<Р(ЖО U5 M 6LA5ILO 5AVEZA 50K0LA KRALJtVINt JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 ^ Račun Poštanske štedionice br. 57.686 ♦ Oglasi po ceniku ♦ Rukopisi se ne vraćaju Beograd, 10 juli 1937 God. Vlil ♦ Broj 22 Svesokolski slef poljsko^ Sokolstva u Katovicama Naša savezna skupština Svaka sokolska skupština značajna je, j er se na njima rešavaju pitanja prak-tičnog sprovodenja sokolskog rada na terenu. Od dobrog ishoda sokolske skupštine često zavisi čitav pravac rada sokolske jedinice, i tjo ne samo u jednoj godini več i za duže vremena. Loše 'zvedena skupština može na žalost osta-v>ti svoj ^ečat sa negativnim tragovi-та, koji se dugo vremena mogu ogledati u radu jedne takve jedinice. Prema tome i kvalitet jedne skupštine značajan je za našu sokolsku orga-n'zaciju, pa zbog toga način izvođenja skupštine pretstavlja značajan posao u našem sokolskom životu. * Ukoliko 'jedna skupština obuhvata veči delokrug utoliko su odluke ovakve skupštine značajnije i sudbonosnije za naš sokolski rad. Na taj način, prela-zeči od društvenih i župskih do savez-ne skupštine jasno je, da ova poslednja — obuhvatajuči najširi teren sokolskog rada u zemlji — ima i največi značaj. Savezna skupština svojim odlukama utiče na celokupan pravac i načine poslovanja cele naše jugoslovenske sokolske organizacije i prema tome ona po svome značaju, spada u jedan od naj-ozbiljnijih naših poslova. Shvatajući tako saveznu skupštinu smatramo da je dužnost svih, koji na nj°j učestvuju, da je shvate kao kru-pan i veoma odgovoran posao, od koga može zavisiti sav moralni ugled, pa i .sudbina naše velike organizacije. Na skupštini našeg Saveza moraju se pojav-ljivati krupni i dostojanstveni problemi našeg sokolskog života. Največi broj naših saveznih skupština pravilno je shvatao svoju ulogu i značaj i odluke ovih skupština največim delom bile su u skladu sa tom ulogom i značajem. To važi ne samo za skupštine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i ranijeg Jugoslovenskog sokolskog saveza, več i za skupštine ra-nijih plemenskih sokolskih saveza, koji su postojali šilom istoriskih prilika pre našeg ujedinjenja. Kako je ozbiljno shvatana krupna u-loga skupština ranijih plemenskih sokolskih saveza vidi se ne samo po tome, što su na čelo ovih saveza doldzili Sokoli koji po svome značaju i ulozi u sokolskom životu zaslužuju da biidu vode sokolskog pokreta, več i po tome, što su se ove skupštine u svojoj suš-tini bavile najkrupnijim problemima sokolskog i nacionalnog života. Rezultat ovakvog rada ogledao se, izmedu ostalog, naročito u tome što su se posle odluka saveznih skupština stva-rali sve snažniiji i jači dodiri ne samo izmedu vodečih ličnosti, več i izmedu svih tadašnjih sokolskih saveza na Slo-venskom Jugu s jedne strane i sa o-stalim slovenskim Sokolstvom s druge strane. Ovakav rad i odluke saveznih skupština srpskog, hrvatskog i slove-načkog Sokolstva omogučili su veliku nacionalnu ulogu Sokolstva i pripremu za moralno, a uskoro i stvarno uje-dinjenje Sokolstva na Slovenskom Jugu u Jugoslovenski sokolski savez, iz koga je stvarno ponikao današnji Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Dobar i ozbiljan rad daje uvek i dobre plodove. Da ne idemo dalje — samo ako se setimo 1911 godine i u-čestvovanja srpskog i slovenačkog Sokolstva na II sletu hrvatskog Sokolstva ц Zagrebu, možemo osetiti kak« je tada vodstvo Sokolstva sa svojim skup-štinskim odlukama bilo uvek rukovo-deno velikim i dalekim ciljevima sokolske organizacije. Godine 1912 srpsko, hrvatsko i slo-venačko Sokolstvo nalazilo se u Pragu učestvujuči na VI svesokolskom sletu. U te dane, baš o Vidovdanu, vodstvo šeg plemenskog Sokolstva vodi u Pragu razgovore o idučem svom zajed-ničkom istupanju na sokolskim sleto-vima. Uskoro posle toga, na jednom zajedničkom, tajnom sokolskom sastan-ku, održanom u Zagrebu, vodstvo našeg plemenskog Sokolstva donosi od-luku o' proklamovanju jednog, jugoslovenskog Sokolstva. Ovo proklamo-vanje imalo je da se izvrši na zakaza-nom ljubljanskom sokolskom sletu. Do ovog proklamovanja, kao i do ljubljanskog sleta od 1914 g. nije došlo zbog dogadaja, koji su ubrzo dovelf do svetskoga rata. Ali karakteristično je, kako je sokolsko vodstvo stajalo na višini svog odgovomog položaja i kako su sokolske skupštine tačno znale ka-kve če poslove dati i u čije če ruke položiti izvodenje tih krupnih poslova. I tako je to bilo i dalje, kroz celu našu dalju sokolsku istoriju. Tek što je završen rat več u januaru 1919 g. sokolske vode u Zagrebu izišle su pred javnost sa programom, prema kome u jednom narodu i u jednoj državi mora biti i jedno Sokolstvo. Tako je došlo do novosadskog sabora od 1919 i do mariborske skupštine od 1920 god. na ko joj je proglašeno osnivanje Jugoslovenskog sokolskog saveza. Iz ove ovako sasvim letiinične dodir-nute naše sokolske istorije vidi se kako su naše sokolske skupštine .daleko gledale i kako su bile na dostojnoj višini, baveči se velikim problemima naše nacije i sokolske organizacije. Slične momente vidamo i docnije, posle ma-riborskog proglasa Jugoslovenskog sokolskog saveza. Takvi krupni, idejni momenti dominirali su i na daljim sa-veznim sokolskim skupštinama kao u Ljubljani, Zagrebu, Kragujevcu, Suša-■ku' i t. d. Naše teške i komplikovane unutra-šnje prilike pretstavljale su uvek prob-ni kamen za skupštine i vodstvo Jugoslovenskog sokolskog saveza. U o-vakvim prilikama bilo je i onih, koji su nas napadali i suinnjičili kao i onih koji su nam iz svojih, često političkih ili drugih razloga pravili trenutne i prolazne komplimente. Trebalo je odr-žati svoje dostojanstvo i prema onima koji su nas napadali kao i prema onima koji su nam iz svojih razloga pra vili pomenute komplimente. Za snala-ženje u ovakviin situacijama bilo nam je uvek potrebno snažno vodstvo, koje ume da osluškuje šapat istorije, narodne duše i sokolske savesti. Svi ovi važni i teški momenti dola-zili su do izražaja na sokolskim savez-nim skupštinama i u saveznorn sokolskom vodstvu, kome su savezne skupštine poveravale izvodenje sokolske misije. Možda se nigde ta suptilnost poslovanja sokolskog vodstva nije osetila u tolikoj meri kao što je to bilo za vreme sokolskih savetovanja povodom stva-ranja naše današnje organizacije, Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Možda je sada još rano da se o svima tim momentima detaljnije govori. Ali u svakom slučaju mislimo da smemo tvrditi, da je u tim momentima, odnela pobedu staloženost i pribranost sokolskog vodstva, koje je po svaku cenu i svesno htelo da posluži interesima zdrave jugoslovenske sokolske ideje. Dr- Več pred par godina poljsko Sokolstvo nameravalo je da priredi u Varšavi svoj svesokolski slet, osmi po redu, ali razne okolnosti omele su ovu name-* ru. Posledica toga bila je da su se i prilike unutar samoga Saveza poljskog Sokolstva u mnogočem temeljivo izme-nile. Takoder su se izmenili i odnosi poljskog Sokolstva prema odlučujučim faktorima. TMgoda pak ovog osmog svesokolskog sleta poljskog Sokolstva i odluka da se isti umesto u Varšavi održi u pograničnim Katovicama, u Šle-skoj, omogučilo je opet na drugoj strani, da je bila detaljno pripremlje-na sva organizacija za ovaj slet, nnro-čito u propagandnom i tehničkom pogledu, a što je ovome sletu dalo onu visinu, po kojoj ga možemo lako smatrati medašem u razvoju sokolske misli u Poljskoj. Poljsko Sokolstvo organizovano je u 800 sokolskih društava, koja su povezana u 70 okružja i šest velikih župa, tako zvanih „dzielnica”, te danas ono još uvek pretstavlja najjaču telesno va-spitnu organizaciju u bratskoj Poljskoj sa 70.000 pripadnika. Sada pak, baš nakon tako sjajno uspelog sleta u Katovicama, poljsko Sokolstvo daje veliku nadu, da če se još brž? i s večini oduševljenjem širiti po svoj državi, a psobitoi i s razloga, što je svojim pozitivnim radom poslednjih godina znalo da steče i poverenje onih najviših od-lučujučih faktora, koji mu mogu da omoguče da uhvati najdublje korene u poljskom narodu. Slovensko Sokolstvo pak s osobitom radošču zabeležiče ponovni razmah sokolske misli u Poljskoj i pozdraviče u svojim redovima nove tisuče boraca za sokolske, slovenske i čovečanske ideale. Svesokolski slet poljskog Sokolstva u Katovicama počeo je več 26 juna tak-mičenjima, koja su obuhvatila sve mo-guče grane telesnog vaspitanja i koja žanje tadašnjeg sokolskog vodstva i sokolske skupštine pretstavljače drago-cenu gradu za istoriju našeg Sokolstva. Pa i posle toga pojedine sokolske skupštine odigravale su se u znaku krupnih pitanja i diskusija, dostojnih našeg Sokolstva. Bez obzira koja su bila to pitanja: biskupska poslanica, tragedija koja je snašla zemlju mučkim u-bistvom našeg velikog Kralja Aleksandra 1 i drugim momentima. * Tako se sada opet nalazimo pred no-voin skupštinom Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Skupština je zakazana u vremenu novih specifičnih prilika za naše Sokolstvo. O tim prilikama, te-škiin i često žalosnim, razgovarali smo i razgovaračemo se još. dosta. Ali ne smemo očajavati. Samo ove prilike treba da nas nateraju na dalju ozbiljnost i dostojanstvo. Ne treba nam ništa više nego da budemo dostojni naše sokolske istorije. Za ovaj momenat nije potrebno da se bavimo pitanjem, da li smo u svojoj najnovijoj istoriji pravili iz- su bila obilno posečena, te koja su se tačno završila po predvidenom raspo-redu. Glavni sletski dan bio je 29 juni, ali razne sletske priredbe održane su i u danima pre glavnog sletskog dana. Tako su sokolske organizacije Poljaka, koji žive izvan svoje domovine, priredile vrlo uspele telovežbačke akademije, a osim toga redali su se i drugi manji javni nastupi i t. d. I dan 28 juna može da se smatra da je bio glavni sletski dan. Toga dana je naime u 17 časova sakupljeno Sokolstvo, uz o-gronino učešče naroda, položilo venac na grob Neznanog poljskog junaka, na Trgu maršala Pilsudskog. Isto tako po-ložio je venac u ime Saveza sloven-skog Sokolstva i starešina brat dr. Stanislav Bukovski. Nakon te svečanosti održana je u gradskom pozorištu svečana telovežbač-ka akaetemija, koja je bila odlično po-sećeiia. U prvom delu akademije pozdra-vio je prisutne pretstavnike civilnih, vojnih i crkvenih vlasti te pretstavnike Saveza slovenskog Sokolstva starešina Saveza poljskog Sokolstva brat Arcišev-ski, koji je u svome govoru naročito naglasio velike zadatke poljskog Sokolstva i osobito podvukao činjenicu, da je baš ono ne samo pozvano, več da je takoder i počelo da deluje na ot-stranjenju raznih sponofva i nesporazuma izmedu češkoslovačkog i poljskog naroda. Istakao je takoder, da je za to dalo poticaja češkoslovačko Sokolstvo, kome se s radošču pridružilo poljsko Sokolstvo. Naročito burno, i oduševljeno bio je pozdravljen starešina Saveza slovenskog Sokolstva brat dr. Stanislav Bukovski, koji je u ime svega slovenskog Sokolstva najsrdačnije pozdravio poljsko Sokolstvo i njegov slet, ističuči, da ‘je upravo sokolski rad najuspešniji put za sporazum svih slovenskih naroda. vesne oscilacije i da li je na nekoj od poslednjih skupština nastupila neka oseka. • Važnije je od toga ukazati da se nalazimo u delikatnom položaju i da je za snalaženje u tome položaju potrebno imati istoriske snage našeg Sokolstva, delikatnosti i veličine sokolskog duha. . Ova delikatnost baš zbog težine položaja, mora se ogledati i u ovogodi-šnjoj našoj saveznoj skupštini. Skupština mora biti na dostojnoj višini, i-spunjena tretiranjem krupnih problema našeg Sokolstva i Nacije. A zatiin, skupština mora predati iz-vršivanje poverenih i ozbiljnih zada-taka onome vodstvu, koje po svojini i-storiskim zaslugama za ideju jugoslo-skog Sokolstva kao i po ličnom auto-ritetu daje garancije, da če na klasičan sokolski način voditi sokolski brod kroz sve teškoče, u smislu odredenih i ve- { likih ideala jugoslovenskog Sokolstva i jugoslovenskog naroda. Dr. M. D. Tom prilikom starešina brat dr. Bu-kovski izručio je poljskom Sokolstvu kao spomen-dar Saveza slovenskog Sokolstva krasnu kristalnu vazu. Zatim je slet pozdravio u ime Me-dunarodne gimnastičke federacije njen pretsednik brat Adam Zamojski, a nato su bili pročitani brojni pozdravni telegrami, koje je ovom prilikom pri-milo poljsko Sokolstvo. U torne času na pozornicu pojavili su se i pristigli tekliči s brojnim pozdravima Sokolstvu i sletu, koji su stafetom donešeni iz svili krajeva zemlje. Telovežbeni deo akademije, koji je zatim sledio, bio je uistinu izveden ve-oma dobro) i jpokazao je, da se u Polj-skoj pravom sokolskom radu posvečuje puna pažnja. Nakon akademije prineđeno je na zimskom igralištu veče narodnih ple-sova. Tu se bilo okupilo na tisuče gle-dalaca, koji su s največim odobravanjem posmatrali izvedbe raznih pokrajinskih poljskih plesova, koje su izvodili Sokoli i Sokolice u narodnim nošnjama dotičnih krajeva. Medu ostalim tu su izvodeni „krakovjak”, „kujavjak”, „trojak”, plesovi Gorala, Kašuba, Ma-zura i t. d. Nakon krasno uspelog večera pretstavnici slovenskog Sokolstva i ostali odlični gosti i uzvanici bili su pogoščeni u vojvodskoj palači. Glavni sletski dan, 29 juni, bio je posvečen uspomeni na 15-godišnjicu o-slobodenja Šleske od nemačkog gospod-stva i 70-godišnjici ustanovljenja prvog poljskog sokolskog društva u Lavovu. Pored takmičara i gostiju, koji su več tu bili od početka sletskih svečanosti, u Katovice je toga dana stiglo preko 30 posebnih vlakova. Može se reči, da se tada našlo u glavnom gradu Šleske preko 20.000 Sokola i Sokolica i preko 30.000 ostalih gostiju iz čitave Poljske. 1 sve to ogromno mnoštvo okupilo se nešto iza 8 časova na velikom trkalištu izvan grada, gde je bio revi i služena svečana služba božja. U 9 časova sti-gao je na mesto svečanosti zastupnik maršala Ridz-9migli-a, general g. Berberski, koji je obišao počasnu .vojničku četu i postrojene sokolske redove, na-što je na otvorenom prostoru b0^3 misa, koju je služio nadbiskup preuz-višeni dr. Adamski uz pratnju izvrsnog pevačkog zbora i orkestra. Nato je o-držao lep govor savezni kapelan dr. Tadej Jakimovski o značaju Sokolstva za domovinu i Slovenstvo. Izvanredno lepo govorili su takoder general g. Berberski i starešina Saveza poljskog Sokolstva brat Arciševski. Posle njihovih govora podelio je svima Sokolima i o-stalim prisutnima svoj blagoslov šleski vladika preuzvišeni dr. Adamski, koji je u svom kratkorn govoru pozvao sve Dne 20 juna o. g. održan je u Do-boju, prilikom osvečenja novog Sokolskog doma, šesti medužupski sastanak za sokolsku Petrovu petoletnicu. Pored uprave Sokolske župe Tuzla na čelu sa starešinom župe bratom Jovanom Petrovičem, sastanku su učestvo-vali: starešina Sokolske župe Mostar br. Čedo Milič, referent za sokolsku Pe- da saraduju u Sokolstvu na korist Poljske i za bolju budučnost svega Slovenstva i bratskih slovenskih naroda. Ovaj govor visokog katoličkog dostojanstvenika, koji je bio prodahnut du-bokim rodoljubljem, učinio je na sve najsnažniji utisak. Odmah zatim počela je svečana povorka gradom, u kojoj je učestvovalo pored velikog broja odreda vojske, ska-uta i drugih nacionalnih organizacija, naročito legionara, preko 15.000 Sokola, Sokolica i sokolskog naraštaja. Ka-tovicama je zavladalo neopisivo odušev-ljenje. Pri koncu povorka je izvela počasni defile pred pretstavnicima poljske vojske i državne uprave te pretstavnicima slovenskog Sokolstva. Popodnevna javna vežba privukla je na vežbalište preko 40.000 gledalaca. Nastup 1.830 članica s prostim vežbama, koje je sastavila sestra Zamojska, te nastup od 2.800 članova s vežbama brata Fazanoviča, dokazao je, da se poljsko Sokolstvo za ovaj svoj veliki slet temeljito pripremilo. Nastupilo bi ih bilo još i više, da je na vežbalištu bilo više prostora. Isto tako je lepo uspela posebna tačka Pomorske župe s prostim vežbama sestre Golaševske, koju je izvelo preko 500 članica, kao takoder i tačka prostih vežbi sokolske o-mladine iz šleske dzielnice. Vežbe na spravama, štafeta, razni nastupi poje-dinih zborova mnogo su pridoneli raznolikosti, živosti i zanimljivosti programa;, a što je također dokaz, da je u poljskom Sokolstvu zavejao onaj sokolski duh, koji teži uvek dalje i uvele više u službi svoje otadžbine i Slovenstva. S javnom vežbom ovaj svesokolski slet poljskog Sokolstva bio je završen. Još tokom iste noči ogromno mnoštvo Sokolstva kao i mnoštvo gostiju kre-nulo je svojim domovima. Sokoli su se vračali sa sleta zahvačeni novim odu-ševljenjem i učvrščeni u svojoj sokol-skoj svesti, da za poljskim Sokolstvom stoji sve što oseča narodno i slovenski. Slet u Katovicama pretstavlja uistinu mectaš izmedu prošlosti i budučnosti poljskog Sokolstva, koje je pokazalo da živi, da se širi i razvija, da u du-bini jača svoj koren, te da je čvrsto odlučno da služi zajedničkoj sokolskoj i slovenskoj stvari. Svi znaci govore za to, da če poljsko Sokolstvo rame uz rame s ostalim slovenskim sokolskim bratstvom širiti slovenski duh u svojoj domovini i da če učiniti sve, da se slovenski narodi medusobno što bolje u-poznaju, da se što tešnje zbliže i ve-žu u nerazdeljivu i nerazdruživu vezu. Poljsko Sokolstvo je ponosno i junač-ki stalo na stražu i stupilo medu borce slovenske budučnosti. trovu petoletnicu Sokolske župe Sarajevo brat Radmilo Grdič, starešina Sokolske župe Osijek brat dr. Ivo Je-lavič, nadalje delegati društva: Tuzla, Doboj, Kreira, Zvornik, Lukavac, Za-vidovič, Derventa, Teslič, Modriča, Ma-glaj, Brčko i Gradačec, te četa: Lipac, Srpska Grapska. — Bušletič, Kožuhe, Tešanjska, Osiječani, Sjenina, Buletič, Blatnica, Pribinič, Ukrimnica, Žarkovi-vina, kao i članfoivi i članice ostalih o-kolnih četa. U ime Njegovog Veličanstva Kralja i kao izaslanik ministra vojske i mornarice sastanku je prisustvovao peš. major g. Globačnik, a u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brat Ste-van Žakula. Sastanak je otvorio starešina župe Tuzla brat Jovan Petrovič kračim pri-godnim govorom, u kome je najpre pozdravio izaslanika Nj. Vel. Kralja Petra 11 i izaslanika g. Ministra vojske vojske i mornarice, pretstavnika Saveza SKJ, kao i prisutne starešine bratskih župa i delegate gore pomenutih društava i četa. Nakon što je jedan član čete Srpska Grapskj(-Bušletič otpevao uz gusle jednu prigodnu pesmu o sokolskoj Petrovoj petoletnici, govorili su zatim: starešina župe Banja Luka brat dr. Perenčevič, starešina župe Mostar brat Ceda Milič i referent.za sokolsku Petrovu petoletnicu Sokolske župe Sarajevo brat Radmilo Grdič. Zatim je pročitana sledeča rezolucija koja je donešena na radnoj sednici sa-stanka 19 juna o. g. Rezolucija 1. Sastanak na prvome mestu upu-čuje tople bratske pozdrave svojoj sokolskoj braći župa: Ljubljana, Maribor, Celje, Novo Mesto i Kranj, uveravajuči ih o srdačnim simpatijama kojim čitavo Sokolstvo ovih krajeva prati njihovu mučnu borbu za nepobedive sokolske i nacionalne ideale. 2. Sastanak jednodušno konstatuje, da je pokret Sokolske Petrove peto-ljetke i u ovim krajevima shvaćen sa onom ozbiljnošću kao zavetni pokret či-tavog naroda, pa poziva bratski Sokolski savez da preduzme korake, da bi u tom pokretu uzele učešča i sve estale nacionalne organizacije a naročito naša dična vojska. Iz zavetnica koje je zavela za svoja društva i čete Sokolska župa Tuzla, ove jedinice obavezale su se da u razdoblju Sokolske Petrove petolet-ce izvedu sledeče radove, i to: 9 društava i 12 četa održače 225 predavanja o jugoslovenskoj nacional-noj misli; 9 društajva' i 7 četa održače 43 manifestacije; 1 četa izvršiče hodo-čašče na Oplenac; 4 društva provešče propagandu jugoslovenske nacionalne misli; 1 društvo osnovače trezve-njačku sekciju; 1 četa podiči če 1 mek-teb; 1 četa podiči če jednu školu; 2 društva i 2 čete prirediče 20 propagandnih izleta; 1 četa dovršiče do-gradnju crkve; 1 četa proširiče po-stoječu narodnu školu; 3 društva održače 4 taborovanja; 7 društava i 4 čete održače 39 idejnih škola; 9 društava i 18 četa održače 707 raznih predavanja; 1 društvo i 7 četa osnovače čitaonice i knjižnice; 10 društava i 5 četa prove-šče propagandu za širenje sokolske štampe; 1 četa čuvače narodne običaje; 4 društva i 10 četa održače 926 govora pred vrstom1; 4 društva i 0,1 četa održače 30 analfabetskih tečajeva; 2 društva osnovače narodni univerzitet; 2 društva i 3 čete održače 5 domačinskih tečajeva; 2 društva i 4 čete osnovače 6 zadruga, i to: jednu vo-čarsku, 1 zdravstvenu, 3 zemljoradnič-Jce i 1 pčelarsku; 5 društava i 7 četa održače dan zdravlja i čistoče svake godine; 1 društvo i 2 čete održače 8 predavanja iz opšte higijene; 1 društvo i 2 čete osnovače diletantsku sekciju; 1 društvo izgradiče kupatilo; 2 društva) i 2 čete vodiče akciju za suzbi-janje pijanstva; 1 četa vodiče akciju za suzbijanje kartanja; 2 društva i 1 četa osnovače pevački zbor; 3 društva osnovače muzičku sekciju; 1 četa ra-diče na suzbijanju zaraznih bolesti; 3 čete radiče na razvijanju guslarstva; S četa prirediče 121 selo i zabave; 1 društvo nagradiče svake godine siro-mašnu decu’ i članove; 1 društvo ure-diče letnje vežbalište u zdravoin brd-skom kraju; 1 društvo osnovače zajed-nicu kuče, škole i sokolane; 1 društvo organizovače lutkarsko pozorište; 1 dru- 3. Apeluje se na bratski Savez, da poinažuči izvodenje Sokolske Petrove petoljetke naročito u pogledu izgradnje sokolskih domova, u prvome redu daje pomoči i pozajmice za domove na selu, jerr i ovaj sokolski sastanak smatra da naglasi, da je na selu izvor onih duhovnih snaga, koje su potrebne Sokolstvu za izvršenje Sokolske Petrove petoljetke, a čitavoj naciji za njen duboki preporod, kome ide u susret". Nakon što je rezolucija bila jedno-glasno prihvačena sa ovog sastanka u-pučeni su pozdravni telegrami Nj. Vel Kralju Petru II, Nj. Kr. Vis. Knezu Namesniku Pavlu, nadalje Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije kao i Sokolskim župama: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj i Novo Mesto. Nadalje, pored gornje rezolucije, na sastanku je bilo zaključeno: da se za-rnoli bratski Savez SKJ, da zbog uče-stalih događaja u Dravskoj banovini a koji tangiraju tamošnje kao; i celokupno naše Sokolstvo, hitno sazove na-ročitu sednicu pretstavnika svih župa; da pored toga nade načina i moguč-nosti kako bi se s pretstavnicima vojnih vlasti održao jedan sastanak radi pro-širenja rada Sokolske Petrove petoljetke a u cilju da bi taj rad na spro-vodenju Sokolske Petrove petoljetke u-zeo šire razmere i van granica naših sokolskih redova; i na koncu da se zainoli bratski Savez, da pri podeli pomoči i pozajmica za gradnju sokolskih domova iste deli prvenstveno četama koje podižu svoje domove, jer je svaki četni dom u selu žarište sokolsko, nacionalno i kulturno i jer se samo podizanjem domova može odr-žati članstvo na okupu i postiči željeni cilj. Zaključeno je također, da bratski Savez uznastoji kod g. ministra finan-sija, da se svake godine između 1 i 6 septembra puste u promet poštanske spornen-marke s napisom „SPP 1936 —1941.” štvo osnovače dečije zabavište; 2 društva i 32 čete podignuče sokolske domove; 6 društava i Ih četa izgradiče letnje vežbalište; 10 društava i 10 četa nabaviče potrebne sprave za vežbanje; 12 društava i 35 četa povečače broj celokupnog članstva; 1 društvo osnO-vače plivački i veslački otsek; 2 društva i 3 čete osnovače streljačke ot-seke; 2 društva osnovače odevni otsek za nabavku svečanih odora i svečanih odela; 1 društvo osnovače smučarski otsek; 2 društva i 4 čete nabaviče i osvetiče sokolske zastave; 3 društva radiče na usavršavanju administracije; 3 društva prirediče 11 roditeljskih sa-stanaka; jedno društvo izvršiče inobi-lizaciju celokupnog članstva; 1 društvo i 3 čete održače 40 dečijih akademija; 4 čete podiči če četne hambare; 1 društvo i 5 četa podiči če svoje voč-njake; 21 četa sa svojim članstvom za-sadiče 15.175 vočaka; 1 društvo zasadi-če sokolsku šumu; 2 društva zasadiče okolinu svoga mesta šumom; 1 društvo j 3 čete zasadiče „Petrov gaj”; 1 društvo podiči če park; 14 četa podiči če 20 vočnih rasadtiika i 2 rasadnika četi-narskih drveta; 2 društva, i 4 čete održače 11 poljoprivrednih tečajeva; 2 čete održače 10 tečajeva za preradu voča i povrča; 1 društvo i 18 četa izgradiče 228 đubrišta; 1 društvo i 1 četa prirediče poljoprivrednu izložbu; 1 četa podiči če trijersku stanicu; 4 čete podiči če 6 javnih mostova; jedno društvo i 22 čete podiči če 25 bunara; 2 čete podiči če 2 spomenika; 1 četa podiči čel spomen-ploču; 1 četa urediče vrelo pijače vode; 1 četa podiči če javni vodo-vodovod u selu; 1 društvo i 3 čete izgradiče puteve kroz selo; 1 društvo i 10 četa izgradiče 14 spomen-česama; 1 četa podiči če inoderan pčelinjak; 4 društva i 20 četa vodiče propagandu za razvijanje pčelarstva; 3 čele održače 3 pčelarska tečaja; 1 četa moto-rizovače četnu vršalicu; 4 društva i 8 četa vodiče propagandu za podizanje zemljoradnje; 7 društava i 21 četa vodiče propagandu za podizanje vočar-stva; 4 čete vodiče propagandu za podizanje šuinarstva; 2 čete vodiče propagandu za podizanje živinar- Sokolski dom u Doboju Aficija našeg Sokolstva na podUanju naroda VI medužupski sastanak za sokolsku Petrovu petoletnicu Održan u Doboju dne 20 juna o. g. Sto če izvršiti društva i čete Sokolske župe Tuzla za vreme sokolske Petrove petoletnice stva; 1 četa (500 domačina) za-sadiče „Kraljevo drvo”; 2 društva i 5 ceta podiči če drvored pored puta; je-dna četa podiči če drvored pod imenom »Petrov drvored”; 1 četa regulisače tok potoka kroz selo; 4 društva i 1 četa održače 15 prednjačkih tečajeva; Pored ovih opštih zavetnica župa zeli da uvedle i lične pa je stoga naru-cila 1000 komada knjižica „Zavetni o-ganj”, koju je izdala Sokolska župa Mostar, a u ko joj sil navedeni svi ovi zaveti. Te če knjižice župa poslati svima jedinicama u svrhu upoznavanja s ovim ličnim zavetima. Nakon toga župa če pristupiti provodenju ličnih zavetnica, prepuštajuči članstvu da samo odabere što če uzeti za ličnu zavetnicu. Propaganda X svesokolskog sleta spada medu prve brige priređivača sleta, to tim više, što če se u okviru sleta održati i medunarodna gimnastička takmičenja i međunarodni gimnastički kongres. Opšte propagandni značaj sleta naila-zi i na svestranu potporu državnih fak-tora i vlasti. U ovom pravcu sletski •zvršni odbor saraduje tesno sa mini-starstvom inostranih poslova, ministar-stvom trgovine i sa gradom Pragom. Centar sletske propagande je ino-Mranstvo, koje je prvo upozoreno na Met raznim sletskim materijalom posla-t'm gimnastičkim organizacijama, ista-knntim prijateljima Sokolstva i drugi-gima;. 1 več postepeno dolaze izveštaji 0 živom interesovanju inostranstva za slet. Najpre se počelo sa štampom. Slet-ska agencija stupila je prvo u vezu sa slovenskim, a posle i sa ostalim državama. Dobri pomagači u propagandi su češkoslovačka zagranična sokolska društva i druge slovenske kolonije. U vezu sa inostranim listovima stupili su i pojedinci. Na slet upozorava se i na raznim kongresiina i prilikoin trgo-vačkih putovanja. Naročita pažnja poklanja se Ameri-ct- Na slet Sokolstva u Čikagu poslan Je naročiti delegat odbora, koji če o-držati predavanja o X svesokolskom Metu tamo kao i u drugim centrima američkog Sokolstva. Osim toga pro-Pagandu po Americi vršiče i brat 1. И- Prhal iz Čikaga, kako medu Sokolstvom tako i u javnosti. Sredstva za propagandu su razna. C prvom redu torne gluže propagandni plakati, izdani na engleskom, francu-skom, nemačkom, španjolskom, rumun-skom i na jezicima slovenskih i severnih naroda — svega na 18 jezika. Isko-riščen je čak i esperanto. Plakati su delo V. Minaržika, izdani u dve veličine; manji služe za unutarnju propagandu. Več su gotovi i prvi propagandni letci na 20 raznih jezika. Doc-nije če se rasposlati još i plakati za propagandu medunarodnih gimnastičnih takmičenja. Počelo se takoder i filmskom propa-gandom. U razne zemlje razaslane su 22 skračene kopije ton-filma IX svesokolskog sleta sa tekstom na slovenskim jezicima, kao i na engleskom, francuskom, rumunskom, nemačkom, španjolskom, italijanskom i japanskom. U filmske žurnale uvrščuju se vesti iz sokolskog života i sa sletskih pripreta. šalju se i tekstovi na staklu, koji upozoravaju na slet. Prirodno je da veliku ulogu u propagandi vrši fotografija. Na tisuče raznih fotografskih Mika sa dosadanjih sletova bilo je po-Mato u najraznovrsnije listove i časopise raznih država. Radio predavanja ograničena su za sada na samu češkoslovačku. Tako se več daju redovni izveštaji o sletskim Pripremama i drže povremena predavanja, o značajnim stvarima koje se odnose na slet. — U listovima uvešče se i sletski podlistak. Posle ferija počeče Se sa zajedničkim uvežbavanjem slet-skih vežbi preko radia. Dobra sletska propaganda je u sa-m°j Ceškoslovačkoj akcija štednje za Met, koju sprovodi 11 novčanih cen-tara. Na štednju upozorava se raznim načinima. Novo sredstvo propagande sleta biče sletska lutrija, za koju je određeno u Kao svoj pak program u Sokolskoj Petrovoj petoletnici Sokolska župa Tuzla nastojače da provede: organizacijo zdravstvenih, vočarskih, zemljoradnič-kih, nabavljačkih, pčelarskih i stočar-skih zadruga, jer nalazi, da je najefi-kasnije raditi na očuvanju narodnog zdravlja preko zadruga, a isto tako i na ekonomskom podizanju ovih krajeva, gde se vočarstvo, stočarstvo i pčelar-stvo može preko ovih zadruga razviti do krajnih granica,* i time tamošnji narod upravo preporoditi. Na osnivanju ovih zadruga več se radi, tako da su osnovane 2 voćatskle i 1 stočarska zadruga. svrhu rasprodaje milijun srečaka umet-nički izrađenih. Režija duvana priprema izdanje sletskih cigareta. Za reklamu poslužiče i poštanski sletski žig, naručen kod aka-demskog slikara Švaba. U najskorije vreme, prema predlogu br. V. Minaržika, izdače se jedan milion sletskih ma-(raka u 4 boje. Prva sletska poštanska marka izdače se u januaru 1938, a sletske dopisne karte još u toku ove godine za koje če se uzeti u obzir medunarodna gimnastička takmičenja. Dalje je u svrhu propagande odre-deno da se izda spomen-brošura o Če-hoslovačkoj i o sokolskoin pokretu sa tačnim sadašnjim stanjem Sokolstva. Ova brošura izdače se postepeno na 10 raznih jezika. Punu potporu sokolskoj propagandi obečalo je i Iministarstvo trgovine. Tako če se izdati luksuzna publikacija o sletu. Ova publikacija iziči če na engleskom, francuskom i nemačkom jeziku, te če tako njen propagandistički značaj biti obezbeden. Isto ministarstvo obečalo je potporu i sletskoj izložbi. Veliku pažnju privlači i putujuča izložba fotografija o IX svesokolskom sletu u Pragu, koju češkoslovačka društva sve više! i više traže. Naročito značajni faktori u sletskoj propagandi su sokolski urednici i referenti za štampu. Budžet sleta iznosi preko 19.600.000 kč. Ova ogromna suma jasno govori o veličini sletske priredbe u poredenju sa prošlim sletovima. Gradevinski odbor završio je pri-premne radove u pogledu izrade osnove za gradevinski plan sletišta. Informativna sletska kancelarija ot-voriče se več 15 februara 1938 u Misl-bekovom paviljonu, u kojem če biti smešteni i otseci koji su u vezi sa slovenskim/ i stranim državama. Umetnički odbor zajedno sa auto-rima radi na konačnoj izradi osnova za sletske značke. Briga za mnoge sletske goste nalagala je da se stupi u redovnu vezu sa stranim gimnastičkim organizacijama, a što je i 'učinjeno razašiljanjem prethod-nih informativnih pisarna. U najbližem vremenu poslače se predsedniku Medu-narodne gimnastičke federacije takmi-čarski red sa predloženim takmičarskim vežbama. Sletski muzički odbor priprema takmičenja u pevanju, za koja je več prijavljeno 30 pevačkih zborova. Za mon-stre-koncerat prijavljeno je 20 muzičkih zborova. Recitacije i pevanje kao umetci za nastup članova izdače se na gramofonskim pločama. Članice načelništva ČOS uvežbavaju več proste vežbe, pri čemu vrše prak-tičncj i poslednje korekture. Zajedničke proste vežbe članova sastavljene su za meduredni nastup tako da če istovre-ineno vežbati 30.000 vežbača, što znači skoro dvostruko više nego na sletu 1932 godine. Prema vestima sletske kancelarije za X slet ČOS pripremaju se dve lotiške gimnastičke organizacije, i to ,,Wanag” i „Aiztarg”, kao i članovi Lotiško-če-škoslovačkog udruženja i ruski Sokoli iz Rige. U Brislu je ustanovljena naročita komisija za ekspediciju Belgijanaca na slet, koja če vršiti propagandu i provoditi štednju u svrhu učešča na sletu. I Sa-vez holandskih gimnastičara poslače na medunarodna takmičenja u Pragu svo- Autor vežbi je brat Fr. Pehaček, poznati medunarodni utakmičar, sada stalni prednjak ČOS. • Šta ima novoga u ovim prostim vežbama članova? Prvo, to je broj vežbača. Sa potpunim iskoriščenjem vež-bališta i svih značaka, na Masarikovom stadionu u Pragu moglo bi vežbati 32.000 vežbača. Ali kako je nemoguče da se vežbalište popuni do same ograde gledalaca, ostaviče se slobodan prostor od 10 m unaokolo vežbališta, iz-medu ograda i prvih redova vežbača, i tako če moči da ih vežba 30.0000.— Ovaj broj znači prvu novost kod ovih vežbi. Druga novost koju ove vežbe donose je rastup vežbača. Osnovni ra-stup na značkama udaljenih jedne od druge 190 cm biče popunjen upotre-boin mesta za vežbače između značaka. I tako umesto slobodnog rastupa na značkama biče upotrebljen meduredni rastup, koji če se menjati izmenama u vrste i redove i na završetku kompozicije tro redom. U vezi s ovako zbijenim redovima vežbača na vežbalištu bilo je potrebno rešiti i sam nastup, koji bi u što kra-čem vremenu doveo taj ogromni broj vežbača na značke. 1 tu se došlo na novu misao, kojom se rešava taj nastup, naime u širokoj struji troredova, koja ide širinom celog vežbališta kao talas za talasom prema glavnoj tribini dok se vežbalište ne popuni sa 30.000 vežbača. Čim se dovrši poslednji korak nastupa i rastupa, nastavlja se odmah vežbanje koje če se nastavljati čak do završetka III sastava bez prekida. Da-kle, medu pojedinitn sastavima nema tu uobičajenih taktova „na mestu voljno”. Mesto ovog mrtvog odmora umetnut je u kompoziciju iza svakog sastava za-ključak mirnijeg vežbanja, sa pratnjom muzike i uz pevanje. Tek posle 111 sastava nastaje jedan minut prekida odmora, a što treba da bude u znak oda-vanja pijeteta poginulim borcima za slo- U nedelju dne 4 o. m. održan je u Zametu prigodom proslave 30-godiš-njice postojanja Sokolskog društva Zamet-Kantrida okružni slet, kojom je pri-likom ujedno na veoma svečan način izvršeno postavljanje temeljca-kamena novom društvenom domu. Ova velika sokolska i nacionalna svečanost održana je pod pokroviteljstvom ministra za fizičko vaspitanje naroda brata dra Josipa Rogiča. Kako je pak ministar brat dr. Rogič bio zauzet važnim' i neodgodivim državnim poslovima u Beogradu te stoga nije mogao da lično prisustvuje ovoj svečanosti, za-molio je depešom starešinu Sokolske župe Sušak-Rijeka brata Ivu Poliču da ga na istoj zastupa. Več rano posle podne počele su do-laziti u Zamet velike mase Sokola i prijatelja Sokolstva raznim prevoznim sredstvima, a Sokoli iz Kastva, Mariniča i Drenove došli su peške. Sokoli iz Sušaka i Trsata dovezli su se sa tri autobusa, a isto tako Sokoli iz Cernik-Čavala i Drage. Na ovoj svečanosti bila su zastupana i Sokolska društva Kraljeviča, Krasica i Vrbnik. Deset članova Sokolskog društva Štip, koji su bili na proputovanju za Dubrovnik sa sleta u Skoplju, prisu-stvovali su također ovoj svečanosti i čak su nastupili na večernjoj akademiji pesmom „Na ^robu mrtvog Tirša”. Toga dana bio je čitav Zamet okičen jugoslovenskim zastavama. Na ulazu u gradilište, gde su održani nastupi, bio je podignut lep slavoluk kod kojega su se dočekivali gosti, dok je samo vežbalište i gradilište doma bilo vrlo u-kusno iskičeno, zelenilom i barjacima. ju takmičarsku vrstu, a osim toga vršiče propagandu i za veče učestvovanje svojih gimnastičara na sletu. bodu republike. U ovom delu je i kratka, izrazita recitacija. Završetak kompozicije je simbolički, s vežbanjem, pe-vanjem i zavetom vernosti Češkoslo-vačkoj Republici i demokratiji. Celokupna kompozicija svojim karakterom pretstavlja gimnastičku scenu. Pored vežbačkog kvaliteta ova kompozicija ima i još jednu novost naime što če u njenom izvođenju učestvovati sokolski pevački zborovi, pored muzičke pratnje. Svaki sastav vežbi ima karakter jedne češkoslovačke pokrajine te se za-vršava jednom njenom pesmom. Tako I sastav ima karakter češki, II morav-sko-šleski, III slovačko-potkarpatsko-ruski i završava u znaku ujedinjenja svih ovih delova u snažnu češkoslovač-ku Republiku. Ova kompozicija se odlikuje i u pogledu veselijeg karaktera vežbanja, pošto pevanjem približava više vežbače prostim vežbama i obratno prosSm vežbama sleta podiči če raspoloženje za pevanje u sokolanama. Ovde treba spomenuti još i to, da je istovremeno postepenim stvaranjem vežbi bila stvarana i muzika. Njen au-tor, br. Seehak, umeo je isto tako brzo nači melodiju koja tačno izražava kon-strukciju vežbanja. Pored toga kad se sluša sama, lepo izvedena muzička prat-nja vežbi, ona se oseča i razvija u sa-mostalnu muzičku pesmu. Posle na več gotovu melodiju ove pesme napisao je br. I. Hlovsa izrazite reči i za recita-ciju i za koral. Ovom kompozicijom vežbanja muzike i pevanja dani su temelji jednoj velikoj zamisli, naime, da 30.000 vežbača ima da zahvati jedna ista misao, obuzme jedno isto osečanje i da se na koncu podigne 30.000 ruku u^ znak svečanog zaveta, ko jim če se Sokolstvo obvezati pred presidentoin, pred vladom i narodom, da če stečenu slobodu umeti da očuva — samo protivu svih! U 18 sati pošla je pod sokolskim barjacima povorka iz sokolane na vežbalište, predvodena glazbom Sokolskog društva Marinič, dok je u sredini povorke svirala fanfara Sokolskog društva Sušak-Rijeka. U naročito udešenom paviljonu za-uzeli su mesta zastupnik ministra za fizičko vaspitanje brata d-ra Josipa Rogiča, starešina Sokolske župe br. Ivo Polič, sreski načelnik g. Pero Sedlar, narodni poslanik g. Antun Sirola, mesni župnik g. Aleksandar Šuperina, pretstavnici vojske, pretstavnici, državnih i samoupravnih vlasti i ostali. Čim su se na vežbalištu postrojile sve kategorije pod vodstvom okružnog načelnika br. Otela Valesio i načelnice Sokolskog društva Zamet-Kantrida sestre Darinke H ost, prišao je počasnoj tribini starešina Sokolskog društva Zamet-Kantrida br. Antun Pilepič, oda-kle je održao pozdravni govor, upra-vivši prve misli i pozdrav Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II i čitavom Domu Karadordeviča. Nakon toga po-zdravio je preko zastupnika pokrovitelja ove svečanosti ministra za fizičko vaspitanje naroda dra Josipa Rogiča, pretstavnike državne vlasti i sve pri-sutne. Zatim je brat Pilepič izneo historijat Sokolskog društva Zamet-Kantrida na-glasivši, da če ovo Sokolsko društvo poči stopama svojih pretšasnika, stoječi na braniku Kralja, narodla i otadžbi-ne, čuvajuči jedinstvo države i Inarojda, i ako bude ustrebalo, za taj ideal položiti i svoje živote. Ovaj govor br. Pi-lepiča bio je predmet živih manifestacija Nj. Vel. Kralju i Jugoslaviji. X svesokolski slef 1938 $od, u Pragu Sletska propaganda 30~godišnjica Sokolskog društva Zamet-Kantrida proslavljena je okružmm sletom i lom prilikom svečano je udaren temeljac~kamen novom društvenom domu Ove svečanosti održane su pod pokroviteljstvom ministra za fizičko vaspitanje naroda brata dra {osipa Rogiča Zakletva Ceškoslovačkoj Republici Zajedničke vežbe članova na X svesokolskom sletu u Pragu 1938 Zatim je otsvirana državna himna, nakon koje su opet priređene odušev-ljene ovacije. Tada je govorio u svojstvu starešine Sokolske župe Sušak-Rijeka brat Ivo Polic, koji je u svom govoru izneo prtves i zasluge čitavog članstva za po-dizanje Sokolskog doma, naglasivši po-stojanost i odlučnost bratskog društva Zamet-Kantrida u čuvanju čistih sokolskih tradicija i propagiranju jedinstva jugoslovenske države i naroda. Govoreči o gradnji Sokolskog doma, starešina brat Polič čestitao je članstvu, naraštaju i deci ovaj važan do-gadaj u životu Sokolskog društva kao što je postavljanje temeljnog kamena domu, a koji se vrši pod pokroviteljstvom ministra za fizičko vaspitanje naroda brata Josipa Rogiča, pozvavši ujedno sve dobro misleče prijatelje Sokolstva da pomognu započeto delo i da se gradnja doma što skorije privede svršetku, jer če se u tom domu moči razvijati pored sokolskog i čitav kulturni i nacionalni život Zameta i bliže okolice. Svoj govor brat starešina završio je poklikom Nj. Vel. Kralju Petru II, ne-deljivoj Jugoslaviji te pokrovitelju ove svečanosti ministru bratu dru Josipu Rogiču. Svršetak govora br. starešine bio je predmet velikih ovacija. Čim je starešina župe brat Polič do-vršio svoj govor, pročitao je starešina Sokolskog društva Zamet-Kantrida brat Pilepič brzojav ministra brata dra Rogiča, ko j im čestita Sokolskom društvu slavu polaganja temeljnog kmena i drugi brzojav kojim moli starešinu župe br. fva Poliča da ga na proslavi za-stupa. Posle čitanja ovih brzojava uzeo je ponovo reč starešina župe brat Polič, kao zastupnik ministra brata dra Rogiča, i isporučio pozdrav i čestitku brata ministra čitavom članstvu prigo-dom polaganja kamena temeljca Sokolskom domu, naglasivši im poruku brata ministra đa čuvaju jugoslovensko državno i narodno jedinstvo. Svoj govor brat Polič je završio poklikom: „Neka živi pokrovitelj današnje proslave ministar za fizičko vaspitanje naroda brat dr. Josip Rogič!” — što su svi prisutni oduševljeno prihvatili. Posle toga govorio je narodni poslanik g. Antun Širola, čestitajuč kao domači sin ovaj znameniti čin u životu Sokolskog društva i pozdravivši čitavo članstvo i sve prisutne. Nakon pozdravnog govora prešlo se na čin svečanog polaganja temeljnog kamena Sokolskom domu. Ovaj čin je imao osobiti značaj stoga što je posvetu obavio domači sin, župnik g. Šuperina, koji je medu svojim župljanima vrlo popularan i obljubljen, pa je kao takav u početku same proslave bio naročito toplo pozdravljen. Jedan od najzaslužnije brače za gradnju doma, brat Hanibal Lenac, čitao je povelju koja se imala ugraditi u temelje doma. Povelju pre toga potpisali su br. Ivo Palic u zameni ministra dra. Rogiča i kao starešina Sokolske župe, velečasni gosspodin župnik A-leksandar Šuperina, starešina Sokolskog društva Zamet-Kantrida br. Antun Pilepič, i pretsednik odbora za gradnju doma br. Hanibal Lenac. U posebnoj bakrenoj kutiji povelju je položio u temelje doma zastupnik ministra za fizičko vaspitanje, starešina župe br. Ivo Polič. Iza toga je velečasni g. Aleksandar Šuperina, koji je došao u svečanom ornatu, obavio posvetu kamena temeljca, nakon čega je govorio zastupnik za fizičko vaspitanje, starešina župe br. Ivo Polič, koji je medu ostalim rekao: „U ime pokrovitelja udaram temelje Sokolskom domu Zamet-Kantrida sa že-ljom, da on bude jak bedem protiv svih neprijatelja unutarnjih i vanjskih. Neka se u njemu sastaju sva brača i sestre bez razlike ve(re( i plemena! Neka u njemu nade utočište svaki sin naše lepe otadžbine! Neka se u njemu gaji i širi ljubav prema Bogu, prema našem Mladom Kralju Petru II, prema čitavom Domu Karadordeviča i našoj velikoj jedinstvenoj 1 nedeljivoj Jugoslaviji!” Uz udarce čekiča po temeljnom ka-menu brat Polič je završio poklikom: „Neka živi Kralj Sokol Petar II! Nakon što je obavljen ovaj deo svečanosti, sledio je nastup svih kategorija na vežbalištu. Vežbama je rukovodio načelnik Sokolskog okružja br. Valesio Otelo i sestra Darinka Host, koji su uložili mnogo napora oko uvežbavanja svih kategorija. Vežbe su bile pomno pra-čene po načelniku župe br. Borasu i načelnici sestri Gabri Šepič. Nastupi svih kategorija bili su dobri, kako u prostim tako i u vežbama na spravama, ali se mora istači uzorno odelenje Sokolskog društva Sušak-Rijeka na preči pod vodstvom br. Jova Rapaiča. Proste vežbe članova bile su vrlo dobro izvedene, a isto tako, kao i uvek, i proste vežbe članica, Nakon što su bile izvedene sve točke, postrojile su se na vežbalištu pred glavnu tribinu sve kategorije sa glaz-bom Sokolskog društva Mariniči i fanfaram Sokolskog društva Sušak-Rijeka. Na dani znak fanfara Sokolskog društva Sušak-Rijeka. intonirala je sokol-sku himnu „Hej Sloveni”, koju su svi prisutni prihvatili i stoječi otpevali. Uveče održana je u vrtu br. Udovi-čiča sokolska akademija., a iza toga puč-ka veselica. Sve tačke akademije bile su izvedene majstorski, navlastito su zadivila i oduševila sve prisutne svojim nastu-pom ženska deca i naraštajke, što služi na čast marljivoj i neumornoj načelnici Sokolskog društva Zamet-Kantrida sestri Darinki Host. Ova oba nastupa morala su se na zahtev prisutnih ponoviti. Nastupio je takoder sa dve tačke u pevanju i zbor Sokolskog društva Draga pod dirigovanjem svog učitelja br. Velfa. Dve naraštajke otpevale su dve domače pesme tako dobro da su i one morale ponoviti svoje pesme. Nakon dovršene akademije započeo je ples, koji je zatalasao čitav vrt br. Udovičiča, a potrajao je do 1 sat u noči. Ne sme se prepustiti a da se ne spornega i džes br. Sokolskog društva Mariniči, koji je svojom dobrom svitkom razigrao svu omladinu i po kojeg u odmaklim godinama. Čitava svečanost prošla je u najve-čoj disciplini i bila je odlično pose-čena. Na ovu svečanost došli su kao obično jedni te isti članovi uprava sokolskih društava i župe, i neki stariji članovi koji posečuju redovito sokolske priredbe, dok su se oni grlatiji apstinirali, ne nalazeči za shodno da se inkomodiraju na ovoj sparini. Ova uspela svečanost, koju su takoder dobro posetili i domači, može biti na ponos Zametu i čitavoj okolici. Uspeh priredbe je vrlo dobar, i to moralno kao i materijalno. Zdravo! — Sokol. Proslava 30~$odišnjice Sokolskog društva Murfcr bila je velika sokolska i nacionalna manifestacija Dne 27 pr. m. Murter je doživeo veliko sokolsko i nacionalno slavi je. Toga dana naime tamošnje Sokolsko društvo proslavilo je svoju 30-godišnji-cu, kojom je prigodom održan u Mur-teru slet šibeničkog sokolskog okružja. Ova proslava uspela je u svakom pogledu iznad očekivanja. Sam okružni slet, i po broju sokolskih učesnika, kojih je bilo i iz društava i četa van šibeničkog okružja, kao i po broju sletskih gostiju, pretvorio se tako reči u župski slet. Nekoliko parobroda i motornih lada dovezli su Sokole i o-ostale goste iz Šibenika i okolnih mesta. Organizacija proslave i sleta bila je na višini sokolske svesti i požrt-vovnosti, što murterskim Sokolima može da služi na čast, a drugima za primer, kako se može provesti organizacija jednog sleta i sa slabim materi-jalnim sredstvima, samo ako se ima ljubavi, volje i požrtvovnosti. Sve tačke programa svečanosti uspele su sjajno. Uoči dana svečanosti na okolnim brdima goreli su kresovi, a u mestu prireden je vatromet. Na sam dan svečanosti, rano ujutro, priredena je sokolska budnica, t. j. ophod društva po mestu s glazbom na čelu, zatim je bio doček gostiju, svečana sed-nica, pokusne vežbe i društveni ru-čak sa uzvanicima. Svečanoj sednici, kojoj su prisustvo-vali izaslanici brojnih društava na čelu sa delegatima župe Šibenik-Zadar, koju su pretstavljali: starešina brat dr. Srečko Poturica, načelnik brat Hinko Melis, tajnik brat Josip Ježek i brat Pero Troskot, pretsedavao je brat Jakov Jelič, starešina društva Murter, koji je ujedno bio i prvi društveni načelnik, dok je prvi starešina društva bio sada pokojni brat Pave Preslič. Sa svečane sednice upučeni su pozdravni 'telegrami Nj. Vel. Kralju i Savezu SKJ. lJosle podne u 4 sata priredena je velika svečana sokolska povorka sa pret-stavnicima, uzvanicima, starešinstvom i zastavama na čelu te sa glazbama Sokolskih društava: Šibenik, Biograd n/m. i Stankovci. U povorci je bilo preko 600 Sokola i Sokolica. Povorka je kre-nula od sletišta te obišavši celo mesto zaustavila se pred Sokolanom, gde su pretstavnici društva i župe održali pozdravne govore. Zatim se povorka ponovno vratila na sletište, gde je pod vodstvom okružnog načelnika brata K. Grubišiča održana javna vežba. Kuda god je povorka prolazila naišla je na spontano oduševljenje razdraganog naroda, koji je neprestano klicao Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i Sokolstvu, a kuče su bile iskičene jugoslovenskim troboj-kama. Javna vežba na sletištu počela je u 5 sati. Vežbi su pored sokolskih pret-stavnika prisustvovali komandant Šibenika general g. Zugič, senator g. dr. G. Andelinovič i ostali brojni ugledni gosti. Najpre je izvršen pozdrav državnoj zastavi, a zatim su nastupila muška i ženska deca, njih 212, koja su vrlo dobro izvela svoje vežbe. Za njima je sledio nastup 52 vojnika, koji su vrlo skladno i disciplinovano izveli vežbe s puškama. Dalje je nastupilo 43 mu-ške i ženske dece u igrama, vojnici s prostim vežbama, odeljenja na spravama, 78 članova i članica s prostim vežbama, vojnici sa sastavom „čuvajmo Jugoslaviju” te, kao poslednji, nara-štajci i naraštajke, njih 118, s prostim vežbama, koje su odlično izveli. Ova je tačka bila ujedno i najbolja. U celini ova javna vežba po svojim lepim i skladno izvedenim tačkama, po sokolskoj disciplini i redu koji je je tu vladao, uspela je veoma lepo. Sva mesta na sletištu bila su do po-slednjeg zauzeta, te se računa da je bilo oko tri hiljade gledalaca. Nakon svršetka vežbi nastalo je pra- Sa proslave 30-godišnjice i polaganja kamena temeljca doma Sokolskog društva Zamet-Kantrida vo narodno veselje, koje je potrajalo do odlaska izletnika. U 9 sati izletnici su srdačno otpračeni od razdraganog naroda celog sela i pozdravljeni vatro-metom. U prošlu nedelju ovdašnje Sokolsko društvo slavilo je značajno slavlje. S njim se odala slava i priznanje mrtvim' i živim sokolskim trudbenicirna koji — u predvečerje velikih događaja, 1912 godine, — osnovaše Srpski Soko. Oni su tim pokretom dali oduška vekov-mrr. tremljenjima starijih generacija, za-pajanih kosovskom zavetnom misli. Ovo slavlje je bilo dokazom, da borbe i napori ovih sokolskih veterana nisu bili uzaludni, da su njihovo delo prihvatili mladi koji se dostojno odužuju ra-dom i samopregorom, krčeči nove braz de nacionalnog preporoda i kulturne obnove. Ovo ubavo mesto, divno po svojoj prirodnoj lepoti, čuveno po prošlosti, ovog dana je imalo svečan izgled. Veče uoči proslave mesto je bilo iluminirano, a na dan proslave okičeno zastavama. 1) sati počeli su pristizati gosti: broj na delegacija župe Cetinje sa starešinom br. Oavrom Miloševičem, pret-stavnici vojske i mornarice, g. g. pu-kovnici Armič i Zorati, pretstavnici civilnih vlasti te izaslanstva svih sokolskih jedinica u Boki. U 11 sati u Soko-lani je održana svečana sednica, koju J? otvorio starešina društva br. Ivan rančič. Istorijat društva, od postanka d° danas, izneo je društveni tajnik br. Maksim Zlokovič. Još su govorili: poznati sokolski radnibj, i glavni inicijatoi za osnivanje društva, br. Jovo Seku-l°vič, pretsednik gradske opštine, br. Petar šerovič, sreski načelnik, koji je kao meštanin izneo mnoge istoriske momente koji su doprineli da se nacionalna svest Bijeljari^ i u največim iskuše-njima visoko održi, br. Oavro Miloševič, starešina župe, br. Ignjo Zlokovič i br. Stevo Jovičevič. Posle svečane sednice sledio je zajed-nicki ručak u Domu penzionisanih ofi-c>ra. Prvu zdravicu za dug život, i sreč-j\u vladavinu Njegovog Veličanstva a*ja Petra II podigao je starešina Kakor nevzdržen plaz, ki ga ne more zaustaviti nobena sila, koraka naše Sokolstvo svojemu svetlemu cilju nasproti ln zajema v svoje vrste najširše plasti našega naroda. Iz sokolskih vrst vstaja nov rod, očiščen in prekaljen v ljubezni do domovine in udanosti svojemu ljubljenemu mlademu kralju. Načrtna izvedba sokolske Petrove petletke je pokazala pri posameznih edi-nicah velike jugoslovenske sokolske dru-2lne že toliko uspehov, da lahko z zaupanjem zremo v bodočnost. Sokolstvo je danes barometer narodnega razpoloženja. Kjerkoli nastopa, kjerkoli se zbirajo sokolske rdeče srajce, vsepovsod se strne zdravo jedro našega naroda, da dostojno in samozavestno iz-Pnca svojo nacionalno in sokolsko miselnost. Veličastni nastopi sokolskih e-dinic, žup in okrožij so nam živ dokaz, da je sokolska misel globoko vkoreni-njena v narodu in da ni osamljeno, marveč da stoji za sokolstvom ves narod. Prva večja prireditev v območju mariborske sokolske župe je bilo ražnje naraščajskega prapora v Studen-C1n, kateremu so sledili slavnostni dnevi v Mariboru, združeni s proslavo 30-let-mce obstoja mariborskega matičnega društva. Nedelja dne 4 t. m. pa pomeni za Pohorsko sokolsko okrožje pozitivno zaključeno bilanco vztrajnega telesno-Vzgojnega dela. Za svoj letošnji okrožni zlet si je to okrožje izbralo prijazno mesto Slovensko Bistrico, ki je kakor vsikdar doslej, tako tudi topot sprejemalo sokolske goste z vso toplino svojega srca in ki je ponovno izpričalo svo-1° nacionalno in sokolsko pripadnost. Že ^ fanih jutranjih urah si je odela sokolska Slovenska Bistrica slavnostno o-lačilo. Raz vseh hiš razen dveh so zaplapolale državne trobojnice v pozdrav in čast številnim sokolskim go-s om> ki so od blizu in daleč prispeli, 1 a tu sodelujejo ali pa prisostvujejo te- Po svemu može se punim pravom reči, da ova proslava Sokolskog društva nije bila samo sokolska, nego i krasna narodna manifestacija jugoslovenske misli celoga Murtera. — Str. župe br. Gavro Miloševič. Posle njega održali su lepe i dirljive zdravice br. Rudolf Dunio, starešina Sokolskog društva Prčanj i br. Predrag Kovačevič, starešina Sokolskog društva Kotor. U ime društva Bijela gostima je zahvalio br. Ivan Slabi, sadržajnim i poletnim govorom, setivši se zaslužnog nacionalnog borca blagopokojnog biskupa Uče-linija. Posle podne održan je javni čas, na kojem su uzela učešča okolna društva, vojska i vojna muzika. Pred sam po-četak vežbe stigao je ban Zetske Banovine g. Petar Ivaniševič, koji je bio veoma svečano dočekan. Ispred postro-jenih Sokola i naroda pozdravio ga je dobrodošlicom br. Maksim Zlokovič, u-čitelj. Javnom času su prisustvovali o-sim meštana i lep broj izletnika iz okolnih mesta. Vežbu je otvorio zanosnim govorom br. Oavro Miloševič. Vežbe sviju kategorija uspele su, a osobito je bio pozdravljen nastup naše junačke vojske. Posle javne vežbe Sokoli i narod su srdačno ispratili g. Bana. Slavlje je završeno akademijom u So-kolskom domu i veseljem koje je trajalo duboko u noč, kad su se gosti počeli razilaziti, ponevši sobom najlepše utiske. Bijeljani su ove svečanosti pratili s dubokim uzbudenjem, sečajuči se preminulih osnivača svoga Sokolskog društva, blagopokojne brače: Špira Iliča, Koste Đinovića, Andre Vučetiča, Jove Đinovića i ses. Ksenije Đinović, koji su u zanosu nacionalnog pregnuča, u doba tuđinske vladavine, bili duša sokolskog pokreta. Na ovim svečanostima su takoder odali hvalu i priznanje još živim osnivačima društva: br. An-dru Balabušiču, kao prvom starešini, br. Simu Sekuloviču, potstarešini, br. Niku Vukoviču, tajniku i br. Tomu Zlokoviču, četovodi. lovadnemu nastopu vseh edinic, ki so vključene v pohorsko okrožje. Mestne ulice so oživele že ob prihodu prvih dveh jutranjih vlakov in zadobile kaj pisano sliko. Sokolski klici „zdravo” so zunjano sliko prijazne in gostoljubne Slovenske Bistrice samo še izpopolne. Vsi Sokoli in Sokolice so se že v pred-poldanskih urah zgrnili na letno telovadišče slovenjbistriškega sokolskega društva, kjer so se v vzornem redu in disciplini izvršile skušnje in predelava vaj za člane, članice, ženski in moški naraščaj, nakar je sledila glavna skušnja ob spremljavi središke sokolske godbe. Vaj se je ubeležilo okrog 300 pripadnikov pohorskega sokolskega o-krožja. Že predpoldanske vežbe so bile verna slika sokolske discipline in strum-nosti. V rani popoldanski uri se je začela zbirati sokolska armada in formirati v povorko, ki je točno ob 14. uri krenila z letnega telovadišta, mimo cerkve, o-krog gradu, mimo šole, kjer se je povorki priključila vsa sokolska deca in odkorakala skupno s sprevodom do vojašnice ter odtod do mestne posojilnice, kjer je bil stik vseh oddelkov. Na čelu povorke je jezdil konjenik zdražvno zastavo, kateri so sledili vod konjenice s sokolsko fanfaro, zastopstvo okrožnega načelstva, pet sokolskih praporov s konjeniškim na čelu in zatem članstvo, ženski naraščaj, člani v kroju, godba središkega sok. društva, naraščaj, člani v kroju, godba središkega sok. društva, naraščaj in člani v civilu. Sprevod je zaključil vod sokolske konjenice. Impozantna povorka je korakala po slo-venjbistriških ulicah ob tesnem špalirju narodnega občinstva, ki je sokolski sprevod živahno pozdravljalo. Po stiku pred mestno posojilnico je v izbranih in zanosnih besedah pozdravil Slovenj-bistričanom drage sokolske goste starosta slovenjbistriškega sokolskega društva br. Vigele Ferdo, ki je v svojih iz- vajanjih proslavljal pomembnost sokolske ideje, ki je zajela slednjo slovensko vas. Govor br. Vigela je globoko odjeknil v srcih vsega zbranega Sokolstva, ki je po odsviranju državne himne navdušeno vzklikalo svojemu prvemu starosti Nj. Vel. kralju Petru II. V imenu mariborske sokolske župe je pozdravil sokolski zbor starosta studenškega društva br. Ciril Hočevar, nakar so se Sokoli in Sokolice zgrnili na slavnostno okrašeno letno telovadišče k popoldanskemu nastopu. Tu se je medtem že zbrala tisočglava množica Sokolstva in njemu naklonjenega občinstva. Med številnimi odličniki, ki so obiskali telovadno prireditev, omenjamo imenoma mestnega poveljnika topniškega majorja A-leksandra jezdimiroviča ter narodnega poslanca Gorenjaka. Telovadni nastop je bil brezhibno izveden pod spretnim vodstvom okrožnega načelnika kr. Zlatka Zeia in na čelnice s. Zei Marije. Nastop sam je nudil živo sliko telesnovzgojnega dela pohorskega sokolskega okrožja. Ob svi-ranju sokolske koračnice so vkorakali na telovadišče vsi oddelki s prapori in se tu poklonili državni zastavi. Vsi oddelki od dece do članstva so pokazali svojo strumnost, ki je dosegla svoj višek ob nastopu čete tamkašnjega konjeniškega art. diviziona pod poveljstvom marljivega kapetana Mandroviča. V orodni vajah so topot briljirali marljivi člani sokolske čete Črešnjevec, ki so se tudi sicer v lepem številu udeležili letošnjega sokolskega zbora, medtem ko so v vajah na krogih prednjačili studenški Sokoli. Pri nastopu je sodelovalo naslednje število sokolskih pripadnikov: moški naraščaj 77+48 = 125, deca (izključno Slovenska Bistrica)) 13-Ј-34 = 47, na orodju 5 vrst -= 35, raznoterosti 4 vrste — 24, igre = 28, člani proste vaje 68-)-35 = 103, vojska 32, konjenica (voltežiranje, slovenjbistriški naraščaj) = 5, ostala konjenica = 12, 411 nastopajočih. Okrožno načelništvo kakor tudi strokovni odbor sta s celotno izvedbo lahko zadovoljna. Moramo še posebej podčrtali agilnost slovenjbistriškega sokolskega staroste br. Vigela, ki je ob sodelovanju vseh izvršujočih članov izkazal v svrho čim uspešnejšega nastopa mnogo ljubezni in truda. Telovadni spored je zaključila konjenica s preskoki preko prepon, nakar se je snela z droga državna zastava, ki je ves čas nastopa ponosno vihrala nad številno množico zbranega Sokolstva in narodno zavednega občinstva. Po nastopu so se z letnega telovadišča zgrnile množice z godbo, na čelu v prostorno jahalnico tamkajšnjega konjeniškega topniškega diviziona, kjer je bila narodna veselica, ki se je po svojem obsegu in razgibanosti pretvorila v pravo narodno veselje. Ves čas do odhoda vlaka je pridno svirala središka sokolska godba, ki je razpoloženje znatno dvignila. Na veseličnem prostoru je vladalo pozno v noč veselo razpoloženje, v katerem je slavilo pohorsko okrožje svoj krasno uspeli letošnji telovadni nastop in dalo duška svoji sokolski miselnosti.-Celotna prireditiv bo ostala vsem, ki so ta dan obiskali sokolsko in nacionalno Slov. Bistrico, v neizbrisnem spominu. Medužupski lutkarski tečaj u Ljubljani. Od 6 do 15 avgusta o. g. održače se u Ljubljani međužupski lutkarski tečaj. Bratske jedinice koje žele da na ovaj tečaj pošalju svoju braču i sestre potrebno je da vodstvu ovog tečaja odimah jave imena svojih učesnika i da li isti reflektiraju da im se obezbedi stan i hrana. Troškovi za stan i prehranu iznosiče dnevno od 28—30 Din. U ovogodišnjem tečaju vršiče se samo praktičan pouk; naredne pak godine tečaj se, radi svesokolskog sleta u Pragu, neče održati. Prijave za ovaj tečaj treba dostaviti na: Medužupski lutkarski tečaj, Ljubljana, — Ljubljanski Sokol — Narodni dom, Blajvajzova cesta. iz naših župa Proslava 10-letnice obstoja Sokolskega društva Sv. Peter v Sav. dol. in slavnostna otvoritev novega doma. V komaj 10-letni dobi svojega obstoja si je sokolsko društvo Sv. Peter v Sav. dol. zgradilo svoj lasten društveni dom ga) z dovoljenjem pisarne Nj. Vel* Kralja Petra II. posvetilo nepozabnemu spominu najodličnejšega Sokola, Viteškega Kralja Aleksandra I. Zedinitelja. Pokroviteljstvo otvoritve novega, ličnega in našim razmeram odgovarjajočega doma je blagovolil prevzeti Nj. Vel. Kralj Peter II. Vse članstvo in javnost je z največjim navdušenjem sprejela' vest o tozadevni najvišji odločbi. Otvoritev novega doma se vrši v nedeljo 1. avgusta t. 1. ter bo v zvezi s proslavo 10-letnega društvenega obstoja in javnim nastopom žalskega sokolskega o-krožja. Poleg otvoritve in javnega telovadnega nastopa z najpestrejšimi točkami se bo vršila velika narodna veselica, pri katero bo svirala priznana sokolska godba iz Trbovelj. Naprosili smo k sodelovanju tudi vzorno telovadno vrsto br. društva Celje, ki povsod, kjer se pojavi, žanje viharen a-plavz. Podroben spored prireditve bomo objavili potom lepakov in sokolskega in dnevnega tiska. Bratje Sokoli, sestre Sokolice, prijatelji Sokolstva in vsi jugoslovensko orijentirani pripadniki! Prihitite v naš idilični Sv. Peter v čim večjem številu in podprite s svojim posetom naša stremljenja in težnje. Pridite, da skupno z nami počastite spornih neu-mrlega Viteškega Kralja Aleksandra 1. Zedinitelja, ki mu je posvečen naš novi dom ter ob tej priliki skupno manifestiramo za sokolsko misel ter izrazimo neomajno ljubezen jm zvestobo našemu sokolskemu starešini, kralju Petru II. in vsemu kraljevskemu domu ter dokažimo, da hočemo — kot vedno doslej in v bodoče — služiti nesebično in neustrašeno svojemu ljubljenemu Kralju Petru II, domovini Jugoslaviji in svojemu jugoslovensketnu narodu! 1. avgust v Sv. Petru naj postane velik sokolski in jugoslovanski praznik! Z o-zirom na to najiskrenije vabimo k sodelovanju in posetu naše prireditve vse bratske edinice in Sokolstvu naklonjeno občinstvo. Dokažimo, da se zavedamo, kaj smo in kaj hočemo ostati! Čuvarji Jugoslavije, v nedeljo 1. avgusta vsi v Sv. Peter v Sav. dol.! Zdravo! Sokolsko društvo v Slovenjgradcu je priredilo na praznik sv. Petra in Pavla svoj vsakoletni društveni telovadni nastop na svojem letnem telovadišču. Ta nastop je ponovno dokazal, da se naše društvo zaveda važnosti nacijonalne misije v obmenjem mestu. ObzaSlovenj-gradec polnoštevilni udeležbi in z nastopom vseh telovadnih oddelkov je ponosno zaplapolala ob igranju državne himne jugoslovanska trobojnica. Starosta br. Rojnik je pozdravil sve zastopnike državnih uradov in korporacij, nakar je v markantnih besedah orisal važnost resne in požrtvovalne sokolske vzgoje. Mogočen trikratni „Zdravo!” je nato veljal prvemu sokolskemu starešini Nj. V. Kralju Petru II. Zbor je nato pozdravil v imenu župnega TO in koroškega sokolskega okrožja br. Vončina poudarjajoč v svojem krasnem govoru, da je bilo edino Sokolstvo pripravljeno na dogodke ob prevratu 1. 1918. Nato so sledile telovadne točke vseh oddelkov. Nastopilo je vsega 150 telovadcev in telovadk, ki so dokazali vso vztrajnost sokolskega tehničnega dela. Posebno pohvalno naj omenimo strumen nastop članov, s katerimi so nastopili z župnimi prostimi vajami tudi starejši bratje našega društva, ki jih postavljamo za vzgled sokolske požrtvovalnosti in sokolske prostovoljne discipline. Z vso fineso in preciznostjo so izvajale domače članice efektne vaje na gredi in žele skupno s člani zasluženo odobravanje publike, ki ni štedila upravičeno s priznanjem. Bratsko zahvalo izrekamo našim dragim Mežičanom in Guštanjčanom, ki so se odzvali našemu vabilu in prihiteli med nas, da v lepem bratstvu prežive par veselih ur in se še z večjim elanom posvetijo sokolskemu delu. Po krasno uspelem nastopu v moralnom in finančnem oziru je sledila neprisiljena zabava v prostorih Sokolskega doma. 25~$odišnjica Sokolskog društva u Bi jeloj Ig. z. Sijajen okrožni zlet v Slovenski Bistrici Ovom prilikom 'sama vežba i raspo-loženje bila je lepa manifestacija sokolske misli. Naročito jak moralni uspeh postignut je ovom priredbom. Naša župa iz Mostara poslala je posebnog izaslanika, brata Jovana Raduloviča, koji nas je zaneo i odu-ševio svojim govorom na prvoj sokol- skoj smotri pre početka vežbe. Brat Radulovič govorio je o Sokolskoj Pe-trovoj petoljetci i zavetu, koji svaki Soko treba da položi. Društvo se sada sprem a da pohodi svoje čete, kada one budu držale svoje javne vežbe. Sokolsko društvo Ljubljana-šiška je priredilo v soboto 12. junija t. 1. ob 20.30 na svojem lepo razsvetljenem telovadišču lepo javno telovadbo. V lepem številu so prihiteli bratje in sestre z Viča, sosedne Zg. šiške, Most, Stepanje vasi, št. Vida in nekaterih ljubljanskih edinic. Strokovni župni odbor sta zastopala župni načelnik br. Franjo Lubej in podnačelnik br. Joža Rus. Pred pričetkom telovadbe je priredila marljiva godba Sokola I-Tabor promenadni koncert, nakar so prikorakali na telovadišče pod vodstvom načelnika br. Rudolfa Berdajsa vsi društveni oddelki, ki so izkazali čast državni zastavi, ki se je med igranjem državne himne dvigala na visokem jamboru. Po pozdravu naši državni trobojki so vsi oddelki junačko zapeli „Pesem sokolskih legij” med viharnimi ovacijami gledalcev. Na telovadišče so nato strumno prikorakali dečki (29), ki so župne proste vaje o-pravili dobro, vendar smo opazili, da so bile vaje pri nekaterih premalo izpiljene. Po dečkih so nastopile deklice (22) z izvrstno izvedbo župnih prostih vaj. Vzorno kritje in krasna izvedba sta navdušili občinstvo. Moški naraščaj (14) in ženski naraščaj (12) sta izvedla župne proste vaje prav zadovoljivo, vendar so bile naraščaj-nice mnogo boljše od naraščajnikov. Ugajale se proste vaje članic (S) število nastopajočih pa ni zadovoljilo. Kaj ima šišenski Sokol samo 8 telovadk? Proste vaje članov (13) so bile dobre, pri malo večji pazljivosti pa bi dosegle večji uspeh. Orodna telovadba vseh oddelkov je pokazala, da razpolaga šišenski SokoJ s prav dobrimi telovadci in telovadkami. Izborne so bile raznoterosti vseh oddelkov, kjer se je občinstvo veselo zabavalo pri izvedbi posameznikov. Skoki moškega naraščaja skozi goreč obroč so morali žal izostati, ker se je obroč odtrgal in zgorel na tleh. Učinkovite pa so bile vaje članov, članic in naraščajnikov, z gorečimi kiji po val-čkovem taktu. Ugajale so tudi tekmovalne proste vaje članstva in naraščaja, ki so spominjale na tako zvane „gimnastične” vaje. Po telovadnem sporedu so zopet prišli na telovadišče vsi oddelki, ki so s spremljevanjem godbe ubrano zapeli sokolsko himno „Hej Slovani”, nakar je bila spuščena državna zastava. Nastop šišenskega Sokola je lepo u-spel in moremo vaditeljskemu zboru izreči vse priznanje. — at. Sokolsko društvo Curug priredilo je dne 8 o. m. svoj javan čas, na kome su sudelovali i sokolske jedinice iz oko-line. Pre podne izvršeno je probnno vežbanje, a od 11 do 12 časova, u parku, u centru sela, svirala je sokolska muzika iz Sente. U dva časa posle podne priređen je doček gostiju te je za-tim formirana povorka kroz selo sa zastavom' i mu/ikoni na čelu. U 16 časova počela je javna vežba pred velikim brojem naroda. Vežbale su sve kategorije članstva i sve su vežbe izvedene primerno. Uveče je priredena a-kademija, a posle vrlo dobro izvedenog programa bila je igranka. I jedna i druga priredba je uspela i moralno i materijalno. Naša obmejna sokolska trdnjava pa je ponovno dokazala, da je, in bo sokolska in tako zvesta kralju in državi Zdravo! Sokolsko društvo Rimske Toplice — Šmarjeta. Verno prevzetim nalogam S.P.P. se razvija prosvetno delovanje društva. Poleg rednih prosvetnih sestankov je pričel prosvetni odbor s svojimi člani z delom na gledališkem odru, da bi se s prihodi od iger povečal fond za gradnjo našega sokolskega doma. — Prvo igro smo igrali 20 junija t. 1. in sicer Golarjevo komedijo „Vdovo Roš-linko” v režiji s. načelnice Galofove. Igra je nad vse pričakovanje dobro u-spela. Obisk je bil zelo lep ter moramo ob tej priliki zabeležiti dejstvo, da nas je sosedno bratsko sok. društvo Sv. Jedert iznenadilo z izredno številno u-deležbo svojega članstva pod vodstvom br. staroste; tudi bratje in sestre iz Laškega so se odzvali našemu vabilu. V prvi polovici meseca junija smo priredili lepo uspelo tridnevno tabore-nje na Lisci za naraščaj in deco pod vodstvom br. načelnika. Za naš letni nastop u mesecu juliju t. 1. se pa pridno pripraljamo. Javen nastop v Mali Nedelji. Javen stop, ki so ga priredile sokolske čete Mala Nedelja, Sv. Duh na Stari gori in Sv. Jurij ob Ščavnici v nedeljo, dne 4. julija t. 1. popoldne pri Mali Nedelji, je bil jasen dokaz, da je vzvišena sokolska ideja pronikla med najširše ljudske sloje našega podeželja, kjer je ukoreninjena tako trdno, da je niti o-stre borbe proti Sokolstvu današnjih dni ne bodo iztrebile. Pod modro — belo — rdečim praporom je pri Mali Nedelji zbrano sokolsko članstvo vnovič obljubilo, da hoče ostati zvesto svojim idejam ter se boriti za težko priborjeno svobodo in bratsko enakost, kajti ravno ta prapor, kakor je dejal starosta čete br. Čeh v svojem govoru, nas spominja blagopokojnega kralja A-leksandra I. Zjedinitelja, kojega jugo-slovenska zastava nam naj bo simbol močne in nedeljive Jugoslavije. Raz hiš so zaplapolale državne tro-bojke, ko je prijahalo članstvo ob blizu in daleč, da skupno z Malonedelj-čani proslavi ta pomemben praznik, prave sokolske manifestacije. Razmeroma veliko telovadišče na prostem so do zadnjega kotička napolnili oddelki sokolskih pripadnikov pri vkorakanju k pozdravu zastavi. Zbrano članstvo in številno občinstvo je v lepo zbranem nagovoru sprejel starosta br. Čeh, ki je bodril k uspešnemu velikemu sokolskemu delu. Svoj govor je končal s krepkim sokolskim „Zdravo” prvemu starostu Nj. Vel. Kralju Petru 11., na kar je godba zaigrala državno himno in sokolsko „Hej Sloveni”, katero je s spremljavo godbe pelo vso članstvo. Sledil je nato dobro izveden nastop vseh oddelkov in sicer: moški in ženski naraščaj 33, igre moške dece 16, zadi-vila je vse gledalce kot posebna točka ljutomerskih naraščajnic „Baruška”. Domače članstvo je nastopilo s posebno točko devetorico ter vrsta na drogu, sledil je na to oddelek domače moške in ženske dece 25, na kar je petorica članov iz Ljutomera izvedla po br. Poldu skoinbinirane Murnikove proste vaje iz lanskega leta. Ker je bilo telovadišče premajhno, sta oddelka članic in članov nastopila posebej in sicer 28 članic in 42 članov. Pestremu sporedu je sledilo številno domače in okoliško občinstvo z velikim zanimanjem saj so se vsi bratje in sestre potrudili, da so nudili gostom dosti razvedrila. Izredno lep uspeh te prireditve je gotovo najlepše zadoščenje vsem bratom in sestram, ki so se trudili in žrtvovali svoj pičlo odmerjen prosti čas za vežbanje oddelkov. Le tako naprej za sokolskim praporom! Zdravo! Sokolsko društvo Korčula održalo je svoju godišnju javnu vežbu u nedelju 27 juna o. g. Vežba je u svemu uspela. Nastupilo je svega 317 članova svih kategorija, aračunav i mušku grad. školu. Sodelovale su u velikom broju naše čete: Račišče i Pupnat, a vežbu su po-setila i brača iz Žmova i Orebiča. Jzdaie zaSavez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunkovič, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 6# Uredjuje redakcioni odbor Štamparija Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beograa Okružni lakoatletski tečaj u Belom Manastiru. U svrhu uvađanja i promi-canja lake atletike po našim baranjskim sokolskim jedinicama, održan je u nedelju 4 jula o. g. u Belom Manastiru 1 dnevni okružni lakoatletski tečaj. Na tečaju je bilo 22 učesnika, i to iz Sokolskih društava: Beli Manastir 8, Kne-ževo 5 i Branjin Vrh-Šećerana 1 i četa Lug 2, Bolman 1 i Jagodnjak 5. Tečaj je vodio brat Oto Jankovič, član T.O.Ž., uz saradnju brače Josipa Sulca i Dragutina Špehara, članova pred-njačkog zbora društva Osijek-Matica. Tečaj je počeo u jutro u 6 sati, a otvo-rio ga je načelnik okružja brat Branko Slijepčevič. Na tečaju su obrađene teoretski i praktički sve lakoatletske gra-ne zajedno sa predvežbama, a največa je pažnja obračena: skoku u dalj, ba-canju diskosa i trčanju preko prepona, u kojim če se lakoatletskim granama vršiti župsko takmičenje iduče godine. Tečaj je trajao do 3 sata po podne kada je sa tečajcima održano i jedno malo lakoatletsko takmičenjie, na kojem su pojedinci u neTcim granama postigli relativno dosta dobre rezultate. Pred ra-stanak je sa prisutnim načelnieima rešeno, da se 25 jula o. g. održi u Belom Manastiru okružno lakoatletsko takmičenje. Po tom je tečaj zaključen, pa su se prisutna brača i sestre, nakon veoma napornog rada preko celog dana, rastali umorni, ali veseli, jer su dan proveli u korisnom radu i mnogo toga naučili. — B. S. Javna vežba murskog sokolskog o-kružja. U nedelju dana 4 o. m. održana je u sedištu Sokolske čete Šenkovec vrlo uspela javna vežba sokolskog murskog okružja, na kojoj su sudelovale sledeče jedinice: Čakovec, Macinec, Šenkovec, Sivica, Pribislavec, Peklenica. Vratišinec, Mursko Središče, Središče o/D i Varaždin. Sve gore navedene jedinice nastu-pile su pod vodstvom načelnika okružja brata Kerec Julija u sledečim telo-vežbenim tačkama: ženska deca Sokolskog društva Središče o/D u igrama (24), muška i ženska deca u prostim vežbama (96), mu-ški naraštaj u prostim vežbama (72), članovi i članice u prostim vežbama (44), muški naraštaj u preskocima preko stola (8), vežbe na spravama i igre (48) i odbojka društva Varaždin, Čakovec i Središče o/D (18). Svega nastupilo je 310 vežbača i vežbačica. Vežbe bile su sve izvadane vrlo dobro, te se ovom mladom o-kružju može na radu čestitati. Tom zgodom predao je kao zastupnik župe, starešina Sokolskog društva Čakovec, brat dr. Albin Blašič, Sokolskoj četi šenkovec prelazni dar blaže-nopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja srebrni lovor venac kao pobedniku na ovogodišnjim utakmicama Sokolske župe Varaždin. Na vežbalištu skupila se velika masa seljačkog sveta i građanstva iz obližnjeg Čakovca od preko 2000 gledalaca koji su pratili sa velikom pažnjom kako govor brata starešine, tako i izvada-nje vežbi, te su vežbače nakon izvedenih vežbi nagradili burnim aplauzom. Ova uspela javna vežba priredena u jednom malenom selu Medumurja dokazala je, da je Sokolstvo u medumurskim selima uhvatilo dubok koren, koji ni-kakav teror ne može uništiti. — R. M. Šilite sotiofiotsfiu štampu! Čitajte sofiotstie listo ve! APSOLUTNA SIGURNOST gimnastiSkih sprava prvi ]e zahtev vežbaSa. Naše sprave ne odgovaraju svima vašim zahtevima samo svojom apsolutnom sigurnošču, nego i u pogledu praktiCne upotrebe, preciznosti, krasne izvedbe i neverovatno niške cene. TVORNICA GIMNASTIČKIH - SPRAVA - J. ORAŽEM RIBNICA NA DOLENJSKEM Knjige i listovi „Sokolska prosveta” Vesnik Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. — Beograd juni 1937. Sadržaj: Naš stav. — Đ. Brzako-vič: Jedno veliko doba. — Dr. H. Jok-sirnovič: Plemenitošču ka čvrstoj dru-štvenoj zajednici. — t Dr. Karel Kra-marž. — Dr. V. Novak: Prvosvešte-nik crkve i naroda. — K. A. Miloševič i I. Hadžija: Poslednje zbogom. — J. M. Jovanovič: Pravoslavna crkva pod Turcima. — Dr. D. Stranjakovič: Odnosi izmedu Srbije i Južne Srbije u prvoj polovini XIX veka. — R. D. Gačič: O vodi. — I. 2. Trifunovič: Južna Srbija u oslobodilačkoj borbi. — M. Stanojevič: U predvečerje Kosovske bitke. — Dr. S. Z. Ivanič: Una-predenje narodnog zdravlja u Južnoj Srbiji. — Pozorište — S-c. — Muzika. — Pozorište s lutkama — J. Z. — Štednja — Dr. R. Aranitovič. — Be-leške — C. i R. D. G. — Službena sa-opštenja — Dr, VI. Belajčič. — Knjige i listovi — R. Vučič i R. D. Gačič. — Na šta treba da mislimo. Sokolska radio«predavanja radio-statiica Beograd«Zagreb«Ljubljana Sledeča sokolska radio-predavanja o-državaju se: dne 18-VII predaje brat Slobodan Jovanovič (Skoplje) o temi: „Istorija pozorišta u Južnoj Srbiji”; dne 22-VII predaje SSKJ o temi „Čet-nički pokret u Južnoj Srbiji i njegov značaj za naše oslobodenje”; dne l-VIIl predaje brat dr. Franc Mesesnel (Skoplje) o temi: „Okolina Skoplja”; dne 12-VII1 predaje brat d-r Miodrag Grbič (Beograd) o temi: „Iskopine Južne Srbije”; dne 15-VII predaje brat Milan Vuko-tič (Beograd) o temi: „Izleti kao va- spitno sredstvo sokolske oinladiue V dne 26-VI1I predaje brat Steva Si-jački (Skoplje) o temi: „Muzika Južne Srbije”; dne 5-1Х predaje brat Krsto Ljumo-vič (Štip) o temi: „Književnici Južne Srbije”; dne 9-1Х predaje brat Đorđe Mano Zisi (Beograd) o temi: „Srednjevekov-ni umetnički spomenici Južne Srbije”; dne 19-1Х predaje brat Milan Čeme-rikič i brat Janko Vukičevič (Skoplje) o temi: „Privreda Južne Srbije”; dne 23-1Х predaje brat d-r Milivoje Pavlovič (Skoplje) o temi: „Naš književni jezik i rečničko blago Južne Srbije”. Večernja sokolska radio-predavanja održavaju se od 19.30 do 19.50, a popo-dnevna od 16.45 do 17 časova. Ispravak U prošlom broju našega lista, u iz-veštaju o VIII glavnoj godišnjoj skup-štini Saveza ruskog Sokolstva, na strani 10, potkrala se greška i stoji: „Pokrajinski savez ruskog Sokolstva uputio je skupštini svoj bratski pozdrav”, a ima ispravno da glasi: „Poljski sokolski Savez uputio je skupštini svoj bratski pozdrav”. ZASTAVE društvene sa zlatom, srmom i svilom umetnički izrađuje po NAROČITO JEFTINOJ CENI mn 11 iH ! liei \W’r brat MILOŠ DOVAT Beograd Grobljanska 4