinske župe u Mc-dimuirju. Vežbu je posetilo mnoštvo seljaštva, koje je s vidnim zadovolj- stvom pratilo lep nastup članstva, na-raštaja i dece. Vežbi eu prisostvovale i susedne čete iz Belice, Novog Sela. . Pribislava, Vratišinca i Podturna te od društava Čakovec i Dekanovec. Sve kategorije nastupilc su u ovečem broju. Napose su upale u oči lepe narodne nošnje dece i naraštaja iz Sivice i Belice. Večina vežbi pračena je бК2" bom. Prisutne je pozdravio načelnik domače čete brat Vrana, a odgovori© mu je izaslanik župe, starešina brat Belčič. Ovaj prvi javni nastup, koji je u svakom pogledu uspeo, neka bude to j marnoj četi potstrekom za daljnji rad. B. ZAGORJE. — Prosvltno delo. 5. aprila je naše društvo vprizorilo Finžgarjevega »Divjega lovca«. Uspeh popolcn. Obisk je bil presenetljivo ve' lik, d\orana do zadnjega kotička razprodana. Dne 15. aprila je bilo zanimivo skioptično predavanje br. dr. Ljudevita Kuščerja »Skrivnosti morskih globin«. Naslednjo predavanje 22. aprila j_e bilo nadaljevanje prvega, tokrat se je pa odzvalo še več občinstva iz vseh slojev črnega revirja. _ Trenutno pripravlja oder zaključno predstavo letošnje sezone in sicer Br. Nušiča »Žalujoče ostale«. ZAGORJE. — Javni nastop zagorskega Sokola in sicer vseh oddelkov se bo vršil dne 7. junija, na^ kar opozarjamo bratska društva s prošnjet da nam s svojim posetom vlijejo nadaljnjih moči za vzgojno delo v črnem revirju. ZAGREB. — Okružni slet. Sokolsko okružje Zagreb-grad priređuje 11 nedelju dne 21 juna o. g. na srednjo^ školskom igralištu slet zagrebačkOb Sokolstva. Kao posebna atrakcija sleta biče nastup naših olimpijskm gimnastičara i gimnastičarki. ZAGREB. — Lakoatletske ujak-mice u Sokolu 3. Sokolsko društvo Zagreb 3 održalo je svoje prvo oV°' godišnje lakoatletsko takmičenje n,a velikom i prostranom igralištu Sokolskog stadiona. Takmičenje je otvorio načelnik Sokola 3 brat Dragutin Potočnjak, k°' ji je ujedno i vodio utakmicu. Nastu-pilo je ukupno 44 takmičaira i takmi' čarki. Takmičenje se je odvijalo u h' pom redu. Uspesi zadovoljavaju. Sokolskim orkeslrom Za koncerte, akademije, patri-jotične prireditve se priporoča dr. Čerinova najnovejša skladba »SREČNA VAS DOMAČA« Za klavir, salonski orkester* godbo pihal. Naroča se v knjigarnah ali pri skladatelju Br-Jos. čerin-u, Ljubljana, Gosposvetska 14 Sraćo i sestre t Nabavljajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje: BRANKO PALČIČ dobavijač Saveza SKJ . *.. CENTRALA: ZAGREB, KRALJICE MARIJE br. 6 FILIJALA: BEOGRAD, BALKANSKA 24 # TRAŽITE BESPLATNE CJENIKE! 111—4 KUIMNAn-DEU) I3C-RADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svilom-Prodajem zlato za vez. NIKOLA IVKOVIČ NOVI SAD iio- 108-22 UČITELJSKA TISKARNA R.Z.ZO-Z- o' ^ <<> No A Jo4. ® > A® V>;e ^ 8? A-® j? ** o \ x ^ IZDELUJE DIAZO- AMONIAK -PAPIR »JASN,.Tri ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDIN lOO o/o DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DRZA S.,« S...,. Kr.IJ.vln. (E. 0.n,l) . Glavni I .rl,o.oml „r^lnl. Stj.pan S.l.r . Ur«l|„|. |.M .U«, . TI.K. U«1.IJ.K. tl.k.r. (p^ttl...!. Fr.no* š.r„k.,J) 4“W|,n* m