KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 32 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 3065. The Libbey-Owens Sheet Glass Company, Toledo, U. S. A. Postupak i postrojenje za automatsko uvodjenje obrezivnog materijala u mašine za glačanje Prijava od 16. oktobra 1923. Važi od 1. avgusta 1924. Ovaj se pronalazak odnosi na jedan poboljšani postupak za automatsko snabdevanje mašina za glačanje sa fino usitnjenim abreziv-nim materijalom, kao što je pesak, pomešan sa vodom. Prema ovom pronalasku u jednom beskrajnom cevastem sistemu sadrže se svi stepeni finoće takvog materijala, koji se potiskuju u nezavisnim cevima. Paralelne linije cevastog sistema, u kojima se odvojeno sadrže potrebne vrste i finoće ahrezivnog materijala, prolaze sasvim blizu svake mašine za glačanje, i namešteno je naročito postrojenje koje kon-troliše i automatski snabdeva te mašine sa abrezivnim materijalom iz pojedinih cevi. Na primer, kada se odpoćne struganje staklenih ploča na ma kojoj od tih mašina, izvesan deo najgrubljeg ahrezivnog materijala potiskuje se iz odnosnog cevastog sistema i unosi se u mašinu. Posle izvesnog vremena, ova se cev zatvara i idući finiji materijal upušta se iz odnosnog cevastog sistema, i sve dalje, dokle god se ne dovrši sastrugavanje ili glačanje sa odnosnim najfinijim — najsitnijim — materijalom, kada se isti zaustavi. U svakom ce-vastom sistemu održava se postojan i nepro-menljiv pritisak na abrezivni materijal, te se na taj način izvesne količine ahrezivnog materijala upušta u onu mašinu, koja upotrebljava, u datora trenutku, tu vrstu i finoću ahrezivnog materijala. Na isti se način i istisnute količine materijala dopunjavaju pri-ticajem novih količina, a time se i čvrste materije u cevastom sistemu, održavaju u stal- noj suspenziji (razmućenosti). Upotrebljeni a-brezivni materijal i voda iz više mašina za struganje odvodi se u zajednički skupljač, o-dakle se bolji deo mešavine ispumpava i odnosi do mnogobrojnih razvrstavajućih rezervoara. Ovde se taj materijal razvrstava naročitim remenskim prenosnicima u svoje nezavisne vrste pa se odvodi u skupijajuće rezervoare odakle se svaki cevasti sistem — odnosno, odgovarajuća linija — snabdeva. Pronalazak će se bolje razumeti iz sledečih detaljnijih opisa jednog od usvojenih odlika ovog pronalaska. U priloženim crtežima: Figura 1 jeste plan celokupnog sistema za snabdevanje mašina sa abrezivnim-strugaju-ćim materijalom. Figura 2 jeste uvećani izgled sa strane jedne od mašina za struganje i najbližih de-lova cevastog sistema za snabdevanje struga-jućim materijalom. Figura 3 jeste izgled sa strane razvrstavajućih rezervoara, skupljajućih rezervoara i najbližih delova cevastog sistema. Figura 4 jeste izgled sa strane uzet pod pravim uglom na figuru 3, gde se izlaže izgled razvrstavajućih rezervoara i dva reda mašina za struganje, a izlaže se takodje i zajednički bazen i mehanizam za ispumpavanje i vraćanje materijala natrag u razvrstavajuće rezervoare. Figura 5 jeste uzdužni vertikalni presek kroz jedan deo razvrstavajućih rezervoara. Figura 6 jeste plan jedne od razvodnih je- Din. 35. dinica za selektivno snabdevanje ahrezivnim materijalom jedne od mašina striigalica. Figura 7 jeste visinski izaled, sa delimienim vertikalnim presekom, razvodnog sistema. Figura & jeste plan razmeštanja električnih sprovodnika gde se izlažu mreža i vremenske skale i prekidaM za automatsko regulisanje razvodnika za abrezivni materijal. Figura 9 jeste visinski izgled, na uvećanoj skali, slavina za povremeno prekidanje priti-«aja abreziva kroz odnosnu cevnu liniju, a takodje i radni ekscender za istu slavinu. Figura 10 jeste visinski izgled, uzet pod pravim uglom na figuru 9, i na umanienoj skali, koji pokazuje kako tri slavine mogu da se pokreću sa jednog istog pogonskog postrojenja. U izloženom obliku mašina za struganje ili glačanje, staklena ploča 1 slobodno leži i održava se u jednom plitkom udubljenju na gornjoj površini obrtnog stola 2. Alatka za struganje — strugalica — 3 slobodno leži na gornjoj strani ploče, a strugajući materijal — abre-ziv — 4 dovodi se i prosipa na gornju površinu staklene ploče, a i izmedju alatke za struganje i staklene ploče. Ovaj se materijal ispušta kroz usta 5 na donjem kraju cevi G. Voda i upotrebljeni abreziv koji su odbačeni sa obrtnog stola, zadržavaju se o zaklon 7 i jedna vertikalno pokretPa vrata 8, pa onda silazi kroz nagnute odvodne cevi 9 i 10, koje se nalaze ispod mašine. Razni stupnji finoće strugajućeg materijala, kojih ovde ima samo tri, mada se može upotrebiti proizvoljan broj ovih stupnjeva, upotrebljavajući više linija, sadrže se u tri paralelne cevaste linije 11, 12 i 13, koje se protežu pored svake od mašina za struganje. Sa ovde izloženom mašinom za struganje upotrebljavaju se tri razna stupnja finoće peska, koji služi kao vrlo zadovoljavajući strugajući materijal, mada se i druge vrste strugajućih mašina mogu upotrebiti. Cevasta linija 11 sadrži najgrublji abreziv koji je razmućen u vodi. Cevna linija 12 nosi u sebi sledeći stupanj finoće a cevna linija 13 nosi u sebi najsitniji abreziv. Kao što je izloženo u figuri 1, mnogobrojne mašine za struganje, od kojih se može upo-treblavati ma koji bilo broj sa ovim sistemom snabdevanja, poredjane su u dva paralelna reda, jedna prema drugoj, duž jednog prolaza. Tri paralelne linije cevastog sistema, ili dovodnici 12, 13 i 11, namešteni su iznad i u sredini tog prolaza. Prema svakoj mašini nalaze se slavine 14, 15 i 16, koje su sme-štene na donjim krajevima (stranama) cevi 11, 12 i 13. Ispod otvora 14, 15 i 16 kod svake mašine nalazi se levak 17, iz koga abreziv teče kroz jodnu nagnutu cev 18, do u vertiknlnu snabdevajuću cev 6 u odgovara, jućpj mašini. Svaka od slavina 14, 15 i 1G jeste ovde izložena kao da je tipa običnog, obrtnog, čiji obrtni član 19 ima u sebi načinjen izvesan prolaz 190 koji se može poravnjati sa otvorom za ispuštanje na slavini, kada se nalazi u otvorenom položaju, kao što je to izloženo u slavini 16 na tiguri 7. Ovaj se obrtni član može da obrne na jednu stranu, sklanjajući svoj prolaz, tako da se tok prekida, kao što je to izloženo u figuri 7, kod slavine 15. Slavina 15 u figuri 7 pokazana je u visinskom izgledu i takodje je u zatvorenom položaju. Poluga ili ruč-ca 191, utvrdjena za jedan kraj obrtnog člana 19 ima jedan račvasti kraj u koji ulazi igla 192 na šratovanom kraju 20 potiskujuće poluge 21. Jedan klin 23 na ovoj potiskujućoj šipci 21 može daše kreće u pro-cepu 24 u vertikalnom rukavcu 240 za priti-skujuću polugu 21. Ovaj spoj preko klina i procepa ograničava vertikalno kretanje poti-sknjuće poluge, a takodje ograničava, odnosno sprečava zvako obrtno kretanje šipke u njenom rukavcu, šipka 21 održava se u njenom normalnom položaju, na gornjem kraju njenoga puta, kada je slavina zatvorena. To se vrši pomoću opruge 25 koja obuhvata gornji kraj šipke i pritegnuta je izmedju glave 2G na šipki i nosačkog rama 27. Ovaj ram 27 koji nosi sve slavinske pokretajuće mehanizme, koji su bili, ili koji će biti opisani, obešen je o cevasti sistem pomoću stezaljke 28. Kada se jedna od potiskujući!) poluga pritisne, pritiskujući na glavu 25 protivu otpora opruge 25, obrtni član 19 u slavini po-tisnuće se do u njegov otvoreni položaj, recimo na desno u figuri 7. Na taj se način otvori prolaz kroz slavinu i izvesan deo abre-zivne mešavine u cevi može da se istisne — kao što će to biti ovde opisano. Ova se abre-zivna mešavina izručuje u bazen ili levak 17, odakle Otiče kroz cevi 18 i 6 i dolazi na strugajući sto. Kada se pritisak na glavu 26 na šipki 2l obustavi, opruga 25 istegnuće se i vratiće sve sastavine i povezane članove u njihov prvobitni položaj, čime se čep 19 vraća natrag, kao što je to pokazano za slavinu 15; na taj se način pozitivno prekida priticaj abrezivnog materijala kroz slavinu. Podižući navrtnje 194 ručica 193 može se pomicati vertikalno na našralljenom donjem kraju 20 pritiskujuće poluge 21. Na ovaj način jačina otvaranja čepa 19 može se menjati, tako da se nalazi u otvorenom položaju, prolaz 190 kroz slavinu može ijrak biti delimično zatvoren, radi izvesnog ograničavanja toka, odnosno količine abrezivnog materijala, koji će biti upušten u mašinu. Iznad mnogobrojnih glava 26 nalazi se sme- •štena jedna horizontalna obrtna osovina 26, koja leži u ležištima 28 na ramu 27 i na noj se nalazi serija od tri ekscendera 30, 31 i 32, koji pokreću odgovarajuće slavine 14, 15 i 16. Ugao od 90° postavljen je izmedju ekscendera 31 i 32 a ugao od 180° izmedju ekscendera 32 i 30. Esscenderska osovina 29 obrće se u željenim vremenskim rasraacima pomoću jednog malog električnog motora 33, preko smanjujućeg prenosnika 34, 35, 36 i 37. 37 jeste lenji točak zupčanik, koji je u-tvrdjen blizu jednog kraja ekscenderske osovine 29 Niže opisani mehanizam udešen je da stavlja u pikret motor 3d i održiva ga u radu za odredjenu dužinu vremena, koja je potrebna da se ekscenderska osovina pokrene i obrne za ušao 90°, posle čega se motor 33 zaustavi a ekscenderska osovina prestane da obrće. Kontrolna pokazana skala 38 nameštena je u zgodnom mestu i položaju ispod mašine za struganje i obrtna kontrolna ručica 39 obrće se u centru te skale. Ručica 39 obrće se vrlo lagano, za vreme dok se mašina za struganje nalazi u radu, preko podesnog smanjujućeg prenosa, pomoću jednog malog električnog motora 40. Ova skala 39 nosi jednu utvrdje-nu iglu 41 i jednu podešavajuću — pokretnu — iglu 42, sa kojom mogu da ostvare električni dodir, naročiti dodirnici udešeni na o-brtnoj ručici 39 kada ista dođ|e iznad ili pored odgovarajućih igala. Kada se staklena ploča stavi na obrtni sto, i kada se mašina stavi u pokret, ručica 39 pokrene se rukom i odvede se s desna na levo dok se ne ostvari elekrn'čni dodir sa početnom iglom 41. Sprovodnih 43 sa pozitivne linije (vidi ii-guru 8), spojen je za prsten 44 smešten oko osovine ručice 39. Podesna skupljajuća četkica ili dodirnih održava stalan dodir izmedju ovog prstena i ručica. Sprovodnih 45 spojen je sa iglom 41, utvrdjenoj u skali 38, a sprovodnih 46 spojen je sa dodirnim prstenom 47 smeštenim u udubljenju na pozadini skale 38; sa njime pomerajuča igla 42 mora da ostvari električni dodir u svima položajima, koji joj se mogu dati kada se uglavi u ma koju od mnogobrojnih rupa načinjenih u pred-noj strani skale. Jedan sprovodnih 47' sa pozitivne linije ide do u motor 40 za teranje ovog kontrolnog mehanizma a drugi jedan sprovodnih 48 ide iz tog motora, zajedno sa sprovodnicima 45 i 46, do jedne serije automatskih, prekidajućih, zatvarajućih i obrtnih prekidača, koji ovde nisu izloženi, i koji re-gulišu ciklus ili tečaj rada u mašini. Kada se ručica 39 odvede do u početni položaj i o-stvari.se dodir sa iglom 41, obrtni sto 2 od-počinje da se obrće, alatka za struganja 3 spu-žta se na staklenu ploču, i vrata 8 podignu se do u njihov radni položaj, zatvarajući prostor oko stola. Postupak struganja trajaće sve dotle dok se ručica 39 ne približi, krećući se s leva na desno, igli 42, i sa njome ne ostvari električni dodir. Dužina luka izmedju igle 41 i 42 prestavlja dužinu trajanja struganja. Kada se izvrši električni dodir u tačci 41, obrtanje stola za struganje prestaje, strugali-ca 3 podigne se, i vrata 8 spuštaju se da bi se time stvorio pristup staklenoj ploči. Pored gore rečenog, podešen je i jedan naročiti mehanizam na skali 38, koji služi za automatsko kontrolisanje priticaja abreznog materijala iz cevnih linija 11, 12 i 13. U samoj skali 38 užljebljena su dva prstena 49 i 50, koji se nalaze izvan prstena 47 ali su koncentrični s njime. Jedan par dodirnih igala 51 i 52 udešen je da se može po volji rasporedjivati i umetati u pojedine rupe načinjene u koncentričnoj seriji iznad prstenova 49 i 50, tako da te igle ostvaruju električni dodir sa pomenutim prstenovima. koji se pružaju baš ispod tih rupa. Pri kretanju kontrolne ručice s leva na desno oko skale 38, načiniće se dodir izmedju pozitivnog dodirnog prstena 44 i igala 51 i 52, kada ručica 39 predje preko njih. U jednom delu omotača 53, koji obuhvata smanjujući prenos postavljen izmedju motora 33 i osovine 29, utvrdjena je jedna pioča ili skala 54 koncentrično sa ekscender osovinom 29. U ovoj se skali utvrdjuju više dodirnih igala 55, 56, 57 i 58. Ove četiri igle postavljene su na istom odstojanja od osovine 29, a tako isto i na podjednakim razdaljinama izmedju sebe, tako da ziklapaju ugao od 90° izuedju sebe. Igla 55 spojena sa iglom 41, koja služi za odpočinjanje rada, pomoću spro-vodnika 59. Igla 56 spojena je za prsten 49 pomoću sprevodnika 60. Igla 57 spojena je za prsten 50 pomoću sprevodnika 61, a igla 58 spojena je sprevodnikom 62 za prsten 47. Središno oko osovine 29 postavljena je jedna ploča ili prsten 63. Sprovodnih 64 spaja ovu ploču 63 sa jednim terminalom motora 33. Druga strana motora 33 spojena je spro-vodnikom 65 za negativni sprovodnih. Utvrdjena je jedna ploča ili ručica 66 za kraj osovine 29, i snabdevena je na svom zadnjem kraju sa dodirnim kvadrantom 67, postavljenim pod 90°, tako da ručica 68 održava stalan električni dodir sa prstenom 62. Dodirnih 67, prema tome. ostvaruje električni dodir jedno za drugim sa svom serijom igala, t. j. 55, 56, 57 i 58. Kada je mašina za struganje u mirnom stanja, onda se ekscenderi 30 i 32 protežu bitno horizontalno u suprotnim pravcima počevši sa osovinom 29, a ekscender 31 proteže se na gore. U to vreme sve su slavine potpuno zatvorene, (14, 15 i 16), te se abreziv ne u-pušta u mašinski rezervoar 17, pa prema tome, ni u mašinu. Dodirni luk 67 na ručici 66 dodiruje svojim prednjim krajem iglu 55, a svojim zadnjim krrjem taman je napustio iglu 58. Sada predpostavimo da je mašinista pomakao kontrolnu ručicu 39 u natrag, s desna na levo, sve dok se ne učini dodir sa početnom iglom 41, kako bi se mašina pustila u rad, kao što je to već ranije bilo opisano. Prema tome, električni opticaj se ostvari kroz sledeče sprevodnike: sa pozitivne linije kroz sprevodnik 43, prsten 44, kontrolnu ručicu 39, iglu 41, sprevodnik 59, iglu 55, lučnu ploču 67, prsten 63, sprevodnik 64, motor 33 i spro-vodnik 65 do u negativnu liniju. Motor 33 stavlja se time u pokret obrćući osovinu 29 u pravcu s leva na desno, sve dok ploča ili luk 67 ne sidje sa igle 55 te se time ovaj opticaj ne prekine. Ovaj obrt za 90° pomerice ekscender 30 na dole do u položaj, u kome će on da pritisne i pomeri šipku 21 koja će time da otvori slavinu ili otvor 14. Grilbi a-brezivni materijal može sada da se potisne iz cevi 11 u levak ili bazen 17, a odatle na sto za struganje. Ploča 67 nalazi se sada u dodiru sa iglom 56, ali ne postoji električni opticaj pošto ne postoji dodir izmedju igle 51 na kružnoj ploči 49. Svi delovi ostaju u ovom položaju i abreziv teče iz cevi 11, a za to se vreme i kontrolna ručica 39 kreće polagano oko skale 38 terana motorom 40 sve dok se ne ostvari dodir sa iglom 51. Tada se ostvari ncvi opticaj sledečim putem: Sa pozitivne linije preko sprevodnika 43, prstena 44, kontrolne ručice 39, igle 51, prstena 49, sprovodnika 60, igle 56, ploče 67, prstena 63, sprevodnika 64 motora 33. sprevodnika 65 i negativne linije. Motor će sada da obrće osovinu 29 i ekscendere za drugih 90°, sve dok lučna ploča 67 ne napu-ti iglu 56, kada će i motor da se zaustavi, jer mu je opticaj struje prekinut. Za vreme ovoga ekscender 30 pokrenuo je se za 90° i udaljio se sa prve šipke 21, koja se time vraća U svoj normalan poležnj, uticnjem opruge 25, te se i pritienj abreziva iz linije 11 prekida. U isto vreme ekscender 31 potisnuo je drugu šipku 21, koja time otvara slavinu 15, te se sledeči stupanj linoće abrezivnog materijala upušta u mašinu iz linije 12. Ovo ovako traje sve dok kontrolna ručica ne preoje u dodir sa iglom 52, kada se sličan električni opticaj ostvaruje sb-nečim putem; preko igle 52. prstena 50, spro-vodnika 61, igle 57, i lučne ploče 67, pa preko mot.ra 33 do na negativnu liniju, kao što je to već napred izloženo. Ekscender osovina 29 biće pokrenuta za daljih 90° čime se zatvara priticaj abreziva iz linije 12, ali se otvdla slavina 16, te se upušta najtiniji, od- nosno, najsitniji abrezivni materijal. To j& položaj delova, koji su izloženi u crtežima. Kada se dovrši operacija struganja, kontrolna će ručica dodirnuti ustavljaču 42, čime će se i mašina zaustaviti, kao što je to već ranije rečeno. U isto vreme ostvaruje se i električni opticaj kroz iglu 42, prsten 47, sprevodnik 62, iglu 58, i lučnu ploču 67, pa preko motora 33 na negativnu liniju, kao i ranije. Ovo će pomeriti ekscender 32, koji će time opustiti šipku 21, dozvoljavajući time da se slavina 16 zatvori. Prazan sektor na ekscender osovini 29 biće okrenut ua dole, te ni jedna od šipki 21 neće biti potisnuta. Ovaj se prazan seklor nalazi izmedju ekscendera 30 i 32. Prema tome, svaki priticaj abrezivnog materijala-u mašinu potpuno se prekida, te mašina ne radi više. Primetiće se da je položaj igli 51 i 52 na skali 38 promenljiv, i da se može po volji regulisali, a tako isto i ustavlja ča 42. Dužina luka, s leva na desno, izmedju igle 41 i u-stavljače v2 odredjuje celokupnu dužinu trajanja operacija struganja staklene ploče u mašini. Dužina luka izmedju igli 41 i 51 odredjuje deo tog celokupnog vremena, koji će biti upotrebljen za struganje ploče sa najgrubljim materijalom. Na isti način i dužina lukova izmedju igli 51 i 52, i 52 i 42, odredjuje delove vremena, koji će biti upotreblje-ni za struganje narednim stepenom finoće abrezivnog materijala. Abrezivna mešavina za snabdevanje cevnih linija 11, 12 i 13, održava se u izvesnom broju rezervoara (kojih ovde ima 9 iz’oženih), numerisanih od 93 do 101, zaključno. Najgrublji abreziv leži u rezervoaru 93, a najsitniji materijal leži u rezervoaru 101, dok ostali sedam rezervoara sadrže u sebi sedam raznih postupnih stepena finoće abrezivnog materijala, tako da se finoća materijala povećava počevši od rezervoara 93 pa do rezervoara 101. Mešalice 102, u svakom od rezervoara, održavaju stalno abrezivni materijal u suspenziji, t. j. ti razmućenosti. Grubi abrezhni materijal u rezervoaru 93 ispušta se kroz 106 ma kojim bilo parom paralelnih pumpi 107 ili lu8. i utiskuje se u cevnu liniju 11. Ove dve pumpe 107 i 108 služe da jedna drugu zamenjuju u slučaju opravke jedne od njih, kako se ne bi rad ce-log postrojenja zbog toga morao prekidati. Kada se to želi, abrezivni materijal se može izvlačiti i iz rezervoara 94 i 95, da bi se time promenila linoča upotrebljenog materijala, koji se već izvlači iz rezervoara 93. Jednim potpuno istovetnim sistemom pumpi linija 12 snabdeva se sa abrezivnim materijalom iz rezervoara 96, 97 i 98, a na takav isti se način snabdeva i linija 13 sa najsitnijim mate- rijalom iz rezervoara Q9, 100 i 101. Cevne linije 11, 12, 13, pošto su prošle pored svih mašina, koje se snabdevaju njihovim materijalom, vraćaju se natrag u rezervoare 93, 96 i 99 respektivno, u koje izbacuju svoj neu-potrebljeni materijal. Na jednom podesnom mestu u svakoj od cevnih linija nalazi se po jedna slavina 109, koja je običnog tipa izloženog u crtežima, vidi iiguru 9 i 10 Svaki od radnih čepova 110 u slavinama, snabde-ven je sa jednim točkićem ili valjkom 111, koji putuje u udubljenju 112 načinjenom u velikom obrtnom ekscenderu 113, utvrdjenom na horizontalnoj osovini 114. Kao što je izloženo u figuri 10, sva tri ekscandera mogu se postaviti na jednoj istoj pogonskoj osovini 114, koja se tera, preko podesnog smanjuju-ćeg prenosa 115, motirnm 116. Kada se toč-kić 111 nalazi u spoljnjem luku 117 na ekscenderu, slavina se zatvara, a kada se nalazi na donjem luku 118, slavina se otvara. Ove slavine 109 biče povremeno otvorene i zatvorene napred opisanim mehanizmom. Mi ćemo sada opisati rad u abrezivnoj revnoj liniji 11, mada se apsolutno isti proces vrši i u ostalim linijama 12, i 13. Pošto pumpe 107 i 108 stalno rade održava se stalan pritisak na abrezivnu raešavinu u cevnoj liniji, usled čega ovaj teži da teče kroz istu. Kada se slavina 109 otvori, ovaj se tok može ostvariti kroz liniju natrag u rezervoare, mada ne što ove mešavine može da isteče kroz otvore 14, ako je koji od njih otvoren za to vreme. Kada se slavina 109 zatvori, prestaje svaki tok mešavine kroz liniju natrag u rezervoar, i pritisak na istu jako je uvučen, usled čega se abrezivni materijal potiskuje kroz otvore 14 napolje, ako su iste otvorene. Na taj se način osigurava pozitivan tok abrezivnog materijala kroz sve otvorene slavine 14, a mek će biti i dovoljno pritiska u cevncj liniji da produva svaku slavinu, koja bi slučajno bila zadavljena taloženjem abreziva. Povremeno otvaranje slavine 100 služi na to, da se abrezivni materijal u cevnoj liniji odižava u stalnoj suspenziji, koji prodje kroz slavinu 109 biče potisnut natrag u rezervoar 93, odakle će biti ponovno upotredljen. Kao što je to već ranije bilo napomenuto, istovetan se pro-r ces ponavlja i u ostalim cevnim linijama, 12 1 13- Rezervoari od 93 do 101 mogu biti snab-deveni sa naknadnim količinama abrezivnog materijala, kada to bude bilo potrebno i na ma koji bilo podesan način, ali se prvenstveno treba da iskoriščuje onaj sistem, koji će delimično upotrebljeni materijal, koji je odbačen sa. mašine, upotrebiti opet pri sledećim operacijama, posle razvrstavanja i vraćanja u rezervoare. Novi pesak ili koji drugi mate- rijal može se dodavati samo kada to bude bilo potrebno. Ima mnogo načina na koji se ovo može postići, alt je niže opisani sistem potpuno jednostavan i može se vrlo lako pri-menjivati. Abtezivna se mešavina upušta u mašinu zt struganje na gore opisani način, i on otiče, z »jedno sa vodom, koja se upotrebljava za pranje stola i staklene ploče, u odvodne cevi IO, iz kojih se izručuje u zajednički bazen 69. Mešalica 70 može se postaviti da održava meŠavinu u stalnom pokretu. Ova se mešavina podiže iz ovog zajedničkog bazena pumpom 71, koju tera motor 72, i odnosi se cevima 73 do razvodnika 74, o-dakle se ispušta kroz ispusne slavine — otvo-tvore — 75, 76 ili 77, do u ma koji od mnogobrojnih razvrstavajući!! rezervoara 78, 79 i 80. Tri serije razvrstavajućih rezervoara, koje su ovde izložene, biti punovažan i za ostale. Ima se razumeti daje jedna serija rezervoara potpuno dovoljna, i dupliranje služi jedino da se kapacitet povećava, a i da se dozvoli da jedna od razvrstavajući!! serija može da se izuzme iz rada, pa ipak da se mašine ne zaustavljaju. Svaki od razvrstavajućih sistema sastoji se od serije odvojenih rezervoara, koji su ovde označeni brojevima od 81 do 90. Abrezivna se mešavina prvo izručuje iz otvora 74 u bazen 81. Razdvajajuće pregrade izmedju rezervoara jedne serije sve su niže i niže u koliko se ide od rezervoara 8l do rezervoara 90, tako da će mašina jedno za drugim da se preliva preko tih ograda iz jednog u drugi rezervoar. Kao što je to izloženo u figuri 5, ono što se prelije iz rezervoaia 81 prelazi preko pregrade 91 u rezervoar 82, pa onda preko pregrade 92 do u rezervoar 83 i tako dalje. Za vreme dok se tečna mešavina abrezivnog materijala nalazi u jednom od rezervoara, najteži materijal, koji se tada zatekao stalo-žiće se, a ostalo će preći dalje, gde če idući stepen težine taman moći da staloži, pa je prema tome, očevidno da će se jedno za drugim sve sitniji materijal polako staložiti na dno odgovarajućih rezervoara, od 81 do 90, u koliko već tečnost bude prolazila. Najgrublji ili najteži abrezivni materijal skuplja se u rezervoaru 81, i odvlači se o-datle, kada to treba, do u rezervoar 93. Na isti način se vrši i skupljanje i izdvajanje materiiala i u drugim rezervoarima od 82 do 89 i taj se materijal odnosi u rezervoare od 94 do 101. Ima se razumeti, da se slavine, kao na primer, 103 nameštaju u cevima koje spajaju razne rezervoare medjusobno, kako bi se proticaj mogao po želji kontrolisati. U vezi sa ovim mora se prlmetiti da se u celokupnom cevnom sistemu mogu upotreblja- vati slavine i čepovi kađ god se to bude hte-lo, a takodje se mogu upotrebljavati ma koji tipovi istih, tako da se ovde neće pristupati detaljnijem opisu svake slavive. Mnogo ih je označeno u crtežima, ali se one neće ovde pominjati niti opisivati. Lakše materije, kao što je sastrugano staklo, skupljaju se u poslednjem rezervoaru 90 ispuštaju se kroz eev 104 u odvodni kanal. Voda, koja pretiče iz rezervoara 90 prolazi natrag kroz eev 105 i ide u bazen. Isto tako svaki preliv iz ma kojeg rezervoara može se odvesti do u odvodni kanal (eev) 105. Nov, neupotrebljavani strugajući materijal može se dodavati u rezervoare, kada to bude bilo potrebno, a može se to isto učiniti dodavanjem u razvrstavajuće rezervoare 81 ili u zajednički bazen 69. Ovo se može vršiti na ma koji podešen način. Pri postrojenju za glačanje staklenih ploča može se upotrebiti sličan razvodni sistem, radi snabdevanja mašina sa crvenim gvozdenim oksidom, jednog ili više stepena tinoće. Razume se samo po sebi, da će se sličan sistem za razvodjenje crvenog oksida gvoždja i snab-devanje mašina glačalica njima smatrati da potpuno podpada pod ovaj pronalazak i sledeče zahteve: PATENTNI ZAHTEVI: 1. Postupak za snabdevanje mašina za iz-ravnjavanje staklenih ploča sa abrezivnim materijalom, naznačen time, što se stalno drži izvesna zaliha abrezivnog materijala u blizini mašine i nalazi se pod stalnim pritiskom, pri čemu se taj pritisak iskorišćuje naizmenično za unošenje abrezivnog materijala u mašino i za održavanje čvrstih tela abrezivne smeše u suspenziji. 2. Postupak za snabdevanje više mašina za izravnjavanje staklenih ploča abrezivnim materijalom shodno zahtevu 1, naznačen time, što se zaliha abrezivnog materijala proteže pored čitavog jednog niza mašina i što se selektivno vaspostavljaju veze izraedju ove zalihe i pojedinih mašina. 3. Postupak za snabdevanje više mašina za izravnjavanje staklenih ploča abrezivnim materijalom shodno zahtevu 1 i 3, naznačen time, što se odvojene zalihe abrezivnog materijala različite finoće protežu pored čitavog niza mašina i što se selektivno vaspostavljaju veze izmedju ovih zaliha i pojedinih mašina. 4. Postupak shodno zahtevima 1 i 3, naznačen time, što snabdevanje jedne mašine abrezivnim materijalom jednog izvesnog stepena finoće počinje automatski u izvesnim vremenskim intervalima i automatski se opet prekida. 5. Aparat za snaidevanje više mašina za izravnjavanje staklenih ploča abrezivnim materijalom, naznačen time, što se pored tih mašinn protežu cevi (11, 12, 13) kroz koje prolazi smeša abrezivnog materijala, dok su izmedju tih cevi i pojedinih mašina umetnuta izvesna sredstva radi elaktričnog spajanja tih cevi sa mašinama. 6. Aparat shodno zahtevu 5, naznačen time, što cevi (11, 12, 13) prolaze od rezervoara za abrezivni materijal raznih stupnjeva finoće (90—191) i što su te cevi zatvorene cevi koje se vračaju opet u rezervoare (93—101). 7. Aparat shodno zahtevu 5 i 6, naznačen time, što se pomoću pumpi (107—108) održava stalni pritisak u ceviraa (11, 12, 13), te na taj način ove pumpe i jedna naprava (33, 29, 21) snabdevaju razne mašine abrezivnim materijalom ili se abrezivna sredstva održava u stalnom kruženju u cevima. 8. Aparat shodno zahtevu 5, naznačen time, što na svakoj od cevi ima jedan ventil (108) da u izvesnim razmacima prekine vraćanje sredstva za obvezivanje iz cevi u jedan rezervoar za skupljanje. 9. Aparat shodno zahtevu 5 i 7, naznačen time, što se jedna pumpa (107, 108) nalazi u cevima (11, 12, 13) blizu jednog kraja te cevi i blizu rezervoara (93—101) radi nabijanja abrezivnog materijala iz rezdrvoara u cevi, dok su na drugom kraju cevi raspore-djeni ventili (109), da bi se u izvesnim vremenskim intervalima prekinula veza izmedju ovih drugih krajeva i dotičnih rezervoara. /id patent bro/306S. s :• ' 1 V ■ ' ■ v' s . . Ađpčtent broj'3C6S- / / / / {/ / * / / /-. /777/7/. •»■M ' K * ' ■ . A a odtenf broj 30SS. lISj4 SW* h.:: > . » ■ . ■ : ; [ .:;.r fc..!'' * Acfpatent bnof3065.