Poštarina plaćena u golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO S AVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« IL-fots IJana, 25. februara lV3>3t. God. 1П. - BroJ o. Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se n Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177» uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štcdionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vračaju Dve zadaće Soko kraljevine Jugoslavije primio je na sebe važnu zadaču fizičkog vaspi-tanja naroda. Zakonom je propisana svrha i cilj te velike i močne narodne organizacije, ali još više od zasada sainog zakona i pravila SKJ, odreduju mu tu važnu dužnost sam život, sama sokolska praksa i nagli razvoj naše organizacije, koja je zahvatila, u širokim potezima, mnoga područja na-rodnog života. Več su mnogo puta, pa i na ovim stranicama, opisane sve faze koje je Sokolstvo prošlo u ovo 70 godina svog postojanja. Najpre mala i. oduševljena privatna organizacija jakili i svesnih intelektualaca, slobodara i propovedni-ka oslobođenja Slovena; onda poste-peno opča narodna organizacija, demokratska i nacionalističkti sa zadatkom da budi narod, jača sve njegove moralne i telesne snage, i spremi sposobne borce i radnike za buduče slobodne slovenske države. Za vreme rata Sokolstvo je prevratna revolucionarna organizacija boraca za slobodu, a posle rata prva narodna milicija i vatreni propovednik jedinstva. Sada, posle pr-vog decenija slobode pretvara se Sokolstvo u opče narodnu uzgojnu orga-nizaciju, sa širokim zadatkom, da i dalje razvija sve moralne i fizičke snage, da- goji patriotizam i slovenstvo, da povečava radnu i opču sposobnost Slovena. Kad nas u Jugoslaviji organizacija je i službeno priznata, a država se posredno i neposredno obilno poslužila i služi tekovinama sokolskog rada. Naj-bolji je to dokaz, da sokolski i državni interesi koraeaju uporedo, i da je naša organizacija i po dosadašnjem ra-du i po sadašnjem delovanju vrlo ko-risna. Imenovanjem starešine Sokola kraljevine Jugoslavije u uzvišenoj osobi Prestolonaslednika; službenim priznanjem, koje je najjače istaknuto samim Zakonom o SKJ, mnogim aktima pri-godom sletova, vežba, gradnje domova i osnivanja društava, izražene je odobravanje Sokolstvu i njegovom radii. .Još i ovo: drugim sličnim organizacijama nije dozvoljeno delovanje; u svim školama vežba se, ili bi se moralo vežbati, po sokolskom sustavu te-lovežbe; za službu u kadru predvidene su Sokolima olakšiee; nastavnike gimnastike i telovežbe za državne škole daje u velikoj večini slučajeva Sokolstvo sa sokolskim tečajevima i sokolskom praksom; a provadanjem telovežbe u školama upravljaju istaknuti sokolski radnici. Tako je Sokolstvo neposredno preko državnih škola dalo državi sustav i metodu telovežbe, upravnike i nastavnike, a vojsci daje izvrstan ljudski materijal i prikladne vežbe za tizičko vaspitanje. Osim ovog neobično je važna, mnogo važnija od neposredne, posredna uloga Sokolstva, jer svestrano uz-gaja i one mnoge, koji su izvan škole i vojske, one posle škole i one pre i posle vojske, te sustavnim postupnim radom stvara velike vrednote; sa ka-matima svog rada povečava najvredni-ji kapital:, snagu i vrednost naroda, njegovu radnu sposobnost. Po svim tim dogama, koje su važne i potrebne narodu i državi, a koje u velikoj meri padaj u baš Sokolstvu u zadaču (jer druge deonice fizičkog vaspitanja naroda: šport, planinarstvo, skautizam, ferijalni savezi, streljačke družine, vatrogasei i dr. mnogo manjc i samo posredno zadiru u taj rad), na-staje za našu organizaciju jedno veliko opterečenje, veliki zbir radova i delovanja, u širinu i dubinu. Da Sokolstvo uspešno vrši ovu svoju trajnu i stal-nu zadaču, mora da se razvije kvalitativno, i tla tim svojim dvostrukim na-pretkom zahvati u sva področja i sve zadatke, koje mu namiče tok doga-daja. Sokolska organizacija sa 1650 jedi-niča i četvrt miujuna pripadnika spre-»na jugoslovenskoj vojsci dobre i zrele mladiče, usavršava jugoslovenskoj ško li metod i sustav gimnastike, uzgaja i predaje školi sposobnije nastavnike. Te velike dimenzije rada. i ta ozbiljna i odgovorna zadača našeg Sokolstva stvara nove uslove, čije su posledice: smišljen rad sa najširim i najpotpuni-jim merama, sigurna i stalna uprava, odgovorno i strueno tchničko vodstvo sa ustaljenom i prokušanom metodom rada, jedinstvena i јсЈпооћглкпи olui- ka stupnjevanjem rada, i mnoge druge stvari, koje sve vode opčoj karakteri-stici, standardu, jednoobraznom radu po ustaljenom planu i prokušanom ka* lupu, sa poznatim fazama postupci-ma. Jer upravni, tehnički i prosvetni faktori organizacije, koja če vršiti duž-nosti i zadače fizičkog vaspitanja naroda, ne smeju i ne mogu da se s tim teretom na sebi upuste u eksperimente, naglc^ promene, ispitivanja, krzmanja, pokušaja. Svaka i najmanja perturba-cija povečala bi se, dimenzijama tog Opsežnog rada, do velikih udaraea, od kojih bi se dugo vremena osečale posledice i zabuna. Sokolstvo kao glavni nosilac fizičkog vaspitanja naroda, mora radi te svoje odgovorne uloge da kroči po si-gurnom i utrtom putu i da izbegne ne-doumice, krzmanja, pa i najmanje per-turbacije. • Ali Sokolstvo ima i druge, svoje bitne karakteristike, svoje posebne dužnosti. Te su osnovnim naeelima Tyrša i tradieijom rada ušle u kosti i meso Sokolstva, a manifestuju se ži-vošču, temperamentom, borbenim i elastičnim nastojanjima, slobodnim i slobodarskim traženjem boljeg i no-vog. Sokolstvo je do sada bilo slobodno, da največim naporima i svom svo-jom snagom pode novim neutrtim pu-tevima, da sluša bez ograde svoje osnovno načelo: »uveik napred«. U teškim danima na početku, u svim odlučnim borbama, Sokolstvo se zalagalo bez rezerve i bez računa. Nije čuvalo sebe, pa ni svoj sustavni rad, kad je trebalo da se odlučnim pote-zom steknu nove značajne tekovine. Posle se dugo lečilo, sastavljalo je pre-kinute žice i veze, i nastavljalo je, bogatije i jače, da živo i neukročeno re-šava nove i sve teže zadatke. Ovo se opaža ne samo u nacionalističkom i u organizatorskom delovanju, nego i u tehničkom i opče vaspitnom. Te poslednje dve komponente neupučeni-ma nisu tako vidljive, ali i one su proživljavale svoje burne dane, borbe i naprezanja, da sa novim dodu do na-pretka. Trebalo bi opširno študirati i sa ovog gledišta proučiti istoriju Sokolstva, da se dokažu ove tvrdnje. Ali i bez naučnog aparata i bez preciznih dokaza, svi mi dobro znamo i oseča-mo ono živo, slobodno i elastično, što je vodilo naš rad i što ga vodi. U tome je naš karakterističan potez napred. U tehničkom i u vaspitnom radu, sada baš, nastavljaju se nastojanja, okarakterisana ovim živim i nesavladi* vim potezom napred. Naše Sokolstvo mladenačkom živošču i poletom, una-toč velikih dimenzija svoje organizacije, traži nove bolje načine za tehni-čka i vaspitna sredstva. Pravi eksperimente, doživljava uspehe, pa i neuspehe. • A ko se usporedno promotre obe ove zadače: poluslužbene i službene dužnosti i odgovornosti Sokolstva u fizičkom vaspitanju naroda, a s druge Strane život traženja elastične i slobodne privatne inicijative, lako čemo otkriti izvestan sukob. Dve su razli-čite zadače, koje se upotpunjuju, ali nisu iste. Taj unutarnji sukob razvija se polako, ublažava se ili pojavljuje pcoštren u novim oblicima, ali svaka-ko je tu. Organizacija se još nije akli-matizovala dvostrukoj to j funkciji, i često se sve komponente ne slažu u najjaču i najpovoljniju rezultantu. Pa nije 'ni lako: svaka sokolska jedinica, bio to pojedinac, četa, društvo ili žu-pa, nije sposobna, nije toliko jaka, niti obiiuje sa toliko radnih sila, da može u svom delokrugu da vrši sve rado-ve, što ih skupa traže Sokolstvo i fi-zičko vaspitanje naroda. Dešava se da jedno ili drugo trpi, da se jedno na račun drugog zapostavlja. I odatlc sukob. Sokolstvo ne može i neče da ostavi ni jedno ni drugo. Sokolstvo hoče tla ostane slobodno u svojoj privatnoj ini-cijativi, a isto tako hoče i može, da snosi veliki deo tereta službenog fizičkog vaspitanja naroda. Ne može se u okviru jednog članka opisati, kako da sc to postigne. Za danas hteli smo samo istaknuti te dve velike zadače našeg Sokolstva: da nastavi slobodnom inicijativom i traženjem novog boljeg, i da vrši ustavljeni! i smišljenu akciju fizičkog vaspitanja naroda. Hteli smo pokazati, da ta dvostruka zadača znači u širem smislu izvestan sukob, i da je aktu-elno pitanje našeg Sokolstva: kako da sc slože i zbroje ove dve uloge, na korist naroda i Sokolstva. — H. M. Nešlo o razvoju bugarskih Junaka L' Bugarskoj počelo sc ustanavljanjem telovežbačkih društava bez sva-kog sokolskog upliva i" to nekako iza 1895 godine. Glavne zasluge za razvoj ovih društava direktno nema nije-dan Bugarin, več je to rad 11 švicarskih gimnastičkih prednjaka, koje je iz Švicarske tamo pozvao godine 1893 tadanji bugarski ministar prosvete, po-verivši im telesni uzgoj na bugarskim školama. Zanimljivo je znati, da se je to dogodilo posve slučajno nakon nc-kog javnog nastupa švicarskih gimna-sta u Lausanne, gde se je tada nalazio i taj bugarski ministar. Očigledno je, da za sokolski rad u Sofiji tada uopče nisu ni znali, ili je pak za to bio tamo teren neprikladan. Onom malom broju Švicara pošlo je za rukom ustanoviti u devet večih mesta telovežbačka društva i organizovati ih po švicarskom sistemu. Naravno, da se je i sama telo-vežba gojila takoder po švicarskom sistemu. Ova društva još nisu imala ni-kakvog posebnog naziva te su tek go-dinc 1898 preuzela ime »Junak«, udru-živši se u Savez bugarskih telovežbačkih društava Junak, koji je tada pri ustanovljcnju imao 15 jedinica. O žup-skoj organizaciji pak nije bilo ni govora. Tada su osim Švicara u tim dru-štvima delovali takoder i domači, na-ročito u upravi, dok je tchničko vodstvo bilo isključivo u rukama i pod uplivom švicarskim. Medutim več godine 1899 Švicari su osim četvorice njih napustili Bugarsku i vratili se u uomovinu. Prvi načelnik saveza Junaka bio je Eyer, a pomagali su mu Blan-chaud i Bunter. Sva ova trojica ostala su u Bugarskoj sve do konca svet-skog rata, kada su bili umirovljeni. Junači su sc u početku upravo leno raz- ^ vij ali. Domala je broj njihovih društava i članstva porasao i’ več godine 1900 priredili su u Varni svoj sveju-nački slet, na kojemu je učestvovalo 2300 Junaka iz 23 društva. Koliko ih je tada vežbalo, nije poznato. Slet je imao toliko značenje, da je ministarstvo prosvete nakon toga odmah organizo-valo veliki prednjački tečaj, koji je organizaciji dao 23 nova radnika, tako da jc drugi slet saveza u Plovdivu godine 1902 bio mnogo posečeniji od prvoga u Varni. Odmah godinu dana kasni je održan je u Sofiji i treci slet. Tada je nastupilo 680 članova i 920 de-ce, a tu su se ujed.no opazili i prvi oz-biljniji znaci takmiecnja. Za celo vreme do sada nije bilo medu Sokolima i Junacima baš nik;i-kovih doticaja. Torne je nešto dopri-neo četvrti junački slet u Ruščuku, kojemu je učestvovalo i veee sokolsko odaslanstvo iz Češke, našto su Junači još iste godine u velikom broju pose-tili V svesokolski slet u Pragu. To je urodilo posledicom, da su se nadove-zalc trajnije veze izmedu Junaka i Sokola. Junači su zatim posetili sve kas-nije sokolske sletove do svetskoga rata, slali u Prag i Zagreb svoje vežbače u prednjačke škole, našto se je počeo da i kod njih oseča sokolski upliv, a naravno i u junačkim društvima takoder sve to više i sokolski telovežba-čki sistem. Godine 1910 prireden je opet u Sofiji V junački slet, kome su u velikom broju učestvovali čehoslo-vački, srpski, hrvatski i slovenački Sokoli, a takoder i Poljaci i Rusi. Taj slet urodio je time, da se je u Sofiji osnovao državni telovežbački zavod, koji je imao važnu ulogu da junačkim društvima i školama uzfiaia Dotrebnc učitelje telovežbe. Taj zavod trajao je samo do balkanskog rata te je nakon toga prestao s radom. Iza rata pak preživljavali su bugarski Junači teške časove. U svim granama bili su nekako potisnuti na* trag i posvuda je počeo da prevladuje šport. Pa takoder i unutarnje borbe slabile su organizaciju, u kojoj su uvek bile u tihom, ali u stalnom i nepresta-nom sukobu tzv. slovenska i neslovenska struja. Doticaji s ostalim slovenstvom zapravo su posvema prestali i tek godine 1927 učestvovali su Junači opet u prvoj slovenskoj sokolskoj školi u Pragu. Ali ipak ni danas još nema pravih doticaja medu Junacima i Sokolima, iako je švicarski upliv skoro posve oslabio te u Bugarskoj ne deluje več nijedan švicarski učitelj. Međutim, dok su Junači pre svetskog rata bili takoder i članovi Slovenskog Sokolstva, iza rata nisu još bili natrag prim-ljeni u taj savez. Ipak moramo da is-taknemo, da su nekoji pojedinci mnogo učinili, da bi Junači ponovno bili primljcni u Savez Slovcnsikog Sokolstva, kamo bi, na koncu, i spadali. Ima takoder i medu njima mnogo njih, koji žele da bi se uspostavile bolje i jače veze sa jugoslovenskim Sokolstvom. Važno je, da su bugarski junači preu- zeli sada i Tyršev telovežbački sistem te takoder po njemu i vežbaju. Ipak unatoč velikog broja društava. Junači imaju zapravo malo raspoloživih vež-baonica po školama. Još manje pak imaju svojih vlastitih domova i vežba-lišta. To naravno uvelike preči naročita gajenje omladinske telovežbe i igara, a što rada posledicom, da omla-dina beži iz telovežbačkih društava u sportske klubove, gde nalazi dovoljno zraka i raspoloživog prostora na igra-lištima. Pored toga pak zapravo ni sama bugarska vlada nije baš tako sklona pokretu Junaka i favorizira večim delom druge sportske organizacije. Mislimo, da bi svakako bilo potrebno. da sc takoder i u Bugarskoj ostvari jedanput istinska slovenska, sokolska organizacija. Medu Junacima ima ih velik broj, koji bi mogli da mnogo doprinesu dobrobiti slovenske stvari, kada bi svom ustrajnošču i iskrenem voljom uznastojali da reše to važno i sve to više goreče pitanje, naravno bez političke primese. Nadamo se, da če ovogodišnji svesokolski slet u Pragu takoder i u tom pogledu ima-ti svoj veliki upliv, i da čc pospešiti rešenje ovog važnog pitanja za bugar-ske Junake naročito, a za celo slovensko Sokolstvo uopče. IX. svesoleolskl slet u Pragu Zanimanje za praški slel po celom sveiu Sve to više približavamo sc jednom od najveeih sokol* skih slavlja, koje sc uopče dosada videlo — IX. sveso-kolskom sletu u Pragu, koji se prireduje u spomen 100-go-dišnjicc rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Za ovu najgrandiozniju ma* nifestaciju rada i snage celo* kupnog slovenskog Sokolstva interes je ogroman, i to ne samo u sctkolskim redovima i medu svim slovenskim naro-dima, več takoder j u svem kulturnom svetu. Svakidašnje vesti o tomc pokazuju nam, kako veličanstvene pripreme, koje se vrše u punom jeku, več sada snažno odjekuju po svim Ikontinentima. Sa svih strana sveta najavljuju se posetnici, koji če u sletske dane stiči u Prag da se dive delu, koje svojim sitnim ra* dom stvoriše nebrojcni nepo-znati i tihi sokolski radnici, slcdbenici velike ideje svog velikog učitelja — Tvrša. Da bi naša brača i sestre mogli da prate tok svih radova i priprema za IX. sve-sokolski slet u Pragu i sve što jc u tom pogledu od na-ročitog interesa i važnosti, naš list donašače to odsada u zasčbnoj rubrici, na što sikrc* čemo pažnju naše brače i sestara. Gotovo svi najugledniji čehoslo* vački listovi oduvok su naročitu pažnju posvečivali sokolskom pokretu i njegovom radu, osobito to u Čehoslo* vačkoj, pa i razumljivo jc, kad je Sokolstvo tako usko povezano sa životom i istorijom čehoslovač/kog naroda. U eehoslovaekim dnevnim listovi-ma zato i nalazimo stalne rubrike, ko* je pratc sokolski rad. Sada pak, uoči samog svcsokolskog sleta u Pragu, ti su listovi u najboljoj mogučnosti da neposredno sa izvora donose najiserp* nije sokolske vesti i sve pojedine za-niniljivosti, koje su u vezi sa samim sletom. Tako je »Prager Presse«, je* dan od najuglednijih čehoslovačkin listova koji izlazi na nemačkom jeziku, donela ceo niz odužih izjava, koje su uredniku ovoga lista dali pojedini pretsednici raznih sletskih odbora ČOS. O silnorn zanimanju mostranstva za IX. svesokolski slet donosimo sada izjavu tajnika sletskog priredivačkog odbora ČOS, br. Schwarza, koji oglav-nom rekao sledeče: U kulturnom svetu danas je ime Soko več prilično poznato, a što je za* sluga rada, 'koje Sokolstvo vrši več kroz decenija. Medutim, ipak je sve-jedno1 potrebno da sc zainteresuje svet za tu ogromnu sletsku priredbu, koiu orcanizuicmo. Treba da sc lu : čini sa naročitini isticanjem, u kako teškim prilikama smo se latili tako velikog tlela, da nas od priredenja sle* ta nije odvrnula ni svetska gospodarska kriza. Zato nas je tim više razveselila činjeniea, da je več u decembru, kada smo u svet poslali prve male informativne plakate, prispelo na ČOS nebroj pitanja za informacije, tražile su sc brošure, plakati, a stizavale su čak i prijave. Po tom prvom signalu odali smo drugoga, poslali smo naime u svet 310.000 plakata u Laporcllo formatu u raznim jezieima. Pored toga baš pripravljamo brošuru, koja če sadržavati najnovije informativne po= datke i u kojoj če ukratko biti obraz* loženi eiljevi i značaj Sokolstva u tc-lcsnom, moralnom i nacionalnom pogledu. Doskora če se afiširati i mali plakati po' viakovima, autobusima i tramvajskim kolima i to ne samo kod nas, več takoder i u inostranstvu. Propagandi« za slet vršičemo taikoder i putem radia, filmovima, štampom, razglednicama, markama i t. d. Za nas je najvažnija i najveselija činjeniea, da se po čitavom svetu javlja za naš slet silan interes, te da sko* ro nema kraja, iz kojeg nebi dobivali dobrovoljnih ponuda tla sc provede propaganda za naš slet. Poslcdnjm dana primili srno nebrojenc dopise, medu kojima: iz Abisinije, Argentine. Australijc, Kitaja, Japana i t. d. I posvuda u te od nas udaljene kraj e ve kroz kratko vreme stiči če plakati, koji če tamošnjim narodima oglaša-vati slet i pozivati ih da ga posctc. Naročito moram još da naglasim, da nam takoder i kod kuče izvanred-no idu na ruku i brojna udruženja, koja su sama ponudila svoju saradnju. Ti su: Rotarv-klub, auto-klub, savez hotelijera, putnički uredi, udruženjc umetnika i t. d.; svi ti takodt-r učini* če sa svoje strane sve, da se (kulturni svet zainteresuje za naš slet. Naročito zanimanje pokazuju u tom pogledu tclesnouzgojne organizacije u inostranstvu, koje sc još pose-bice zanimaj u za naš telovežbački sistem, i zato nije ni čudo, da je mnogo tih organizacija prijavilo na slet svo* je ckspurzije, medu kojima su: kraljevski holandski telovežbački savez, čiji čc članovi stiči sa posebnim vlakom. norveški gimnaste iz grada Pol-grum stiči če na slet sa -45 automo* bila, dva velika švedska dnevnika pripravljajo izlet svojih pretpiatnika, a više posebnih vlakova prispeče iz 1 a-riza i ostalih krajeva Francuske i_ t. d Naročito velik interes za nas slet vlada u Japanu, gde je klub mladih ljudi izdao posebne razglednice, ne kojima je reprodukovan nas zadnj plakat. Prema svemu ovomc jasno se vidi, da če unatoč svih teškoča, koje danas tresu svetom, naš slet uspeti i ponovno proneti glas o nama po svem Sirotkom kulturnom svetu. /LoVEH/Ko /oKoL/TKo I? života jtigoslovenskih Sokola n Kalifornij! Jugoslovcnskih Sokpla ima tako-dcr i na obalama Tihog. Oceana. Tani imaju i svoju jugoslovensku sokolsko župu »Pacific«, kojoj je starosta br. Ivan Batistič. Načelnik župc je br. Antun Depolo, tajnik br.'Riko Šesta-novič, a pročelnik prosvetnog odbora br. M. Matanovič. Svojedobno je ova župa bila članom Jugoslovenskog so-kolskog saveza te je kao takova uče-stvovala po svojem zastupniku i sveso-kolskom sletu u Ljubljani. Koliko nam je pak poznato, župa još nijc učlanje-na u Jugoslovcnski sokolski savez u Ameriei, ali unatoč toga u svojim dru-štvima provodi veoma živ sokolski život. Svoje sedište župa ima u gradu Oakland, a veča društva pak su pored Oaklanda još u San Frančišku, Los Angelesu, a ima ih i posvuda, gđe ima naših sunarodnjaka. Župa izdaje tako-der i svoj list »Sokol«, koji več izlazi 21 godinu. U predvečerje praznika našega ujedinjenja župa je priredila lepo veče u Los Angelesu. Jugoslovenski So ko u San Frančišku Ovo sokolsko društvo, ko j e spada medu najbolja koja imaju naši suna-rodnjaci na obalama Tihog Oceana, proslavilo je pred kratko vreme 20go-dišnjicu svog rada. Društvo je bilo osnovano pred dva decenija pod imenom »Hrvatski Sokol«, te je to ime imalo sve do početka svetskog rata, kada je preuzelo jugoslovenski naziv. Inače se je ta izmena imena kasnijc izvršila još jedanput, ali jc ipak društvo uvek visoko dizalo svoju zastavu nacionalne svesti i jugoslovenstva. Društveni odbor sačinjavaju ova brača: starosta br. Kncgo, zam. staroste br. Sadič, tajnik br. šoljak, blagajnik brat Tornič, raeunovoda br. Matkovič i načelnik br. Slavič. Jugoslovenski Soko u Los Angelesu U kraju, gde če se ovc godine odr-žati velika X. olimpijada, deluje več skoro punih dvadeset godina takoder i jugoslovensko sokolsko društvo, koje je uelanjeno u sokolsku župu »Pacific«. Starosta društva je brat P. Be-govič, zam. staroste br. Mardešič, načelnik br. A. Pandža, a njegov zame-nik br. Matanovič, tajnik br. Rendič-Miočevič, blagajnik br. Čuk. Bilo bi veoma požel j no, da bi sc veze sa na-šom bračom onkraj mora produbile i postale tako čvrste, kako su to medu ČOS i čchoslovačkim društvima u Se-vernoj Ameriei. Nepotrebne brige Glasilo čehoslovačkih radničkih tc-Iovcžbačkih društava (DTJ), koja tvore sastavni deo čehoslovačkih socijal-nih demokrata, izveštava u jednom od svojih poslednjih brojeva, da čehoslo-vačko Sokolstvo namerava da postavi na mesto nezaboravnog br. dr. Schci-nera za svog starostu sadanjeg ministra unutrašnjih dela ČSR, br. dr. Sla-vika, koji je inaee sada član pretsed-ništva ČOS. Pri tome naravno list ne može, a da u ovo ne umeša i politiku. Naglasujc naime, da čc dr. Slavik kao pripadnik agrarne stranke nekako indirektno pokušati da na Sokolstvo upliva u agrarnom smislu. Kako to pretstavljajn tamo pri DT.T, nama jc nerazumljivo, kada dobro znamo, da čc se izbor staroste ČOS izvršiti na re-dovitom zasedanju odbora ČOS u maju te da če biti izabran onaj, kome če svoje povercnjc pokloniti sokolsko članstvo a ne nikakva politička stran ka, pa pripadao taj ovoj ili onoj. Ako bi pak izbor slučajno pao na br dr. Slavika., to če on kao svestan Soko uvek znati, kako če u buduče postu-pati u svom političkom radu. Nekoliko podaiaka o Sokolu Brno 1 Uvercni smo, da neče biti bez interesa, ako nešto izvestimo o najve-čem sokolskom društvu u Moravskoj i po jačini trečem društvu u ČOS -Sokolu Brno I. Danas ovo društvo bro ji 2589 članova, te porast od godine 1931 iznosi 356 osoba. Najbolje sc vidi radinost društva u telovežbačkom pogledu. Poprečni poset iznosi na te iovežbački sat kod članova 300, člani ca 375, naraštaja 143, naraštajka 96 muške tleče 322 i ženske dece 375 osoba. Vežbalo je ukupno u 439 sati u 24 odeljenja 196 vrsta sa ukupnim godiš njim posetom od 112.983 osobe. Za ta ko veliku masu vežbača naravno potrebno je takoder i innogo prednjaka U tom pogledu društvo stoji ovako ima sedam prednjačkih zborova, sa ukupno 260 prednjaka i prednjačica, koji vode telovežbu u 24 pomenuta odeljenja. Naravno je, da se s takvim brejem prednjaka mogu da postignu i \ ebki uspesi. iz ovog društva poživimo nekoliko čuvenih vežbača; medu ovima je u prvom redu svojedobni pr-vak ČOS br. Gajdoš. Takoder iz Br-na 1 izišlo je i svetski prvak u telo-vežbi br. Alojz Hudec, član poznate vrste brače Mudeča, kojih ima petero, и sve jedan bolji od drugoga. Vrlo živ rad omogučuje društvu izvršno ure-deni sokolski dom i krasni stadion. I upravo radi ovoga podiglo se je u društvu takmičenjc do višine, koja mu jc omogučavala da s velikim brojem svog članstva i naraštaja učestvujc u jednom celom nizu takmičenja. U pro-svetnom pogledu moramo da istakne-mo, da jc o vaj rad bio neobično živ. Tako je održan veliki broj predavanja, nagovora, lutkarskih pretstava, beseda, debatnih večeri i t. d. Napome-nučemo pored toga još i to, da u posebnim odeljenjima toga društva vež-baju takoder bugarski i ukrajinski študenti, koji u Brnu studiraju visoke Školč. Prvih je upisano 17, drugih 14. Jugoslovenskog Odeljenja pak nema, iako u Brnu ima lep broj jugoslovenskih studenata. Društvo bi ih zastalno go-stoljubivo primilo pod svoj krov. Zajednički župski slel u Moravsko] Oslravi Moravsko-šleska i tešinska župa zaključile su da prirede ovc godine u Moravskoj Ostravi zajednički slet i to još prc samih svesokolskih sletskih svečanosti u Pragu. Slet če љс u stvari održati 19 juna, dok če nastup sred-njoškolskog daštva biti 29 maja, naraštaja i dece 5 juna te u septembru opet nastup sokolskih jahaekih odeljenja. Na glavni sletski dan otvoriče tamoš-nje sokolsko društvo Moravska Ostrava 1 svoj novosagradeni dom, a istog dana takoder otkriče se i spomen-plo-ča Slavomiru Kratochvilu na zgradi okružnog suda. Sokolsko sletišfe imače prostora za 1500 vrZbača u prostim vežbama, a gledalaca moči če da primi oko 30.000. Kako se govori, svečanosti če uvelike nadmašiti sve dosa-danje. Priprave za ovaj slet provode se več u punom jeku. Čehoslovačko sokolsko drušlvo u Parizu Nedavno je čehoslovačko društvo u Parizu održalo svoju glavnu skupšti-nu. Iz pojedinih izveštaja videlo se tada, da je društvo imalo 112 članova i 36 članica, a lani je osnovalo u Vesi-nesu, oko 120 km daleko od Pariza, svoj otsek, koji broji 22 člana, najve-čim delom Slovaka. Prednjački zbor društva ima 14 članova i 4 članice, dok je vežbača u društvu poprečno 25, a vežbačiea 10. U poslednje vreme broj vežbača je nešto opao, j er su se neki iz Pariza iselili, a to naročito radi nezaposlenosti. LoŽičko - srpska sokolska društva Često izveštava naš list o najma-njem slovenskom sokolskom Savezu, o lužičko-srpskom Sokolstvu, koje ima svoje sedište u starodrevnom Budyšinu u saslkoj Lužici. Prvo sokolsko društvo bilo je tamo osnovano več pred dobrih deset godina, te je postalo žari-šte sokolske misli. Kasnijc ono je sokolsku ideju i srpsku naeionalnu svest proširilo i po ostalim mestima i seli-ma te malcne slovenske zemlje. Pozna-vaoci prilika u Lužici priznajo, da je s ustanovljenjem sokolskog društva u Budyšinu vrlo mnogo ueinjeno za srp-sko-lužičku stvar. Danas je u Lužici broj sokolskih društava prilično velik, ako uzmemo u obzir prilike koje tamo vladajo. Tako sokolska društva danas imaju mesta: Budvšin, Вискесу, Delni Wujezd, Haslov, Urodžiščo, Khrosči-ey, Komorov, Khwačiey, So\vrjecy, Wotrow, Kulov, Liehan, Malešecy, Njebjelčicy, Panšicy, Poršiey, Radvvor, Rakojdy, Ralbicy i Wulki Čisk. Sva društva vežbaju največim delom samo jedanput na tedau, ali vežbe se održa; vaju redovito, što jc od velike vrednosti. Večina društava nalazi se u saskoj Lužici, gde Nemci toliko ne smetaju razvoju sokolske misli, medutim u pruskoj Lužici stajalište Nemaca pre ma Sokolstvu je sve drugo nego prijazno. Ako pomislimo, kako jc nemač kim manjinama u Jugoslaviji, gde pod okriljem Kulturbunda uživaju najvcea privilegija, onda možemo da prosudi-mo, kakav je položaj naše lužičke bra čc, pogotovo u radu na razvoju sokolske misli medu narodom. »Iz telovežbačkog sveta« PREUREĐENJE LETNE U PRAGU. Stariji Sokoli svi sc zapravo dobro sečaju predratnih svesokolskih slctova u Pragu, koji su sc svi održali na pro-stranoj ravnici tik nad Vltavom, tako-reči usred Praga — na Letni, tada naravno Prag nije pokazivao tako veliko g razmaha kao danas, pa takoder i telesni uzgoj nije bio u staroj Austriji tako na višini kao što je to danas u Čehoslovačko j. Letna je ipak dobro udovoljavala tadanjim zahtevima, bilo to potrebama raznih sportskih društava, bilo pak Sokolstva prigodom raznih svesokolskih slctova. Danas jc naravno oko Letne sve izgradeno i uopšte ona radi premalog prostora ne dolazi u obzir za sokolske sletove. Ipak j c Letna postala sada tim važnija za sportske klubove. Oni su tamo taboreči postali domači te su uredili i svoja igrališta. Najpoznatiji klubovi nulaze se na Letni. Kako je pak komično jedanput bilo potrebno da se reši i pitanje regulacije mesta pa i Letne i njene okolice, odlučila je praška opei-na prepustiti u tclesnouzgojne svrhe veči kompleks zemljišta, ostalo bi se imalo prodati za gradnje. Cehoslovački sportski savez dakle postigao je, da če u sportske svrhe imati na raspoloženju preko 30.000 m2 i to uz godišnju na-jamninu od ca 6000 Kč. Naravno tre-bače tu računati i sa još drugim investicijskim troškovima, da bi se uredio nckakvi manji stadion. Sadanji objekti, koji služe toj svrsi, zastareli su te se moraju temeljito preurediti. Sve če to naravno snositi sami sportiste. KAKO JE S TELESNIM UZGOJEM U ALŽIRU. Kako izveščuju francuski stručni listo vi, telesnom uzgoj u školske omla-dinc u Alžiru posvečena je naročito velika briga. Srednje škole sugradene su tamo posve na novo te imaju pored velikih prostranih vežbaonica takoder i velika vežbališta i igrališta, skoro cele stadione. Takoder i opčine su napravile vrlo mnogo u tom pogledu, da čak i neznatna naselja imaju izvanredno lepo uredena igrališta. 1 u uzgojnom pogledu ueinjeno je mnogo. Na srednjim školama ima po više pro-fesora telovežbe. Kako ovc škole po-sečuju največim delom deca doseljenih Francuza i Italijana a malo domačih, to znači, da največe koristi od tako epo uredenih vežbaonica i igrališta zapravo imaju inorodci. Tvrdi se čak, da se je u Alžiru posvetilo više brige telesnom uzgoju nego li to u samo j Fran; cuskoj. ŽENSKI TELOVEŽBAČKI SAVEZ U ŠVICARSKO!. Poznato je, da je u Šviearskoj pro-vedena najtemeljitija telovežbačka organizacija. Sve organizacije tamo udru-žuje u jedno zapravo Švicarska telo-vežbačka unija, u kojoj složno deluju i Nemci i Franeuzi i Italijani. Članice te unije pak tvore neko posebno, do iz-vesne mere odvojeno telo, koje nosi naziv Švicarski ženski telovežbački savez, koji sada ima 14.476 članica učla-njenih u 479 društava, a ova opet tvore 19 samostalnik župa. Ova ženska organizacija prireduje svoje potpuno sa-mostalne sletove te če i ove godine, kako smo to več i pisali, prigodom lOOgodišnjice postanka svoje matične organizacije prirediti svoj slet u Aarau i to tedan dana pre nastupa muških odeljenja. — Švicarske gimnastkinje su ove godine uvele jedinstveni vežbački kroj. Dosada je naime svako društvo moglo da upotrebljava kroj po volji. LEKARSKO-TELESNOUZGOJNI FAKULTETI. Rusija je, što se tiče telesnog uzgoj a, sve odnosne zavode i ustanove podržavila. Država vrši dakle preko svojih organa sav telesni uzgoj omla-dine kao i odraslih. Svaki privatni rad u tom pravcu je strogo zabranjcn iz načelnih razloga. Pri tome pak se opaža, da se državni organi skrbc takoder i za izobrazbu dovoljnog broja učitelja telovežbe za državne tclcsuo-uz-gojnc zavode. Na nckojim visokim školama bile su ustanovljene i^ opremljene kompletne prednjačke škole sa značajem visoke škole. Ali ni to nije bilo dovoljno. Kako o tome pišu »Li-dovc Noviny,« zakljueio jc komesari-jat ze telesni uzgoj da sc početkom školske godine 1932./1933. u Leningradu i Moskvi ustanove posebni samo-stalni lekarsko-tclcsnouzgojni fakulteti, gde čc sc slušatelji izob raža vati u lekare-specijalistc za telesni uzgoj i to kroz studijsko vreme od 8 semestara Fakultet pak biče u stalnim vezama sa raznim drugim znanstvenim zavodima, naročito pak s medicinskim. MK* f Ferdinand Buissou. Na svom imanju kod Beauvaisa umro je ovih dana u svojoj 91. godini Ferdinand Buisson veliki pobornik laičke škole. Bio je po svom ubedenju borac za pot-punu slobodu uvercnja, dakle najva-treniji pristaša beskompromisnog liberalizma i slobodarstva. Rodio se 20. decembra 1841. godine u Parizu. Na-kon dovršenih srednješolskih nauka studirao na Sorboni. L! 37 godini postaje generalni inšpektor osnovnih škola; u godini 1882. izdaje veliki pedagoški rečnik; od godine 1896—1902 predava kao redoviti profesor na Sorboni, a od 1901—1919 bio je član parlamenta. Velike su takoder njegove zasluge za propagiranje mira medu na-rodima. Bio je pretsednik Lige za čove* canska prava, a za svoje zasluge na tom polju dobio je 1927. godine Nobe-lovu nagradu za mir. * Jubiiej generala lorda Baden-Po-wella. Dne 20. o. m. proslavio je poznati pokretač skautizma, ovog po či-tavom s^ptu proširenog omladinskog pokreta, general lord Baden-Powell, svoju 75 godišnjicu. Interesantna je či-njenica, da je pokretač organizacije, koja ima da širi ljubav i mir medu narodima — vojnik, general. Ali ipak u svom pacifizmu ostao je veran sin svog naroda, koji je spremao svoje mlade skaute i za obranil otadžbine, kada ih je Britanija pozvala, da se bore za pobedu nad tiranijom centralnih sila. ------------------------ Kupimo bradljo rabljeno, v dobrem stanju. Ponudbe z popisom bradlje in navedbo cene po slati na: Sokolsko društvo Rogaševci. (Prekmurje.) Sokolska radio-predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD, Upozoravamo, da su več najav Ijena sokolska radio-predavanja sva pomaknuta za jedan tedan kasnijc, pa če se prema tome sledeča održati: dne 19. o. m. predaje br. Dura Brzakovič o temi: »O sokolslkoj disciplini«; dne 4. marta predaje br. dr. Milo; rad Dragič o temi: »Telesno vežbanje devojke i žene«. Predavanja održavaju se svakog petka od 20 do 20.30 sati. RADIO=STANICA ZAGREB. Dne 2. marta predaje br. Josip Kramcršek o temi: »Ritam, ritmika, rihnička gimnastika«. Predavanja zagrebačke radio-sta-nice drže se svake druge srede od 19.45 do 20 sati. Izašla je 9. sveska „Sokol. knjižnice“: DR. NIKO MRVOŠ: Pogladi i misli dr. Miroslava Tyrša Primerak stoji 3'— D i n Neophodno potrebno zaTyrševe proslave Porudžbe prima i izvršuje Jugoslovenska Sokolska Matica LJUBLJANA, Narodni dom /АУ1ЈШЦ O učeslvovanju srednjo-školske sokolske c mladine na večernem sokolskim priredbama Svima bratskim župama! Po inicijativi br. župa a na pret-stavku savezne uprave, da li srednjo-školska omladina, koja je učlanjena u našim sokolskim društvima, može i pored propisa čl. 32—35 Pravila o vladanju učestvovati na zvaničnom delu sokolskih večernjih priredaba, Mini-starstvo prosvete svojim aktom S. n. br. 44414/31 od 11. februara o. g. dalo jc ovo meritorno rešenje: »U vezi akta Uprave toga Saveza br. 6513 od 16. decembra prošle godine Odeljenju za srednju nastavu Mi-nistarstva prosvete čast jc poslati ovo obaveštenje: Propisi članova 32, 33, 34 i 35 Pravila o vladanju važe u svemu i za učenike srednjih škola koji su članovi sokolskih društava. Prema tome mogu učestvovati na zvaničnom delu zabave i pre početka igranke moraju se itda-ljiti iz dvorane i vratiti se svojim ku-jim kučama. Direktor škole učenika Sokola mora uvek biti obavešten o takvim zabavama kako bi mogao dati odobrenje i postarati se da se propisi spomenutih članova Pravila o vladanju tačno izvrše. Što se pak tiče popodnevnih sokolskih posela ona se mogu održati ali ne svake nedelje i praznika, i to od 16. do 18. časova a pod nadzorom nastav-nika gimnastike. Po naredenju Ministra prosvete načelnik Odeljenja za srednju nastavu, K. Sretenovič, s. r.« Prednje se rešenje dostavlja br. župama, društvima, četama radi znanja i upravljanja po njemu. Spisak Sokola, kofi služe ovogodišnji kadrovski rok Svim bratskim župama! Uprava Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije pozvala je svojom okruž; nieom br. 5 (S. br. 362) od 21. L o. g. sve bratske, župe, da pozovu sva svoja bratska društva, da najkasnije do 15. marta o. g- dostave saveznoj upravi preko župa spiskove onih svih svojih članova, koji ove godine otslužuju svoj kadrovski rok a imaju po zakonu pravo na olakšicu pri tome služenju u kadru. Kako se približuje kraj toga stav-ljenog roka a kako neki vojni okruzi več potražuju te spiskove, savezna uprava, u vezi s aktom Ministarstva vojske i mornarice br. 3319 od 16. o. m obrača ponovo pažnju svima hra.t skim župama na traženjc po okružniei br. 5 i poziva ih da po njoj postupc što hitnije. Iz sednlce saveznog TO od 22 februara 1932. Savezni načelnik br. Bajželj izve-stio je, da če se naredna glavna skup-ština Saveza SKJ održati dne 3 aprila o. g. u Beogradu te da če se zbor žup skih načelnika tada sastati dan pre; t. j. dne 2 aprila da raspravlja o običaj-nom dnevnom redu. Br. Prosene ima da sabere i pripravi za taj zbor sve predloge saveznog TO. Br. Ambrožič sastaviče predlog za pravilnik i propi-se ekspedicije za svesokolski slet u Pragu s naročitim obzirom na disciplini! članstva, koja mora da vlada kako za vreme vožnje tako i na pojedinim stanicama i na samom sletištu. Članstvo, koje kani da učestvujc sletu u Pragu jedino u svrhu zabave, neka se ne prijavljujc za slet po sokolskim društvima, več neka u Prag ide, 'ako to želi, posve privatno i na svoju ruku, a ne pod sokolskom firmom, jer čc se Sokoli morati da drže sletskih propisa i da budu skroz i skroz disciplinovani. Svesokolskom sletu dakle neka uče-stvuje samo svesno, disciplinovano Sokolstvo! O izdanju toga pravilnika i tih prepisa izvestiče sc takoder i sletski odbor u Beogradu u svrhu davanja informacija u smislu toga pravilnika. Raspravljalo se je nadalje o reformi sokolskog svečanog kroja za sve kategorije. Reforma kroja morala bi se naj-prc provesti kod muške dece (crnc hlače i bela košulja). Konkretan predlog o tome za zbor župskih načelnika iz-radiče br. Stanič. — Sastav takmičar-ske vrste za smučarska takmičenja u Štrbskom Plesu morao se j c da izmeni radi promena kod ČOS tc su za takmičenja prijavljena brača: za 50 km: Joško Janša, Mojstrana; za 18 km Joško Janša, Mojstrana; Franc. Smolej, Jesenice; Ciril Lakota, Mojstrana; za smuk: Tomaž Ravhckar, Jesenice; C iril Lakota, Mojstrana, Fraim Smolej, Jesenice; za skokovc: Fomaz Ravhc-kar, Jesenice; Franc Smolej, Jesenice; Ciril Lakota, Mojstrana; za sestavljena takmičenja: l vme Smolej, Jesenice; Ciril Lakota, Mojstrana; za 8 km članice: —- Zdenka Ažmanova, Kranj; Mara Lebarjeva, Bled. Skupno treniranje za smučarsko takmičenjc več je započelo. — Diplome za postignutc uspehe na smučarskim takmičenjima u Bohinju dobiju: 2 u slalom-smučanju, l> za takmičenjc na 18 km, 4 za takmičenjc u skokovima, 3 za sastavljcna takmičenja i 6 članica. - - Prima sc načrt br. Maeauoviča glede stafetnog frčanja u Pragu (izvcstilac br. Keber). Prva izbirna takmičenja za štafetno tr-čanjc pojedinaea održače se u vreme od 1 do 12 juna i to u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Zagrebu. Prijave čc sc primati do 15 maja o. g. Za takmičenja dolazc u obzir oni, koji su najma nje pre 1 decembra 1931 članovi Sokola. Komično izbirno takmičenjc na 190 metara održače se u Zagrebu 20 juna 1932. Na tom takmičenju konačno ec se izabrati štafeta za Prag sa jednom rezervom. Hosifa - Fonsier * društvo za о^!дшап|е I reosiguranfe ♦ 'Beograd PROF. BOGOLJUB KREJČIK (Beograd): Radio*« tečaj českog Jezika (Nastavak.) Dvadeseti čas. (Na Beogradskom radiu u petak 11. marta 1932. u 17 časova.) Imenice V. vrste. Po ovoj vrsti menjaju se imenice srednjega roda koje se u prvom pa-dežu svršavaju na -me a u drugom padežu jednine imaju -mene. bfime = breme; pleme =* pleme; sleme = sleme; teme — teme; vyme — vime; pismš = slovo; sime = seme i t. d. Sve ove imenice menjaju se po tipu rame: Sg. nom., gen., vok. rame gen. ramene dat., lok. rameni instr. ramenein Pl. nom., ak., vok. ramena gen. ramen dat. ramenum lok. ramenech instr. rameny Sve ove imenice imaju još oblike na -eno: plemeno, semeno, temeno, vymeno, pismeno i t. d. Po ovoj vrsti menjaju se i imenice srednjega roda, koje se u prvom padežu jednine svršavaju na -e, (-e), a čiji se drugi padež svršava na -ete, (-etc): ptače — ptice; holoube — go-lubče; house == gušče; lviče — lavče; hribe — ždrebe; jehnč = jagnje; šte-nft = stene; kuzle — jare; vnouče — unuče; devče = devojče; nemluvnž = odojče; dvojce — blizanac; zvire = životinja; koštč — metla; poupč = pupoljak i t. d. Sve ove imenice menjaju se po tipu kure: Sg. nom., ak., vok. kure gen. kurete dat., lok. kureti instr. kuretem Pl. nom., ak., vok. kurata gen. kurat dat. kuratum lok. kuratech instr. kuraty Ovim bi završili sve ono što je najglavnije o imenicama o češkom jeziku, ali moramo da napomenemo, da nam vreme ne dopusta da predemo još ш љ prvi izlet u Solin, gde su polazniei razgledali novi Sokolski dom i prisustvo-vali akademiji, koju je toga dana priredilo Sokolsko društvo Split. U ne* delju dne 17. januara pošli smo svi na stare solinske iskopine, gde je br. prof. Roca održao jedno vrlo zanimivo predavanje o postanku, značenju i propa* sti Solina. Tumačio je takoder i isko* pine, koje su tamo pronadene. Dne 24. januara pošli smo tenderom, koji ge, koje je darovao Higijenski zavod, odeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravi j c Primorske banovine u Splitu za propagandu higijene po našim mestima. O polasku tečaja izdano je svakom tečajniku uverenje od strane sta* rešinstva župe, time da imadu u roku Župa Zagreb SOKOLSKO ČETA MAŠIČ. U zagrebačkoj župi ističe se na-ročito rad sokolske čete Mašič. Svakako je to jedna od retkih četa, koja je od 2 meseca da se prijave za polaganje društvenog prednjačkog ispita. Nadom, da če ovaj prednjački tečaj doneti koristi svim polaznicima, a preko njih napretku naše župe, želimo, da se omoguči starešinstvu župe odr? žavanje što više ovakovih uspelih te čajeva! Zdravo! — Stari Soko. te bila je jedna od najuspelijih, dobiv-ši zasluženo priznanje. U lepim narodnim nošnjama, 6 sestara i 12 brače na stupa sa skupinskim vežbama po narodnim motivima. Vežbe jc sastavila poznata sokolska radnica sestra Mara Hajekova. Trebalo bi svakako te vež- Članovi t članice Sokolske čete Mašič Župa Splii ŽUPSKI PREDNJAČKI TEČAJ. Sokolska župa Split održala jc od 10. januara do 8. februara o. g. župski prednjački tečaj, u koji su poslala svoje članove i članice društva: K. Su* eurae, Baškavoda, Omiš-tCutleša, Lok* va*Rogoznica, Sučurac, Trilj, Sinj, Šes-tanovac, Jesenice, Kpmiža, Solin po jednog člana; Klis, Dugirat, Sutivan, svoju sokolsku dužnost ozbiljno shva-tila, a dobri rezultati toga rada več sc pokazuju u Svakoj zgodi. Tako n. pr. na natecanju četa zagrebačke župe četa postizava prvo mesto. Na 1. decembra nastupa na akademiji Sokolskog društva Nova Gradiška i tačka ove ce- he umnožiti i za ostale čete. Najveeu hvalu zaslužuje za napredak čete njeni voditelji brat Basarič i sestra Vuj novič. Samo tako napred! Pokažite svima, da^sokolskom radu ima i te kako mesta na našem selu. — ić. ZAJEDNIČKI ODBOR ZAGREBA-ČKIH SOKOLSKIH DRUŠTAVA. U gradu Zagrebu ima danas pet sokolskih društava s više hiljada članova. Ovo veliko proširenje Sokolstva nužno izazivljc potrebu, da saradnja izmedu tih društava u istom gradu bude što intimnija i da veza izmedu njih bude što čvršča. Osim toga župa mora voditi brigu oko svih 130 jedinica pod-jednako, pa ne može da se naročito bavi specijalnim interesima i zadaci-ma, koji čekaju zagrebačko Sokolstvo. U tu svrhu dala je župska uprava inicijativu da sc sastavi jedan odbor, koji bi na sc preuzco vršenje gornjih zadataka, pa jc dne 14. februara odr-žana sednica izvršnih odbora svih pet društava kao i delegata župske uprave, te je zaključeno osnivanje »medudru-štvenog odbora zagrebačkih sokolskih društava«. Taj odbor vršiče svoju za-daču na temelju ovlasti dobivenih ml društvenih uprava, a u njegovu če nad-ležnost spadati: da održaje veze i kontakt izmedu sokolskih društava u gradu Zagrebu; da provodi zajedničke akcije od opčeg interesa za aagrebačko Sdkolstvo; da reprezentuje zagrebačko Sokolstvo kao celinu prema vani; da rukovodi akcijom oko širenja Sokolstva u gradu Zagrebu. Odbor je sestavljen od izvršnih odbora, svih zagrebačkih sokolskih društava, t. j. od starešine, tajnika, načelnika, prosveta ra i blagajnika, odnosno njihovih za-menika, te izaslanika župe. Odbor če hirati stalnog pretsednika i tajnika. Iz- God. III. — lir. 9. raden je i pravilnik, koji če iza kako bude prihvačen od pojedinih društava, biti predložen župskoj upravi na odo-brenje. Prvi praktički rezultat ovoga odbora je zajednička organizacija Tyr-ševe proslave u Zagrebu, te pripreme za svesokolski slet u Pragu i župski slet u Zagrebu. SOKOLSKO DRUŠTVO KUTINA. Glavna je skupština društva održana je dne 17. januara o. g. u Sokol-skom domu, a prisustvovalo joj je preko 100 članova. Skupštinu je otvorio starešina br. Helešy pozdravivši najpre našeg vrbo vnog starešinu Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, a zatim je komemori-rao smrt br. dr. Seheinera. Potoni se je nakon podnesenih izveštaja o pro-šlogodišnjem radu i kratke diskusije, prešlo na izbor nove uprave, u koju su izabrana sledeča brača i sestre: starešina dr. Gollner Zlatko, zamenik Korade Ljudevit, tajnik Smiljanič Đorđe, zamenik Singer Vjekoslav, prosvetar dr. Petrinič Ignacij, blagajnik Ribarič Stjepan, načelnik Narančič Miloš, zamenik Stefanovič Krešimir, načelnica Tomašič Jelka, zamenica Rehtaček Zdenka, statističar Bijelič Vladimir, barjaktar Kordič Budimir; članovi uprave: Čejka Josip, Kefelja Antun, Mi si raca Ilija, Narančič Stevo, Schnei* der Ivan, Rechnitz Imbro, Dolenec Matija, Hafner Rudolf, Pavičič Otokar i dr. Damaska Drago: revizori: Vujno-vič Miloš, Helešy Nikola i Feldbauer Alfred; sud časti: Antunovič Antun, Poklukar Ciril, Franic Marko, Piško-rič dr. Marko i Weiner Dušanka. Novi odbor se je odmah primio posla i več su do sada održane dve sednice upravnog odbora, te tri sedni-ee prednjačkog zbora. Sokolsko društvo Kutina lepo se razvija, a naročito je god. 1931. znatno pokročilo napred, jer je nabavljena po odboru za gradnju Sokolskog doma, a uz novčane pripomoči svesnih gra-dana i brače Sokola zgrada za dom, ko-ja je delom već i adaptirana, tako da se redovita vežba i druge priredbe odr-žaju u dvorani doma, koja je sada naj-veča i najlepša dvorana u Kutini. Društvu je obečana i novčana pri-pomoć sa Strane kr. banske uprave u Zagrebu, pa če se tom potporom moči gradnja Sokolskog doma dovršiti u onoj meri, kako je to zamišljena prema najnužnijim vitalnim potrebama društva. Kod nabave zgrade i zemljišta za Sokolski dom od Poljoprivrednog d. d. u Zagrebu išli su društvu osobito na тики gg. brača Deutsch, veletrgovci drvom u Zagrebu, kojima je zato po društvu izražena posebna hvala. — Dr. G. Župa Osl/elc IZ UPRAVE ŽUPE. U fond dre. Pavla Mergenthalera Za daljnju izgradnju Sokolskog doma u Osijeku, Gornjem gradu, u mesto ven- ca na odar, pored več isikazanih iznosa položiše: Trgovačko udruženje Vuko= var Din 200.—, Dimitrije Kostial-Živa* novič Din 200.—, Ante Adžič Din 100, Sokolsko društvo Podr. Podgajci Din 100.—, Sokolsko društvo Podr. Slatina Din 100.—, Sokolsko društvo Dakovo Din 100.—, Sokolsko društvo Pleterni* ca Din 100.—, Sokolsko društvo Otok Din 100.—, Sokolsko društvo Feričanci Din 50.—-, Sokolska četa Stari Mika-novci Din 50.—, Sokolsko društvo Šid Din 30.—, Sokolsko društvo Bcrak Din 20.—. Svega Din 1150.—. Do sada iška* zano Din 7270.—. Ukupno položenih Din 8420.—. IZ NAČENLIŠTVA ŽUPE. Prednjački tečaj okružja Slav. Brod. Tečaj prireden je u Sibinju od 18. do 23. januara. Tečaj je organizovalo načeln.štvo Sok. okružja i vodio ga je načelnik brat dr. Dequal. Na tečaju su još predavala brača prof. Tanasije Ilič, prosvetni nadzornik Sok. okr. Slav. Brod i brača Sieber i Vukelič iz Sibinja. Polaznika je bilo ukupno 23 (od toga 7 članica) i to iz sledečih je-dinica: Andrijevci, Brodski Varoš, Lu-žani, Nova Kapela, Batrina, Podvinje, Sibinj, Slav. Brod, Slobodnica te iz okružja požeškog: Kaptol. — Uspeh tečaja bio je vrlo dobar, vladanje dobro. Na završetku tečaja priredena je čajanka a učesnicima su podeljena uverenja. SOKOLSKO DRUŠTVO BENIČA* NAČKI MAGADENOVAC. Društvo je održalo 26. decembra 1931. svoju akademiju u selu Beničan-cima. Akademiju je otvorio prosvetar predavanjem. Sledile su dve tačke muš-ke dece i dve tačke članova. Program je bio završen živom slikom. Poset oko 130 osoba. Materijalni uspeh dobar, moralni odličan. — U nedelju 3. janu* ara 1932. održalo je društvo akademiju u selu Radikovci u 4 sata sa predavanjem prosvetara, 2 tačke muške dece i 3 tačke članstva. Akademiju je pose* tilo oko 70 osoba. .Materijalni uspeh srednji, a moralni dobar. >— 6. januara 1932. u 7 sati u veče priredilo jc društvo u Golincima u prostorijama škole akademiju sa gore navedenim progra* mom. I poset i materijalan uspeh su bili odlični. Ta priredba je imala propa-gandistički karakter te ima nade, da če u najkračem vremenu biti osnovana Sok. četa u Golincima. 10. januara 1932. održana je akademija u Kučancima. Na programu je bilo: predavanje, 2 vežbe m. dece, jedna deklamacija, proste praške, vežbe s motkom i skupine članstva. Poset povoljan, materijalni uspeh dobar, moralni odličan. 17. janu= ara 1932. održana je akademija u La-ciču, a na programu jc bio tamburaški zbor, predavanje, 2 vežbe m. dece i tri vežbe članstva. Akademija je u svakom pogledu vrlo dobro uspela. SOKOLSKO DRUŠTVO PLETER* NICA. Društvo je održalo 13. januara o. g. akademiju. Načelnifk je u pozdravnem govoru pozvao majke da šalju svoju decu u sokolske redove. Prva tačka rasporeda bila je čustvena deklamacija sestre Nevenke Peleš »Pesma jedinstva« od Iliča. Iza toga redale su se vežbe ženske i muške de* ce. Kao daljnje tačke bio je nastup žensikog naraštaja sa lukovima te mu-škog naraštaja sa palicama. Izvedba vrlo dobra. Kod nastupa članova na ru; čama vidljivo je došao do izražaja marljivi tehnički rad članova pod vodstvom svog agilnog načelnika. Kao novost u Pletcrnici bio je nastup članica u ritmičkom plesu »Turkinjice« od Mudrije i članova u skupinskim vežba-ma Mudrije. Nastup članica bio je pozdravljen dug.m odobravanjem opčim-stva. Kod članica se pokazala velika volja za ovu vrstu nastupa. Članovi su izveli skupinsiku vežbu odlično. Živa slika »Istarski mučenici« bila bi bolje uspela da se je mogla stvoriti pozadi-na, koja bi bolje odgovarala i rasveta. Akademija je bila ogledalo golemog rada i truda, što ga ulaže načelnik za razvoj Sokolstva u Pleternki. Poset je bio vrlo dobar a bio je lep broj i stranih gostiju. Naročito su se domači rado* vali brači iz Požege, koji su prisustvo-vali ovoj priredbi. Posle akademije se razvila animirana zabava s plesom. £upa Sušah. - Uijeka SOKOLSKO DRUŠTVO JABLANAC. Dne 22. nov. 1931. god. sazvana je konstituirajuča skupština za osnutak Sokolskog društva Jablanac (srez Senj). Po izboru odbora počelo se odmah radom i nakon tromesečnog rada društvo je priredilo prvu svoju sokolsku zabavu 7. februara 1932. sa sledečim programom: Pozdrav staroste;- proste vežbe članstva; proste vežbe ženskog podmladka; proste vežbe muškog podmladka; piramida; tombula; ples. Program ceo bio je dobro izveden, zabava je bila vrlo dobro posečena i animirana. Moralni i materijalni uspeh velik. Ž.upa Šibenik - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO MANDA-LINA. Sokolsko društvo Mandalina ponovno je započelo svojim radom 2. II. 1930. Bilo je obustavljeno najpre od austrijskih vlasti 1914., pa onda — po= sle gotovo 2 g. rada — opet za italijanske okupacije 1920. što se je imovine spasilo od austrij. vlasti, to je sve razneseno za italijanske okupacije. I da-nas društvo nema ni doma, ni dvorane, ni sprava ni pokućstva. U društvu jc 80% od radnika, težaka i ribara, koji u današnje doba ncstašice i besposlice teško da smognu novac i za članarinu, a kamo li da doprinose za nabavu najb nužnijih potrepština. Društvo, iako je ovako siromašno i oskudno u svemu, ipak vrši svoje sokolske i nacionalne dužnosti zdušno i u redu, a članovi su kroz g. 1931. doprineli i velike žrtve, jer su nabavili 23 svečana sokol, odela, 13 vežbačkih muških i 8 ženskih, 11 V Mariboru je najugodnejši nakup galanterije — drobnarij — parfumerije — papirja itd pri tvrdki DRAGO ROSINA Vetrinjska 26 Hotel - Pension Vlastito kupalište „JADRAN« SUŠAK renovirano Pozor Sokolska društva! Učitelj vješt za limenu i gudalački orkestar traži hitno nameštenje A. HOillbi kapelnik Sokol, glazbe S t o n u, Dal m a c i j od novom upravam Preporučuju se vlasnici M. V. KUNDIĆ N A J N I Ž J E C E N E UČITELJSKA TISKARNA v uuBimm JenaJmoderneje urejena in izvršuje v*a tiakarnka dela od najpreprostejšega do najmodernejšega. Tleka šolske, mladinske, k poslovne in znanstveno knjige. — lluatr. knjige veno* banmtm in večbarvnem tisku. BroSure in knjige v malih In največjih nakladah. — Časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema lluatriranih katalogov, cenikov in reklamnih liatov. LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Šol3ki zvezki za osnovne, mešC. In srednje Sole. Risanke, dnevniki in beležnice. Vrne tiskovine *s druitva in 4olc (lepake, letake, izpričevala itd.) dajte v tisk UCitelJski tiskamil UiltElJtKA KNJIGARNA ima v zaiogi „Ga'erijo naših moi“: 1. Trubar, 2. Vodnik. 3. Slomšek. 4. Prešeren, 5. Lovstik, 6. Stritar, 7. Juržif, 8. Gregorčič, p, ASkerc, 10. Tavčar, 11 .Levec, 12. Erjavec, 13.Jert! Friporoča se najstarejšs slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajski c«stal? Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne muš. naraštaja i 30 dečjih. Uza sve napore, žrtve, rodoljuBnu i sokolsku svest članova, društvu ni otkud pomoči, pače ne pruža mu sc ni moralna, koja mu je u ovo doba nehaja, materi-jalizma i vrludanja toliko potrebita. U g. 1931. društvo je brojilo 67 članova, 41 članicu, 11 muš., a 7 žen. naraštaja, 14 muš., a 16 žen. dece. Od ovoga je vežbalo 14 starije brače, 13 mlade, 8 članica, 11 muš. naraštaja i 30 dece. Sudelovalo je i vežbalo velikim postotkom vežbača svih kategorija na sletu Sokolstva na Jadranu u Splitu 28., 29. juna i na okružnom žup-s ko m sletu u Kninu 13. aug., te na izletima i javnim vežbama u Zlarinu 21. juna, Šibeniku 26. jula i Zablaču 30 aug., kao što i na svečanosti polaganja temelj nog kamena Sokolskog doma u Šibeniku 6. sept. Svi vežbači i vežbačice, na svim spomenutim nastu-pima, dostojno su se iskazali i istakli, brojem, vežbanjem, redom i tačnošču, a br. Despot Niko p. Ive dobio je u Splitu i II. nagradnu diplomu. Sve kategorije mandalinskog Sokola vežbale su kroz letnje doba na otvorenom, ali nezgodnom, kameni-tom tlu, u drugo vreme pak u škol. dvoranama. Drukče se nije moglo, kad Soko nema svoje dvorane. Kroz g. 1931. priredilo je društvo 1 akademiju, dve pretstave, a održalo više predavanja i nagovora. Svi članovi i članice zaslužuju priznanje, a osobito oni, koji su nastojali da svaki uvek bude na svom mestu i da vrši svoju dužnost. Svoju ovogodišnju glavnu skupštinu društvo je održalo 10. januara. Skupštini je prisustvovalo 13 članica i 53 člana. Kao odaslanik br. župe bio je tajnik iste br. Torre. Skupštinu je otvorio društveni starešina br. Vlahovič prigodnim govorom, a govorio je i odaslanik župe br. Torre. Oba govora lepo su delovala na prisutne i ostavila jak utisak. Br. starešina setio se umrlih članova: Batistič Ivke, Periša Kate, Arasa Blaža, Alič Milenka i Sokoliča Mišure Stanka. Rešavajuči propisani dnevni red, prikazali su svoja pomno sastavljena i tačna izvešča brača: tajnik, blagajnik, prosvetar, načelnik i pretsednik nad-zornog odbora. Kod raspravljanja culi su se jadi-kovke radi nevoljnih prilika društva, koje nema dvorane, sprava, vežbališta, pokučstva, a od nikud nikakve pomoči, pa su tražili, da društvo moli pri-pomoč za sprave, pozornicu, sudelova-nje u prednjačkom tečaju i sletu u Pragu. Kod hiranja uprave vladala je jed-nodušnost, pa je bila predložena jedna lista uprave, koja je jednoglasno birana kako sledi: starešina Vlahovič F. Ante, zamenik starešine Vukšič Luka, tajnik Periša J. Vice, prosvetar Brana Marija, načelnik Aras Marko pk. Andrije, zam. načel. Despot Marko pk. Mate, načelnica Vukšič Milica, zamenica načel. Boče Janja; odbornici Ivančič Matko (statističar), Bclamarič Joso (blagajnik), Belamarič Ante pik. Jakova, Jurkovič Ante pk. Luke, Mišu-ra Sime pk. Ive. Za delegata na skupštinu župe bi-ran je br. Jurkovič slavomir. Posle izbora star. br. Vlahovič zali valio sc svima na poverenju i obe* čao u ime svoje i uprave i kroz g. 1932. uložiti sve sile, da društvo uznapreduje u svakom smeru delovanja i dostojno se istakne u telesnom i duševnom uz-goju medu bratskim društvima župe. Ž.upa Varaždin KOMEMORACIJA ZA BRATOM DROM, SCHEINEROM U IVANCU. Dana 12 februara o. g. priredilo je naše društvo u društvenim prostorijama komcmoraciju za pokojnim bratom drom. Scheincrom. U vrlo lepotn predavanju prikazao je prosvetar društva, brat dr. Josip Jambrec, rad i zasluge pokojnog vode Sokolstva. Komemoraciji prisustvovao je veliki broj članstva te mnogo gradana. SOKOLSKA ČETA U LJUBEŠĆICI. 17. februara proslavila je naša četa u prisustvu izaslanstva bratskog Sokolskog društva iz Varaždinskih Toplica i bratske Sokolske čete iz Svibov-ca svečano otvorenje sokolske čita-onice. Gosti, kao i članovi naše čete, predvodeni glazbom, krenuli su pred zgradu čitaonice, gde je podstarešina, brat Vid Ivanušec, u lepom govoru izneo značenje čitaonice za selo i narod. Gostima kao i ostalim prisutnima pokazana je nato sama čitaonica, a zatim se je u povorci krenulo do zgra-de, gde se je održavala svečanost. Ov= de je prisutne pozdravio starešina, br. Stjepan Šoštarič, a zatim su pod ravnanjem brata Slivara Zdravka izvedena tri vrlo uspela prikazivanja. Nakon toga razvila se zabava, te je i time ova naša lepa svečanost završena. Tražl se prednjak vršna sila sa župskim ispitom, koji bi bio potreban potpisanom društvu za jedan ili dva meseca. Ponude sa zah-tevom plate dostaviti odmah. Sokolsko društvo Komiža. Službe išče S pisamiikih, ozir. trgov, nameščencev in slug; 1 trgov pomočnik, špecerijst; 1 absolvent trgov, šole; S inštruktorjev za srednješolce; 1 trgov, pomočnik mešane stroke. Vsi Sokoli. Ponudbe na upravo Sok. Glasnika. Prodam dobro ohranjeni pisalni stroj „A. E. G.*, Naslov pove uprava Sokol. Glasnika. Tko oglašuje, taj napreduje! Творница гимиастичких и спортских справа Ј. ОРАЖЕМ Добављач Савс >а Сокола краљевнне Југосланије РИБНИЦА (Долењско) И.чрађујс cdc соколске всж-6ahc справе, опреме читавих друштвсних н школских веж-баона, спортске потрепштине за лаку атлетику, еправе за ле rua вежбалишта, к у n а-л ii ш т a n башКе, љуљанке, справе за децу итд. Израда савршена u елегантна, по-служба мајсолидннја, цене иајумерсније. — Илустро-ваниссник беснлатно. ОСНОВАНА 1881. ГОДИНЕ Ценик t алазп сс у Соколском Календару год. 1932. ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ » ЗАГРЕБ ■ИИИИШ——и—fl—Д——————Кпал.нце Марнје 6 Добављач Савсза Сокола краљевннс Југосланијс ■НИНВНИ Брзојавнм наслов: „Трикотажа" Загреб О Телефон пнтерурбан 26-77 Израђујем свс врсти соколскпх потренштииа ла јавни п излетнн наступ свнх категорија нашега члаиства п то тачно ирсма пропису Савеза О-хола краљс-штс Југославије. Ошкс у орпгнналним бојама прописннх одсла налазе се у књизи „организацнја Савсза СКЈ*. — Захтсвајте иснмкс п ироспскте. — $2 :- Пснс врло умсрсне, а за точну и солидну изразбу јамчим. - JUGO SLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REGISTROV AN A ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sz>e sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljev a našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacijei muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGCSI.OVENSKA SOKOI.SKA MATICA, UVRLJANA, NARODNI ООЧ TEI-кГОЛ i t.- 1.1-43. — POSTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.«3! ZAHTEVAJTE CENIK Ili!! Izdaje Save/. Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovora Mica Kosčova Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani